3.

PROVALA TURAKA I ULAZAK U

HABSBURŠKU MONARHIJU
TURCI OSMANLIJE
• Osmanska država nastaje krajem 13. st pod vodstvom Osmana na sjeverozapadu Male
Azije
• Orhan I. (1326.- 1360.) –proširio državu na područje Male Azije i stekao prvi posjed na
europskom tlu (Cimpe na Galipolju) , a nakon osvajanja Angore (Ankare) proglasio se
samostalnim sultanom
• Murat I. (1360.- 1389.) – osvojio Hadrianopol – Edrine (prijestolnica), Makedoniju,
Bugarsku i pobijedio srpsku vojsku na Kosovu polju 1389. (tu je i poginuo)
• Bajazid I. (1389. – 1402.) – porazio je Žigmunda kod Nikopolja, ali doživio poraz od
Mongola (Timur Lenko) kod Angore i završio u zatočeništvu; ovaj poraz je za neko
vrijeme zaustavio osvajanja
• Mehmed II. el Fatih /Osvajač (1444.- 1446 i 1451.- 1481.)- 1453 osvojio Carigrad (kraj
Bizantskog Carstva) koji je primenovan u Istanbul , a onda i Srbiju, Bosnu, Albaniju,
Hercegovinu, Krim , područja u Aziji ...
• Selim I. (1512.- 1520.) – proširio Osmansko Carstvo na Armeniju, Mezopotamiju, Siriju,
Egipat
• Sulejman Veličanstveni / Zakonodavac (1520.- 1566.)- osvojio Rodos, Beograd, pobijedio
Ludovika II. Jagelovića na Mohačkom polju, osvojio Transilvaniju, velike dijelove
sjeverne Afrike , proširio posjede u Aziji ...
• sultan, veliki vezir, divan
• vojska –janjičari, spahije, akindžije
 OSMANSKO
CARSTVO U 16.ST .
PROVALA TURAKA U HRVATSKE ZEMLJE
• provale Osmanlija na hrvatski teritorij započele su još u doba vladavine Matije Korvina
• prvi veliki sukob Hrvata s Osmanlijama bila je bitka na KRBAVSKOM POLJU 1493. gdje je
hrvatska vojska predvođena banom Emerikom Derenčinom doživjela težak poraz; pučka
predaja nazvala je Krbavsko polje "krvavim poljem", a glagoljaški pop Martinac,
zapisao je da je „… da je izginuo cvijet hrvatskog plemstva“
• hrvatsko plemstvo tražilo je pomoć od pape, Venecije, Habsburgovaca, ali je od toga
bilo malo koristi i uglavnom su se morali pouzdavati u vlastite snage
• istaknuti pojedinci koji su organizirali obranu i borili se protiv Osmanlija bili su ban
Ivaniš Korvin, ban Ivan Karlović, biskup i hrvatski ban Petar Berislavić( 1513. pobijedio
Turke kod Dubice ) , te knezovi Frankopani (Bernardin, Krsto i Vuk) koji su poznati i po
svojoj diplomatskoj borbi (Bernardin Frankopan održao je glasoviti govor "Oratio pro
Croatia" pred njemačkim saborom u Nürnbergu, u kojem je istaknuo da je Hrvatska štit i
prag kršćanstva i da sama odbija turske napade, pa ako joj se ne pomogne, ili će Hrvati
primiti ponude turske i podložiti se ili napustiti svoju postojbinu )
• najteže doba za Ugarsku i Hrvatsku nastupilo je od 1520.g. kada je sultanom postao
Sulejman Veličanstveni (1520.- 1566.), pa je 16. st. poznato kao doba najveće osmanske
opasnosti
• do 1526. Osmanlije su u Hrvatskoj osvojili porječje Krke, Knin, Skradin, Ostovicu, a u
Srijemu i Slavoniji – Ilok, Vukovar, Osijek i Baranju
• 1526. MOHAČKA BITKA – Sulejman Veličanstveni porazio vojsku Ludovika II. Jagelovića,
a sam kralj se pri pokušaju bijega utopio i država je ostala bez vladara
HABSBURGOVCI POSTAJU HRVATSKI KRALJEVI

• Habsburgovci su bili dinastija njemačkog podrijetla koja je nastala još u X. st.

