1.

Potrošač je u ravnoteži kada je nagib krivulje indiferencije:

- Jednak nagibu budžetskog pravca
2. Prema teoriji otkrivene preferencije, kada potrošač kupuje košaru dobara A,
a ne B, iako su jednako skupe, košara B je :
- Otkriveno inferiorna u odnosu na košaru A
3. Krivulja koja povezuje sve kombinacije potrošnje dvaju dobara koje
maksimiziraju korist, dok se mijenja cijena jednog dobra, a cijena drugog
dobra i dohodak ostaju isti, zove se:
- Krivulja odnosa cijene i potražnje PCC krivulja
4. Ako je granična korisnost posljednje jedinice dobra X koju potrošač troši
dvaputa veća od granične korisnosti dobra Y koju potrošač troši, potrošač
je u ravnoteži ako je:
- Cijena dobra X upola manja od cijene dobra Y
5. Proizvodna funkcija pokazuje output koji se može proizvesti danim
inputima uz danu tehnologiju i to:
- Maksimalni output
6. U drugoj zoni proizodnje ( kada je kapital fiksan a rad varijabilan) :
- TP L raste, AP L opada, MP L < AP L
7. Kada se povećava uporaba jednog proizvodnog činitelja, zakon opadajućih
prinosa varijabilnog činitelja djeluje u uvjetima:
- Nepromjenjive tehnologije i nepromjenjivih utrošaka ostalih čimbenika
proizvodnje
8. Ako cijene faktora proizvodnje opadaju kada se industrija povećava, tada
će dugoročna krivulja ponude biti :
- Negativnog nagiba
9. Monopolist maksimizira svoj kratkoročni profit ako su ispunjeni uvjeti :
- MC=MR , nagib MC < nagiba MR u njihovom sjecištu
10.U Courtnotovom modelu oligopola:
- Jedno poduzeće određuje svoju razinu proizvodnje prije drugih
poduzeća
11.Krivulja potražnje negativnog je nagiba zbog:
- Opadajuće granične korisnosti
12.Efekt supstitucije pri smanjenju cijene nekog dobra:
- Dovodi do povećanja potražnje za tim dobrom
13.Ako je postotak povećanja potraživane količine veći nego postotak pada
cijene dobra, koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje je :
- <1
14.Kada se ukupna korisnost povećava, granična korisnost je :
- Pozitivna i pada
15.Dugoročna krivulja prosječnih troškova oblika U pokazuje:
- Sve navedeno
16.Ako je MC dugog roka manji od ATC kratkog roka:
- Poduzeće posluje u zoni ekonomije opsega
17.Različite kombinacije faktora koje poduzeće može kupiti ili uzeti u najam
danim iznosom troškova pokazuje :
- Izotroškovna krivulja
18.Krivulja potražnje s kojom se suočava poduzeće savršene konkurencije
jednaka je krivulji:
- Graničnog prihoda
19.Posebna vrsta monopola koji se javlja kad jedno poduzeće može proizvoditi
ukunu proizvodnju grane djelotvornije nego što bi moglo učiniti više
poduzeća zajedno zove se :
 - Prirodni monopol
20.Negativni nagib krivulje potražnje za proizvodom pojedinačnog poduzeća u
modelu monopolističke konkurencije uzrokuje:
- Potrebna dozvola države za za obavljanje djelatnosti ili uspostavljanje
vanjskotrgovinskih zapreka kako bi se isključili strani konkrenti
21.Trenutni rok je vremensko razdoblje u kojem :
- Ništa spomenuto
22.Zakon varijabilnih proporcija odnosno prinosa varijabilnih činitelja djeluje:
- U uvjetima proizvodnje u trenutnom roku
23.Elastičnost proizvodnje ili elastičnost ukupnog proizvoda je :
- Sve navedeno
24.U dugom roku svi proizvodni činitelji su :
- Sve navedeno
25.Krivulje koje pokazuju različite kombinacije utrošaka inputa x i y koje daju
jednaku rainu proizvodnje outputa su :
- Izokvante
26.Granična stopa tehničke supstitucije ( MRTS) je:
- MPx/Mpy
27.Putanja ekspanzije dugog roka je :
- Sve navedeno
28.Uobičajen oblik krivulje transformacije je:
- Konvaktan
29.Granični troškovi MC su:
- Sve spomenuto
30.U točki sjecišta MC i AVC ostvaruje se :
- Gubitak
31.Graf 3. Zone proizvodnje prikazuje zone proivodnje:
- U kratkom roku
32.Simbol x grafikona 1 :
- Količina outputa
33.U točki A graf je :
- Ništa navedeno
