Kuća Habsburg

1 siječnja 1527 godine Hrvatski sabor, na sjednici u Cetini izabrao Ferdinanda, nadvojvodu od
Austrije kao novog kralja Hrvatske.

Portret Vladar Počeo Završeno Primjedbe

Ferdinand I., car

Svetog Rimskog 16.
25. srpnja Utvrdio prijestolje prema sporazumu
Carstva prosinac
1564 između Doma Jagiellon i Doma Habsburg
(Ferdinand 1526
Habsburški)

12. vladao tijekom bitke Szigetváru (Sigetu –

Maksimilijan 8. rujna
listopada Nikola Šubić Zrinski) i Hrvatske seljačke
(Maksimilijan I.) 1563
1576 bune

25. rujna 26. lipanj vladao tijekom bitke kod Siska , abdicirao u
Rudolf
1576 1608 korist svog mlađeg brata Matije

Matthias II 26. lipanj 20. ožujka

brat Rudolfa
(Matija II.) 1608 1619

U 1630 izdao statut Valachorum u

1. srpnja 15 veljača
Ferdinand II suprotnosti s Hrvatskim saborom, koji nije
1618 1637
nikada prihvačen
 8.
2. travanj
Ferdinand III prosinac Najveća Turska osvanja Hrvatske
1657
1625

dokinuo Zrinsko-Frankopansku urotu

27. lipanj 5. svibanj

Leopold I. ukinuto pravo Hrvatskog sabora da izabere
1657 1705
kralja. U 1669 osnovao Sveučilište u
Zagrebu

9.
Josip I. 17. travanj
prosinac
(Josip I.) 1711
1687

Na 9 ožujak 1712 Hrvatski sabor proglasio

je njegovu pragmatičnu sankciju u kojem je
11. 20.
Karlo III Kraljevina Hrvatska prihvatila žensku
travanj listopada
(Karlo III.) baštinu te je njegovu krunu nakon
1711 1740
izumiranja muške linije dodjelila Mariji
Tereziji.

Kuća Habsburg-Lorraine

Portret Vladar Počeo Završeno Primjedbe

Podjela Hrvatske na Županije (županije) te u 1767 oblika

Marija
Hrvatskog kraljevskog vijeća ( Consilium Regium ) do
Terezija 20. 29.
1779, kada ga je ukidaju. Kraljica provodi vojne i
II listopad studeni
gospodarstvo reformi, a posebno ukidanje kmetstva i
(Marija a 1740 1780
zaustavila progon vještica na područjima cijelog
Terezija)
kraljevstva.
 29.
Josip II 20. veljače
studeni Germanizacija Hrvatskih zemalja.
(Josip II.) 1790
1780

20.
1. ožujak
Leopold II veljače
1792
1790

Franjo
1. ožujak Ožujak 2,
(Franjo 1806 ukinuto Sveto Rimsko Carstvo
1792 1835
I.)

2. Budući da je epileptičar i duševno bolestan, abdicirao u

Ferdinand 28. rujna
prosinca korist svog nećaka, Franz Joseph (sin njegovog mlađeg
V. 1830
1848 brata Franje Karla). Umro je 1875.

Franjo
2. 21.
Josip
prosinca studeni
(Franz
1848 1916
Joseph I.)

omiljeni car Hrvatima

 Vladao do 1918, kada je "odrekao sudjelovanja" u državnim
poslovima, ali nije abdicirao. On je proveo preostale godine
Karlo IV 21. 16. svog života pokušavajući spasiti carstvo
(Karlo studeni studenog
IV.) 1916 1918