• Hab(icht)sburg – prvobitni posjed obitelji Habsburg na području današnje Švicarske
• izborom Rudolfa Habsburškog 1273. god. za njemačkog kralja započinje uspon
Habsburgovaca
• osvajanjima, mudrom politikom i ženidbenim vezama postali su najmoćnija europska
obitelj
•
• MOHAČKA BITKA 1526. → smrt Ludovika II. → borbe za prijestolje

FERDINAND HABSBURŠKI IVAN ZAPOLJA

-austrijski nadvojvoda -erdeljski vojvoda

-podržava ga hrvatsko plemstvo -podržava ga slavonsko i ugarsko plemstvo
-1.1.1527. HRVATSKI SABOR U -6.1. 1527. SABOR U DUBRAVI kod Čazme –
CETINGRADU- hrvatsko plemstvo izabralo slavonsko plemstvo izabralo ga je za kralja
ga je kralja
 SABOR U CETINGRADU 1.1.1527.

Ferdinand Ferdinand
Ferdinand obećao priznaje Hrvatska
izabran za pomoć za stara prava i ulazi u
kralja obranu privilegije Habsburšku
Hrvatske Hrvatskog Monarhiju
kraljevstva
• budući da je hrvatsko plemstvo izabralo Ferdinanda za kralja, a slavonsko i ugarsko Ivana
Zapolju među njima dolazi do sukoba koji je za Hrvatsku zapravo značio građanski rat
• sukob traje do 1538. kada je Ferdinand sa Zapoljom dogovorio da Zapolja ostane kralj u
istočnoj Ugarskoj, a da se odrekne prava na Slavoniju, Dalmaciju i Hrvatsku
• grđanski rat, ali i nemar Habsburgovaca u obrani zemlje koriste Osmanlije i nastavljaju s
daljnjim osvajanjima u Hrvatskoj i Ugarskoj
 Osmansko
Carstvo

Banska
Hrvatska

Habsburška
Monarhija

mletački
posjedi

Dubrovačka
Republika

1527. Turci osvojili Obrovac, Udbinu, Liku i Krbavu

1528. osvojili Jajačku banovinu s Jajcem i Banja Lukom
1537. zauzeli dio Slavonije s Požegom i Klis
1538. zauzeli Dubicu
1552. zauzeli Viroviticu i Čazmu
1556. zauzeli Kostajnicu
36
USKOCI

KLIS

-prebjezi koji su pred Osmanlijama od

druge polovice 15. st. “uskakali” na
hrvatski prostor i nastavljali borbu protiv
Osmanskog Carstva
-prvo središte im je bio Klis (do 1537.), a
nakon toga su premješteni u Senj gdje su
nastavili borbe protiv Osmanlija, ali i
Mlečana
-nakon Uskočkog rata u 17. st. preseljeni
su u Žumberak, oko Otočca, Pazina, ispod
Učke
SENJ
1566. BITKA KOD SIGETA
Sulejmanov zadnji pohod na Beč zaustavila je hrvatsko-mađarska vojska na čelu s
Nikolom Šubićem Zrinskim ; Sulejman je umro za vrijeme bitke, a Zrinski je
poginuo ; zaustavljeno osmansko napredovanje prema Beču
SIGET
 1593. BITKA KOD SISKA- VELIKA PREKRETNICA

• 1593. godine bosanski paša Hasan Predojević napao je Sisak ; u pomoć braniteljima
došla je vojska bana Tome Erdödya i Osmanlije su poražene – velika prekretnica u ratu,
prestanak daljnjih osvajnja
• 1606. Mir na Žitvi – Hrvatskoj vraćena Čazma, Petrinja, Moslavina, Gora i Hrastovica
•
• POSLJEDICE OSVAJANJA:
• osvojena većina Hrvatskog Kraljevstva (“ostatci ostataka”)
• iseljavanje stanovništva
• gospodarsko nazadovanje
• razjedinjenost hrvatskih zemalja
USPOSTAVA VOJNE KRAJINE
• u 16. st. duž granice s Osmanskim Carstvom nastao je obrambeni sustav koji nosi naziv
Vojna krajina ( niz utvrda s vojnim postrojbama)
• PODJELA VOJNE KRAJINE :
1.SLAVONSKA KRAJINA (od Kupe do Drave; Varaždin)
2.HRVATSKA KRAJINA (od Kupe do mora; Karlovac)
3.BANSKA KRAJINA (između Slavonske i Hrvatske krajine; od Karlovca do Ivanić Grada);
jedini dio Krajine koji je bio pod upravom bana i Sabora
• kralj Rudolf II. 1577. g. je upravu u Slavonskoj i Hrvatskoj krajini povjerio svom stricu,
nadvojvodi Karlu, a 1578. osnovano je Dvorsko ratno vijeće u Grazu koje je bilo vrhovno
vojno zapovjedništvo Vojne krajine

