Univerzitet u Sarajevu

Elektrotehnički fakultet
Predmet: Inženjerska matematika 1
Studijska 2023/2024. godina

Tutorijal 5
Realna funkcija jedne realne promjenjive. Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija (definiciono
područje, rang, nule, parnost/neparnost, ograničenost, periodičnost, znak).
Granična vrijednost funkcija. Lijevi i desni limes funkcije.

Zadatak 1
Odrediti domen i rang zadate funkcije

f (x) = arccos (ln x).

Rješenje:

Potrebno je razmotriti sva ograničenja koja su prisutna u izrazu za funkciju:

1. Argument funkcije ln(·) mora biti pozitivan, tj.

x > 0. (1)

2. Argument funkcije arccos(·) mora biti između −1 i 1, tj.

−1 ≤ ln x ≤ 1
1 (2)
=⇒ ≤ x ≤ e.
e

Presjekom dobivenih uslova slijedi

1
≤ x ≤ e, (3)
e
pa je domen funkcije f dat kao

1
( )
Dom(f ) = x∈R ≤x≤e . (4)
e

Rang funkcije f možemo odrediti posmatrajući njenu monotonost, te uvrštavajući karakteristične

tačke domena. Kako je funkcija f1 (x) = ln x monotono rastuća, a funkcija f2 (x) = arccos x monotono
opadajuća, tada je funkcija f (x) = f2 (f1 (x)) monotono opadajuća funkcija.
Treba napomenuti da je kompozicija opadajuće i rastuće funkcije opadajuća funkcija, dok je kompozi-
cija opadajuće i opadajuće, te kompozicija rastuće i rastuće funkcije, rastuća funkcija.
Pošto je funkcija monotono opadajuća funkcija i pri tom je elementarna, onda je neprekidna na svom
domenu, te je tada dovoljno posmatrati vrijednost funkcije u rubnim tačkama domena, kako bi se
odredio njen rang. Dakle, vrijedi:

fmin (x) = f (e) = arccos (ln e) = arccos 1 = 0, (5)

1 1
   
fmax (x) = f = arccos ln = arccos −1 = π. (6)
e e

1
Zaključujemo da rang funkcije f iznosi

Rang(f ) = {f (x) ∈ R | x ∈ Dom(f ) ∧ 0 ≤ f (x) ≤ π } . (7)

Na slici 1 prikazani su grafici odgovarajućih funkcija, radi lakšeg razumijevanja svega objašnjenog.

(a) Grafik funkcije ln x

2 y (e,1)
1
x
1 2 3 4
-1
−2 ( 1e ,−1)

1 e
−4 e

−6

−8
(b) Grafik funkcije arccos x
(c) Grafik funkcije arccos (ln x)
y y
4 4
(-1,π)
3 π π
3
( 1e ,π)
2 2

1 1
(1,0) x (e,0)x
−1.5 −1 −0.5 0.5 1 1.5 −1 1 2 3
−1 −1 1 −1 1
e
e

Slika 1: Grafici odgovarajućih funkcija

Zadatak 2
Odrediti domen i rang funkcija f (x), g(x) i g ◦ f (x) gdje su:

3−x 1
!
f (x) = ln i g(x) = .
2x + 5 x

Rješenje:

Prvo će biti određen domen svih funkcija:

• Za funkciju f , prije svega mora vrijediti

5
2x + 5 ̸= 0 =⇒ x ̸= − . (8)
2

2
 Također, argument od funkcije ln(·) mora biti veći od 0, tj.
3−x
> 0, (9)
2x + 5
što možemo riješiti tabelarno kao

−∞ − 52 3 +∞

3−x + + o −

2x + 5 − o + +

3−x
2x+5 − + −

Iz tablice se vidi da vrijedi

5 5
 
− <x<3 ⇐⇒ x ∈ − ,3 . (10)
2 2
Konačno, domen funkcije f ima oblik
5
( )
Dom(f ) = x∈R − <x<3 . (11)
2

• Za funkciju g jedino ograničenje koje postoji je

x ̸= 0 ⇐⇒ x ∈ (−∞, 0) ∪ (0, +∞) , (12)

pa je domen funkcije g određen sa

Dom(g) = {x ∈ R | x ̸= 0 } . (13)

• Funkcija (g ◦ f )(x) ima oblik

1
(g ◦ f )(x) =   (14)
ln 3−x
2x+5 .

