Lara Horvat 1.

b
Istraživački projekt – Gaussova puška

Uvod
Gaussova puška jest eksperimentalna sprava koja magnetnu energiju pretvara u kinetičku.
Proporcionalnim povećanjem broja magneta povećavat će se i brzina samoga tijela, no dokle se uopće
njegova brzina može povećati? Ovdje se postavlja pitanje: Možemo li beskonačno povećavati kinetičku
energiju tijela dodavanjem magneta na Gaussovu pušku?

Glavni dio
Zadatak
Izraditi Gaussovu pušku, povećavati broj magneta koji akceleriraju tijelo te sa svakom promjenom mjeriti
domet tijela i provesti račun pogreške.

Teorijski uvod
U ovome ću radu promatrati različite fizikalne pojave koje bitno utječu na funkciju eksperimenta te
fizikalne veličine i pojmove. Prvenstveno ću promatrati djelovanje magnetizma na čelične kuglice, te
kako taj magnetizam tj. privlačenje magneta uzrokuje njihovo jednoliko ubrzano gibanje. Uz to jednoliko
ubrzano gibanje, kuglicama raste i kinetička energija, koja se nakon sudara s magnetom zbog zakona
očuvanja količine gibanja prenosi s kuglice na kuglicu. Kada je posljednja kuglica izbačena s ruba, ona
postiže horizontalni hitac, izbačena s određene visine, dostigne određen domet. Slijedi dublje
pojašnjenje navedenih te dodatnih veličina i pojmova:

Put je udaljenost od točke A do točke B po točno određenoj putanji. Označava se malim slovom s i mjeri
se u metrima (m).

Akceleracija je promjena brzine u određenom vremenskom intervalu. Označava se malim slovom a, te se

mjeri u metrima po sekundi na kvadrat ( m/s 2). Za razliku od puta koji je skalar, akceleracija je vektor,
odnosno osim količine ima i hvatište, smjer, iznos, te orijentaciju koja može biti pozitivna i negativna.

Akceleracija Zemljine sile teže označava se malim slovom g i iznosi 9.81m/s 2.

Brzina je kvocijent prijeđenog puta s i pripadajućeg vremena t. Mjerna jedinica za brzinu jest m/s ili
km/h i označava se malim slovom v.

Masa je mjera tromosti tijela. Mjeri se u kilogramima (kg). Označava se malim slovom m i skalarna je
veličina.

Sila je fizikalna veličina kojom opisujemo međudjelovanje dvaju tijela. Označava se velikim slovom F, te
se mjeri u njutnima (N). Sila je vektorska veličina.

Vrijeme je fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja. Označava se malim slovom t, te se mjeri u
sekundama (s).
Gibanje je promjena položaja tijela u odnosu na drugo tijelo. Gibanje može biti pravocrtno i krivocrtno.

Jednoliko ubrzano gibanje

Jednoliko ubrzano gibanje jest gibanje kod kojeg se brzina jednoliko povećava, tj. u jednakim
vremenskim intervalima dobiva jednake priraste brzine. U ovome slučaju, u trenutku kada kuglicu krene
privlačiti magnet, ona krene jednoliko ubrzavati tj. akcelerirati.

Horizontalni hitac

Horizontalni hitac jest složeno gibanje koje izvodi tijelo izbačeno s određene visine h početnom brzinom
v 0 u horizontalnom smjeru. Najveća horizontalna udaljenost koju tijelo dostigne naziva se dometom (D)
horizontalnog hitca. Domet kuglice ćemo kroz ovaj eksperiment mjeriti deset puta za određeni broj
magneta.

Količina gibanja

Količina gibanja jest umnožak mase tijela (m) i njegoe brzine (v). Količina gibanja je vektorska veličina te
ima orijentaciju brzine, iskazujemo ju jedinicom kg m/s.

p=mv

Zakon očuvanja količine gibanja za sustav dvaju tijela

m1 v 1+ m2 v 2=m1 v1 ' + m2 v 2 '

Zbroj količina gibanja dvaju tijela prije međudjelovanja jednak je zbroju količina gibanja tih tijela nakon
njihova međusobnog djelovanja.

Temeljni zakon gibanja – 2. Newtonov zakon

Ako na tijelo mase m djeluje sila F, ona mu daje ubrzanje. Akceleracija je proporcionalna ukupnoj sili na
tijelo i ima orijentaciju sile, a obrnuto je proporcionalna njegovoj masi.

