Najnoviji Revicon-MAT-Pripreme Za GO

REVICON
RAČUNOVODSTVENI
KUTAK
PRIPREME ZA
GODIŠNJI OBRAČUN
Sarajevo, decembar/prosinac 2023.

Izdavač: Revicon d.o.o.
za istraživačko-razvojne usluge i poslovni konsalting
Envera Šehovića 14, 71000 Sarajevo
Tel: + 387 33 720 580
Fax: + 387 33 720 581
E-mail: revicon@revicon.info
www.revicon.info
ID BROJ 200491380008
Za izdavača: Marin Ivanišević
Urednik: Milan Dmitrović
seminarski materijal
© Strogo zabranjeno svako umnožavanje i preštampavanje ovog djela bez odobrenja izdavača.
Neovlašteno kopiranje, umnožavanje i preštampavanje je kažnjivo po Zakonu o autorskom i
srodnim pravima (“Službeni glasnik BiH”, broj 63/10) i Krivičnom Zakonu Bosne i Hercegovine
(“Službeni glasnik BiH”, br. 37/03, 61/04, 30/05, 53/06 i 55/06).
Sadržaj
5 POPIS I OSTALE PRIPREMNE RADNJE 43 Primljeni popusti
5 Predbilansne radnje 44 Primjer primljenih popusta
6 Zakonske obaveze 45 Primljene donacije
6 Popis sredstava i obaveza 46 Primljene donacije – MRS 20
7 Predmet popisa 46 Primljene donacije – Odjeljak 24
8 Pripreme za popis 47 Reprezentacija/reklama/sponzorstvo
9 Pripremne radnje za popis 47 Porezni tretman reprezentacije
10 Vršenje popisa 48 Reprezentacija – mišljenje FMF
10 Odgovornosti članova popisnih komisija 49 Reprezentacija – specifični slučajevi
11 Napomene za vršenje popisa 50 Reprezentacija – mišljenje FMF
11 Posebne popisne liste 51 Donacije
12 Popis po vrstama sredstava 52 Primjer reprezentacije
12 Popis dugotrajne imovine – građevinski objekti 52 Primjer reklame i sponzorstva
13 Popis dugotrajne imovine – oprema
13 Popis dugotrajne imovine – ostala materijalna imovina 53 VREDNOVANJA, UMANJENJA
14 Popis novca i novčanih ekvivalenata 53 Vrednovanje
15 Usaglašavanje i popis potraživanja i obaveza 54 Testiranje na umanjenje vrijednosti
16 Popis potraživanja 54 Procjene nadoknadive vrijednosti dugotrajne imovine
16 Popis potraživanja – prijedlozi 55 Umanjenje vrijednosti sredstava - računovodstveni aspekt
17 Sumnjiva i sporna potraživanja 55 Vrednovanje nekretnina
17 Popis obaveza 56 Vrijednosno usklađivanje nekretnina
18 Zastarjevanje 56 Umanjenje vrijednosti – MRS 36
18 Popis zaliha 57 Umanjenje vrijednosti – metod troška
20 Izvještaj o izvršenom popisu 57 Umanjenje vrijednosti – metod revalorizacije
20 Odlučivanje o rezultatima popisa 58 Šta su revalorizacione rezerve?
21 Obračun amortizacije 59 Povećanje vrijednosti
21 Metode obračuna amortizacije 60 Prodaja nekretnine
22 Najviše porezno priznate stope 61 Porezni tretman revalorizacije
22 Porezni tretman amortizacije 62 Zalihe – priznavanje i vrednovanje
63 Umanjenje vrijednosti zaliha
25 MANJKOVI I INTERNI NORMATIVI 64 Porezni tretman umanjenja vrijednosti
25 Manjkovi i viškovi zaliha 65 Umanjenje vrijednosti potraživanja
26 Manjkovi i PDV 67 Porezni aspekt umanjenja potraživanja
26 Knjiženje manjkova i viškova
27 Porezni aspekt manjka zaliha 69 OTPISI, UNIŠTENJA
28 Kalo, rastur, kvar i lom 69 ZAVRŠNI OBRAČUN RASHODA I PRIHODA
29 Obračun kala, rastura, kvara i loma 70 Računovodstvene politike
30 Manjak kao korist zaposlenika 71 Greške u računovodstvu
30 Kalo, rastur, kvar i lom po PDV propisima 71 Ispravka grešaka iz ranijih perioda
31 Propisi koje je donijela Privredna komora FBiH
u vezi dopuštenog KRLK 75 KONTROLA KVALITETE PRUŽANJA
31 Normativ za utvrđivanje rashoda na koje se ne plaća PDV RAČUNOVODSTVENIH I
34 Primjer primjene Normativa KNJIGOVODSTVENIH USLUGA
36 Manjkovi zaliha (i druge imovine) koji su
porezno nepriznat rashod 81 SPREČAVANJE PRANJA NOVCA I FINANSIRANJA
37 Manjkovi na teret pravnog lica TERORISTIČKIH AKTIVNOSTI
38 Primjer: manjkovi na teret pravnog lica
38 Mišljenje 85 Odgovori na pitanja u toku seminara
39 Preporuke 85 Uredba o isplati pomoći od strane poslodavca
87 PDV i ostali porezi
41 RABATI / POKLONI / DONACIJE 99 Računovodstvo
41 Dati popusti 107 Radno-pravno
42 Primjer datih popusta 112 ostalo
PRIPREME ZA GODIŠNJI OBRAČUN 3

