PREDIPLOMSKI PROGRAM PRVOG STUPNJA

Program: Primijenjena psihologija

Predmet: Kompetencije psihologa

Pismeni timski zadatak II/1

RAZVOJ SOCIJALNIH I KOMUNIKACIJSKIH VJŠTINA ZA STVARANJE
EMPATIČKOG I PROFRSIONALNOG ODNOSA S KORISNICIMA I
CILJANIM SKUPINAMA

Nositeljica predmeta: dr. Daša Grajfoner

Online mentorica: Ana Bulat

Ime studenta: Martina Fistrić

Maribor, 4.10.2023.

1
KAZALO SADRŽAJA

UVOD...................................................................................................................................................3
1. RAZVOJ SOCIJALNIH I KOMUNIKACIJSKIH VJŠTINA ZA STVARANJE
EMPATIČKOG I PROFRSIONALNOG ODNOSA S KORISNICIMA I CILJANIM
SKUPINAMA......................................................................................................................................4
ZAKLJUČAK......................................................................................................................................6
IZVORI................................................................................................................................................7

2
UVOD
Kako bi izgradili profesionalan i empatički odnos s korisnicima i ciljanim skupinama,
psiholozi moraju posjedovati socijalne i komunikacijske sposobnosti koje nadilaze kliničku
stručnost. U ovom se radu istražuje važnost ovladavanja tim sposobnostima, zajedno s nekim
od najučinkovitijih tehnika i načinom na koji one utječu na terapijski proces.
Bitno je razumjeti vrijednost društvenih i komunikacijskih vještina.

3
1. RAZVOJ SOCIJALNIH I KOMUNIKACIJSKIH VJŠTINA ZA
STVARANJE EMPATIČKOG I PROFRSIONALNOG ODNOSA S
KORISNICIMA I CILJANIM SKUPINAMA

Psiholozi pomažu u razvoju psihološke dobrobiti. Oni mogu uspostaviti bližu vezu sa
svojim korisnicima zahvaljujući svojim učinkovitim komunikacijskim i društvenim
sposobnostima. Svaki uspješan terapijski odnos gradi se na povjerenju koje se temelji
na toj povezanosti. Usavršavanjem ovih sposobnosti, psiholozi mogu olakšati
otvorenu komunikaciju i timsko rješavanje problema uspostavljanjem sigurnog i
ohrabrujućeg okruženja.

Tehnike socijalnog i komunikacijskog razvoja

1. Za početak, aktivno slušanje. Uspjeh komunikacije gradi se na aktivnom slušanju.

Psiholozi uz izgovorene riječi moraju uzeti u obzir i neverbalne znakove i emocije
koje njihovi korisnici iskazuju, te održavati kontakt očima, davati usmene
afirmacije, a prekidanje se mora izbjegavati. Psihološki stručnjaci mogu izazvati
empatiju i afirmaciju pokazujući istinski interes i omogućujući korisniku da se
upusti u otvorenu komunikaciji (J. Sutton, 2016).
2. Empatija. Psiholozi mogu razumjeti i povezati se s emocijama svojih klijenata
prakticirajući empatiju. Sposobnost prepoznavanja i upravljanja vlastitim
emocijama kao i emocijama drugih olakšava se razvojem emocionalne
inteligencije. To omogućuje psiholozima da odgovore na način koji pokazuje
empatiju i podršku (J. Sutton, 2016).
3. Neverbalna komunikacija. Govor tijela, izrazi lica i geste jednako su učinkoviti
kao i riječi u prenošenju značenja. Kako bi bili sigurni da nadopunjuju svoju
verbalnu komunikaciju, psiholozi bi trebali biti svjesni vlastitih neverbalnih
znakova. Također bi trebali biti osjetljivi na neverbalne znakove koje odašilju
njihovi korisnici, jer će im to omogućiti priliku za rješavanje neizrečenih
problema (L.Pavlica, 2016).
4. Jasna i prilagođena komunikacija. Korisnici moraju biti u stanju razumjeti složene
psihološke ideje kada im se prezentiraju. Razumijevanje i angažman promiču se
izbjegavanjem žargona i davanjem jednostavnih objašnjenja. Psiholozi također
trebaju biti svjesni tona i tempa svoje komunikacije, pazeći da odgovara stupnju
udobnosti korisnika (L.Pavlica, 2016).
5. Kulturološka svijest. Da bi se stvorilo otvoreno i poticajno okruženje, moraju se
razumjeti i poštivati razlike u kulturi. Izbjegavajući pretpostavke ili predrasude,
psiholozi bi trebali pokušati shvatiti kulturno podrijetlo i vrijednosti svojih
klijenata. Osim poticanja povjerenja, ovo osigurava da se iskustva i stajališta
svake osobe uzimaju u obzir prilikom pružanja liječenja(L.Pavlica, 2016).

Učinkovitost terapije uvelike se poboljšava posjedovanjem jakih društvenih i

komunikacijskih vještina. Vjerojatnije je da će se korisnici uključiti u terapijske
aktivnosti kada se osjećaju da ih se čuje, razumije i cijeni. Kao rezultat toga, postoji

4
veća vjerojatnost postizanja povoljnih psiholoških ishoda. Osim toga, profesionalni i
suosjećajni odnos djeluje kao sila koja potiče promjenu. Kada korisnici imaju
povjerenje u svog psihologa, vjerojatnije je da će istražiti dublje emocionalne razine,
suočiti se s poteškoćama i smisliti mehanizme suočavanja. Samim time terapijski
proces postaje sveobuhvatniji i uspješniji.

5
ZAKLJUČAK

Kako bi psiholozi izgradili empatične i profesionalne veze s korisnicima i ciljnim

skupinama, razvoj društvenih i komunikacijskih vještina je ključan. Psiholozi mogu
pružiti terapeutsko okruženje koje promiče uspješne rezultate aktivnim slušanjem,
pokazivanjem empatije, ovladavanjem neverbalnom komunikacijom, uspostavljanjem
kulturne kompetencije i očuvanjem jasnoće u komunikaciji. Na kraju, ulaganje u te
talente koristi i ljudima kojima služe i kvaliteti liječenja.

6
IZVORI
1. Pavlica L. (2023.) Koje veštine treba da poseduje psihoterapeut, dostupno putem
http://www.psiholjub.com/nauka/koje-vestine-treba-da-poseduje-psihoterapeut/
2. Sutton J. (2016.) Active Listening: The Art of Empathetic Conversation, dostupno
putem https://positivepsychology.com/active-listening/