34.Druga zona počinje u točci :
- B
35.Točka infleksije je :
- A
36.Peag zakona i prinosima nalazi se u točki:
- A
37.Graf 2 prikazuje krivulju ukupnih troškova :
- Trenutnog roka
38.U točki A grafa 2 je :
- Ništa od spomenutog
-
39.U točki C grafa 2 je :
- Prag druge zone proizvodnje
40.Na grafu 2 MC je u svom minmumu u točki:
- A
41.Prijelomna točka prikazuje:
- Tržišnu cijenu uz koju poduzeće pokriva eksplicitne i implicitne troškove
42.U uvjetima djelovanja zakona opadajućih prinosa varijabilnog činitelja
krivulja TVC :
- Raste po rastućoj stopi
43.Kratki rok u teoriji proizvodnje je vremensko razdoblje od :
- Ništa od navedenog
44.U točki koja se naziva prag zakona o prinosima:
- MC su u minimumu
45.Promjena ukupnog proizvoda po jedinici utrošenog rada pokazuje :
- Granična proizvodnost rada MPL
46.Zakon opadajučih prinosa varijabilnog činitelja 1767 postavio je :
- Turgot
47.Granična stopa tehničke supstitucije može se mjeriti:
- Svim navedenim
48.Racionalni proizvođač neće proizvoditi ni u prvoj ni trećoj zoni jer je :
- Granični proizvod kapitala negativan u prvoj a granični proizvod
kapitala negativan u trećoj
49.Graf 1 mjeri elastičnost:
- Ukupnih troškova
50.Graf 1 pokazuje brži porast Q od porasta CC :
- Pri outputu <QE
51.Graf 2 prikazuje MRTS:
- =1
52.Graf 2 prikazuje supstituciju jednog proizvodnog činitelja za drugi , koji
odnos se ne može prikazati kao:
- MRTS= Mux/Muy
53.Na grafu 3 zakona opadajućih prinosa varijabilnih činitelja točka B ne
prikazuje:
- Prag zakona o prinosima
54.Na grafu 3 MP je u svom minimumu u točki
- C
55.Na grafu 4 točka zatvaranja ja točka:
- B
56.Druga zona roizvodnje počinje u točki :
- B
57.Točka pokrića svih svih eksplicitnih i implicitnih troškova je točka:
- C
58.Poduzeće pokriva samo TVC te ostvaruje isti gubitak ( u točki TFC) kao da i
ne proizvodi output:
- Q2
59.Kratkoročna krivulja ponude konkurentnog poduzeća određena je dijelom
krivulje:
- APC
60.Linije grebena proizvodne površine prolaze točkama u kojima je :
- MP=0
61.Koeficijent elastičnosti troškova proizvodnje jednak je :
- MC/ATC
62.Optimalna kombinacija ulaganja ostvaruje se onda kad je:
- Granična stopa tehničke supstitucije = LRATC
63.Na grafu 1 prag zakona o prinosima pkazuje točka:
- A
64.Prijelomna točka :
- C
65.Optimalna razina proizvodnje u tehničkom smislu:
- C
66.MP je u svom maksimumu u točki :
- A
67.Na grafu 2 početak 2. Zone je u točki:
- B
68.MC je u svom minimumu u točki :
- A
69.Graf 3 prikazuje supstituciju jednog proizvodnog činitelja za drugi po:
- Opadajućoj stopi
70.Graf 3 prikazuje krivulju :
- Izokvantu
71.Graf 4, elastičnost troškova u kratkom roku:
72.Graf 4 prikazuje Ec>1 :
- Pri inputu >QE
73.Na potražnju za nekim dobrom utječe:
- Cijena tog dobra i dohodak potrošača
74.Potražnja podrazumijeva količine dobara i usluga koje će se kupiti na
određenom tržištu, po određenoj cijenu u određeno vrijeme
75.Potraživana količina i kretanje cijena dobra su u proporcionalnom odnosu
76.Zakon potražnje kaže, kad se smanjuje cijena dobra povećava se
potraživana količina i obratno, ceteris paribus
77.Potraživana količina je funkcija cijene uz uvjet da je prva derivacija manja
od nule
78.Ponuđena količina je funkcija cijene tog dobra cija je prva derivacija po
cijeni veća od nule
79.Krivulja ponude pokazuje :
- Količinu dobara ili usluga koje su proizvođači spremni prodati po
odreženoj cijeni na određenom tržištu u određeno vrijeme
80.Tri iznimke zakona potražnje su Giffenov paradoks, Veblenov efekt i slučaj
špekulacije
81.krivulja potražnje pokazje odnos između potraživane količine i:
- cijene dobra
82.povećanje cijene dobra, ceteris paribus rezultira:
- smanjenjem potraživane količine
83.ne postoji:
- troškovna elastičnost potražnje