• Utvrda Karlovac, 1579.

• na prostor Vojne krajine počeli su se naseljavati Vlasi koji su služili kao vojnici - graničari
• naseljeni Vlasi dobili su posebna prva Vlaškim statutima 1630.

• POVLASTICE OBVEZE
• osobna sloboda
• zemlja za vojnu •vojna služba
službu •popravljanje i
održavanje utvrda
• samouprava
• sloboda trgovine
• Osvajanja Osmanlija nepovoljno su se odrazila i na položaj seljaštva (povećana su im
podavanja, novčana davanja ponovo su zamjenjena naturalnim daćama, feudalci su ih
nastojali potisnuti iz trgovine, obavljali su javne radove i sl.) što je dovodilo do pobuna,
a najpoznatija je bila Seljačka buna 1573. pod vodstvom Ambroza (Matije) Gupca
ZRINSKO-FRANKOPANSKI OTPOR BEČKOM
CENTRALIZMU I APSOLUTIZMU

• velike zasluge u obrani Hrvatske imale su dvije najmoćnije hrvatske velikaške obitelji -
Zrinski i Frankopani
• posjedi Zrinskih u 17. st. – Međimurje, Vinodol sa sjevernim Hrvatskim primorjem,
okolica Ozlja, oko Zagreba-Medvedgrad i Brezovica te kraj oko Vrbovca
• posjedi Frankopana u 17. st. – oko rijeke Kupe u okolici Ogulina, Vrboskog, Severina,
Oštarija i Novigrada te Bosiljeva i Črnomelja
ČAKOVEC OZALJ
• Zrinski i Frankopani bili su i glavni nositelji otpora bečkom centralizmu i apsolutizmu
kralja Leopolda I. (1657.- 1705.)
• UZROCI NEZADOVOLJSTVA :
• sramotni Vašvarski mir koji su Habsburgovci potpisali 1644. s Osmaniljama
(Habsburgovci su s Osmanlijama potpisali nepovoljni mir iako je kršćanska vojska imala
velikih uspjeha u ratu 1663. i 1644.)
• nedovoljan angažman u borbi protiv Osmanlija
• nepoštivanje prva Hrvatskog Kraljevstva i nametanje apsolutizma i centralizma
• stanje u Vojnoj krajini ...
• TIJEK OTPORA
• vođa otpora u početku je bio Nikola Zrinski (poginuo u lovu), a nakon toga njegov brat
Petar Zrinski kojeme su se pridružili ugarski velikaši Franjo Vesseleny , Franjo Nadasdy i
Franjo Rakoczy te njegov šurjak Fran Krsto Frankopan
• pregovarali su s Francuzima, Poljacima, Venecijom , Osmanlijama, ali bez uspjeha, a i
Bečki dvor je od samog početka znao njihove planove i akcije koje su poduzimali
• 1670. Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan odlaze u Beč gdje su uhićeni, optuženi za
veleizdaju i smaknuti 30. 4. 1671. u Bečkom Novom Mjestu
OSLOBOĐENJE HRVATSKIH KRAJEVA OD OSMANLIJA

