1

Zavod za školstvo Forum MNE

Zdravstvena kultura i upotreba alkohola kod mladih u Crnoj Gori

Autor istraživanja1: Mr. Zoran Lalović

Radna, nelektorisana verzija !

Podgorica 2023 g.

1Mr. Zoran Lalović: izrada projekta istraživanja, izrada upitnika, statistička obrada podataka, logička analiza
podataka, izrada izvještaja istraživanja.
 2

Organizacija istraživanja:
Radoje Novović, rukovodilac odsjeka za istraživanje i razvoj u Zavoda za školstvo
Anđelija Lučič, ... u NVO Forum MNE
 3

Sadržaj:

Metodologija istraživanja:

− Predmet istraživanja
− Cilj istraživanja
− Značaj istraživanja
− Metod istraživanja
− Uzorak istraživanja

Rezultati istraživanja:

I RASPROSTRANJENOST UPOTREBE ALKOHOLA OD STRANE UČENIKA U CRNOJ

GORI

− Da li ti lično poznaješ osobe koje imaju problem sa alkoholom?

− Da li u tvom odjeljenju ima učenika koji koriste alkohol?
− Koliko učenika iz tvog odjeljenja pije alkoholna pića?
− Da li ti piješ alkoholna pića ?
− Koliko često piješ?
− Da li se dječaci i djevojčice razlikuju u korišćenju alkola?
− Kakav je trend korišćenja alkohola kod mladih ?
− Da li ti se desilo da se napiješ ?
− Koje alkoholno piće najčešće koristiš?
− ZAKLJUČAK

II INFORMISANOST UČENIKA/CA O NEGATIVNIM POSLJEDICAMA ALKOHOLA

− Kako ocjenjuješ svoje znanje o štetnim posljedicama alkohola?

− Od koga si dobio/la najviše informacija o štetnosti akohola?
− Na koje izvore inforamcija se dominantno oslanjaju učenici ?
− Kolike su negativne posljedice upotrebe alkohola?
− ZAKLJUČAK

III STAVOVI UČENIKA/CA O KORIŠĆENJU ALKOHOLA

− Da li je upotreba alkohola danas problem među mladima ?

− Kako gledaš na svoje vršnjake koji koriste alkohol ?
− Koliko je opravdano koriščenje alkohola?
− ZAKLJUČAK
 4

IV MENTALNO, SOCIJALNO I FIZIČKO ZDRAVLJE UČENIKA/CA KOJI/E KORISTE

ALKOHOL

− Kakvo je mentalno zdravlje učenika/ca ?

− Kakvo je mentalno zdravlje učenik/ca koji koriste aklohol?
− Kakvo je socijalno zdravlje učenika/ca ?
− Kakvo je socijalno zdravlje učenik/ca koji koriste aklohol?
− Kakvo je fizičko zdravlje učenik/ca?
− Kakvo je fizičko zdravlje učenik/ca koji koriste aklohol?
− ZAKLJUČAK

V NAČIN KORIŠĆENJA SLOBODNOG VREMENA I ZDRAVSTVENE NAVIKE

UČENIKA/CA KOJI KORISTE ALKOHOL

− Koji je idealan način korišćenja slobodnog vremena učenika/ca?

− Koji je idealan način korišćenja slobodnog vremena učenika/ca koji/e koriste
aklohol?
− Kakve su zdravstvene navike učenik/ca?
− Kakvo su zdravstvene navike učenik/ca koji koriste aklohol?
− ZAKLJUČAK

VI UTICAJ PORODICE NA STAVOVE, PONAŠANJA I ZDRAVSTVENE NAVIKE

UČENIKA/CA KOJI KORISTE ALKOHOL

− Da li u porodici postoji neko ko ima probleme sa alkoholom?

− Kako učenici vide stavove svojih roditelja ?
− Kako učenici koji koriste alkohol vide stavove svojih roditelja ?
− ZAKLJUČAK

VII ZAINTERESOVANOST UČENIKA/CA KOJI/E KORISTE ALKOHOL ZA ŠKOLU I TEME

KOJE SE TIČU PREVENCIJE BOLESTI ZAVISNOSTI I SL.

− Koliko su učenici koji koriste alkohol zainteresovani za školu ?

− Koliko su učenici/ce koji koriste alkohol zainteresovani za teme kao što su ishrana,
fizička aktivnost, mentalno zdravlje, prevencija bolesti zavisnosti i slične oblasti?
− Koliko su učenici zainteresovani za nastavu fizičkog vaspitanja?
− Koliko su učenici koji koristev alkohol zainteresovani za nastavu fizičkog vaspitanja?
− ZAKLJUČAK

VIII UTICAJ ŠKOLE, REDOVNE NASTAVE, NA STAVOVE, PONAŠANJA I

ZDRAVSTVENE NAVIKE UČENIKA/CA KOJI KORISTE ALKOHOL

− Da li se škola bavi razvojem zdravstvene kulture mladih?

− Da li je učenje o štetnim posljedicama alkohola tokom redovne nastave uticalo na
stavove učenika/ca o opravdanosti konzumiranja alkohola ?
 5

− Da li je predavanje o štetnim posljedicama korišćenja alkohola od strane gostujućeg

predavača uticalo na stavove učenika/ca o opravdanosti konzumiranja alkohola ?
− Da li je učenje o štetnim posljedicama korišćenja alkohola tokom redovne nastave
uticalo na stavove učenika/ca prema drugim učenicima koji konzumiraju alkohol?
− Da li je učenje o štetnim posljedicama korišćenja alkohola tokom redovne nastave
uticalo na ocjenu negativnih posljedica alkohola?
− Da li je učenje o štetnim posljedicama korišćenja alkohola tokom redovne nastave
uticalo na učestalost konzumiranja alkohola od strane učenika/ca?
− ZAKLJUČAK

IX UTICAJ IZBORNOG PREDMETA ZDRAVI STILOVI ŽIVOTA (ZSŽ) NA STAVOVE,

PONAŠANJA I ZDRAVSTVENE NAVIKE UČENIKA/CA

− Koliki je uticaj predmeta Zdravi stilovi života na učenike ?

− Kakva su iskustva učenika/ca vezano za nastavu iz predmeta ZSŽ?
− Po drugi put: Koliki je uticaj predmeta ZSŽ na čenike ?
− Da li je pohađanje nastave izbornog predmeta ZSŽ uticalo na stavove učenika/ca o
opravdanosti koriščenja alkohola ?
− Da li je pohađanje nastave izbornog predmeta ZSŽ uticalo na stavove učenika/ca
prema drugim učenicima koji koriste alkohol?
− Da li je pohađanje nastave izbornog predmeta ZSŽ uticalo na ocjenu negativnih
posljedica alkohola?
− Da li je pohađanje nastave izbornog predmeta ZSŽ uticalo na učestalost korišćenja
alkohola od strane učenika/ca?
− ZAKLJUČAK

X RAZLOZI UPOTREBE ALKOHOLA KOD MLADIH

− Koji su razlozi da mladi koriste alkohol?

− ZAKLJUČAK
Zaključno raznatranje:

− Osnovni nalazi istraživanja

− Izazovi koje smo istraživanjem identifikovali
− Mjere upravljanja problemom upotreba akohola
− Obrazloženje predloženih mjera

Literatura:
 6

Metodologija istraživanja

PREDMET ISTRAŽIVANJA
Upotreba alkohola od strane mladih predstavlja ozbiljan društveni problem s negativnim
posledicama po zdravlje i dobrobit mladih ljudi. Mladi su posebno podložni štetnim fizičkim
posledicama alkohola jer se njihov organizam još uvek razvija. Upotreba alkohola ima
dugoročne negativne posledice na na njihove organe, posebno na mozak i jetru. Alkohol
negativno utiče na mentalno zdravlje mladih. Može izazvati ili pogoršati anksioznost,
depresiju i druge mentalne poremećaje. Konzumiranje alkohola tokom školovanja dovodi do
problema s koncentracijom, neuspjeha u učenju i uopšte do smanjenja akademskih
postignuća. Mladi ljudi često nisu svesni opasnosti od razvoja zavisnosti. Rano izlaganje
alkoholu povećava rizik od razvoja zavisnosti u kasnijem životu. Upotreba alkohola ima
negativan uticaj na socijalne odnose mladih, uključujući porodične odnose, prijateljstva i
opštu interakciju s okolinom. Mladi koji upotrebljavaju alkohol često su skloni rizičnim
ponašanjima, kao što su vožnja pod dejstvom alkohola, agresivno ponašanje u društvu i sl.
što povećava rizik od saobraćajnih nesreća i konflikata sa okolinom. Upotreba alkohola od
strane mladih često dovodi i do pravnih posledica, uključujući kazne i lišavanje slobode.
Prevencija upotrebe alkohola kod mladih obuhvata napore kako u okviru porodice, škole,
zajednice, tako i šire društvene strategije. Ovo uključuje edukaciju o štetnim efektima
alkohola, podršku mentalnom zdravlju, promociju odgovornih ponašanja, te jačanje veza
između mladih i njihove zajednice. Rana intervencija i edukacija mogu igrati ključnu ulogu u
smanjenju upotrebe alkohola među mladima.

CILJ ISTRAŽIVANJA
Primarni ciljevi istraživanja su:

− bolje razumijevanje pojave upotrebe alkohola kod mladih u Crnoj Gori;

− procjena uticaja škole i postojećeg kurikuluma na zdravstenu kulturu i odnos mladih
prema upotrebi alkohola;
− identifikovanje ključnih izazova i mogućnosti uticaja na stavove, zdravstvene navike
i upotrebu alkohola kod mladih;
− izrada preporuka zasnovanih na dokazima za unapređenje kvaliteta obrazovnog
kurikuluma sa ciljem rane intervencije i edukacije mladih.
Specifični ciljevi istraživanja

− procijeniti rasprostranjenost upotrebe alkohola od strane učenika u Crnoj Gori;

− procijeniti nivo informisanosti učenika/ca o negativnim posljedicama alkohola;
− utvrditi stavovi učenika/ca o upotrebi alkohola;
− procijeniti mentalno, socijalno i fizičko zdravlje učenika/ca koji/e koriste alkohol;
− upoznati način korišćenja slobodnog vremena i zdravstvene navike učenika/ca koji
upotrebljevaju alkohol;
 7

− procijeniti uticaj porodice na stavove, ponašanja i zdravstvene navike učenika/ca koji

koriste alkohol;
− procijeniti uticaj škole, povremenih predavanja i redovne nastave, na stavove,
ponašanja i zdravstvene navike učenika/ca koji koriste alkohol;
− procijeniti uticaj izbornog predmeta ZSŽ na stavove, ponašanja i zdravstvene navike
učenika/ca;
− utvrditi razloge zašto mladi koriste alkohol.

ZNAČAJ ISTRAŽIVANJA
O značaju ove tema za mlade, najbolje opisuju neki od njihovih komentara:

− „Veoma mnogo mojih vršnjaka, koristi alkohol“.

− „Neopiisvo je koliko je alkoholizam prihvaćen u našem drustvu“.
− „One koji piju smatraju se "kul" i
− „Učenici koji piju trude se i da drugu djecu nagovore na to.“;
− „Ova tema je vrlo korisna i smatram da bi trebalo više i češće da se govori o njoj, zbog toga
što je sve manje mladih upućeno u ovu temu, a posledice toga su obolijevanje od raznih
bolesti, zahvaljujuci baš alkoholu i ostalim psihoaktivnim supstancama“;
− „Odgovore na pitanje o alkoholu znam iz ličnog iskustva jer imam druga koji je malo stariji
od mene i ima problema sa alkoholom i ostalim štetnim proizvodima“;
− „Pa, ja mislim da je ovo veliki problem medju mladima i da je izuzetno bitno posvetiti se
zaustavljanju i smanjivanju svih pomenutih problema u ovom upitniku“;
− „Odlična tema, smatram da je jako bitna i važna za sve u mom okruženju“.
− „Dosta mojih drugova pije i prave se kao da su odrasli, ali problem je što i drugi hoće da se
ugledaju na njih“.