84.kada potrošačev dohodak raste, potražnja za superiornim ( normalnim)

dobrom:
- raste
85.kada potrošačev dohoda raste, ceteris paribus, potrošačeva potražnja za
inferiornim dobrima:
- pada
86.kada cijena supstituta dobra X raste, potražnja za dobrom X:
- raste
87.kada cijena komplentarnog dobra X raste, potražnja za dobrom X:
- pada
88.potražnja je elastična kada je:
- e>1
89.potražnja je neelastična kada je :
- e<1
90.ako je postotak povećanja potraživane količine veći nego postotak pada
cijene dobra, koeficijent cjenovne elastičnosti je
- veći od jedan
91.ako je koeficijent dohodovne elastičnosti potražnje veći od jedan u pitanju
je:
 - dobro luksuzne potrošnje
92.ako je potražnja dana u obliku pravca, u točki na sredini pravca ,
elastičnost je jednaka 1
93.kod elastičnosti potražnje postoje situacije: savršeno elastične potražnje,
savršeno neelastične potražnje, relativno elastične potražnje, relativno
neelastične potražnje i stabilne ili jedinične elastičnosti
94.na ponudu nekog dobra utječe :
- cijena dobra, cijena dobra i tehnilogije, cijena dobra i trošak proizvodnje
95.između cijene i ponuđene količine postoji proporcionalan odnos
96.zakon ponude kaže, kada se poveća cijena dobra poveća se i ponuđena
količina i obrnuto
97.ponuđena količina dobra je funkcija cijene tog dobra čija je prva derivacija
po cijeni veća od nule
98.pad cijene dobra,ceteris paribus rezultira:
- smanjenjem ponuđene količine
99.kada se crta krivulja ponude za dobrom sve se drži konstantnim osim:
- cijene dobra
100. kada je krivulja ponude oblika pravca pozitivnog nagiba koeficijent
cjenovne elastičnosti je jedan kad pravac:

101. s obzirom na vremensku mogućnost usklađivanja opsega

proizvodnje i cijene razlikuju se:

- trenutačni, kratki i srednji rok

102. točka presjeka krivulja ponude i potražnje daje:
- ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu

103. u poziciji stabilne ravnoteže kad potražnja raste a ponuda ostaje

neizmjenjena:

104. sa svakim povećanjem količine dobara, granična korisnost za

potrošača se:

- smanjuje
105. kada se ukupna korisnost povećava, granična korisnost je:
- pozitivna i pada
106. u teoriji granične korisnosti ravnoteža potrošača formira se prema 2.
Gosenovom zakonu
107. prema teoriji granične korisnosti potrošač je u ravnoteži kada je :
- MU1/MU2 = p2 / p1
108. Ako je granična korisnost posljednje jedinice dobra X koju potrošač
troši dva puta veća od granične korisnosti dobra Y, potrošač je u ravnoteži
kad je:
- Cijena dobra X upola manja od cijene dobra Y
109. Krivulja potražnje negativnog je nagiba zbog:
- Opadajuće granične korisnosti
110. Ako se za jednicu korisnosti uzme korisnost koju predstavlja zadnja
jedinica novčanog dohotka za potrošača, krivulja potražnje nekog dbra
jednaka je krivulji :