• 1683. g. Kara Mustafa poveo je posljednji pokušaj Osmanlija da osvoje Beč

• Beč je bio pred padom, ali mu je u pomoć došla vojska poljskog kralja Jana
Sobjeskog koja je porazila Osmanlije
• Habsburška Monarhija, Venecija i Poljska pod pokroviteljstvom pape sklopile su
protuturski savez nazvan Sveta liga i započele Veliki ili Turski rat s ciljem
protjerivanja Osmanlija iz Europe
• u hrvatskim su zemljama borbe s Osmanlijama vodili uglavnom domaći ljudi -u
Slavoniji ih je organizirao fra Luka Ibrišimović, a u Lici svećenik Marko Mesić
• carska vojska oslobodila je Ugarsku i Slavoniju , osvojila Beograd i prešavši Dunav
nastavila prodirati prema Skopju
• francuskom kralju Luju XIV. nije odgovaralo jačenje Habsburgovaca pa je napao
njihove posjede u Njemačkoj što su Osmanlije iskoristili i prisilili carsku vojsku na
povlačenje iz Makedonije i Srbije, vratili su čak i Beograd, a njihovo daljnje
napredovanje zaustavio je vojskovođa Eugen Savojski koji je pobijedio Osmanlije
kod Slankamena (1691.) i Sente (1697.)
-1699. g. sklopljen je mir u Srijemskim Karlovcima koji je bio važan za Hrvatsku jer su
njime utvrđene granice prema Bosni u obliku kakve su i danas, vraćena je Slavonija,
Srijem, Banovina do Une, Kordun, Lika i Krbava
-1714. g. izbio je rat između Osmanlija i Mlečana u koji se ubrzo uključila i Habsburška
Monarhija i ponovo se u borbama istaknuo Eugen Savojski koji je pobijedio Turke kod
Petrovardina i Beograda nakon čega je 1718. potpisan mir u Požarevcu ( hrvatski teritorij
oslobođen od Turaka)
 • godine 1715. u ljeto Osmanlije su napadale Sinj, no branitelji Sinja obranili su grad
• u čast te pobjede, svake se godine održava poznata viteška igra - Sinjska alka

42
DALMACIJA, ISTRA I DUBROVNIK
• DALMACIJA
• u ranom srednjem vijeku dalmatinski gradovi priznavali su vlast Bizanta; središte u
Zadru
• u vrijeme vladavine kralja Tomislava po prvi put su u osobi vladara objedinjeni
dalmatinski gradovi na obali s ostalim dijelom Hrvatske, a čvršća veza između Hrvatske i
dalmatinskih gradova pod bizantskom vlašću u punom smislu zaživjela je tek za vrijeme
kralja Petra Krešimira
• oko godine 1000. Mletačka Republika osvaja dalmatinske gradove i otoke
• 1105. Koloman je zavladao dalmatinskim gradovima, ali vladari Hrvatsko- Ugarske nisu
stalno vladali Dalmacijom, oko koje su se vodile borbe s Venecijom
• najdulje razdoblje vladavine ugarsko-hrvatskih kraljeva nad Dalmacijom bilo je od 1358.
(nakonZadarsko mira) do 1409. -to je doba procvata dalmatinskih komuna, posebno
Zadra, Šibenika, Trogira, Splita i Dubrovnika
• pod vlašću Venecije od 1409.- 1797.
• od kraja 16. stoljeća dalmatinski gradovi sjedinjeni u pokrajinu Dalmaciju, a pokrajinom
je upravljao generalni providur
• mletačke su vlasti postavljale svoje plemića za gradske knezove i ograničavale su razvoj
dalmatinskih komuna
• nakon Morejskog rata Venecija je dobila krajeve nazvane novom stečevinom (Obrovac,
Knin, Sinj, Makarsku i ušće Neretve te Boku) , a mirom u Požarevcu (pojas preko rijeke
Cetine do Dinare te Imotski i Vrgorac)
ISTRA