POPIS I OSTALE
PRIPREMNE RADNJE
Predbilansne radnje
• Predbilansne radnje obuhvataju sljedeće grupe poslova:
• Ažuriranje poslovnih knjiga i evidencija u materijalnom, pogonskom i
finansijskom knjigovodstvu (knjiženje svih ulaznih faktura i druge prateće
dokumentacije za primljene materijalne vrijednos@, kao i izlaznih faktura,
otpremnica i izdatnice za izdate materijale, robu ili proizvode)
• Usklađivanje sinte@čkih i anali@čkih evidencija

• Konačan obračun amor@zacije
• Popis imovine i obaveza po stanju 31. 12. 2023. godine
• Usaglašavanje potraživanja i obaveza (IOS-i)

Zakonske obaveze
• Zakonom o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH (“Službene novine Federacije BiH”,
broj 15/21) utvrđena je obaveza:
• vršenja popisa imovine (sredstava) i obaveza - na početku poslovanja, kao i najmanje
jednom godišnje sa stanjem na dan kada se završava poslovna godina ili neki drugi
obračunski period
• obračunavanja amor@zacije, uključujući i konačan obračun amor@zacije na kraju svake
godine
• usaglašavanja potraživanja i obaveza (konfirmacija salda) po stanju na dan 31.12. svake
godine
• Obavezu vršenja popisa imaju:
• sva domaća pravna lica (čije je sjedište u Federaciji BiH)
• domaća pravna lica i dijelovi @h pravnih lica koja obavljaju poslove u inostranstvu (ako
propisima te zemlje za pravna lica i njihove dijelove nije propisana obaveza posebnog
vođenja knjigovodstva u toj zemlji)
Popis sredstava i obaveza

• Način provođenja popisa na kraju poslovne godine pravno lice određuje
svojim internim računovodstvenim poli@kama, tj. svojim internim, općim i
pojedinačnim ak@ma (pravilnik o računovodstvu, pravilnik o popisu,
upustvo o načinu provođenja popisa i sl.), kao i pojedinačnim odlukama
koje u vezi s @m donosi uprava pravnog lica (odluka o imenovanju
popisnih komisija, odluka o početku i vremenu popisa, odluka o
razmatranju izvještaja o izvršenom popisu, odluka o načinu likvidacije
utvrđenih popisnih razlika i dr.)
• Napomena: Obavljanje popisa u toku godine (npr. zbog promjene cijena
proizvoda i robe; statusnih promjena u skladu sa Zakonom o privrednim
društvima; primopredaje dužnos@ i sl.) ne oslobađa pravno lice od
obaveze redovnog godišnjeg popisa sredstava i obaveza na kraju godine,
sa stanjem na dan 31. 12. te godine
6 PRIPREME ZA GODIŠNJI OBRAČUN