Izmjene vladarskih naslova- povjesni podaci prof. Stjepan Antoljak

:
Kod jugoistoričara iz 20. stoljeća se naši srednjovjeki banovi redovno navode kao tzv.
"knezovi", što je sigurno pogrješni prijevod po srboslavskoj tradiciji za izvorne
latinske navode "dux Croatorum" i slične. Vjerodostojan prijevod toga treba
biti : čelnik ili vodja Hrvata. Za razliku od rusko-srpskog "knjaza", u staroj hrvatskoj
tradiciji i širje u Bosni i Crnoj Gori se kod nas pejorativno-niži naslov "knez"
uglavnom ne odnosi na višega vazalnog čelnika-vladara, nego tek na lokalnoga
seoskog načelnika ili najviše gradonačelnika, tj. do razine župana ili još niže, pa je kod
nas niži knez uvijek podredjen banu i njihovo izjednačenje je besmislica. Stoga
uvredljivo-pejorativni nazivi tzv. "hrvatski knezovi" u veziji
jugoistoričara-'minimalista' djeluju priglupo i nestručno. U izvorno-hrvatskoj
nomenklaturi i tradiciji se vazalni vladar uglavnom stručno naziva ban, a neovisni
je kralj. Zato u južnoj primorskoj Hrvatskoj i Dalmaciji nisu vladali nekakvi
srednjovjeki "knezovi" nego uglavnom naši banovi. Mogućih pravih knezova bilo je
kod Hrvata samo u ranoj Panonskoj ili sjevernoj Hrvatskoj (Slovinje) od kojih je
najpoznatiji naš slavenski knez bio Ljudevit Posavski, dok su južnije uz Jadran bili
samo vazalni banovi, ili općenito i neodredjeno u prijevodu kao "čelnici" (= dux,
srpski: vožd).
Medjutim, od Trpimira I. se djelomično u njegovim i tudjim zapisima već pojavljuje i
latinska titula "Rex" u značenju kralj, iako je vjerojatnije da bar prije Tomislava
nismo imali kralja, nego je sigurniji navod kao ban (ili opći "čelnik"). Ipak postoji više
raznih svjedočanstava da se već od doba Trpimira višeput zaredom navodi i "rex
Croatorum" ili slično, npr.:

 Franački kroničari u 9. st. npr. teolog Gottschalk 892., navode "Rex Tirpimerus" ili "Regnum
Croatiae"..., etc.
 Nasljednik prijestolja Dmitar Zvonimir u Reg. Doc. 106 (13, 14), navodi: regum
predecessorum ... Tirpimirus et Muntimirus (= prethodni kraljevi ... Trpimir i Muncimir).
 Slično Trpimira, Branimira i nasljednike kao "reges Croatorum" potom još navode ini rani
kroničari kao Grgur Barski (Ljetopis, 3), H. Lucić (De regno Dalmatiae, 11), D. Farlatti (Illyricum
Sacrum), itd.
 Ovi ranohrvatski banovi se u vlastitim zapisima većinom spominju pod
titulama "princeps" ili "comes" (ban), a tako ih uglavnom službeno titulira i rimski papa, što se nikako
ne smije krivotvoriti i degradirati na nekakvog 'kneza' u smislu jugoistoričara.
 Prema tomu, vladarski naslov ranih dalmatinskih vladara prije Tomislava sigurno nije bio
srboslavski "knez", nego najvjerojatnije ban ili manje vjerojatno kralj (realno tek od Tomislava).

Kod jugoistoričara u 20. stoljeću je za hrvatsko srednjovjekovlje još nametnuto bar
dvadesetak imena starohrvatskih vladara iskrivljeno-balkaniziranih do
neprepoznatljivosti, tj. naknadno prilagodjenih istočno-srpskim oblicima, ili tek ovlaš
deformiranih iz neznanja. Glavni su takvi uvriježeni primjeri krivotvorbe naših
vladarskih imena, po inerciji dijelom zadržanih u javnosti sve do danas, npr.:

 Slavonski ban Muncimir I. (864.- 884.) > jugoime tzv. "knez Mutimir"
 Dalmatinski ban Inoslav (876.- 878.) > jugoime tzv. "knez Iljko"
 Dalmatinski ban Sedeslav (878.- 879.) > jugoime tzv. "knez Zdeslav"
 Dalmatinski ban Muncimir II. (892.- 910.) > jugoime tzv. "knez Mutimir"
 Dalmatinski ban Marjan Branimir (879.- 892.) > jugoime tzv.
"knez Branimir"
 Hrvatski kralj Mihael Krešimir II. (948.- 969.) > jugoime tzv.
"knez Mihajlo Krešimir"
 Hrvatski kralj Svetislav Surina (995.- 999.) > jugoime tzv. "Svetoslav
Suronja"
 Hrvatski kralj Krešimir III. Surina (999.- 1035.) > jugoime tzv. "Krešimir III"
 Hrvatski kralj Stjepan III. Dobroslav (930.- 956.) > jugoime tzv. "Stefan I"
 Slavonski ban Stjepan Svetislavić (oko 1050.) > jugoime tzv. "knez Stefan
Svetoslavović"
 Neretvanski ban Marjan I. Berigoj (1050.- 1056.) > jugoime
"neretljanski knez Berigoj"
 Neretvanski ban Marjan II. Slavac (1073.- 1076.) > jugoime tzv.
"neretljanski knez Slavić"
 Hrvatski kralj Stjepan IV. (1089.- 1091.) > jugoime tzv. "Stefan II"
 Hrvatski kralj Petar II. Slavac- Snačić Snachi (Krešimirov, 1092.- 1097.)
> jugoime tzv. "knez Petar Svačić", ...itd.