• doseljenjem Hrvata u Istru, romansko se stanovništvo uglavnom povuklo u gradove na

obali, dok su Hrvati naselili unutrašnjost - podjela na romanski grad i hrvatsko selo,
zadržat će se i u idućem razdoblju
• iako je većinu Istre činilo hrvatsko pučanstvo, Istra nije nikada došla pod vlast hrvatskih
kraljeva, već se tu izmjenjivala vlast Bizanta, Franačke, njemačkih careva
• od sredine 13. stoljeća priobalnim područjem Istre zavladala je Venecija
• središnji dio Istre, činio je posebnu upravnu jedinicu koja se nazivala Pazinska knežija -
od 15. stoljeća tim područjem su vladali Habsburgovci
• Istra ostaje podijeljena između Venecije i Habsburgovaca do kraja 18. stoljeća
DUBROVNIK
• nastao je propašću Epidaura i naseljavanjem na Laus u 7. st. (postoje i drugačije teorije
koje nastanak naselja smještaju u 5. st. u doba Grka)
• prvobitni je Dubrovnik u svojim počecima priznavao vrhovnu vlast Bizanta- tijekom
bizantskog vrhovništva razvio se u komunu
• u XI. i XII. st. Dubrovnik je u najduljim intervalima priznavao bizantsko, ,
u kraćim rasponima mletačko i normansko vrhovništvo, a u nekoliko
navrata bio je i formalno samostalan
• od XIII. stoljeća priznaje vlast Venecije koja sputava razvoj Dubrovnika
• 1358. Zadarskim mirom Dubrovnik se našao u sklopu Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva
• od sredine 15. st. (1441.) Dubrovnik se razvija kao Dubrovačka Republika -
aristokratska republika (Veliko vijeće, Vijeće umoljenih, Malo vijeće ,knez )
• od 1526. prizanje vrhovništvo sultana i plaća danak
• 15. i 16. st. zlatno je doba Dubrovnika – razvijeno gospodarstvo (posrednička trgovina,
pomorstvo, obrti, solane...), uređenje grada , odlična diplomacija
• u drugoj polovici 16. st. započinje opadanje moći Dubrovnika kao i drugih trgovačkih sila
na Sredozemlju zbog premještanja trgovačkih putova na Atlantik
• 1667. Dubrovnik je pogodio potres i požar koji je izazvao ljudska i materijalna stradanja
• u 18. st. dolazi do postupnog oporavka
KULTURA OD XIV. DO XVII. ST.

• HUMANIZAM
• najzastupljeniji u dalmatinskim gradovima
• u kontinentalnoj Hrvatskoj – dvor Matijaša Korvina na čijem dvoru djeluju Ivan Česmički
i Ivan Vitez od Sredne
• književnost – Marko Marulić “otac hrvatske književnosti” (Judita, Molitva suprotiva
Turkom)

Judita
 RENESANSA

KNJIŽEVNOST
• DŽORE DRŽIĆ
• ŠIŠKO MENČETIĆ
• MARIN DRŽIĆ
• HANIBAL LUCIĆ
• PETAR HEKTOROVIĆ
• PETAR ZORANIĆ

20
• GRADITELJSTVO
• središte u dalmatinskim gradovima
• grade se palače, vijećnice, ljetnikovaci, crkve
• u unutrašnjosti gradnja tvrđava zbog turske opasnosti (Karlovac 1579.)

Knežev dvor u Dubrovniku Ljetnikovca Petra Sorkočevića u Dubrovniku

GOTIČKO-RENESANSNI STIL

JURAJ DALMATINAC

KATEDRALA SV. JAKOVA U ŠIBENIKU

KAPELA BLAŽENOG IVANA U
TROGIRSKOJ KATEDRALI
ANDRIJA ALEŠI
IVAN DUKNOVIĆ
NIKOLA FIRENTINAC

13
• SLIKARSTVO
• Andrija Medulić
• Julije Klović –minijaturist

• GLAZBA
• Ivan Lukačić
• Vinko Jelić
ZNANOST
• FAUST VRANČIĆ
• REFORMACIJA I KATOLIČKA OBNOVA
• Matija Vlačić Ilirik, Stjepan Konzul Istranin, Antun Dalmatin
• Bartol Kašić – isusuovac ; autor prve gramatike hrvatskog jezika
• Juraj Habdelić – moralno –poučne knjige (Zrcalo Marijansko)
• Ivan Belostenec - autor hrvatsko-latinskog rječnika Gazofilacij
• djelovanje isusovaca – osnivanje škola (1607. osnovali su gimnaziju u Zagrebu , a 1669.
isusovački kolegiji u Zagrebu dobio je prava i naslov Akademije)
BAROK
• zastupljeniji je u unutrašnjosti
• nositelji isusovci i pavlini
• poznati barokni grad je Varaždin