METOD ISTRAŽIVANJA
Podatke od učenika prikupili smo putem onlajn upitnika. Svim osnovnim i srednjim školama
u Crnoj Gori prvo su data precizna uputstva koja su se odnosila na izbor odjeljenja koja treba
da učestvuju u istraživanju, a zatim i na izbor učenika koji treba da popune upitnik.
Izbor odjeljenja u uzorku
Predviđeno je da upitnik popune učenici iz najmanje polovine odjeljenja svih osnovnih i
srednjih škola u Crnoj Gori. U osnovnim školama birana su odjeljenja VIII i IX razeda. U
srednjim školama u uzorku su bila zastupljena odjeljenja svih razreda trogodišnjeg ili
četvorogodišnjeg obrazovanja.
Izbor učenika iz pojedinih odjeljenja
Predviđeno je da upitnike popuni 10 učenika iz svakog izabranoh odjeljenja. Školama je
preporučeno da učenike biraju principom slučajnog izbora, da u uzorak uđe svaki treći učenik
 8

po dnevniku. U manjim školama, tamo gdje je broj učenika u odjeljenjima manji od 30 bilo je
moguće odrediti i manji broj učenika.
Realizacija istraživanja

Istraživanje je realizovano u periodu od 09 do 20 oktobra 2023 godine u svim osnovnim i

srednjim školama u Crnoj Gori.

UZORAK ISTRAŽIVANJA

Na upitnik koji je dostavljen školama odgovorilo je 8.185 učenika. Iz baze podataka (u SPSS-
u) prvo smo eliminisali one upitnike koji su bili samo djelimično popunjeni. U drugoj fazi
filtriranja baze, eliminisali smo jedan broj upitnika u kojima nije bio zadovoljen test
dosljednosti u odgovaranju. I konačno, eliminisali smo i jedan broj upitnika u kojima su
učenici, na direktno postavljena pitanja: da li su ti bila razumljiva pitanja iz upitnika, te da li
su iskreno odgovarali na pitanja iz upitnika – odgovorili odrično. Na kraju, uzorak koji smo
uzeli u obradu sadrži odgovore 7.520 učenika/ca.
Prikaz uzorka po opštinama i školama
Uzorkom su obuhvaćene sve opštine i sve škole u Crnoj Gori. Kao što se može vidjeti iz tabele
, slika 1. istraživanje nije realizovano u Budvi, niti u osnovnim, niti u srednjoj školi. Isti slučaj
je sa opštinom Tivat, gdje je iz osnovne škole upitnik popunilo 15 –tak učenika/ca.
 9

Nisu
Četvorogodiš odgovorili u
Osnovna nja stručna Trogodišnja koju školu
škola Gimnazija škola stručna škola idu UKUONO
f % f % f % f % f % f %
Andrijevica 37 1.0 19 1.3 8 .4 64 .9
Bar 230 6.2 116 7.9 243 12.2 17 5.3 2 7.1 608 8.1
Berane 253 6.8 71 4.8 260 13.0 39 12.1 2 7.1 625 8.3
Bijelo Polje 376 10.2 120 8.2 2 .1 3 .9 2 7.1 503 6.7
Budva 3 .1 1 .1 4 .1
Cetinje 103 2.8 51 3.5 122 6.1 18 5.6 294 3.9
Danilovgrad 145 3.9 67 4.6 7 .4 3 .9 222 3.0
Gusinje 2 .1 3 .2 5 .1
Herceg-Novi 175 4.7 2 .1 1 .3 178 2.4
Kolašin 62 1.7 60 4.1 34 1.7 13 4.0 169 2.2
Kotor 119 3.2 29 2.0 157 7.9 305 4.1
Mojkovac 12 .3 32 2.2 31 1.6 22 6.9 1 3.6 98 1.3
Niksic 578 15.6 449 30.5 237 11.9 62 19.3 2 7.1 1328 17.7
Petnjica 29 .8 4 .3 1 .3 34 .5
Plav 72 1.9 2 .1 1 .1 75 1.0
Pluzine 5 .1 1 .1 1 .1 7 .1
Pljevlja 181 4.9 41 2.8 60 3.0 1 3.6 283 3.8
Podgorica 731 19.8 323 22.0 636 31.8 135 42.1 5 17.9 1830 24.3
Rozaje 232 6.3 95 4.8 3 .9 330 4.4
Šavnik 6 .2 1 .1 7 .1
Tivat 15 .4 54 3.7 79 4.0 148 2.0
Tuzi 116 3.1 1 .1 3 .2 1 .3 121 1.6
Ulcinj 26 .7 26 .3
Zeta 141 3.8 1 .1 1 3.6 143 1.9
Zabljak 22 .6 19 1.3 10 .5 1 .3 52 .7
Total 3700 100.0 1471 100.0 2000 100.0 321 100.0 28 100.0 7520 100.0

Prikaz uzorka po polu i nivou obrazovanja

Uzorkom je obuhvaćeno 3.700 (49.2%) učenika VIII i IX razreda osnovne škole; 321 (4.3%)
učenika trogodišnje srednje strućne škole; 2.000 (26.6%) učenika četvorogodišnje srednje
stručne škole; 1.471 (19.6%) učenika gimnazije, dok 28 (0.4%) učenika nije odgovorilo na
pitanje koju školu pohađaju.
Slika 1.
 10

U uzoraku su zastupljene i druge relevatne karakteristike koje se odnose na: učenike (pol –
muški, ženski, ne želim da se izjasnim), uzrast (od VIII razreda osnovne škole do IV razreda
srednje škole); školski uspjeh (nedovoljan, dovoljan, dobar, vrlodobar, odličan) i sl.

Rezultati istraživanja

I RASPROSTRANJENOST UPOTREBE ALKOHOLA OD STRANE UČENIKA U CRNOJ

GORI
Kako bi pozdno procijenili rasprostranjenost upotrebe alkohola od strane učenika u Crnoj
Gori koristili smo nekoliko netzavisnih kriterijuma rasprostranjenosti: lično poznanstvo sa
osobom koja ima problem sa alkoholom; procjena učenika o broju njihovih vršnjaka iz
odjeljenja koji koriste alkohol; lično priznanje učenika da koriste alkoholna. Svaki od ovih
kriterijuma basa specifično svjetno na rasprostranjenost pojave upotrene aklohola kod
mladih.

Rasprostranjenost upotrebe alkohola od strane učenika iz razreda u razred se

uvećava da bi u završnim razredima srednjih škola većina učenika povremeno ili
stalno koristili alkohol !
Da li ti lično poznaješ osobe koje imaju problem sa alkoholom?
Svaki drugi učenik (tačnike 48%) uzrasta od 13 do 18 godine lično poznaje nekog ko koristi
alkoholom. Broj učenika koji lično poznaju i druće se sa osobom ili osobama za koju/e koriste
alkoholom raste od 40% u osnovnoj školi (VIII i IX razred) do 60% u završnim razredima
srednje škole.
 11

Slika 2.

Ovaj podatak ukazuje da problemi sa alkoholom učenicima nisu nepoznati, te da se oni

svakodnevno susreću i druže, i to iz razreda u razred sve više, sa osobama koje koriste
alkohol.
Da li u tvom odjeljenju ima učenika koji koriste alkohol?

Veliki broj (33.9%) učenika uzrasta od 13 do 19 g. svakodnevno boravi u odjeljenju gdje jedan
ili više učenika, njihovih vršnjaka, koji koriste alkohol.
Slika 3.
 12

Učestalost ovakvih odjeljenja, u kojima postoje učenici koji koriste alkohol, iz razreda u
razred se uvećava od 22% u OŠ do 60% u SŠ. gdje većina učenika tvrdi da njihovom
odjeljenju ima učenika koji koriste alkohol.

Koliko učenika iz tvog odjeljenja pije alkoholna pića?

S obzirom na broj učenika iz odjeljenja koji koriste alkohol, mogu se izdvojiti dva tipa
odjeljenja. Prvi češći tip su odjeljenja u kojima postoje slučajevi – gdje jedan ili najviše dva
učenika koriste alkohol. Drugi, nešto rjeđi tip su odjeljenja u kojima je upotreba alkohola od
strane učenika pojava – gdje 10 i više učenika koristi alkohol. Ovaj drugi tip odjeljenja
predstavlja naročito nepovoljnu sredinu za učenje i razvoj, kako za učenike koji koriste, tako
i za učenike koji ne koriste alkohol.
Slika 4.

Prvi tip odjeljenja, gdje jedan ili dva učenika koji koristi alkohol, karakterističan je za osnovnu
školu, kao i za I i II razred SŠ. Drugi tip odjeljenja, gdje je zloupotreba alkohola pojava, gdje
10 i više učenika iz odjeljenja koristi alkohol, dominantno je prisutan u završnim razredima
SŠ. Izgleda da se radi o tome da sva odjeljenja prolaze kroz faze gdje je prvo u OŠ.
upotreba akohola u odjeljenju na ninovu pojedinačnih slučajeva, gdje jedan ili dva
učenika iz odjeljenja koristi alkohol, da bi kasnije, upotreba alkohola u odjeljenju postala
pojava, gdje 10 i više učenika iz odjeljenja koristi alkohol.

Da li ti piješ alkoholna pića ?

U prosjeku trećina 31.7%, učenika priznaje da ponekad ili redovno pije alkoholna pića !
Rasprostranjenost zloupotrebe alkohola značajno se uvećava iz razreda u razred. Tako npr.
dok u osnovnoj školi (VIII i IX) povremeno ili redovno alkohol koristi oko 17 % učenika u III i IV
razredu srednje škole većina 61% učenika povremeno ili stalno koristi alkohol. U I i II razredu
srednje škole još uvijek je više onih koji ne piju, u odnosu na one koji povremeno ili stalno piju.
 13

Slika 5.

Radi se o tome da se iz razreda u razred broj učenika koji ne koriste alkohol stalno smanjuje,
a uvećava se broj učenika koji povremeno ili stalno koriste alkohol.
Koliko često piješ ?

Među učenicima koji koriste alkohol dominantno su zastupljeni učenici koji rijetko piju (22%)
ponekad u društvu, na zabavama, rođendanima i sl. Sa druge strane 9% učenika kažu da
redovno piju, najmanje jednom nedjeljno, a ponekad i svakodnevno !
Slika 6.
 14

Kada je u pitanju rasprostranjenost zloupotrebe alkohola izgleda da treba razlikovati tri

grupe učenika. Učenike koji nikada ne piju. To je naveća grupa učenika (oko 57% učenika
kažu da nikada ne koriste alkohol). Učenike koji koriste alkohol opravdano je podjeliti u dvije
grupe. Prvu veću grupu (oko 22%), čine učenici koji povremeno piju, u društvu, na
rođendanima, na žurkama i sl. Drugu značajno manu grupu (oko 9%), čine učenici koji
redovno piju namanje jednom nedjeljno, a nekada više puta. Svaka od podgrupa ima
određene specifičnosti i predstavlja poseban izazov u rješavanju problema zlo/upotrebe
alkohola mladih.
Da li se dječaci i djevojčice razlikuju u korišćenju alkola?
34% dječaka; 22% djevojčica i 38% učenika koji se ne izjašnjavaju o polu kažu da povremeno
ili stalno koriste alkohol!
Slika 7.
 15

U kategoriji onih koji redovno piju daleko više je dječaja (11.3%) nego djevojčica (2.0%) ! U
kateroriji onih koji povremeno piju podjednako je i dječaka (22,6%) i djevojčica (23.5%) !

Kakav je trend korišćenja alkohola kod mladih ?

Broj učenika koji nikada ne koriste alkohol smanjuje se iz razreda u razred i to po stopi od
20%. Tako npr. u period 13-14 godina 71% učenika ne koristi alkohol. U periodu 17-18 godina
oko 30% učenika ne koristi alkohol. Broj učenika koji povremeno koristi alkohol udvostručuje
se u svakom narednom periodu praćenja. Tako npr. u periodu 13-14 godina 11% učenika
povremeno koristi alkohol. U peridu 17-18 godina već oko 45% učenika povremeno koristi
alkohol. Trend uvećanja broja učenika koji redovno piju nešto je usporeniji (od 6% u OŠ. do
16% u završnim razredima SŠ). Trend je da se iz razreda u razred broj učenika koji ne koristi
alkohol stalp smanjuje u korist onih koji počinju prvo povremeno, a kasnije i redovno da
koriste alkohol.
Slika 8.