Prvo ograničenje je da argument od funkcije ln(·) mora biti veći od 0, tj.

3−x
> 0, (15)
2x + 5
što predstavlja (9), čije rješenje je
5 5
 
− < x < 3 ⇐⇒ x ∈ − , 3 . (16)
2 2
Uz ovo ograničenje mora vrijediti i:
3−x
!
ln ̸= 0
2x + 5
3−x
=⇒ ̸= 1 (17)
2x + 5
=⇒ 3 − x ̸= 2x + 5
2
=⇒ x ̸= − .
3

3
 Konačno, domen funkcije g ◦ f postaje
5 2 2
 
Dom(g ◦ f ) = x ∈ R − < x < − ∨ − < x < 3 . (18)
2 3 3
U nastavku će biti određen rang za svaku funkciju:

• Funkcija f je monotono opadajuća na svom domenu, pa je dovoljno ispitati limese u rubnim

tačkama domena za određivanje ranga funkcije. Vrijedi:
3−x 1 3 x
! !
−
lim f (x) = lim ln · 2
= lim ln 2 2
=
x→(− 25 )+ x→(− 25 )+ 2x + 5 1
2 x→(− 52 )+ x+ 5
2
(19)
2 + 4
3 5 11
= ln = ln 4
= +∞,
(− 52 )+ + 25 0+
3−x 3 − 3− 0+
!
lim f (x) = lim ln = ln = ln = −∞. (20)
x→3− x→3− 2x + 5 6−5 1
Konačno, rang funkcije f je
Rang(f ) = R. (21)

• Funkcija g je monotono opadajuća na svom domenu. Ova funkcija također nije definisana za
x = 0. Ispitujući limese u rubnim tačkama domena slijedi:
1
lim g(x) = lim = 0− , (22)
x→−∞ x→−∞ x
1
lim g(x) = lim = 0+ , (23)
x→+∞ x→+∞ x
1
lim g(x) = lim = −∞, (24)
x→0− x→0− x
1
lim g(x) = lim = +∞. (25)
x→0+ x→0+ x

Možemo zaključiti da funkcija, gledajući domen od −∞ do 0, opada od vrijednosti 0 do −∞,

a gledajući domen od 0 do +∞ opada od vrijednosti +∞ do 0. Kako rubne tačke domena ne
pripadaju domenu funkcije, tako ni vrijednosti kojima funkcija teži u tim tačkama, 0 i ±∞, ne
pripadaju rangu funkcije. Konačno, rang funkcije g je:
Rang(g) = R \ {0}. (26)

• Funkcija (g ◦ f )(x) je monotono rastuća na svom domenu. Ispitujući limese u rubnim tačkama
domena slijedi:
1 1 1 1
lim (g ◦ f )(x) = lim != != != = 0+ ,
x→(− 25 )+ x→(− 52 )+ 3 − x 12 2 + 4
3 5 11 +∞
ln · ln ln 4
2x + 5 12 (− 52 )+ + 52 0+
(27)
1 1 1 1
lim (g ◦ f )(x) = lim != != = = +∞, (28)
x→(− 23 )− x→(− 23 )− 3−x ( 11
3 )+
ln(1+ ) 0+
ln ln
2x + 5 ( 3 )−
11

1 1 1 1
lim (g ◦ f )(x) = lim != != = = −∞, (29)
x→(− 32 )+ x→(− 23 )+ 3−x ( 11
3 )−
ln(1− ) 0−
ln ln
2x + 5 ( 3 )+
11

1 1 11
lim (g ◦ f )(x) = lim != != = 0− . (30)
x→3− x→3− 3−x 0+ −∞
ln ln
2x + 5 1