SV. KATARINA U ZAGREBU SV. MARIJA SNJEŽNA U BELCU

KATEDRALA U VARAŽDINU DVORAC ELTZ U VUKOVARU

 SV. MARIJA SNJEŽNA U
BELCU

SV. KATARINA U ZAGREBU

SV. VID U RIJECI

SV. VLAHO U DUBROVNIKU

SV. EUFEMIJA U ROVINJU

30

FRANCESCO ROBBA – CRKVA SV. KRIŽA

IVAN RANGER, CRKVA U LEPOGLAVI KRIŽEVCI
KNJIŽEVNA I ZNANSTVENA DJELA

• književnik Ivan Gundulić – Dubravka, Suze sina razmetnoga, Osman

• historiografija – Ivan Lučić , Pavao Ritter Vitezović , Juraj Križanić, Mavro Orbini
• znanost- Nikola Nalješković, Nikola Gučetić, Marin Getaldić

O lijepa, o draga, o slatka slobodo,

dar u kom sva blaga višnji nam Bog je
d'o,uzroče istini od naše sve slave,uresu
jedini od ove Dubrave,sva srebra, sva
zlata, svi ljudski životi ne mogu bit plata
tvoj čistoj ljepoti ."

Ivan Gundulić
18. ST.- RAZDOBLJE APSOLUTIZMA

• LEOPOLD I. (1658.-1705.)- pokušao izgraditi centralističku i apsolutističku monarhiju po

uzrou na Francusku Luja XIV. , ali s puno manje uspjeha
• JOSIP I. (1705.- 1711.)
• KARLO VI. (1711. – 1740.)
• glavni problem Karla VI. je bio taj što nije imao muškog nasljednika pa je nastojao
osigurati dolazak na vlast svoje kćeri Marije Terzije te je tako 1713. izdao dokument
poznat kao Pragmatička sankcija kojom je ozakonio nedjeljivost habsburških zemalja te
pravo nasljeđivanja i u ženskoj lozi
• Karlo VI. uplitao se i u vojne sukobe; uz pomoć Eugena Savojskog i Ivana Draškovića
porazio je Osmanlije (1718. Požarevački mir) pa su tako pod habsburšku vlast došle
sjeverna Bosna, Srbija, Banat, Vlaška, a dogovorima sa Španjolcima i Sicilija
• Trst i Rijeku proglasio je slobodnim lukama, a dao je izgraditi i cestu Karolinu
• pred kraj vladavine ponovo je zaratio s Osmanlijama pa je Beogradskim mirom 1739.
izgubio sve osvojene posjede
• svojoj nasljednici ostavio je ispražnjenu blagajnu, slabu vojsku i neučinkovito
činovništvo
TEREZIJANIZAM

• MARIJA TEREZIJA (1740. – 1780.)

• poslije očeve smrti suočila se s bavarskim pretenzijama na carsku titulu te napadom
pruskog kralja Fridrika II. na Šlesku pa je tako započeo Rat za austrijsko nasljeđe (1740.-
1748.) – protiv Marije bili su mnogi (Francuzi, Bavarci, Prusi , Česi ) ali je ona ipak
uspjela obraniti pravo na carsku krunu za svojeg muža Franju Stjepana Lotarinškog , ali
je izgubila Šlesku; veliku pomoći Mariji Tereziji u tom ratu pružio je barun Franjo Trenk i
njegovi panduri
• 1765. nakon suprugove smrti uzela je za suvladara sina JOSIPA II. (1780.-1790.)
koji je preuzeo očevu carsku titulu , a 1780. nasljedio je majku
• Marija Terezija stvorila je efikasniju birokraciju i utemeljila vojne akademije
(tzv. Terezianum) kojima je zadatak bio stvarati profesionalni časnički kadar
• 1756. započela je rat protiv Pruske koji je trajao do 1763. (Sedmogodišnji rat) i koji je
završio stanjem kakvo je bilo prije rata tj. Austrija je Pruskoj morala ponovo priznati
Šlesku
• nakon završetka Sedmogodišnjeg rata i kada je Josip II. postao suvladar Marije Terezije
(1765) počele su brojne reforme, i sve su imale jak pečat centralizma i apsolutizma, ali
su donosile gospodarski i kulturno – prosvjetni napredak
• provela je popise stanovništva i zemljišta, uvela kućne brojeve , ukinuti su progoni
vještica, uvela je opću školsku obvezu (za djecu od 6 do 13 god.), otvarala je nove
medicinske ustanove i rađaone, poticala je razvoj manufaktura