Učenikci koji ne koriste alkohol. Učenici koji povremeno koriste alkohol.

Učenici koji redovno koriste alkohol. Sve tri grupe učenika zajedno.
 16

Izazov je kako usporiti ovaj trend stalnog prelivanja učenika/ca od onih koji u nižim
razredima uopšte ne koriste alkohol, da bi u višim razredima prvo povremeno, a kasnije i
redovno koristili alkohol!

Da li ti se desilo da se napiješ ?
Značajan broj učenika 16,9% ima iskustva sa pijanstvom, a 9% učenika se više puta napilo.
Slika 9.

Procenat učenika koji imaju iskustvo sa pijanstvom povećava se iz razreda u razred, počev od
8% u OŠ. do 30% u završnim razredima SŠ. Radi se o tome da iz razreda u razred sve veći
broj učenika koristi alkohol, i da im se sve ćešće dešava da se napiju. U završnim razredima
srednjih škole više je učenika kojim se veiše puta desilo pijanstvo nego onik koji su se jednom
napili.
 17

Koje alkoholno piće najčešće koristiš?

Učenici najčeće koriste pivo, i žestoka pića. Pivo je najviše zastupljeno kod učenika osnovnih
škola (VIII i/ili IX razred), u gimnaziji i srednjim stručnim školama, te kod dječaka. Žestoka
pića češće konzumiraju dječaci, a koktele djevojčice.

Slika 10.

Na pitanje koliko je teško doći do alkohola 75% učenika se opredijelilo za tvrdnju: Nije teško,
ako imaš novac, sve ti je dostupno. Tako misli 66% učenika OŠ, 80% učenika I i II r. SŠ, 86%
učenika završnih razreda SŠ.

ZAKLJUČAK:

Svaki drugi učenik (tačnije 47,9%) od 13 do 18 g. lično poznaje osobu koja koristi alkohol.
Broj učenika koji lično poznaje, ili se druži, sa učenikom koji koristi alkohol iz razreda u razred
se povećava: od 40% u završnim razredima OŠ, do 60% u završnim razredima SŠ. Isto tako
uvećava se i broj odjeljenja u kojima ima učenika koji koriste alkohol: od 22% u OŠ. do 60%
u SŠ. U OŠ. najčeće se radi o odjeljenjima sa jednim ili dva slučaja koji koriste alkohol, da bi
u završnim razredima SŠ. upotreba alkohola od strane učenika postala pojava u većini
odjeljenja.

Svaki treći učenik (tačnije 31.7%) kaže da povremeno ili često koristi alkohol. Broj učenika
koji koriste alkohol iz razreda u razred se uvećava od 17% u OŠ. da bi se u završnim razredima
SŠ. većina učenika 60% izjasnila da povremeno ili redovno koristi alkohol. U skladu sa tim je
i trend iskustva sa pijanstvom od 8% u OŠ. do 35% u završnim razredima SŠ.
 18

Među učenicima koji po sopstvenom priznanju koriste alkohol najviše je (22%), onih koji kažu
da povremeno piju, ponekad u društvu, na zabavama, na rođendanima i sl. dok se 9%
učenika izjasnilo da redovno piju, najmanje jednom nedjeljno! Broj učenika koji povremeno
piju udvostručuje se u svakom narednom periodu praćenja (od 14% u VIII i IX r. OŠ, do 45% u
završnim razredima SŠ). Trend uvećanja učenika koji stalno piju nešto je usporeniji (od 6% u
OŠ. do 16% u završnim razredima SŠ). Najvažnije pitanje koje se ovdje postavlja jeste, kako
usporiti ovaj trend stalnog prelivanja učenika/ca od onih koji u nižim razredima uopšte ne
koriste alkohol, da bi u višim razredima prvo povremeno, a kasnije i redovno počeli da koriste
alkohol!

II INFORMISANOS UČENIKA/CA O NEGATIVNIM POSLJEDICAMA ALKOHOLA

Interesovalo nas je mišljenje učenika/ca o tome koliko znaju o štetnim posljedicama alkohola,
porijeklo, pouzdanost tih informacija i na kraju, koliko stvarno poznaju štetne posljedice
alkohola.

Učenici su uvjereni da dobro poznaju štetne posljedice alkohola, a pri tom se

dominantno oslanjanje na nepouzdane izvore informacija !
Kako ocjenjuješ svoje znanje o štetnim posljedicama alkohola?
Većina učenika (67%) vjeruje da dovoljno dobro ili čak odlično poznaje štetne posljedice
alkohola. Svojim znanjem o štetnim posljedicama alkohola najviše su zadovoljni učenici koji
redovno piju – vćinom ga ocjenjuju odličnim. Učenici koji ne piju, kao i učenici koji povremeno
piju, oprezniji su ocjeni svoga znanje o štetnim posljedica alkohola - najčeće ga ocjenjuju
dovoljno dobrim.
Slika 11.
 19

Samo naizgled je neobično, a kasnije čemo o tome raspraviti, što učenikci koji redovno
koriste tvrde da su bolje upoznati sa štetnim posljedicama alkohola u odnosu na druge dvije
podgriupe učenika.

Od koga si dobio/la najviše informacija o štetnosti akohola?

Za većinu učeniika roditelji i prijatelji su najvažniji izvori informacija o posljedicama
alkohola. U odnosu na ove (roditelje, prijatelje, internet) škola ima značajno manji uticaj na
informisanost učenika o posljedicama alkohola.
Slika 12.

Ovdje je problem visoka uvjerenosti učenika u poznavanje štetnih posljedica alkohola, s

jedne strane, a s druge, dominantno oslanjanje na nepouzdane izvore informacija, na
roditelje, prijatelje, internet koji za razliku od škole mogu biti i izvor polu informacija ili čak i
netačnih informacija.
Na koje izvore inforamcija se dominantno oslanjaju učenici ?
Za učenike koji redovno piju svojstveno je da su otporniji na uticaje koji dolaze s vana, na.
uticaje škole i roditelja. Kada procjnju štetne posljedice alkohola ovi učenici se više oslanjaju
na vlastito iskustvo nego na informacije koje dobiju u školi. Učenici koji nikada ne piju naviše
se oslanjaju na informacije koje dobiju od roditelja, kao i na informacije koje dobiju u školi od
nastavnika.
Slika 13.
 20

Problem je ovaj evidentno prisutan otpor kod učenika koji koriste alkohol da prihvate
argumente koji dolaze od škole i nastavnika.

Kolike su negativne posljedice upotrebe alkohola?

Učenici koji redovno koriste alkohol značajno više u odnosu na druge negiraju ili umanjuju
štetne posljedice alkohola na bilo koji aspekt njihovog zdravlja. Povoljna okolnost je što su
učenici koji povremeno piju podjednako svjesni negativnih posljedica alkohola kao i učenici
koji nikada ne piju.
Slika 14.
 21

Postavlja se pitanje šta objačnjava činjenice da učenici koji redovno piju učenici praktično
negiraju postojanje štetnih posljedica alkolola, a da su pri zadovoljni svojim znanjem i da
imaju otpor da prihvate argumente koje dobijaju u školi.

Ovakvo ponašanje učenika koji često i istrajno koriste alkohol može da objasni tzv.
festingerova teorija kognitivnog ne/sklada. Prema ovoj teoriji, kako bi odražali unutrašnji
skld, mi težimo da održimo sklad između naših stavova i naših postupaka. Da npr. onaj koji
ima negativan stav prema alkoholu, zaista i ne koristi alkohol. Ali situacija može biti i obrnuta,
da onaj koji koristi alkohol umanjuje njegove negativne posljedice i da se na sve načine brani
od uticaja s polja koji bi poremetili ovu ravnotežu.
ZAKLJUČAK:

Većina učenika, onih koji ne piju, ali i onih koji povremeno piju, svjesni su da alkohol ima
određene štetne posljedice na njihovo fizičko, psihičko i socijalno zdravlje. Svoje znanje o
štetnim posljedicama alkohola ovi učenici načešće temelje na informacijama koje dobijaju
od roditelja, prijatelja ili putem interneta i prilično su uvjereni da su dovoljno dobro
informisan o ovim pitanjima.
Učenici koji često piju uglavnom negiraju ili minimiziraju mogućnost štetnog uticaja
alkohola na njihovo zdravlje. Svoje znanje o posljedicama alkohola više od drugih temelje na
ličnom iskustvu i brane se od uticaja s polja – prije svega od uticaja škole. Ovakvo ponašanje
objašnjava tzv. Festingerovom teorijiom kognitivnog nesklada prema kojoj čovjek osjeća
nelagodu ako su u neskladu njegovo ponašanje i uvjereanje, i nastoji od uvjerenja koja
protivurječe njegovom ponašanju, ili zanemari ili da ih zamjeni uvjerenjima koja mu
odgovaraju (npr. kada je u školi suočen sa činjenicama o štetnosti alkohola on se poziva na
lično iskustva, da ga alkohol opušta i sl.)

III STAVOVI UČENIKA/CA O KORIŠČENJU ALKOHOLA

Interesovali su nas stavovi učenika o tome koliko je zloupotreba alkohola problem među
mladima, kako oni gledaju na vršnjake koji konzumiraju alkohol, i na kraju, do koje mjere
opravdavaju korišćene alkohola.

Većina učenika smatraju da je upotreba alkohola problem, ali u isto vrijeme većina
ima neutralan stav prema učenicima koji koriste alkohol, - ne smatraju ih
popularnim, ali ih i ne osuđuju ! Posebno je zabrinjavajuće da većina učenika, bez
obzira da li koriste alkohol ili ne, ima razumijevanje za upotrebu alkohola u
pojedinim situacijama !
Da li je upotreba alkohola danas problem među mladima ?
Većina učenika posebno učenici koji ne piju, ali i oni koji povremeno piju smatraju da je
upotreba alkohola problemom među mladima. Među učenicima koji upotrebu alkohola ne
smatraju problemom najviše je onih koji redovno piju, što je u skladu sa teorijim o potrebi
usklađivanja svojih stavova i svog ponašanja.
 22

Slika 15.

Kako gledaš na svoje vršnjake koji koriste alkohol ?

Među učenicim koji osuđuju učenike koji koriste alkohol naviše je onih koji nikada ne koriste
alkohol. Među onima koji takve učenike smatraju popularnim najviše je onih koji i sami
konzumiraju alkohol.
Slika 16.

Međutim ono što je problem je činjenica da većina učenika ima neutralan stav u odnosu na
ponašanje učenika koji koriste alkohol – niti ih snatraju popularnim, niti ih osuđuju ! To
zapravo govori o atmosferi, o kontekstu u kom se dešava takvo ponašanje.
 23

Koliko je opravdano koriščenje alkohola?

Najmanje opravdanja za korišćenje alkohola imaju učenici koji nikada ne piju. Sa druge strane
upotrebu alkohola najviše opravdavaju učenici koji koriste alkohol. Učenici koji povremeno
piju sličniji su po ovim pitanju učenicima koji redovno piju. I ovi učenika u značajnoj mjeri
imaju razumijevanja za upotrebu alkohola u pojedinim situacijama.
Slika 17.

Posebnu je zabrinjavajuće da kod većine učenika, bez obzira da li i sami koriste alkohol ili ne,
postoji visok stepen razumijevanja za to da mladi na zabavama mogu popiti malo alkohola,
ili da umjereno korišenja alkoholnih pića ne može štetiti zdravlji, ili ako se pije uz ručak ili
samo uveče. Čak 42% učenika koji ne koriste alkohol ima razumijvanje za to da učenici na
zabavama mogu popiti malo alkohola.