4
 Možemo zaključiti da funkcija, gledajući domen od − 25 do − 23 , raste od vrijednosti 0 do +∞,
a gledajući domen od − 32 do 3 raste od vrijednosti −∞ do 0. Kako rubne tačke domena ne
pripadaju domenu funkcije, tako ni vrijednosti kojima funkcija teži u tim tačkama, 0 i ±∞, ne
pripadaju rangu funkcije. Konačno, rang funkcije g ◦ f je

Rang(g ◦ f ) = R \ {0} . (31)

Zadatak 3
Odrediti domen, parnost/neparnost, ograničenost i periodičnost sljedećih funkcija:
√
a) f (t) = sin t;

v
b) f (v) = cos − cos5 v.
3

Rješenje:
√
a) Što se tiče funkcije f (t) = sin t, ispitujemo:

• Domen: Izraz ispod korijena mora biti pozitivan, pa imamo

sin (t) ≥ 0
(32)
=⇒ 0 + 2kπ ≤ t ≤ π + 2kπ, k ∈ Z.

• Parnost/neparnost: Posmatramo funkciju sa negativnim argumentom kao

q q
f (−t) = sin (−t) = − sin (t) ̸= ±f (t), (33)

pa funkcija nije ni parna ni neparna.

• Ograničenost: Posmatrajući funkciju na svom domenu zaključujemo

0 ≤ sin (t) ≤ 1
q (34)
=⇒ 0 ≤ sin (t) ≤ 1.

Funkcija je ograničena i sve vrijednosti funkcije se nalaze između 0 (donja granica) i 1 (gornja
granica).

• Periodičnost: Korijen ne utiče na periodičnost funkcije. Funkcija je zbog funkcije sinus peri-
odična sa osnovnim periodom T = 2kπ, k ∈ Z.

v
b) Što se tiče funkcije f (v) = cos − cos5 v, ispitujemo:
3

• Domen: Nema nikakvih ograničenja pa je Dom(f ) = R.

• Parnost/neparnost: Posmatramo funkciju sa negativnim argumentom kao

v v
 
f (−v) = cos − − cos5 (v) = cos − cos5 v = f (v), (35)
3 3
pa je funkcija parna.

5
 • Ograničenost: Posmatrajući funkciju na svom domenu zaključujemo:
v
− 1 ≤ cos ≤ 1, (36)
3
− 1 ≤ cos5 v ≤ 1. (37)

Funkcija je ograničena i sve vrijednosti funkcije se nalaze sigurno između −2 (slučaj kada je
prvi kosinus negativan, drugi pozitivan) i 2 (slučaj kada je prvi pozitivan, a drugi negativan), tj.
−2 ≤ f (v) ≤ 2.

• Periodičnost: Pošto je funkcija suma periodičnih funkcija, moguće je da i ona sama bude peri-
odična. Da bismo odredili period funkcije potrebno je iskoristiti
1
cos5 (v) = (10 cos v + 5 cos 3v + cos 5v) . (38)
16
Sada se funkcija f (v) može zapisati kao

v 1
f (v) = cos − (10 cos v + 5 cos 3v + cos 5v) . (39)
3 16
Kako je funkcija predstavljena kao zbir periodičnih funkcija, ukoliko osnovni periodi pojedinačnih
funkcija imaju najmanji zajednički sadržilac (NZS), tada taj NZS osnovnih perioda predstavlja
period konačne funkcije. Osnovni periodi pojedinačnih funkcija su:
v 2π
cos : T1 = = 6π, (40)
3 1
3
2π
cos v : T2 = = 2π, (41)
1
2π
cos 3v : T3 = , (42)
3
2π
cos 5v : T4 = . (43)
5
Jasno je da NZS navedenih osnovnih perioda iznosi 6π, pa je to i osnovni period funkcije f (v).
Treba napomenuti da kako smo odredili da je nula funkcije za vrijednost v = 0, tada je zbog
periodičnosti funkcija jednaka nuli za sve vrijednosti v = 6kπ. .