• u doba vladavine Marije Terezije u Banskoj Hrvatskoj ponovo su ustrojene stare županije
uz postojeće Varaždinsku, Zagrebačku i Križevačku , osnovane su ponovo Virovitička,
Požeška i Srijemska ,a kasnije i Severinska
• Vojna krajina bila je podijeljena na 11 pukovnija

• donijela je urbare kojima su bili uređeni odnosi između seljaka i feudalaca kako bi seljaci
bili zaštićeni od velikaške samovolje
• 1767. Marija Terezija osnovala je Hrvatsko kraljevsko vijeće (do požara 1776. sjedište
Vijeća je bilo u Varaždinu) koje je imalo ulogu vlade
JOZEFINIZAM
• JOSIP II. (1780.- 1790.)
• nastojao reformirati Habsburšku Monarhiju u jedinstvenu državu koja će biti ujedinjena
jednim jezikom i istim zakonima
• nametanje centralizma i germanizacije → izazvao nezadovoljstvo pojedinih zemalja
• ukinuo je brojne samostane, zabranio je procesije i bratovštine , ograničio hodočašća i
uporabu svijeća → zamjerio se Crkvi
• dao je osobnu slobodu kmetovima → izazvao nezadovljstvo plemstva
• zbog nezadovoljstva koje je izazvao , ali i ratnih neuspjeha , pred kraj vladavine povukao
je većinu svojih reformi , a ostao je Patent o vjerskoj toleranciji kojim je dao slobodu
ispovijedanja i drugim vjerskim zajednicama osim katoličke

• 1790. zbog straha od bečkog apsolutizma i centralizma Hrvatski sabor donio je odluku o
povezivanju s Ugarskom i stvaranje zajedničke vlade što će kod Mađara potaknuti ideje
o mađarizaciji Hrvatske i stvaranju države od Karpata do Jadranskog mora
KULTURA I ZNANOST U 18. ST.

• doba prosvjetiteljstva i djelovanja pisaca koji su svojim djelima nastojali poučiti široke
narodne slojeve –Filip Grabovac, Andrija Kačić Miošić, Antun Matija Relković
• istaknuti povjesničar bio je Baltazar Adam Krčelić
• svjetski poznati znanstvenik ovog razdoblja bio je Ruđer Bošković
• 1776. Marija Terzija osnova Kraljevsku akademiju s tri fakulteta (Filozofskim,
Bogoslovnim i Pravnim)

•
Znanja koja se očekuju od polaznika:
• opisati postupnost osmanlijskih osvajanja hrvatskih zemalja, istaknuti najvažnije bitke i
pojednice koji su se istakli u borbi protiv Osmanlija, te značaj i posljedice osnutka Vojne
krajine
• objasniti posljedice osmanlijskih osvajanja hrvatskih prostora
• objasniti okolnosti preuzimanja hrvatsko-ugarske krune od strane Habsburgovaca
• opisati tijek i navesti posljedice oslobađanja hrvatskih zemalja od Turaka
• opisati položaj Dalmacije u vrijeme mletačke vladavine
• opisati razvoj Dubrovačke Republike (politički život, gospodarstvo, kultura, diplomatska
djelatnost te usponi i padovi Dubrovačke Republike)
• navesti dosege renesanse u hrvatskim zemljama na području graditeljstva, likovnih
umjetnosti i književnosti i imenovati istaknute pojedince
• navesti istaknute pojedince iz razdoblja reformacije i katoličke obnove te značaj
isusovaca na razvoj kulture i školstva u hrvatskim zemljama
• navesti uzroke, tijek i posljedice zrinsko-frankopanskog otpora bečkom centralizmu i
apsolutizmu
• navesti glavna postignuća u doba baroka na području kulture i umjetnosti
• navesti glavna obilježja i posljedice terezijanizma i jozefinizma u hrvatskim zemljama