ZAKLJUČAK:

Većina učenika 66%, bez obzira da li koriste alkohol ili ne, smatra da je upotreba alkohola
problem među mladima, ali isto tako većina ima neutralan stav prema učenicima koji koriste
alkohol, - niti ih smatraju popularnim, niti ih osuđuju zbog takvog njihovog ponašanja.
Posebnu je zabrinjavajuće da kod većine učenika, bez obzira da li i sami koriste alkohol ili ne,
postoji razumijevanje za to da mladi na zabavama mogu popiti malo alkohola. Slično je i sa
drugim stavovima: da umjereno korišenja alkoholnih pića ne može štetiti zdravlji, da je
dozvoljeno ako se pije uz ručak ili samo uveče itd. Sve to govori o specifičnoj atmosferi, o
kontekstu u kom se dešava alkoholno ponašanje mladih.
 24

IV MENTALNO, SOCIJALNO I FIZIČKO ZDRAVLJE UČENIKA/CA KOJI/E KORISTE

ALKOHOL

Brojna istraživanja su dokazala povezanost između zloupotrebe alkohola i mentalnog,

socijalnog i fizičkog zdravlja mladih, bilo da se upotreba alkohola smatra uzrokom
zdravstvenih problema ili se posmatra ko posljedica mentalnog, socijalnog i fizičkog
zdravalja mladih. Mi smo ispitali kakvo je mentalno, socijalno i fizičko zdravlje učenika/ca
koji/e konzumiraju alkohol.

I ovo istraživanje, kao i brojna druga, ukazuje na postojanje određene veze između
korišćenja alkohola i problema koji se tiču mentalnog, socijalnog i fizičkog
zdravalja mlasih.
Kakvo je mentalno zdravlje učenika/ca ?
Ispitivali smo reakcije učenika na skalama Hanterove skale2 za samoprocjenu predaloscenata
i adolesenata, i to: 1. Opšte samovrednovanje, - ispituje stepen u kojem je učenik zadovoljan
sobom, svojim fizičkim izgledom i životom u cjelini; 2. Zabrinutost – pretjerana zabrinutost
vodi u anksioznost koja može biti okidač za mnoge, čak i fizičke tegobe; 3. Opuštanje –
ispituje probleme sa odmorom, spavanjem i opuštanjem; 4. Samokontrola – ispituje
spremnost da pribrano reaguje u situacijama koje izazivaju jake emocije; 5. Otpornost –
ispituje sposobnost pojedinca da se nakon neprijatnih događaja brzo oporavi i povrati
uobičajen tok života.
Većina mladih 64% od 13 do 18 godina pokazuje visok nivo zabrinutosti za ono šta bi se
moglo desiti u bidućnosti. Zabrinutost nije isto što i anksioznost, ali predstavlja plodno tlo za
mnoge probleme, npr. potreba za opuštanjem, probleme sa spavanjem i sl. Velini broj mladih
43% ima niži nivo tolerancije na frustraciju te lako doživljava neuspjeh, u škoi u udnosima i sl,
što opet predstavlja plodno tlo za druge probleme.
Slika 18.

2 Koristili smo adaptiranu verziju (Pešikan & Lalović 2021 ) Hanterove skale Profile for Children, Harter, 1988.
 25

Kakvo je mentalno zdravlje učenika koji koriste alkohol?

U poređenju sa drugim učenicima, učenici koji koriste alkohol manje su zadovoljni sobom.
Ovi učenici imaju niži nivo tolerancije na frustraciju, lako dožive neuspjeh, a teže se
oporavljaju. Više od drugih imaju probleme sa opuštanjem i spavanjem. Učenici koji
povremeno koriste alkohol imaju slične probleme ali u manjoj mjeri.
Slika 19.
 26

Kakvo je socijalno zdravlje učenika/ca ?

Ispitali smo reakcije učenika na skalama3: 1. Emocionalna inteligencija – sopsobnost
uspostavljanja i odražavanja dobrih odnosa sa drugim ljudima; 2. Empatija – ispituje
spremnost da se razumije kako je “biti u koži druge osobe” i da se saosjeća sa njom; 3.
Tolerancija – ispituje spremnost da se prihvata i uvažava različitost (različita mišljenja,
ponašanja, stavovi); 4. Miroljubivost – ispituje spremnost da nenasilno rješavaju sukobi sa
drugima, da se cijeni dobra komunikacija; 5. Društvena prihvaćenost - ispituje stepen u kojem
se pojedinac osjeća popularnim/om i prihvaćenim/om od vršnjaka.
Za značajan broj učenika (oko 31%) od 13 do 18 godina može se reći da nisu dovoljno
tolerantni, ni miroljubivi, što samo po sebi stvara nepovoljnu klimu i problema u socijalnim
odnosima učenika.
Slika 20.

Kakvo je socijalno zdravlje učenik/ca koji koristi aklohol?

Učenici koji koriste alkohol imaju osjećaj da se neprihvaćeni od drugih i imaju problem da
uspostave i održe dobre odnose sa drugim učenicima. Imaju manje razumijevanja za
probleme drugih (manje su empatični), teže prihvataju drugačija mišljenja, stavove,
ponašanja (manje su tolerantni) i skloni su da agresivnom reaguju.
Slika 21.

3Koristili smo adaptiranu verziju (Pešikan & Lalović 2021 ) Hanterove skale za samoprocjenu predaloscenata i
adolesenata (Self-perception Profile for Children, Harter, 1988)
 27

Učenici koji povremeno piju po pitanju socijalnih kopetencija bliži su učenicima koji nikada
ne piju, nego učenicima koji često piju.

Kakvo je fizičko zdravlje učenik/ca?

Tražili smo od učenika da procijene svoje fizičko zdravlje i to globalno (kakvo je tvoje fizičko
zdravlje), a zatim i pojedinačno u odnosu na gojaznost, krvni pritisak, glavobolje, šečer i
masnoće u krvi. Jasno je da se od učenika ne može očekivati da objektivno procjene svoje
fizičko zdravalje, ovjdeje se prije radi o subjektivnom stanju, o doživljaju svog fizičkog
zdravlja, koje je samo po sebi značajno za temu kojom se bavimo.
Značajan broj učenika osjeća fizičke tegobe, ali je prilično zabrinjavajući podatak da gotovo
40% učenika izjavljuje da ima problema sa glavoboljama.
Slika 22.
 28

Kakvo je fizičko zdravlje učenik/ca koji koristi aklohol?

Učenici koji koriste alkohol svoje fizičko zdravlje procjenjuju značajno lošijim u odnosu na
druge učenike. Učenici koji povremeno piju po pitanju procjene svog fizičkog zdravlja nalaze
se tačno između ove dvije grupe. Posebno izdvajamo stavku koja se odnosi na glavobolje
koje su učenici mogli dosta objektivno procijeniti. Izgleda da učenici koji konzumiraju alkohol
imaju čeće probleme sa glavoboljama u odnosu na otale učenike.
Slika 23.
 29

ZAKLJUČAK:

I ovo istraživanje, kao i brojna druga, ukazuje na postojanje određene veze između
konzumiranja alkohola i problema koji se tiču mentalnog, socijalnog i fizičkog zdravalja
učenika. Na osnovu podataka koje imamo nije opravdano izvoditi čvrste zaključke o smjeru
te veze, ali je najvjerovatnije da postoje obastrani uticaji. Moguće je da korišćenje alkohola
dovodi do određenih mentalnih, socijalnih i fizičkih problema, ali je isto tako moguće da
određeni mentalni, socijalni i/ili fizički problemi pojedine učenike čine sklonijim da češće
koriste alkohol. Mi smo utvrdili da učenici koji koriste alkohol imaju više od drugih probleme
vezano za njihovo mentalno, socijalno i fizičko zdravlje.

Za problem kojim se bavimo nije bez značaja istaći činjenice da je znatan broj učenik
generalno zabrinut za svoju budučnost i da ima niži nivo tolerancije na frustraciju. Kada su u
pitanju socijalni odnosi učenici generalno nemaju dovoljan nivo tolerantncije i miroljubivosti.
Veći broj učenika osjeća odrežene fizičke tegobe i imaju probleme sa glavoboljom.

V NAČIN KORIŠĆENJA SLOBODNOG VREMENA I ZDRAVSTVENE NAVIKE

UČENIKA/CA KOJI KORISTE ALKOHOL
Interesovalo nas kako mladi, posebno oni koji konzumiraju alkohol koriste slobodno
vrijeme i kakve su njihove zdravstvene navike.

Životni stil i zdravstvene navike učenika koji koriste alkohol značajno se razlikuju
od životnog stila i zdravstvenih navika učenika koji nikada ne koriste alkohol.

Koji je idealan način korišćenja slobodnog vremena učenika/ca?

Većina mladih od 13 do 18 godina svoj idealan način slobodnog vrena povezuje sa sportom i
fizičkom aktivnošču, sa čitanjem knjiga, drušenjem i sl. Međutim postoji i jedan broj učenika
koi bi slobodno vrijeme raže provodili u kafićima, igraonicama, klubovima i sl.
Slika 24.
 30

Koji je idealan način korišćenja slobodnog vremena učenika koji koriste aklohol?
Učenici koji često koriste alkohol slobodno vrijeme ne koriste čitajući knjige ili druženjem sa
roditeljima. Oni preferiraju posjećivanje kafića, igraonica, kladionica, kao i spavanje i
izležavanje.
Slika 25.

Kakve su zdravstvene navike učenik/ca?

Učenici pd 13 do 18 godina generalno kasno idu na spavanje, bez prepreka koriste brzu hranu,
grickalice, gazirane i energetske napitke i rijetko posjećuju ljekara.
 31

Slika 26.

Kakve su zdravstvene navike učenik/ca koji koriste aklohol?

Mladi koji koriste alkohol, bilo redovno ili povremeno, imaju drugačije zdravstvene navike u
donosu na druge učenike, posebno u odnosu na učenike koji ne koriste alkohol. Ovi učenici
češće od drugih kasno idu na spavanje i manje vode računa o zdravoj ishrani i redovnoj
fizičkoj aktivnosti.
Slika 27.
 32

ZAKLJUČAK:

Životni stil i zdravstvene navike učenika koji konzumiraju alkohol značajno se razlikuju od
životnog stila i zdravstvenih navika učenika koji nikada ne koriste alkohol. Ovi učenici
značajno češće posjećuju kafiće, igraonice, kladionice i sl, a u slobodno vrijeme vole da se
izležavaju i spavaju. Češće od ostalih učenika kasno idu na spavanje i manje vode računa o
zdravoj ishrani i redovnoj fizičkoj aktivnosti.
Za problem kojim se bavimo nije bez značaja istaći i činjenice da učenici generalno kasno idu
na spavanje, da bez prepreka koriste brzu hranu, grickalice, gazirane i energetske napitke i
da rijetko posjećuju ljekara.

VI UTICAJ PORODICE NA STAVOVE, PONAŠANJA I ZDRAVSTVENE NAVIKE

UČENIKA/CA KOJI KORISTE ALKOHOL
Interesovalo nas je kakav je porodični kontekst učenika koji koriste alkohol i kakav uticaj
porodica ima na njihovo ponašanje.

Učenici koji koriste alkohol već u porodici imaju model za takvo ponašanje. Oni
smatraju da njihovi roditelji nemaju toliko stroge stavove o korišćenju alkohola, da
toliko ne osuđuju prisustvo kafića i kladionica u blizini škole; da nemaju visoka
očekivanja kada su u pitanju bavljeje sportom, zdrava ishrana i sl.

Da li u porodici postoji neko ko ima probleme sa alkoholom?

Učenici koji konzumirju alkohol češće od drugih dolaze iz porodice u kojoj postoji neko ko
ima problema sa alkoholom ! S obzirom na osjetljivost ovog pitanja nije nevažno napomenuti
da je i u kategoriji učenika koji nisu željeli da odgovore na ovo pitanje najviše upravo učenika
koji redovno konzumiraju alkohol.

Slika 28.
 33

Kako učenici vide stavove svojih roditelja ?

Ovom istraživanjem mi nismo direktno ispitivali stavove roditelja o pitanjima koja su važna
za temu kojom se bavimo, ali to nije bilo ni potrebno. Važnija od stvarnih stava roditelja su
tumačenja tih stava od strane njihove djece – kako djeca vide/tumače stavove svojih
roditelja.
U cjelini gledano učenici smatraju da njihovi roditelji imaju najmanje rezervi prema činjenici
da u blizini škole postoje kafići, kladionice i sl. 35% učenika smatra da to njihovim roditeljima
ne predstavlja smetnju, što je samo po sebi indilkativno kada je u pitanju odnos mladih
prema posjećivanju kafića, kladionica i sl.
Slika 29.
 34

Kako učenici koji koriste alkohol vide stavove svojih roditelja ?