111. Potrošačev višak definira se kao :

- Razlika između cijene koju bi bio spreman platiti i cijene koju plaća
112. Zajednička korisnost dvaju dobara može se prikazati
_____________________ dijagramom
113. Krivulja indiferencije dobiva se iz površine zajedničke korisnosti :

114. Odnos u kojem se zamjenjuje jedno dobro za drugo naziva se

_________________-

115. Krivulje indiferencije negativnog su nagiba i konveksnog oblika

zbog :

- Opadajuće MRS

116. Granična stopa supstitucije MRS jednaka je:

- Mux/Muy
117. Potrošač koji se kupnjom dobara nalazi ispo budžetskog pravca :
- Troši cjelokupni dohodak
118. U osnovi teorije otkrivene preferncije je :

119. Tri osnovna kriterija na kojima se zasniva teorija otkrivene

preferncije su : konzistentnost , za svaku danu košaru dobara postoji
ograničavajući budžetski pravac koji opredjeljuje potrošača da baš nju kupi
i _________________________
120. Ako u proizvodnji sudjeluju dva inputa i ako je jedan od njih veličine
nula, output je jednak inputu
121. Kako se mijenja količina outputa kad se mijenja varijabilan input uz
fiksni utrošak drugog inputa pokazuje _____________________ presjek
površine proizvodnje
122. Ako istodobno variraju utrošci obaju inputa u određenim omjerima u
suprotnom smjeru može se proizvesti jednak output a to pkazuje
___________________ presjek površine proizvodnje
123. Ako se utrošci obaju inputa povećavau za 50% i ako to rezultira
povećanjem outputa za 50% u pitanju je homogena funkcija __________
stupnja
124. Kada Tpx pada:
-

125. Kada Apx pada:

-
126. U prvoj zoni proizvodnje:
- TPx se povećava, Apx rastući

127. U drugoj zoni proizvodnje :

- TPx se povečava, Apx padajući
128. U dugom roku:
- Svi su činitelji varijabilni
129. U ravnoteži proizvođača su:
- Izotroškovni pravac je tangenta na izokvantu
130. U relevantnom području proizvodnje izokvante su:

131. Kada je koeficijent elastičnosti tehničke supstitucije bskonačan,

izokvanta :

132. Putanja ekspanzije proizvodnje u duom roku je:

- Krivulja koja spaja točke istih nagiba izokvanti
133. Sve kombinacije dobara koje potrošaču daju jednaku korisnost
pokazuju:
-

134. Pareto optimalna alokacija proizvodnih resursa prikazuje se točkom:

135. Nagib krivulje transformacije pokazuje :

136. Krivulja potražnje:

137. Koje od navedenog nije svojstvo krivulja indiferencije:

138. Produktivnost rada dana je sljedećim izrazom:

139. Putanja ekspanzije proizvodnje u kratkom roku kad je fiksan činitelj

Y, pravac je:

140. Krivulja maksimalnih proizvodnih mogućnosti ili krivulja

transformacije u uvjetima zakona opadajućih prinosa je:

141. Svaka kombinacija proizvoda na krivulji transformacije označava:

142. Uz dane cijene inputa i tehnologiju ukupni troškovi proizvodnje su

143. Koji od navedenih troškova nije fiksan:

- Vremenska amortizacija
144. Koji od navedenih troškova nije varijabilan:
- Plaće
145. Kad zakon opadajućih prinosa počne djelovati, krivulja ukupnog
varijabilnog troška:
- Raste po rastućoj stopi
146. Krivulja proporcionalnih varijabilnih troškova je :
-

147. Krivulja troškova u kratkom roku imaju oblik slova U :

- Zbog zakona opadajućih prinosa
148. Koja od navedenih krivulja nije u obliku slova U:
- AFC
149. U kratkom roku MC je dan nagibom:

150. Krivulja MC siječe krivulje AVC i AC u minimumu:

- uvijek
151. u točki u kojoj pravac povučen iz ishodišta tangira krivulju TC:

152. kad output teži beskonačnosti, AFC:

-

153. u točki koja se naziva prag zakona o prinosima:

154. u točki zatvaranja :

- MC=AVC
155. U prijelomnoj točki:

156. Krivulja LRTC dobiva se :

- Okomitim zbrajanjem krivulja SRTC

157. Krivulja LRAC u prvom dijelu opada zbog:
158. Koeficijent elastičnosti troškova jednak je:

159. Koeficijent elastičnosti troškova može biti

160. Kod optimalnog opsega kapaciteta:

161. Krivulja ponude poduzeća u kratkom roku određena je segmentom

krivulje MC

162. Maksimalan profit postiže se kad su:

- MR=MC
163. Izračunaj cjenovnu elastičnost potražnje za slučaj kada je cijena pala
sa 14 kn na 10 kn a potraživana količina se povećala sa 2000 na 6000
komada.