Zadatak 4
Skicirati grafik sljedećih funkcija:
1
!
π
a) f (x) = − sin 2x + ;
2 3

b) f (x) = ln (3 − x) + 2.

Rješenje:

a) Grafik funkcije f (x) = − 12 sin 2x + π3 se može skicirati korištenjem osobina funkcije. Po-

lazeći od grafika funkcije sin x, grafik funkcije sin 2x dobivamo horizontalnim skupljanjem grafika
funkcije sin x dva puta (slika 2). Polazeći od grafika funkcije sin 2x, grafik funkcije sin 2 x + π6

dobivamo translacijom za π6 (ulijevo) grafika funkcije sin 2x (slika 3). Konačno, grafik funkcije
− 2 sin 2 x + 6 dobivamo vertikalnim skupljanjem grafika sin 2 x + 6 dva puta, te “obr-
1 π π

tanjem” oko x-ose zbog predznaka minus (slika 4).

6
 y
2 ( π ,1)
4

( π2 ,1)
1

x
−6 −4 −2 2 4 6

−1

−2

Slika 2: Grafik funkcija sin x (crna) i sin 2x (crvena)

y
2 ( 12
π
,1)
( π4 ,1)
1

x
−4 −2 2 4

−1

−2

Slika 3: Grafik funkcija sin 2x (crna) i sin 2 x + π

(crvena)



6

y
2 ( 12
π
,1)

x
−4 −2 2 4

−1
( 12
π
,− 12 )
−2

Slika 4: Grafik funkcija sin 2 x + π

(crna) i − 12 sin 2 x + π
(crvena)





6 6

b) Grafik funkcije f (x) = ln(3 − x) + 2 se može skicirati korištenjem osobina funkcije. Polazeći od
grafika funkcije ln x, grafik funkcije ln −x dobivamo “obrtanjem” oko y-ose grafika funkcije ln x
(slika 5). Polazeći od grafika funkcije ln(−x), grafik funkcije ln(−(x − 3)) = ln(3 − x) dobivamo
translacijom za 3 (udesno) grafika funkcije ln(−x) (slika 6). Konačno, grafik funkcije ln(3−x)+2
dobivamo podizanjem grafika ln(3 − x) za 2, tj. sabiranjem funkcije sa konstantom 2 (slika 7).

7
 y
4

x
−6 −4 −2 2 4 6

−2

Slika 5: Grafik funkcija ln x (crna) i ln (−x) (crvena)

y
4

x
−6 −4 −2 2 4 6

−2

Slika 6: Grafik funkcija ln (−x) (crna) i ln (−(x − 3)) (crvena)

y
4

x
−4 −2 2 4

−2

Slika 7: Grafik funkcija ln (3 − x) (crna) i ln (3 − x) + 2 (crvena)

8
 Zadatak 5
Odrediti limese sljedećih funkcija:
 p 
a) lim x− x2 − 3x + 4 ;
x→±∞

!1
2x + 4 x + 7 x x
b) lim ;
x→0 3

tg x − sin x sin 3x
!
c) lim + .
x→0 x3 sin 5x

Rješenje:

a) Posmatrajmo prvo limes

v
0
 
0
u
u
3 4
 u
 p  


lim x − x2 − 3x + 4 = lim x − |x| 1 −  +
2  = −∞. (44)
  t
x→−∞ x→−∞  x

x 

Posmatrajmo sada limes

v
0
 
0
u
u
3 4
 u
 p  

lim x − x2 − 3x + 4 = lim x − |x| 1 −  +
2  = ”∞ − ∞”, (45)
  t
x→+∞ x→−∞  x

x 

pa polazni izraz treba transformisati u pogodniju formu. Racionalisanjem on postaje

√
 p  x + x2 − 3x + 4
lim x − x2 − 3x + 4 · √ =
x→+∞ x + x2 − 3x + 4
 
0
 
(46)
3x − 4 3 − x4
3
 
lim  = lim  = .
 