Učenici koji koriste alkohol smatraju da njihovi roditelji nemaju toliko negativne stavove o
korišćenju alkohola, duvana i sl. da ne osuđuju tokliko prisustvo kafića i kladionica u blizini
škole; da nemaju visoka očekivanja od njih kada je u pitanju bavljeje sportom, zdravom
ishranom i sl.
Slika 30.

Način kako ovi učenici vide stavove svojih roditelja može biti više objektivan (činjenica je da
veliki broj ovih učenika dolazi iz porodice u kojoj postoje modeli neprihvatljivog odnosa
 35

prema upotrebi alkohola), ali može biti i više subjektivan i predstavlajti na neki način
opravdanje za vlastiti ponašanje.

ZAKLJUČAK:

Učenici koji konzumiraju alkohol, posebno oni koji to često rade, već u porodici imaju
prisutan model takvog ponašanja. Žive u porodici u kojoj, pored njih, živi još neko ko ima
problem sa alkoholom. Pored ovog objektivnog uticaja važan je i jedan drugi, više
subjektivan uticaj, a koji se ogleda u pogrešnom (ali moguće je i tačnom) tumačenju stavova
svojih roditelja na način što se njima opravdavdava vlastito neprihvatljivo ponašanje. Oni
smatraju da njihovi roditelji nemaju toliko negativne stavove o korišćenju alkohola, duvana i
sl. da ne osuđuju toliko prisustvo kafića i kladionica u blizini škole; da nemaju visoka
očekivanja od njih kada je u pitanju bavljeje sportom, zdravom ishranom i sl.

Za problem kojim se bavimo nije bez značaja ni činjenica da značajnom broju roditelaj, po
mišljenju njihove djece, nije problematično da u blizini škole postoje kafići i kladionice i sl.

VII ZAINTERESOVANOST UČENIKA KOJI KORISTE ALKOHOL ZA ŠKOLU I TEME KOJE

SE TIČU PREVENCIJA BOLESTI ZAVISNOSTI I SL.
Kako bi procijenili uticaj škole na stavove i ponašanje učenika koji konzumiraju alkohol važno
prethodno pitanja je koliko su ovi učenici uopšte zainteresovani za školu i teme kao što su
ishrana, fizička aktivnost, mentalno zdravlje, prevencija bolesti zavisnosti i slične oblasti. Od
odgovora na ovo pitanje u velikoj mjeri zavisi i mogućnost uticaja škole na stavove i
ponašanje učenika koji koriste alkohol.

Učenici koji koriste alkohol nisu toliko zainteresovani za školu, niti su

zainteresovani za teme koje se tiču prevencije bolesti zavisnosti i sl, što već po
sebi ukazuje na ograničene mogućnosti škole da putem edukatitnih programa
utiče na stavove i ponašanja ovih učenike. U grupi učenika koji nastavu fizičkog
vaspitanja dozivljavaju kao nametnzutu, najviše je učenika koji redovno koriste
alkohol.

Koliko su učenici koji koriste alkohol zainteresovani za školu ?

Učenici koji često konzumiraju alkohol manje su zanteresovani za školu i čeće se pojavljuju
u grupi učenika koji su tokom školovanja već ponavljali razred. Učenici koji povremeno
konzumiraju alkohol umjereno su zainteresovani za školu, dok je u kategoriji učenika koji su
zainteresovani za školu najviše onih koji nikada ne konzumiraju alkohol.
Slika 31.
 36

Koliko su učenici/ce koji koriste alkohol zainteresovani za teme kao što su ishrana,
fizička aktivnost, mentalno zdravlje, prevencija bolesti zavisnosti i slične oblasti?
Učenike koji često konzumiraju alkohol ne samo da su manje zainteresovani za škola već ih
manje interesuju i teme koje se tiču ishrane, fizičkih aktivnosti, mentalnog zdravlja,
prevencije bolesti zavisnosti i sl. U kategoriji zanteresovanih učenika za ove teme najviše je
učenika koji nikada ne koriste alkohol.
Slika 32.

Koliko su učenici zainteresovani za nastavu fizičkog vaspitanja?

 37

Interesovalo nas je kakav je odnos učenika generalno prema nastavi fizičkog vaspitanja – šta
je osnovni motiv za pohađanje ove nastave. Većina učenika ime pozitivne razloge za
pohađanje nastave fizičkog vaspitanja: igra i druženje, održabvanje kondicije, zdravlje,
ljepota i sl. Zabribnjavajuća je što čak 31% učenika nastavu fizičkog vaspitanja doživljava ko
nametnutu i pohađa je zato što mora. Vjerovatno postoje objektivni razlozi za ovo, npovoljni
uslovi i oprema, ali bi isto tako trebalo razmisliti o ciljevima i kvalitetu ove nastave.
Slika 33.

Koliko su učenici koji koristev alkohol zainteresovani za nastavu fizičkog vaspitanja?

Među učenicima koji nastavu fizičkog vaspitanja doživljavaju kao nametnutu najviše je
učenika koji redovno koriste alkohol, što ukazuje na manje mogućnosti škole da utiče na
ponašanje i zdravstvene navike ovih učenika.
Slika 34.
 38

ZAKLJUČAK:

Učenici koji redovno konzumira alkohol nisu zainteresovani za školu, niti su zainteresovani
za teme koje se tiču prevencije boljesti zavisnosti i sl, što ukazuje na ograničene mogućnosti
škole da putem edukatitnih programa utiče na stavove i ponašanja ovih učenike. To u
dobroj mjeri nije slučaj kada su u pitanju učenici koji povremeno koriste alkohol. Kod ovih
učenika postoji izvjestan interes za školu i teme koje se odnose na prevenciju zavisnosti, a
time i veća mogućnost uticaja edukativnih programa na njih.
Poseban problem predstavljaju uslovi i kvalitet nastave fizičkog vaspitanja. Pokazalo se da
veliki broj učenika, a posebno učenici koji često koriste alkohol, ovu nastavu doživljavaju kao
nametnutu.

VIII UTICAJ REDOVNE NASTAVE, NA STAVOVE, PONAŠANJA I ZDRAVSTVENE

NAVIKE UČENIKA/CA KOJI KONZUMIRAJU ALKOHOL
Interesovalo nas je prvo da li se škola uopšte bavi razvojem zdravstvene kulture mladih, a
zatim i to koliko učenje o štetnim posljedicama konzumiranja alkohola tokom redovne
nastave, kao i predavanje od strane gostujućih predavača utiče na stavove i ponašanje
učenika/ca koji konzumiraju alkohol.
 39

Kada je u pitanju učenje o štetnim posljedicama alkohola u redovnoj nastavi potrebna je

jedna napomena. Budući da svi učenici prolaze isti program4.5.6, ovdje se ne radi o tome da li
su neki učenici to učili, ili ne (mada je i to moguće), ovdje se više radi o činjenici da su neki
učenici svjesni učenja tih sadržaja, a da se drugi učenici toga i ne sjećaju. U ovim slučaju više
je riječ o kvalitetu redovne nastave nego o prisutnosti tih sadražaja u nastavi.

Da li se škola bavi razvojem zdravstvene kulture mladih?

Škole se uglavnom bave razvojem zdravstvene kulture mladih. 83% učenika potvrđuje da su
u školi smo učili šta spada u nasilno ponašanje (npr. fizičko, verbalno, socijalno, seksualno,
nasilje putem društvenih mreža i sl.); 73% da u u školi učili o tome koje vrijednosti npr.
poštovanje, iskrenost, prijateljstvo i sl. su važne za život u društvu; 72% da u u školi učili o
posljedicama konzumiranja alkohola, narkotika, duvana, kockanja i sl. U odnosu na ove
sadržaje znaćajno manje se u školi uči o tome kako na dobar način da koristimo svoje
slobodno vrijeme, te o tome koje su posljedice nezdrave ishrane.
Slika 35.

Da li je učenje o štetnim posljedicama konzumiranja alkohola tokom redovne nastave

uticalo na stavove učenika/ca o opravdanosti konzumiranja alkohola ?

4 Nacionalni savjet za obrazovanje je na 32. sjednici održanoj 23. marta 2015. godine utvrdio Međupredmetne
oblasti u predmetnim programima za opštu gimnaziju među kojima se kao posebna oblast izdvaja:
Zdravstveno obrazoivanje i vaspitanje.
5 Obavezni programi iz prirode, biologije, hemije, program iz fizičkog vaspitanja sadrži teme kao što su ishrana,

fizička aktivnost, mentalno zdravlje, prevencija bolesti zavisnosti i slične oblasti?

6 Crnogorski okvirni program ključnih kompetencija prepoznaje tzv. Ličnu, društvenu i kompetenciju učenja

kako učiti gdje su kao očekivani ishodi učenja navedeni: Primjenjuje zdrave životne stilove, razvija um i tijelo i
odgovorno se odnosi prema budućnosti i sl.
 40

Učenici koji su tokom redovne nastave učili o posljedicama konzumiranja alkohola,

narkotika, duvana, kockanja i sl. u manoj mjeri opravdavaju njihovu upotrebu u odnosu na
učenike koji u školi nisu učili takve sadržaje. Tako npr. među učenicima koji imaju opravdanje
za to da mladi na zabavama mogu popiti malo alkohola za 10% je manje učenika koji su u
školi učili sadržaje koji su se odnosili na zloupotrebu alkohola.
Slika 36.

Slične razlike mogu se vidjeti i u vezi sa drugim pitanjima te je realno pretpostaviti da je

učenje ovih sadržaja u redovnoj nastavi uticalo da mladi donekle koriguju svoje stavove o
opravdanosti konzumiranja alkohola.

Da li je predavanje o štetnim posljedicama konzumiranja alkohola od strane gostujućeg

predavača uticalo na stavove učenika/ca o opravdanosti konzumiranja alkohola ?
Ispitali smo, kakav uticaj ima predavanja od strane gostujućeg predavača na stavove učenika
o opravdanosti konzumiranja alkohola. Utvrdili smo: Učenici koji su za posljednjih šest
mjeseci u svojoj školi slušali predavanje gostujućeg predavača o štetnim posljedicama
alkohola u manoj mjeri opravdavaju njihovu upotrebu u odnosu na učenike koji nisu imali
priliku da slišaju takvo predavanje!
Slika 37.
 41

Kada uporedimo razlike u stepenu opravdavanja određenih postupaka od strane učenika

koje se mogu pripisati, u prvom slučaju redovnoj nastavi (oko 10%), u drugom slučaku
predavanju gostujučeg predavača (oko 4%) vidi se da je uticaj ovih predavanja nešto manji
u odnosu na uticaj učenja ovih sdržaja u redovnoj nastavi7.

Da li je učenje o štetnim posljedicama konzumiranja alkohola tokom redovne nastave

uticalo na stavove učenika/ca prema drugim učenicima koji konzumiraju alkohol?

Učenici koji su tokom redovne nastave u školi učili o posljedicama konzumiranja alkohola,
narkotika, duvana, kockanja i sl. u manoj mjeri opravdavaju takvo ponašanje njihovih
vršnjaka. Tako npr. u kategoriji učenika koji osuđuju takvo ponašanje našlo se za 8% više
učenika koji su tokom redovne nastave učili sadržaje koji se odnose na štetne posljedice
konzumiranja alkohola.
Slika 38.

7Vođeni ovom činjenicom nadalje smo prikazali samo rezultate koji se odnose na uticaj redovne nastave na
stavove i ponašanja učenika.
 42

Da li je učenje o štetnim posljedicama konzumiranja alkohola tokom redovne nastave

uticalo na ocjenu negativnih posljedica alkohola?

Učenici koji su tokom redovne nastave u školi učili o štetnim posljedicama konzumiranja
alkohola, narkotika, duvana, kockanja i sl. bolje prepoznaju štetne posljedice alkohola na
različite aspekte mentalnog, fizičkog i socijalnog zdravlja učenika.
Slika 39.
 43

Da li je učenje o štetnim posljedicama konzumiranja alkohola tokom redovne nastave

uticalo na učestalost konzumiranja alkohola od strane učenika/ca?

Među učenici koji su tokom redovne nastave u školi učili o štetnim posljedicama
konzumiranja alkohola, narkotika, duvana, kockanja i sl. više je onih koji nikada ne piju, a
manje onih koji povremeno piju (ponekad u društvu). Procenat učenila koji redovno piju
podjednak je u obje grupe.
Slika 40.