164. Izračunaj cjenovnu elastičnost potražnje za slučaj kada je cijena

porasla sa 10 kn na 14 kn a potraživana količina se smanjila sa 6000 na
2000 komada.
165. Krivulje indiferencije imaju 3 svojstva: opadaju slijeva na desno,
konveksne su prema ishodištu i nikada se ne sjeku
166. Ako je granična stopa supstitucije kapitala s radom jednaka 2
( MRSKL=2) tada je MPL/MPK :

167. Ako poduzeće povećanjem jedne jedinice rada može smanjiti dvije
jedinice kapitala i zadržati jednak output, tada je MRS KL :

168. Ako je cijena vode ( V) 1 kn a pereca (P) 2 kn a budžet 200 kn, kako
glasi funkcija:

169. Kada cijena dobara pada, potraživana količina se smanjuje. To se

naziva:

- Gifenov paradoks
170. Povećanje ponude znači:
171. Koja se teorija temelji na kardinalnim brojevima:

- Teorija granične korisnosti

172. Granična stopa supstitucije temelji se na:

173. Kod inferiornog dobra efekt supstitucije i efekt dohotka djeluju:

174. Izotroškovni pravac ima jednadžbu:

175. Degresivni VC:

176. Sjecište krivulja MC i ATC

177. Ako je MC <ATC :

178. U 1. Zoni proizvodnje:

179. Obilježje linije ekspanzije:

180. LRTC se dobiva iz SRTC:

181. Za disekonomiju opsega vrijedi:

182. S aspekta optimalne iskorištenosti inputa:

- Inputi su nedovoljno iskorišteni i treba povećati proizvodnju
183. Ako su dva dobra komplementarna onda će porst cijene jednog
izazvati:
- Pomicanje ulijevo krivulje potražnje drugog dobra
184. Ako je dohodovna elastičnost manja od nule, onda je to dobro:
- Inferiorno
185. Što se od sljedećeg ne mijenja pomakom niz izkrivljenu izokvantu:
- Razina proizvedenog outputa
186. Prosječna proizvodnost rada je maksimalna kada je granična
proizvodnost:
- Jednaka prosječnoj proizvodnosti rada
187. Ako je moguće birati između tri proizvodna procesa, najbolje je:
- Ukupnu proizvodnju proizvesti procesom sa najnižim ATC za potrebni
output
188. Pretpostavlja se da je potrošačev izbor tranzitivan :
- Ako se košara A voli više u odnosu na košaru B i košara B košta više u
odnosu na košaru C, tada se košara A voli više u odnosu na košaru C
189. Dugoročna krivulja ponude konkurentnog poduzeća određena je
dijelom krivulje MC koji leži iznad :
- Krivulje AVC
190. Ako se prodaja jabuka poraste sa 100 kg na 120 kg a cijena padne
sa 5 kn na 4 kn, lučna elastičnost potražnje je:
- -0,82
191. Ako se poveća cijena tehničkih olovaka više će se koristiti grafitne
olovke. U pitanju je:
- Efekt supstitucije
192. Promjenu ukupnog proizvoda po jedinici promjene utrošenog rada
pokazuje:
- Granična proizvodnost rada
193. Ivana troši 10 kn na mineralnu vodu (M) i perece (P). Cijena min.
Vode je 1 kn a pereca 0,50 kn. Što od sljedećeg predstavlja ivanino
budžetsko ograničenje:
- P=20-2M
194. Krivulja LRTC ne dobiva se :
- Okomitim zbrajanjem krivulja SRTC
195. Krivulja ponude poduzeća u kratkom roku određena je segmentom
krivulje MC:
- Sve navedeno
196. Unakrsna elastičnost potražnje pokazuje:
- Osjetljivost potraživane količine dobra Y na promjene cijene dobra X
197. Za koliko će se povećati potražnja D= 10,8M2 ako se dohodak (M)
poveća za 11% :
- 22%
198. Do točke zasićenosti potreba ili točke saturacije raste:
- Ukupna korisnost
199. Koja je od sljedećih tvrdnji točna:
- Fiksni troškovi uvećani za varijabilne predstavljaju ukupni trošak
200. Nagib krivulje indiferencije jednak je:
- MUx/MUy
201. Granični proizvod rada jednak je:
202. Ana raspolaže sa 2000 novčanih jedinica za potrošnju dobra x i y.
Cijena dobra x je 4 kn, a dobra y 8 kn. Anina funkcija korisnosti ima oblik U
(x,y)=X0,4 Y0,2 . Kako glasi Anina jednadžba pravca?
203. Anina funkcija korisnosti ima oblik : U (x,y)=X0,4 Y0,2 .Izračunajte
graničnu korisnost dobra x?
- MUx=0,4x-0,6 y0,2
204. Koristeći prethodni zadatak izračunajte graničnu stopu supstitucije?
- 2x-1 y-1
205. Zadana je funkcija ukupnih troškova poduzeća Y: TC(Q)=Q 5+2Q3-
3Q+40