F
a=
m
U ovome slučaju privlačna sila magneta djeluje na kuglice te im tako daje ubrzanje.
Magnetizam

Magnet jest svako tijelo koje stvara magnetsko polje u sebi i oko sebe te ima svojstvo da može privlačiti
željezne predmete. Trajni magneti dugo zadržavaju svoja svojstva i ne mogu se isključivati i uključivati
prema želji. Magneti imaju sjeverni pol koji se označava slovom N (north) i najčešće se obilježava
crvenom bojom te južni pol koji se označava slovom S (south) i u pravilu se obilježava plavom bojom.
Prostor djelovanja magneta naziva se magnetsko polje te se prikazuje magnetskim silnicama. One su
zatvorene krivulje koje izlaze iz sjevernog pola, a ulaze u južni. Također prolaze kroz magnet, a
najbrojnije i najgušće su na polovima.

Kinetička energija

Tijelo ima energiju ako u međudjelovanju s drugim tijelom može izazvati promjenu. Kinetička energija
vrsta je mehaničke energije. Kada tijelo koje se giba naleti na neko drugo, ono može promijeniti položaj
tijela na koje je naletjelo. Stoga tijelo koje se giba posjeduje kinetičku energiju.
2
mv
E k=
2
Kako funkcionira Gaussova puška
Gaussova puška funkcionira na način da kada se otpusti prva kuglica, privlači je prvi magnet te udara u
magnet određenom količinom sile i kinetičkom energijom koju ću nazvati jednom „jedinicom“. Kinetička
energija kuglice tada se prenosi na magnet, zatim na kuglicu koja dodiruje magnet s desne strane, te na
kuglicu koja dodiruje tu.

Slika 1 Prijenos kinetićke energije

Važno je učvrstiti neodimijske magnete kako bi se što više kinetičke energije prenijelo s kuglice koju je
privukao magnet na onu krajnju. Ovaj prijenos kinetičke energije vrlo je sličan Newtonovom njihalu.
Newton je osmislio ovo njihalo kako bi prikazao prijenos količine gibanja s jedne kuglice na drugu u
trenutku sudara i predočio zakon očuvanja količine gibanja. Jedina je razlika u tome što magnet
privlačnim djelovanjem djeluje na kuglicu, stoga se količina gibanja povećava.

Treća kuglica se sada kreće s kinetičkom energijom jednakoj onoj koju je imala prva kuglica netom prije
kontakta s magnetom tj. 1 jedinicom. Povećava brzinu dok ju drugi magnet privlači bliže. Kad pogodi
drugi magnet, kreće se kinetičkom energijom od 2 jedinice.

Treća kuglica pogodi magnet te se peta kuglica počinje kretati kinetičkom energijom od također 2
jedinice. Ubrzava dok se približava trećem magnetu i udara s kinetičkom energijom od 3 jedinice.

Zbog toga se sedma kuglica ubrzava prema posljednjem magnetu. Kako se približava posljednjem
magnetu, ubrzava do 4 jedinice kinetičke energije. Kinetička energija prenosi se na posljednju kuglicu
koja ubrzava kinetičkom energijom od 4 jedinice kako bi pogodila cilj.
Projekt
Kako bih izradila Gaussovu pušku na pravilan način, morala sam obratiti pažnju na određene dijelove
postupka koji su bili ključni za pravilno funkcioniranje sprave kao na primjer pravilno učvršćivanje
magneta, njihovo distanciranje, visina itd.

Pribor
Za izradu Gaussove puške i provedbu projekta bila su potrebna dva okrugla drvena štapa otprilike dva
metra duljine i promjera jednog centimetra, jedna letva jednake duljine i širine dva centimetra, čelične
kuglice, neodimijski magneti, ljepljiva vrpca, ravnalo, metar, škare, kalkulator, brašno.

Opis rada
Ljepljivom vrpcom povezala sam dva štapa i letvu kako bih dobila udubljenje po kojemu će se loptice
kretati. Nakon toga sam postavila tri neodimijska magneta na međusobnu udaljenost od 10 cm te ih
također učvrstila ljepljivom trakom kako ih loptice u trenutku sudara ne bi izbile s mjesta. Sa jedne
strane svakog magneta postavila sam dvije čelične kuglice te ostavila jednu koja će na početku pokrenuti
sustav. Cijelu sam spravu postavila na dvije kutije visine 12.5 cm kako bih postigla horizontalni hitac.
Pustila sam lopticu te izmjerila domet deset puta. Ponovila sam radnju za 2, 3, 4, 5 i 6 neodimijskih
magneta. Provela sam račun pogreške.