Ova činjenica ukazuju na mogućnost da je učenje o štetnim posljedicama alkohola u

redovnoj nastavi uticalo da se broj učenika koji povremeno piju (na zabavama, rođendanima
i sl.) ne poveća (što je kako smo ranije utvrdili realan trend), ali i to učenje o tim sadržajaima
nema uticaja na promjenu ponašanja učenike koji redovno piju. Izgleda da je često
konzumiranje alkohola više pod uticajme drugih faktora, i da ne zavisi toliko od
informisanosti učenika o štetnim posljedicama alkohola.

ZAKLJUČAK:

Učenje o štetnim posljedicama alkohola u redovnoj nastavi, istraživanje je pokazalo, može

uticati da se promijene neki stavovi učenika o korišćenju alkohola, npr. da u manoj mjeri
opravdavaju upotrebu alkohola; da promijene mišljenje o učenicima koji konzumiraju
alkohol; da bolje uviđaju štetne posljedice alkohola i sl. Isto tako pokazalo se da učenjem o
štetnim posljedicama alkohola u redovnoj nastavi može usporiti trend porasta broja
učenika koji povremeno koriste alkohol, ali je nerealno očekivati da će to uticati na
promjenu ponašanja učenika koji redovno koriste alkohol! Izgleda da je često konzumiranje
 44

alkohola više pod uticajme drugih faktora, i da ne zavisi toliko od informisanosti učenika o
štetnim posljedicama alkohola. Uticaj povremenih predavanja od strane eksperata još manji.

IX UTICAJ IZBORNOG PREDMETA ZDRAVI STILOVI ŽIVOTA (ZSŽ) NA STAVOVE,

PONAŠANJA I ZDRAVSTVENE NAVIKE UČENIKA/CA
U našem uzorku 43% učenika pohađaju, ili su ranije pohađali, nastavu izbornog predmeta
ZSŽ koji sadrži teme kao što su ishrana, fizička aktivnost, mentalno zdravlje, prevencija
bolesti zavisnosti i sl? Ispitali smo da li je pohađanje ove nastave uticalo na stavove i
ponašanje učenika/ca koji konzumiraju alkohol.

Učenje o štetnim posljedicama alkohola u predmetu ZSŽ može uticati da učenici

promijene neke svoje stavove, pod uslovom da se nastava realizuje na zanimljiv i
učenicima pristupačan način. Manje je vjerovatno da je nastava izbornog
predmeta ZSŽ imala uticaja na promjenu ponašanja učenika, bez obzira na njen
kvalitet, pogotovo na promjenu ponašanja učenika koji redovno koriste alkohol.

Koliki je uticaj predmeta Zdravi stilovi života na učenike ?

Tražili smo od učenika da procijene kakav je uticaj na njih imao predmet ZSŽ. Neočekivano
je da gotovo polovina učenika koji su pohađali ovaj predmet nema pozitivno mišljenje o
njegovom uticaju. Tako npr. većina učenika koji su pohađali ovaj predmet tvrdi da predmet
ZSŽ nije imao uticaj na promjenu njihovih zdravstvenih navika; da bolje upoznaju opasnosti
od alkohola i sl.
Slika 41.
 45

Činjenica da smo pohađanje nastave iz predmeta ZSŽ, ne znači automatski da ta nastava ima
očekivani uticaj na stavove i ponašanje učenika otvara pitanje kvaliteta ove nastave – na koji
način se odvijala nastava iz predmeta ZSŽ?
Kakva su iskustva učenika/ca vezano za nastavu iz predmeta ZSŽ?
Značajan broj učenika (od 38 do 45% učenika) ima negativno iskustvo vezano za kvalitet
nastava predmeta ZSŽ. Tako npr. 44 % učenika smatra da se ovaj predmet ne uči na zanimljiv
i za učenike pristupačan način; 44 % učenika se na časovima ne osjeća slobodnim da govore
o sebi; 42% da na časovima nisu imali prilike da učestvuju u diskusijama itd.
Slika 42.
 46

Slični zaključci se mogu izvesti na osnovu komentara učenika vezano za kvalitet nastave iz
predmeta ZSŽ. Pored pozitivnih komentara, npr. „Ovo je po meni najbolji predmet jer sa
nastavnicom pričamo o različitim temama“; „Sve mi je bilo korisno!“; „Baž uživam na času! I sl.
bilo je dosta i negativnih komentara:

− „Časovi su nezanimljivi“;
− „Časovi su više bazirani na teoriji što je pogrešno!“;
− „Časove nijesmo držali redovno i kada jesmo nijesmo radili ništa!“;
− „Mi taj predmet imamo mesec dana, a knjigu takli nismo!“;
− „Većina nastavnika preskače lekcije kao sto su loš uticaj alkohola i seksualna edukacija jer se
djeca smiju i ne žele to da slušaju!“
− „Nastavnica ne želi sa nama da razgovara o onome što nas interesuje, uglavnom nam sve
ispredaje – baš je doosadno na času!“
− „Na časovima radimo nešto drugo – ponavlajmo lekcije iz biologije“
− „Meni ovaj predmet predaje nastavnik iz fizičkog, mi tamo ne radimo ništa“
− ...
Po drugi put: Koliki je uticaj predmeta ZSŽ na čenike ?

Ponovo smo ispitali uticaj predmeta ZŠŽ, ali sada u slučaju kada je nastava zanimljiva i
učenicima prilagođena, i kada nije. Pokazalo se da predmeta ZSŽ ima određeni uticaj na
učenike pod uslovom da se uči na zanimljiv i za učenike/ce pristupačan način; da se se na
časovima diskutuje i radili u grupama; da se se učenicima otvoreno razgovara o različitim
temama, te da se učenici osjećaju sigurno, i da bez ustezanja mogu otvoreno govoriti o sebi.
Slika 43.
 47

Da li je pohađanje nastave izbornog predmeta ZSŽ uticalo na stavove učenika/ca o

opravdanosti koriščenja alkohola ?
Učenici koji su pohađali nastavu izbornog predmeta ZSŠ, a koja se odvijala na zanimljiv i za
učenike pristupačan način u manjoj mjeri opravdavaju upotrebu aklohola u odnosu na
učenike koji nijesu pohađali ovu nastavu ili one učenike koji su pohađali nastavu, ali na
nezanimljiv i nepristupačam način.
Slika 44.

Zanimljivo je da ovi posljednji, učenici koji su pohađali nastavu izbornog predmeta ZSŽ ali na
nezanimljiv i za učenike nepristupačan način, imaju najmanje prihvatljive stavove o
opravdanosti konzumiranjua alkohola što se može objasniti jedino kao reakcija na
atmosferu i način rada na času.
Da li je pohađanje nastave izbornog predmeta ZSŽ uticalo na stavove učenika/ca prema
drugim učenicima koji koriste alkohol?

Učenici koji su pohađali nastavu izbornog predmeta ZSŠ, a koja se odvijala na zanimljiv i za
učenike pristupačan način u manjoj mjeri opravdavaju postupke učenika koji koriste
aklohol u odnosu na učenike koji nijesu pohađali ovu nastavu. Učenici koji su pohađali
nastavu izbornog predmeta ZSŽ, ali na neinteresantan i za učenike neprimjeren način imaju
njviše razumijevanja za takvu ponašanje.
Slika 45.
 48

Da li je pohađanje nastave izbornog predmeta ZSŽ uticalo na ocjenu negativnih

posljedica alkohola?

Učenici koji su pohađali nastavu izbornog predmeta ZSŠ, a koja se odvijala na zanimljiv i za
učenike pristupačan način u većoj mjeri uviđaju negativne posljedice alkohola na različite
aspekte fizičkog, psihićkog i socijalnog zdravlja u odnosu na učenike koji nijesu pohađali ovu
nastavu ili koji su je pohađali ali na neinteresantan i za učenike neprimjeren način.
Slika 46.

Da li je pohađanje nastave izbornog predmeta ZSŽ uticalo na učestalost korišćenja

alkohola od strane učenika/ca?
 49

Kada je u pitanju učestalost konzumiranja alkohola nema razlika između učenika koji su
pohađali nastavu izbornog predmeta ZSŽ , bez obzira na kvalitet nastave, i učenika koji
uopšte nisu pohađali ovu nastavu.
Slika 47.

I ovi podaci ukazuju na mogućnost da je učenje o štetnim posljedicama alkohola u nastavi

izbornog predmeta ZSŽ koje se odvijalo na zanimljiv i za učenika pristupačan način uticalo
da se broj učenika koji povremeno piju ne uvećava (što je inače trend), ali i to da učenje o tim
sadržajaima u predmetu ZSŽ, bez obzira na kvalitet, malo utiče na promjenu ponašanja
učenike. Izgleda da je često konzumiranje alkohola, kako smo već utvrdili, više pod uticajme
drugih faktora, i da manje zavisi od edukativnih programa i informisanosti učenika o štetnim
posljedicama alkohola.

ZAKLJUČAK:

Učenje o štetnim posljedicama konzumiranja alkohola u okviru izbornog predmeta ZSŽ

može uticati da učenici promijene neke svoje stavove o konzumiranju alkohola npr. da u
manjoj mjeri opravdavaju upotrebu alkohola; da promijene mišljenje o učenicima koji koriste
alkohol; da bolje uviđaju štetne posljedice alkohola i sl, ali pod uslovom da je nastava
realizovana na zanimljiv i učenicima pristupačan način.
Podaci isto tako ukazuju da učenje o posljedicama alkohola u predmetu zsž može uticati da
se broj učenika koji povremeno piju ne uvećava (što je trend), ali opet pod uslovom da se
nastava realizuje na zanimljiv i za učenika pristupačan način. Malo je vjerovatno da je nastava
predmeta ZSŽ imala uticaja na promjenu ponašanja učenike koji često piju, bez obzira na
njen kvalitet.
 50

X RAZLOZI UPOTREBE ALKOHOLA KOD MLADIH

Interesovalo nas je koji su osnovni razlozi da mladi koriste alkohol, posebno da li se podgrpe
učenika sa različitom praksom upotrebe alkohola međusobno razlikuju u odnosu na motive
koriščenja alkohola.
Koji su razlozi da mladi koriste alkohol?
Kao i većina drugih istraživanja i ovo je kao najčeće razloge konzumiranja alkohola izdvojilo
pritisak vršnjaka (26.7%) i radoznalost učenika (21.8%).
Slika 48.

Međutim mnogo je interesantnije analizirati razloge korišenja alkohola po podgrupama

učenika.
Učenici koji nikada ne koriste alkohol kao glavne razloge navode pritisak vršnjaka i
radoznalost, a na posljednje mjesto stavljaju opuštanje i prijatno iskustvo.
Učenici koji povremeno piju, na zabavama i sl. kao osnovne razloge navode pritisak vršnjaka
i radoznalost, a znatno rjeđe opuštanje i prijatno iskustvo. Razlozi konzumiranja alkohola
ove grupe mogu se dovesti u vezu sa činjenicom da se u njihovom slučaju radi o nestabilnom,
prije svega situacionom ponašanju koje je s jedne strane pod jakim uticajme vršnjaka koji se
iz razreda u razred uvećava (dovodi do toga da sve veći broj učenika koji ne piju počinju
povremeno da piju), a da je sa druge strane pod uticajem edukativnih programa koji dovode
do toga da se taj trend alkoholnih navika kod učenika donekle usporava.
Posebno je zanimljiva podgrupa učenika koji redovno piju, najmanje jednom nedjeljno ili više
puta. Osnovni razlozi konzumiranja alkohola po njima su opuštanje i prijatno iskustvo, a tek
zatim, i to u značajno manoj mjeri, pritisak vršnjaka i radoznalost. Navedeni razlozi upotrebe
alkohola ovih učenika mogu se dovesti u vezu sa činjenicim da se u nihovom slučaju radi o
 51

dosta stabilnom ponašanju koje nije toliko pod uticajem informisanosti i edukativnih
programa, kao i sa činjenicom da se radi o podgrupi učnika koja ima dosta problema vezano
za njihovo mentalno, socijalno i fizičko zdravlje.