- 5Q4+6Q3-3
206. Sljedeće dvije jednakosti mogu opisati tržište pšenice: P=160-2Q i
P=10+48Q. Što je istinito na tom tržištu:

- ravnotežna količina je 3

207. Zadane su funkcije potražnje i ponude dobra x: D=31-2P i S=8+P.

Izračunajte ravnotežnu cijenu:

-7,6

208. Nepoznanica na apscisi grafikona 3. Izvođenja krivulja x i y iz krivulja AP i

MP predstavlja:

- količinu varijabilnog inputa L

209. Krivulja x koja se izvodi iz krivulje AP je krivulja:

-AVC

210. Krivulja y koja se izvodi iz krivulje MP je krivulja:

- MC

211. Druga zona proizvodnje započinje pri outputu:

- Q2

212. Prag zakona o prinosima je pri outputu:

- Q1

213. Stopa pri kojoj se međusobno zamjenjuju 2 proizvodna činitelja na

određenoj točki izokvante uz zadržavanje iste razine proizvodnje je:

- Granična stopa tehničke supstitucije

214. Smanjenje troškova proizvodnje uz nepromijenjenu potražnjuizazvat će

pomak tržišne ravnoteže. Nova ravnotežna točka ostvarit će se uz:

-Veću količinu i nižu cijenu

215. Grafikon 1. Prikazuje supstituciju jednog dobra za drugo po:

- opadajućoj stopi

216. Isti grafikon prikazuje:

- Krivulju indiferencije

217. Isti grafikon prikazuje supstituciju jednog dobra za drugo koji odnos se ne
može opisati kao:

- MRS=MPx/MPy

218. Isti grafikon prikazuje MRS:

 - =1

219. Krivulja indiferencije grafikona 2 prikazuje:

- savršene supstitute

220. Zadane su funkcije potražnje i ponude dobra x D=31-2P i S=8+P

Izračunajte ravnotežnu količinu:

- 15,6

221. Zadane su funkcije potražnje i ponude dobra x D=31-2P i S=8+P

Izračunajte elastičnost potražnje uz ravnotežnu cijenu:

- -0,9787

222. Zadane su funkcije potražnje i ponude dobra x D=31-2P i S=8+P

Izračunajte elastičnost ponude uz ravnotežnu cijenu:

- 0,49

Rješenja zadataka

Test 1.
21. b)20
22. c)96,66
23. c)428
24. b)132
25. d)nije moguće izračunati
26. D) ili a)
27. b)32K-0,5
28. d) 48L-0,5
29. a)1216
30. b)2,5

Test 2.
21. a)14
22. 215
23. b)185
24. a)175
25. B)50
26. b) 20
27. a)51,4
28. b)1,51
29. d)3K/L
30. C) Q/400 , 1000000+5Q

Test 3.
21. A)51,4 ili c) 3,51
22. b)1,51
23. B)0
24. b) 50
25. a)3K/L
26. b)20
27. b)66,66
28. d)200
29. b)185
30. c) 1000000+5Q