2
q  s
x→+∞
x + |x| 1 − x3 + x4 x→+∞  0

 0

1 + 1 − x + x2
3

 4
7



b) Ovdje je neophodno koristiti poznate (tablične) limese:

1
lim (1 + f (x)) f (x) = e, kada lim f (x) = 0, (47)
x→0 x→0
a −1
 x 
lim = ln a. (48)
x→0 x
Prvo se štima na oblik (47) kao
!1 !1
2x + 4 x + 7 x x
2x + 4x + 7x − 3 x
lim 1 + −1 = lim 1 + =
x→0 3 x→0 3
:
 e
 3 
2x + 4x + 7x−
3 (49)
! 
2x
+4x +7x −3
2x +4x +7x −3 1
·x
= lim  1 + 3 =
3
  
x→0  


1 2x + 4x + 7x − 3
lim
= e 3 x→0 x .

9
 Rastavljajući članove od preostalog limesa i koristeći (48), slijedi
ln 2 ln 4 ln 7
 
1  −1
2x

> 4 −1 7 −1 
x >
 x >

1 2x + 4 x + 7 x − 3 lim   +  +  
lim 3 x→0  x x x
e 3 x→0 x =e = (50)
1 √
(ln 2 + ln 4 + ln 7) √
= eln 2 · 4 · 7 = 56.
3
= e3
3

c) Nakon sređivanja dobiva se pogodniji oblik

sin x
− sin x sin 3x sin x (1 − cos x) 3x sin3x3x
! !
lim cos x
+ = lim + . (51)
x→0 x3 sin 5x x→0 x · x2 · cos x 5x sin5x5x

Ovdje se mogu iskoristiti sljedeći poznati (tablični) limesi:

sin ax
lim = 1, (52)
x→0ax
1 − cos x 1
lim = . (53)
x→0 x2 2
Tada vrijedi

1 1
1
 
2 1
 1 − cos
 sin x  1  3 sin
x
* 3x 

*
1 3 11
lim  + · 3x  = + = . (54)

·  ·
x→0  x  x 2 cos x 5 sin
5x
*
 1
 2 5 10
 5x

Zadatak 6
Odrediti lijevi i desni limes u tački x = 0 za sljedeće funkcije:
p
|x|
a) f (x) = ;
x
1
ex
b) f (x) =
ln(1 − x)

Rješenje:

(a) Ako se x zamijeni sa sgn(x) · |x|, lijevi limes se računa kao

1
p p p
|x| |x| |x|
lim = lim = lim = lim = −∞, (55)
x→0− sgn(x) · |x| x→0− sgn(x) · |x|2 x→0− sgn(x) · |x|
p p
x→0− x

Ponovo, ako se x zamijeni sa sgn(x) · |x|, desni limes se računa kao

1
p p p
|x| |x| |x|
lim = lim = lim = lim = +∞. (56)
x→0+ sgn(x) · |x| x→0+ sgn(x) · |x|2 x→0+ sgn(x) · |x|
p p
x→0+ x

1 1
(b) Vrijedi limx→0+ e x = +∞ i limx→0− e x = limt→−∞ et = 0. Zbog toga je desni limes jednak
1 +∞
ex 1 1
lim = lim e ·

x = −∞. (57)
x→0+ ln(1 − x) x→0+ : 0−
ln(1

  −x)

10
Lijevi limes je oblika " 00 " pa pišemo kao
1 1 −1
ex −x ex t e t
lim = lim · = lim · . (58)
x→0− ln(1 − x) x→0− ln(1 − x) −x t→0+ ln(1 + t) t

Imamo
t 1 1 1
lim = lim = lim 1 = = 1, (59)
t→0+ ln(1 + t) t→0+ 1
t ln(1 + t) t→0+ ln(1 + t) t ln e

−1
1
e t s
lim = lim t
1 = lim = 0. (60)
t→0+ t t→0+ e t s→+∞ es

Konačno dobivamo da je lijevi limes

1
ex
lim = 1 · 0 = 0. (61)
x→0− ln(1 − x)

11