ZAKLJUČAK:

Podgrupe učenika sa različitom praksom konzumiranja alkohola značajno se razlikuju u

pogledu razloga koje navode za upotrebu alkohola što je vjeraovatno posljedica nekih
njihovih drugih karakteristika. Tako npr. podgrupa koja ima najviše problema sa mentalnim
socijalnim i fizičkim zdravaljem i koju karakteriše uporno istrajavanje u upotrebi alkohola kao
razlozloge takvog ponašanja navodi opuštanje i prijatno iskustvo.
Učenici koji povremmeno piju, u društvu, na zabavama i sl. najčeće to rade iz radoznalosti i
pod pritiskom vršnjaka. Problem je što postoji trend da se iz razreda u razred ovaj pritisak
vršnjaka stalno povećava i da sve više učenika koji ne piju postepeno počinju da piju.

Zaključno raznatranje:

Očekivani ishodi istraživanje bli su: bolje razumijevanje pojave upotrebe alkohola kod mladih
u Crnoj Gori; procjena uticaja škole i postojećeg kurikuluma na zdravstenu kulturu i odnos
mladih prema upotrebi alkohola; identifikovanje ključnih izazova i mogućnosti uticaja na
stavove, zdravstvene navike i upotrebu alkohola kod mladih; izrada preporuka zasnovanih
na dokazima za unapređenje kvaliteta obrazovnog kurikuluma sa ciljem rane intervencije i
edukacije mladih. U istraživanju je učestvovalo 7.520 učenika/ce iz svih osnovnih i srednjih
škole u Crnoj Gori.

Osnovni nalazi istraživanja

I RASPROSTRANJENOST UPOTREBE ALKOHOLA OD STRANE UČENIKA U CRNOJ GORI

Broj učenika koji koriste akohol iz razreda u razred se uvećava da bi u završnim razredima
srednjih škola većina učenika povremeno ili stalno koristila alkohol !
II INFORMISANOST UČENIKA/CA O NEGATIVNIM POSLJEDICAMA ALKOHOLA

Postoji visok stepen uvjerenosti učenika da poznaju štetne posljedice alkohola, s jedne, a sa
druge strane, dominantno se oslanjanjaju na nepouzdane izvore informacija. Škola ima
značajno manji uticaj na informisanost učenika o posljedicama upotrebe alkohola u odnosu
na roditelje, vršnjake i internet.
III STAVOVI UČENIKA/CA O UPOTREBI ALKOHOLA
 52

Većina učenika smatraju da je upotreba alkohola problem, ali isto tako većina ima neutralan
stav prema učenicima koji koriste alkohol, - ne smatra ih popularnim, ali ih i ne osuđuje.
Posebno je zabrinjavajuće da većina učenika, bez obzira da li koriste alkohol ili ne, ima
razumijevanje za upotrebu alkohola u pojedinim situacijama.
IV MENTALNO, SOCIJALNO I FIZIČKO ZDRAVLJE UČENIKA/CA KOJI/E KORISTE ALKOHOL

I ovo istraživanje, kao i brojna druga, ukazuje na postojanje određene veze između
korišćenja alkohola i problema koji se tiču mentalnog, socijalnog i fizičkog zdravalja
učenika/ca.
V NAČIN KORIŠĆENJA SLOBODNOG VREMENA I ZDRAVSTVENE NAVIKE UČENIKA/CA KOJI
KORISTE ALKOHOL

Životni stil i zdravstvene navike učenika koji koriste alkohol značajno se razlikuju od
životnog stila i zdravstvenih navika učenika koji nikada ne koriste alkohol.
VI UTICAJ PORODICE NA STAVOVE, PONAŠANJA I ZDRAVSTVENE NAVIKE UČENIKA/CA
KOJI KORISTE ALKOHOL

Učenici koji koriste alkohol već u porodici imaju model za takvo ponašanje. Oni smatraju da
njihovi roditelji nemaju toliko stroge stavove o korišćenju alkohola, da ne osuđuju toliko
prisustvo kafića i kladionica u blizini škole; da nemaju visoka očekivanja kada su u pitanju
bavljeje sportom, zdrava ishrana i sl.
VII ZAINTERESOVANOST ZA ŠKOLU I TEME KOJE SE TIČU PREVENCIJA BOLESTI
ZAVISNOSTI I SL. UČENIKA/CA KOJI/E KORISTE ALKOHOL

Učenici koji koriste alkohol nisu toliko zainteresovani za školu, niti su zainteresovani za
teme koje se tiču prevencije bolesti zavisnosti i sl, isto je i sa nastavom fizičkog vaspitanja,
što već po sebi ukazuje na ograničene mogućnosti škole da putem edukatitnih programa
utiče na stavove i ponašanja ovih učenike.
VIII UTICAJ ŠKOLE, REDOVNE NASTAVE, NA STAVOVE, PONAŠANJA I ZDRAVSTVENE
NAVIKE UČENIKA/CA KOJI KORISTE ALKOHOL

Učenje o štetnim posljedicama alkohola u redovnoj nastavi, uticalo je da učenici promijene

neke svoje stavove, npr. stavove o opravdanosti korišćenja alkohola; stavove prema
učenicima koji koriste alkohol; stavove o štetnim posljedicama alkohola i sl. Manje je
vjerovatno da su redovni školski programi uticali na promjenu ponašanja učenika, pogotovo
onih učenika koji sebe svrstavaju u redovne korisnike alkohola. Uticaj predavanja od strane
eksperata pokazao se je manje efikasan.
IX UTICAJ IZBORNOG PREDMETA ZDRAVI STILOVI ŽIVOTA NA STAVOVE, PONAŠANJA I
ZDRAVSTVENE NAVIKE UČENIKA/CA

Učenje o štetnim posljedicama alkohola u predmetu ZSŽ može uticati da učenici promijene
neke svoje stavove, ali pod uslovom da se nastava realizuje na zanimljiv i učenicima
pristupačan način. Manje je vjerovatno da je nastava predmeta ZSŽ imala uticaja na
promjenu ponašanja učenika, bez obzira na njen kvalitet, pogotovo na promjenu ponašanja
učenika koji sebe svrstavaju u redovne korisnike alkohola.
 53

X KOJI JE GLAVNI RAZLOG DA MLADI POČNU DA KORISTE ALKOHOL ?

Podgrupe učenika sa različitom praksom korišćenja alkohola značajno se razlikuju u

pogledu navođenja razloga za upotrenu alkohola što je vjeraovatna posljedica nekih
njihovih drugih osobina. Učenici koji uporno istrajavju u upotrebi alkohola kao razloge za to
najčeće navode opuštanje i prijatno iskustvo. Istovremeno ovi učenici imaju najviše
problema u pogledu njihovog mentalnog, socijalnog i fizičkog zdravlja.

Izazovi koje smo istraživanjem identifikovali, a koji se tiču upotrebe

alkohola od strane učenika/ca
Istraživanje je ukazalo na određene izazove na koje bi se trebli fokusirati u cilju smanjivanja
ili potpunog eliminisanja upotrebe alkohola od strane učenika/ca.

− Česta poznanstva i druženja velikog broja učenika sa licima koja koriste alkohol.
− Veliki broj učenika, posebno učenika viših razreda srednjih škola koji povremeno ili
stalno koriste alkohol.
− Trend da iz razreda u razred sve veći broj učenika koristi alkohol, u početku povremeno,
a kasnije i učestalo, kao i trend da se iz razreda u razred povećava broj učenika koji
imaju iskustvo pijanstva.
− Poseban izazov predstavljaju odjeljenja u kojima je korišćenje alkohola od strane
učenika pojava, gdje 10 i više učenika iz odjeljenja koristi alkohol i gdje vjerovatno
postoji socijalni pritisak da i drugi učenici počnu da koriste alkohol. Ova odjeljenja se
najčešće sreću u višim razredima SŠ.
− Uvjerenje učenika, bez obzira na uzrast, da im je alkohol bez oraničenja dostupan, na
svakom mjestu samo ako imaju novac.
− Visoka uvjerenosti učenika u poznavanje štetnih posljedica alkohola, s jedne, a sa druge
strane dominantno oslanjanje na često nepouzdane izvore informacija. Škola ima
značajno manji uticaj na informisanost učenika o štetnim posljedicama alkohola u
odnosu na roditelje, prijatelje i internet.
− Otpor učenika koji koriste alkohol da prihvate argumente koji dolaze od škole i
nastavnika.
− Neutralan stav većine učenika u odnosu na ponašanje učenika koji koriste alkohol (niti ih
smatraju popularnim, ali ih i ne osuđuju).
− Poseban izazov predstavlja činjenica da većina učenika bez obzira da li koriste alkohol ili
ne, ima razumijevanje za to da njihovi vršnjaci na zabavama mogu popiti malo alkohola.
− Generalno, veliki broj učenika pokazuju visok nivo zabrinutosti za ono šta bi se moglo
desiti u budućnosti. Lako dožive neuspjeh i o tome dugo razmišljaju. Učenici koji koriste
alkohol imaju izraženije probleme sa mentalnim zdravljem u odnosu na ostale učenike.
− Generalno, veliki broj učenika ne pokazuje dovoljan nivo razumijevanja za druge i imaju
sklonost da agresivno reaguju. Probleme da uspostave i održe dobre odnose sa drugim
učenicima posebno imaju učenici koji često koriste alkohol.
 54

− Veliki broj učenika, onih koji koriste ali i onih koji ne koriste alkohol, navode da imaju
probleme sa glavoboljom.
− Sklonost učenika koji koriste alkohol da u slobodno vrijeme posjećuju kafiće, igraonice,
kladionicei sl, kao i sklonost da se izležavaju i spavaju. Manje su posvećeni čitanju
knjiga, manje se bave sportom i manje se druže sa roditeljima.
− Učenici generalno, a posebno učenici koji koriste alkohol nemaju doboljno razvijene
zdravstvene navike: kasno idu na spavanje, koriste brzu hranu, grickalice, gazirane i
energetske napitke i rijetko idu kod ljekara.
− Prisustvo modela neprihvatljivog odnosa prema alkoholu u porodici učenika koji
konzumiraju alkohol.
− Učenici koji koriste alkohol smatraju da njihovi roditelji nemaju toliko stroge stavove o
korišćenju alkohola, da ne osuđuju toliko prisustvo kafića i kladionica u blizini škole; da
nemaju visoka očekivanja kada je u pitanju bavljeje sportom, zdrava ishrana i sl.
− Zbog nezainteresovanosti za školu i teme koje se odnose na zdravlje ograničene
mogućnosti škole da putem edukatitnih programa utiče na stavove i ponašanje učenika
koji koriste alkohol.
− Uticaj edukativnih programa na stavove mladih visoko je zavisan od kvaliteta nastave,
od toga da li je nastava učenicima zanimljiva i prilagođena njihovim mogućnostima.
− Učenjem o štetnim posljedicama alkohola, bilo tokom redovne nastave ili u nastavi
predmeta ZSŽ, može usporiti trend porasta broja učenika koji povremeno koriste
alkohol, ali je nerealno očekivati da će se na taj način uticati na promjenu ponašanja
učenika koji redovno koriste alkohol.
− Kod učenika koji redovno koriste alkohol izgleda da postoji veća povezanost između
njihovog mentalnog, socijalnog i fizičkog zdravlja, s jedne strane, i česte upotrebe
alkohola s druge strane, tako da se ne može očekivati da će ovi učenici promijeniti svoje
ponašanje samo na osnovu edukativnih programa. Ovim učenicima potrebna je šira
psihološka i socijalan podrška.