Slika 2 Postupak izrade

Mjerenja
Kako bih preciznije izmjerila domet, na ploču sam posipala sloj brašna kako bih mogla izravno očitati
mjesto na tlu koje je kuglica nakon izbačaja pogodila.

Slika 3 Namještanje kuglica

Slika 4 Pokretanje sprave

Slika 5 Mjerenje dometa

Slika 6 Zapisivanje rezultata
 Video 1 Usporene snimke hica

Srednja vrijednost dometa kuglice – 1 magnet

D ∕ cm ΔD /c m
1. 14.1 0.1
2. 14.2 0
3. 14.5 0.3
4. 13.7 0.5
5. 14.1 0.1
6. 14.3 0.1
7. 14.6 0.4
8. 13.9 0.3
9. 14.1 0.1
10. 14.5 0.3
Tablica 1 Srednja vrijednost dometa kuglice – 1 magnet

142
D= = 14.2 cm
10
∆ D=D−D
∆ Dmax=¿ 0.5 cm
0. 5
∆ Dr= =¿ 3.5%
14 . 2
D= (14 .2 ± 0. 5 ) cm

Srednja vrijednost dometa kuglice – 2 magneta

D ∕ cm ΔD /c m
1. 17.0 0.1
2. 16.9 0.2
3. 17.2 0.1
4. 17.1 0
5. 17.0 0.1
 D ∕ cm ΔD /c m
6. 17.1 0
7. 17.3 0.2
8. 16.8 0.3
9. 17.0 0.1
10. 17.1 0
Tablica 1 Srednja vrijednost dometa kuglice – 2 magneta

170.5
D= = 17.1 cm
10
∆ D=D−D
∆ Dmax=¿ 0.3 cm
0.3
∆ Dr= = 1.8%
17.1
D= (17 .1 ± 0.3 ) cm

Srednja vrijednost dometa kuglice – 3 magneta

D ∕ cm ΔD /c m
1. 22.2 0.2
2. 21.9 0.5
3. 22.4 0
4. 22.3 0.1
5. 22.9 0.5
6. 23.1 0.7
7. 22.7 0.3
8. 22.5 0.1
9. 22.2 0.2
10. 21.8 0.6
Tablica 3 Srednja vrijednost dometa kuglice – 3 magneta

224
D= = 22.4 cm
10
∆ D=D−D
∆ Dmax=¿ 0.7 cm
0.7
∆ Dr= =0.03=¿ 3%
22.4
 D= ( 22.4 ± 0.7 )cm
Srednja vrijednost dometa kuglice – 4 magneta

D ∕ cm ΔD /c m
1. 25.0 0
2. 24.2 0.8
3. 24.5 0.5
4. 25.7 0.7
5. 25.1 0.1
6. 25.5 0.5
7. 25.6 0.6
8. 24.9 0.1
9. 25.1 0.1
10. 24.8 0.2
Tablica 4 Srednja vrijednost dometa kuglice – 4 magneta

250.4
D= = 25.0 cm
10
∆ D=D−D
∆ Dmax=¿ 0.8 cm
0.8
∆ Dr= =¿ 3.2%
25.0
D= ( 25.0± 0.8 ) cm

Srednja vrijednost dometa kuglice – 5 magneta

D ∕ cm ΔD /c m
1. 26.0 0.1
2. 25.9 0.2
3. 26.2 0.1
4. 26.1 0
5. 26.0 0.1
6. 26.1 0
7. 26.3 0.2
8. 25.8 0.3
9. 26.0 0.1
 D ∕ cm ΔD /c m
10. 26.1 0
Tablica 5 Srednja vrijednost dometa kuglice – 5 magneta

260.5
D= = 26.1 cm
10
∆ D=D−D
∆ Dmax=¿ 0.3 cm
0.3
∆ Dr= = 1.1%
26.1
D= ( 26.1± 0.3 ) cm

Srednja vrijednost dometa kuglice – 6 magneta

D ∕m ΔD /c m
1. 26.4 0
2. 26.2 0.2
3. 26.1 0.3
4. 26.2 0.2
5. 26.5 0.1
6. 26.4 0
7. 26.4 0
8. 26.5 0.1
9. 26.5 0.1
10. 26.3 0.1
Tablica 6 Srednja vrijednost dometa kuglice – 6 magneta

