predavanje 2: Matematiko i fizikalno njihalo.

Fazorski prikaz titranja i

zbrajanje titranja. Uvod u mehanike valove.

1. to je matemati ko, a to fizikalno njihalo? to je fazorski prikaz titranja (prikaz pomou
rotirajueg vektora)? (obavezno)

Matemati ko njihalo – sitno tijelo ili materijalna to ka mase m koja se njie objeena na
nerastezljivu nit zanemarive mase i duljine . Kada njihalo miruje u ravnotenom poloaju, napetnost
niti N uravnoteuje silu teu G na materijalnu to ku. Kada je njihalo za neki kut ϑ izvan poloaja
ravnotee, normalnu komponentu sile tee uravnoteuje napetost niti [ N=m*g*cos ϑ ], a tangecijalna
komponenta je usmjerena prema ravnotenom poloaju.
Zbroj svih sila jednak je:
F= - m * g * sin ϑ
gdje je minus jer sila djeluje u suprotnom smjeru pove avanja kuta.
Za male kutove, kut izraen u radijanima priblino je jednak sinusu tog istog kuta (sin ϑ≈ϑ)
pa je u tom slu aju sila F=-mg ϑ i govorimo o harmoni kom titranju.
Dakle, matemati ko njihalo harmoni ki titra samo za male amplitude. Za vee amplitude njihanje nije
harmoni ko.

Fizikalno njihalo - kruto tijelo koje se zbog utjecaja sile tee njie oko horizontalne osi koja ne
prolazi kroz njegovo teite. Moment sile tee koji uzrokuje titranje je M= -m*g*L*sin ϑ
gdje je L udaljenost od to ke rotacije do to ke teita. Kao i za matemati ko vrijedi za je za male
kuteve kut izraen u radijanima priblino je jednak sinusu tog kuta: M= -m*g*L*ϑ=I*α
d 2 m g L d 2
+  =0  +
2  = 0
dt 2 I dt 2

Kad se neko tijelo giba po krunici konstantnom brzinom, projekcija poloaja tijela na bilo koji promjer
krunice predstavljena je harmoni kim titranjem.
Kutna brzine to ke jednaka je krunoj frekvenciji titranja, a ophodno vrijeme gibanja jednako je
periodu titranja.
Vektor OP u donjoj slici je rotirajui vector ili fazor.
 2. Napiite jednadbu gibanja matematikog njihala, i naite njena rjeenja za mali kut
otklona od ravnotenog poloaja te izraz za period titranja.

Kada je njihalo za neki kut ϑ izvan poloaja ravnotee, normalnu komponentu sile tee uravnoteuje
napetost niti [ N=m*g*cos ϑ ], a tangecijalna komponenta je usmjerena prema ravnotenom poloaju.
Zbroj svih sila jednak je:
F= - m * g * sin ϑ
gdje je minus jer sila djeluje u suprotnom smjeru poveavanja kuta.
Za male kutove, kut izraen u radijanima priblino je jednak sinusu tog istog kuta (sin ϑ≈ϑ)
pa je u tom sluaju sila
F=-mg ϑ , odnosno:
d 2 d 2 g d 2
ma = -mg  ml
+ mg = 0  m
+ mg  = 0  +  = 0  + 2  = 0
dt 2
dt 2

dt 2

Rjeenje jednadbe gibanja je:

gdje je: - amplituda titranja,
- poetna faza, a
- kruna frekvencija.

Prema tome period titranja matematikog njihala je:

3. Napiite jednadbu gibanja fizikalna njihala, i naite njena rjeenja za mali kut otklona
od ravnotenog poloaja te izraz za period titranja.

Moment sile tee koji uzrokuje titranje je M= -m*g*L*sin ϑ

gdje je L udaljenost od toke rotacije do toke teita. Kao i za matematiko vrijedi za je za male
kuteve kut izraen u radijanima priblino je jednak sinusu tog kuta: M= -m*g*L*ϑ=I*α

d 2 d 2 mgL d 2
I
= -mgL  I
+ mgL = 0  I 2 + mgL = 0  2
+  =0  2
+ 2  = 0
dt dt I dt

Rjeenje jednadbe gibanja je:

gdje je: - amplituda titranja,

- poetna faza, a
mgL kruna frekvencija.

=
I

Period titranja fizikog njihala je: 2
I

T= = 2

 mgL
 4. to je to reducirana duina fizikalnog njihala, a to sredite titranja fizikalnog njihala?

5. Objasnite vezu izme u jednolikog krunog gibanja i harmoni kog titranja, to je to
fazor.

Kad se neko tijelo giba po krunici konstantnom brzinom, projekcija poloaja tijela na bilo koji promjer
krunice predstavljena je harmonikim titranjem.
Kutna brzine toke jednaka je krunoj frekvenciji titranja, a ophodno vrijeme gibanja jednako je
periodu titranja.
Vektor OP’ u donjoj slici je rotirajui vector ili fazor.

Titranje se moe predoiti rotirajuim vektorom (fazorom), duljina fazora jednaka je amplitudi titranja,
kruna frekvencija rotacije fazora jednaka je kutnoj frekvenciji titranja, a poetna faza se predouje
poetnim kutom izmeu fazora i osi na koju se projicira fazor.
 6. Kad su dva titranja koherentna?

Ako na esticu djeluju istovremeno dvije harmonike sile, gibanje tijela dano je superpozicijom
gibanja (interferencijom) zbog svake pojedine sile.
Kad tijelo istovremeno izvodi dva harmonika titranja iste frekvencija i stalne razlike u fazi govorimo o
koherentnim titranjima.
Rezultantni je pomak estice zbroj tih dvaju pomaka.
Titranje se moe predoiti rotirajuim vektorom (fazorom), duljina fazora jednaka je amplitudi titranja,
kruna frekvencija rotacije fazora jednaka je kutnoj frekvenciji titranja, a poetna faza se predouje
poetnim kutom izmeu fazora i osi na koju se projicira fazor.

(pitanje je glupo i odgovor je prekratak, ovo sam malo nadrobia i onog sta nema veze s pitanjem :/ )

7. Izvedite izraz za rezultantno titranje dvaju koherentnih titranja du istog pravaca
pomou fazorskog (metoda rotirajuih vektora) prikaza. I diskutirajte pojavu i uvjete
konstruktivne i destruktivne interferencije.