Mjere upravljanja problemom upotreba akohola

Istraživanje je ukazalo da bi određene mjere mogle doprinjeti smanjivanju upotrebe

alkohola od strane učenika/ca. To su:

I. Obezbijediti veću zastupljenost i prepoznatljivost u nastavi međupredmetne

teme posvećene zdravstvenom obrazovanju.
II. Unaprijediti kvalita nastave posvećene zdravstvenom obrazovanju u cilju njenog
većeg uticaja na stavove i ponašanje učenika.
III. U školi obezbijediti širu podšku učenicima kroz veću ponudu vanastavnih
aktivnosti i programa koji su usmjereni na prevenciju i razvoj zdravstvene
kulture.
 55

IV. Smanjiti pristisak na mlade koji ne koriste alkohol.

V. Psihološka i socijalna podrška učenicima koji često i istrajno koriste alkohol.

Obrazloženje predloženih mjera

Obezbijediti veću zastupljenost i prepoznatljivost u nastavi međupredmetne

teme posvećene zdravstvenom obrazovanju.
Činjenica je da u opšteobrazovnom kurikulumu Crne Gore postoji međupredmetna tema
posvećena zdravstvenom obrazovanju mladih, ali je isto tako i činjenica da veliki broj učenika
nije bio svjestan učenja ovih sadražaja tokom redovne nastave. To ukazuje na potrebu da se
ovoj temi u budućnosti posveti više pažnje: isticanjem njenog značaja, identifikovanjem
sadržaja u pojedinim programima koji su u vezi sa ovom temom, davanjem većeg prostaora
u obrazovnom planu za realizaciju ovih sadržaja; edukacijom nastavnika za realizaciju ove
teme. Sastavni dio realizacije ove teme predstavlja i izborni predmet ZSŽ kojm bi trebalo
obuhvati veći broj učenika kako bi se sistematizovalo znanja o zdravstvenoj kulturu koje
učenici stiču u različitim predmetima i godimnama učenja.

Unaprijediti kvalita nastave posvećene zdravstvenom obrazovanju u cilju

njenog većeg uticaja na stavove i ponašanje učenika.
Utvrdili smo da se putem edukativnih programa, i učenjem o štetnim posljedicama alkohola,
može uticati na stavove i ponašanje mladih koji koriste alkohol, ali pod uslovom da su to
učenje i ta nastava kvalitni. To nebi trebalo da bude nastava gdje su učenici pasivni i gdje
im se eksplicitno prenose informacije o štetnim posljedicama alkohola. To bi trebalo da bude
nastave u kojoj se sa učenicima otvoreno razgovara i argumentovano diskutuje o različitim,
pa i osjetljivim temama; nastava gdje se učenici osjećaju slobodno, i gdje bez ustezanja mogu
govoriti o sebi i drugima. Pitanje kvaliteta nastave je posebno važno ako se imaju u vidu
činjenica da se ova nastava najviše obraćamo učenicima koji su inače nezainteresovani za
školu i teme posvećene zdravlju. Dalje, ova nastava se obraća učenicima koji su u visokom
stepenu uvjereni u svoje stavove, a istovremeno zatvoreni za spolješnje uticaje. Posebno u
slučaju adolescenata eksplicitni sadžaji neće imati nikavaog efekta. Aktivna nastava, debate,
argumentovane diskusije i sl., pokazalo je ovo istraživanje, su ključni faktor koji razdvaja
djelotvorne od nedjelotvornih edukativnih programa u školi.

U školi obezbijediti širu podšku učenicima kroz veću ponudu vanastavnih

aktivnosti i programa koji su usmjereni na prevenciju i razvoj zdravstvene
kulture.
 56

Istarživanje je pokazalo da postoji povezanost između upotrebe alkohola i životnog stila

mladih. Mladi koji koriste alkohol često posjećuju kafiće, igraonice, kladionice i sl, i skloniji su
da se izležavanju i da spavanju. Istraživanje je pokazalo da postoji povezanost između
upotrebe alkohola i zdravstvenih navika mladih. Mladi koji koriste alkohol, ali ne samo oni,
idu kasno na spavanje, bez ustezanja koriste brzu hranu, grickalice, gazirane i energetske
napitke i rijetko posjećuju ljekara. Isto tako, istraživanje je pokazalo da postoje određeni
problemi vezani za mentalno, socijalno i fizičko zdravlje ne samo učenika koji koriste
alkohol. Veliki broj učenika pokazuje zabrinutost za svoju budućnost, lako doživi neuspjeh i
o tome dugo razmišlja. Isto tako, veliki broj učenika pokazuje nesnalaženje u socijalnim
odnosima, često su netolerantni, a dešava se i da inpulzivno reaguju.
Sve ovo ukazuje na značaj šireg pristupa u rješavanju problema upotreba alkohola kod
mladih, što podrazumijeva bogaćenje programa podrške učenicima na nivou škole kroz
raznovrsnu ponudu različitih mogućnosti, npr. ponudu različitih sekcija, klubova i učeničkih
organizacija; organizovanjem u školi različitih aktivnosti npr. sportskih takmičenja na kojim
bi se promovisao značaj fizičke kulture i sportskog duha; različitih događaja na kojima bi se
isticala važnost preventivnih pregleda, zdrave ishrane, važnost fizičke aktivnosti;
organizovanjem stručnih predavanja o štetnom uticaju alkohola, bolestima zavosti i sl.;
zadavanjmen učeničkih projekata gdje bi učenici istraživali određenu zdravstvenu temu i
prezentovali svoje nalaze; organizovanjem radionica na kojima se uče tehnike upravljanja
stresom i anksioznošću; tehnike nenasilna komunikacije i sl; organizovanjem školskih debata
i diskusija gdje bi se otvoreno razgovoralo o različitim izazovima npr. o seksualnom zdravlju,
prevenciji bolesti zavisnosti, o mentalnom zdravlju i sl. Navedene školske aktivnosti u
najvećoj mjeri određuju tzv. kulturu škole, a ova kultura je jedan od najvažnijih faktora koji
opredjeljuje većinu mladih u jednom ili u drugom smjeru.

Smanjiti pristisak na mlade koji ne koriste alkohol.

Veliki broj učenika poznaje ili se i druži sa osobama koje koriste alkohol. Posebno nepovoljnu
sredinu čine odjeljenja u kojima je konzumiranje alkohola od strane učenika pojava, gdje vići
broj učenika koristi alkohol, i gdje postoji snažan pritisak da i ostali učenici počnu da koriste
alkohol. Ovakva odjeljenja zavređuju intenzivan tretman sa ciljem da se u njima smanji
pritisak na pojedince koji ne koriste alkolol.
Učenici koji povremeno piju, na zabavama, rođendanima i sl. kao osnovne razloge za
konzumiranje alkohola navode pritisak vršnjaka i radoznalost. U njihovom slučaju radi se o
nestabilnom, situacionom ponašanju, koje je pod velikim pritiskom vršnjaka, a koji se iz
razreda u razred satlno uvećava (iz godine u godinu sve je veći broj učenika iz odjeljenju i iz
škole koji koristi alkohol). Pored ovog neposrednog uticaja vršnjaka, postoje i drugi pritisci.
Istraživanje je pokazalo da većina učenika bez obzira da li koristi, ili ne koristi alkohol, ima
razumijevanje za to da njihovi vršnjaci uveče, na zabavama, uz ručak mogu popiti malo
alkohola. Tome treba dodati i uvjerenje većine učenika da im je alkohol bez ograničenja
dostupan, bilo kad i na svakom mjestu samo ako imaju novac. Sve su to faktori pritiska koji
podhranjuju trend da se iz razreda u razred uvećava broj učenika koji koriste alkohol.
 57

Povoljna okolnost je da edukativni programi imaju efekta na ponašanje učenika koji ne

koriste alkohol, kao i na učenike koji povremeno koriste alkohol, pod uslovom da su
realizovani na kvalitetan način. Ovi programi mogu ojačati poziciju učenika koji ne koriste
alkohol i dovesti do toga da se trend upotrebe alkohola značajno uspori.

Psihološka i socijalna podrška učenicima koji često i istrajno koriste alkohol.

Poseban izazov predstavlja rad sa učenicima koji istarjavaju u upotrebi alkohola. To su
učenici koji piju, najmanje jednom nedjeljno, a često i više od toga. U slučaju učenika koji
često i istrajno koriste alkohol izgleda da postoji povezanost između njihovog nepovoljnog
mentalnog, socijalnog i fizičkog statusa, s jedne strane, i korišćenja alkohola sa druge strane.
Kako sami kažu, piju zbog zadovoljstva i radi opuštanja!
Učenici koji često koriste alkohol dolaze iz porodica gdje već imaju model za takvo ponašanje
i gdje njihovo roditelji nemaju toliko stroge stavove kada je u putanju upotreba alkohola,
posjećivanje kafića i sl. Radi se o učenicima koji češće od drugih navode da imaju probleme
na ličom (anksiozni su, lako dožive neuspjeh i o tome dugo razmišljaju), socialnom (manje su
prihvaćeni, manje su tolerantni i skloni su da agresivno reaguju) i fizičkom planu (osjećaju
različite tegobe i često ih boli glava). Za ove učenike je karakteristično da su prilično otporni
na uticaje škole, i da uglavnom odbijaju da prihvate argumente o štetnim posljedicama
alkohola. Bilo zbog unutrašnjeg otpora, ili zbog činjenice da su većinom nezainteresovani za
školu, edukativni programi u slučaju ovih učenika uglavnom nemaju efekta.
Sve to govori da je u slučaju ovih učenika potrebno promijeniti pristup. Pored gore navedenih
mjera ovim učenicima je potrebna individualna psihološka i socijalan podrška, u smislu
smanjenja njihove unutrašnje napetosti i bolje integracije u školski kolektiv.

Literatura:

− Arambašić V., Miškulin M., Matić M. (2014), Učestalost konzumacije alkohola među
studentima Sveučilišta u Osijeku, te njezina moguća povezanost sa stradavanjem
studenata u prometnim nesrećama, Medica Jadertina, 44:131-137
− Baliunas O.D., Taylor J.B., Irving H., Roerecke M., Patra J., Rehm J. (2009), Alcohol as a
Risk Factor for Type 2 Diabetes – A systematic review and metaanalysis, Diabetes Care,
32:2123-2132. Dostupno: http://care.diabetesjournals.org/content/32/11/2123.long
Briasolius A., Agarwal V., Messerli H.F. (2012), Alcohol Consumption and the Risk of
Hypertension in Man and Women: A Systematic Reviw and MetaAnalysis, The Journal
of Clinical Hypertension, 14:792-798. Dostupno:
https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/jch.12008
 58

− Larson C.S., Drca N., Wolk A. (2014), Alcohol Consuption and the Risk of Atrial Fibrillation: A
Prospective Study and Dose-Response Meta-Analysis, Journal of the American College of
Cardiology, 64:281-289. Dostupno:
https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0735109714025133
− Pejnović Franelić I., Muslić Lj., Markelić M.,(2017) Standardizirano Europsko istraživanje
o alkoholu, Standardized European Alcohol Survey – RARHA SEAS Rezultati
istraživanja u Hrvatskoj, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Dostupno:
https://www.hzjz.hr/wp content/uploads/2017/06/Standardiziranoeuropsko-
istra%C5%BEivanje-o-alkoholu_RARHA-SEAS_20_-06.pdf
− Institut za javno zdravlje Crne Gore. Istraživanje o kvalitetu života, životnim stilovima i
zdravstvenim rizicima stanovnika Crne Gore u 2017. godini. 2018:92 – 104.
− Institut za javno zdravlje Crne Gore. Evropsko istraživanje o upotrebi psihoaktivnih
supstanci i nehemijskih sredstava zavisnosti među mladima. ESPAD 2019. Crna
Gora.2020
− Završni izvještaj Nacionalne strategije prevencije štetne upotrebe alkohola i alkoholom
uzrokovanih poremećaja u Crnoj Gori za period 2013 - 2020. godine
− Krivokapić, N. (2021) Alkoholizam i mladi u Crnoj Gori, Forim MNE.
− Pešikan, A. Lalović, Z. (2015). “The role of schools in developing students’ character,
values and skills – The report on the results of the research”. UNICEF Montenegro,
Bureau of Education Services Montenegro, Podgorica.
− Pešikan, A. Lalović, Z. (2015). “Uloga škole u razvoju vrlina, vrijednosti i vještina učenika
i učenica – Izvještaj o rezultatima istraživanja”. UNICEF Crna Gora, Zavod za školstvo,
Podgorica.
− Pešikan, A; Lalović, Z. (2016). Istraživanje: „Može li današnja škola uticati na vrijednosti i
vrline učenika osnovne škole?” UNICEF i Zavod za školstvo.
− Lalović, Z. (2023). Istraživanje zastupljenosti i pojavnih oblika nasilja u školama u Crnoj
Gori, Zavod za školstvo. https://www.gov.me/zzs/istrazivanja-u-obrazovanju