263.5
D= = 26.4 cm
10
∆ D=D−D
∆ Dmax=0.3 cm
0.3
∆ Dr= = 1.13%
26.4
D= ( 26.4 ± 0.3 ) cm
Razlike u dometima:

1 magnet i 2 magneta – 14.2−17.1=2.9 cm

2 magneta i 3 magneta – 17.1−22.4=5.3 cm

3 magneta i 4 magneta – 22.4−25.0=2.6 cm

4 magneta i 5 magneta – 25.0−26.1=1.1 cm

5 magneta i 6 magneta – 26.1−26.4=0.3 cm

Odnos dometa hica i razlika u dometima

30 6.0

25 5.0

20 4.0

15 3.0

10 2.0

5 1.0

0 0.0
1-2 2-3 3-4 4-5 5-6

Daljina Razlika

Graf 1 Odnos dometa hicaa i razlika u dometima

Zaključni dio
Smatram da se ova tema može još podrobnije istražiti te modificirati. Na primjer, neodimijski magneti
mogli bi se zamijeniti elektromagnetima, no tada bi učinci i rezultati bili drastično drugačiji te takav
eksperiment ne bi bilo praktično niti sigurno provoditi u stanu, već u laboratoriju ili na otvorenome. Uz
veće troškove i sofisticiraniju tehnologiju, na sličnom principu funkcioniraju akceleratori čestica,
ciklotroni, od kojih je danas najpoznatiji i najveći Veliki hadronski sudarivač u Cernu. Ciklotroni ubrzavaju
čestice po spiralnoj stazi uz pomoć velikih elektromagneta koji se nakon prolaska čestice ugase. Stoga je
jednostavna Gaussova puška zapravo pojednostavljeni linearni akcelerator.

Djelovanje magnetskog polja opisano u eksperimentu mogu povezati s astronomijom. Kozmičko zračenje
sastoji se od fragmenata subatomskih čestica koji najčešće nastaju u trenutcima kada zvijezde
eksplodiraju u supernove. Magnetska polja raznih nebeskih tijela služe kao štit od kozmičkih zraka, ali
također kao akcelerator. Magnetska polja kvazara, blazara i većih zvijezda svojim djelovanjem poput
katapulta ubrzavaju čestice kozmičke radijacije.

Tijekom izrade Gaussove puške te izvođenja eksperimenta, iz dobivenih mjerenja i rezultata mogu
zaključiti da se razlike u dometima povećavanjem broja magneta postupno smanjuju. Time se smanjuje i
razlika u povećanju kinetičke energije kuglice stoga će se uz sve veći broj magneta razlika u akceleraciji
kuglice smanjivati sve dok ona ne dostigne jednoliko pravcrtno gibanje, tj. dok ne dostigne stalnu brzinu.
Razlog tomu je što veći broj magneta akcelerira kuglicu, kuglica do nekog trenutka dostigne svoju
najveću brzinu, te magnetsko polje magneta više nema značajan utjecaj na njenu promjenu brzine, pa
ona postupno smanjuje promjenu brzine dok ne dostigne jednoliko gibanje i stalnu kinetičku energiju.
Stoga mogu odgovoriti na ključno pitanje: ne, ne možemo beskonačno povećavati kinetičku energiju
tijela dodavanjem magneta na Gaussovu pušku.
Popis literature

https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/8d4144e4-a678-49f7-
86f0-2a128fffd8f6/html/1159_Elektricna_struja_i_magnetizam.html

https://hr.wikipedia.org/wiki/Veliki_hadronski_sudariva%C4%8D

https://hr.wikipedia.org/wiki/Ciklotron

https://en.wikipedia.org/wiki/Coilgun#Potential_uses

https://emergent-scientist.edp-open.org/articles/emsci/full_html/2017/01/emsci170006/
emsci170006.html

https://emergent-scientist.edp-open.org/articles/emsci/pdf/2017/01/emsci170004.pdf

https://www.researchgate.net/publication/
317632781_Magnetic_cannon_The_physics_of_the_Gauss_rifle

https://scitoys.com/gauss_rifle.html

Popis slika

Slika 1 Prijenos kinetićke energije...............................................................................................................3

Slika 2 Postupak izrade................................................................................................................................4
Slika 3 Namještanje kuglica.........................................................................................................................5
Slika 4 Pokretanje sprave.............................................................................................................................5
Slika 5 Mjerenje dometa..............................................................................................................................5
Slika 6 Zapisivanje rezultata.........................................................................................................................5

Popis grafova

Graf 1 Odnos dometa hitaca i razlika u dometima....................................................................................10