Popis sredstava i obaveza
• Za provođenje popisa imovine i obaveza u pravnom licu formiraju se komisije za popis. Pri
utvrđivanju sastava pojedinih komisija za popis treba vodi@ računa da lica koja su
materijalno ili finansijski zadužena za sredstva koja se popisuju i njihovi neposredni
rukovodioci ne mogu bi@ određeni u komisiju za popis @h sredstava
• U slučaju kada je vrijeme popisa imovine i obaveza prije 31. decembra, Komisija za popis
je dužna na osnovu knjigovodstvenih isprava naknadno unije@ u popisne liste podatke o
promjenama koje su nastale između dana popisa i 31. decembra tekuće godine te izvrši@
usklađivanje i sravnjenje knjigovodstvenog i stvarnog stanja sa 31. decembrom tekuće
godine
• Podatke iz knjigovodstva u popisne liste ne unose lica koja rade u knjigovodstvu, nego
popisna komisija.
• Na kraju popisa popisna komisija sastavlja izvještaj o obavljenom popisu, utvrđuje viškove
i manjkove i dostavlja ga na razmatranje @jelu nadležnom za razmatranje rezultata popisa
za odlučivanje o popisu, u roku utvrđenom internim općim aktom, odnosno odlukom o
popisu, a najkasnije 45 dana od dana isteka poslovne godine (tj. do 14. 2. 2024.)
Predmet popisa
1. Vlas@ta sredstva
• sva stalna sredstva - materijalna, nematerijalna i finansijska
• sva obrtna sredstva - zalihe materijala, inventara, proizvodnje u toku, gotovih
proizvoda, robe, novca, vrijednosnica i dr. vrijednos@
• vlas@ta sredstva koja se trenutno ne nalaze kod pravnog lica (sredstva na putu, u
inostranstvu, sredstva data u zakup, poslugu, čuvanje, obradu i preradu, popravku
i sl.)
• roba (ili gotovi proizvodi) u komisionu ili konsignaciji
• sredstva koja se vode u vanbilansnoj evidenciji
2. Tuđa sredstva
• roba primljena u konsignaciju ili komision (vanbilansna evidencija)
• sredstva primljena na obradu, doradu, čuvanje, popravak i sl.
• sredstva primljena po osnovu zajedničkog rada ili poslovanja (nedovršena
zajednička proizvodnja, poluproizvodi, dijelovi i gotovi proizvodi; odnosno roba u
prometnim organizacijama)
• sva druga tuđa sredstva zatečena kod pravnog lica na dan popisa

Predmet popisa
3. Potraživanja
• sva potraživanja pravnog lica, bez obzira na njihov osnov
• potraživanja po osnovu ulaganja (dugoročnih i kratkoročnih)
• sva potraživanja po osnovu kreditnih odnosa
• potraživanja od kupaca
• potraživanja od zaposlenih
• potraživanja po svim drugim osnovama
4. Obaveze
• sve obaveze pravnog lica, bez obzira na njihov osnov
• obaveze iz osnova ulaganja (dugoročnih i kratkoročnih)
• sve obaveze po primljenim kredi@ma
• obaveze prema dobavljačima
• obaveze prema zaposlenima
• obaveze za poreze i sve ostale obaveze
Pripreme za popis
• Provođenje odgovarajućih pripremnih radnji za popis je preduslov za uspješan,
sveobuhvatan i kvalitetan popis
• Pripreme za popis mogu se podijeli@ na:

a) pripreme koje se vrše u knjigovodstvu
(ažuriranje poslovnih knjiga i evidencija i usaglašavanje svih anali@čkih evidencija sa

odgovarajućim sinte@čkim kon@ma)
b) pripreme koje se vrše “na licu mjesta”
(u skladiš@ma, prodavnicama, uredskim i drugim poslovnim prostorima i svim drugim

mjes@ma na kojima će se vrši@ fizički popis stalnih sredstava, zaliha i druge imovine)

Pripremne radnje za popis
• Ažuriranje knjigovodstvenih evidencija
• Usaglašavanje svih anali@čkih i pomoćnih evidencija sa odgovarajućim sinte@čkim
kon@ma
• Usklađivanje skladišne i knjigovodstvene evidencije u cilju otklanjanja eventualnih

grešaka u eviden@ranju
• Pripremne radnje sa ciljem da na popisnim mjes@ma za vrijeme popisa ne bude

prometa (prethodno snabdijevanje proizvodnih i drugih radnih mjesta neophodnim
materijalom i dr.)
• Priprema skladišta i drugih popisnih mjesta za popis: slaganje proizvoda i robe;

odvajanje proizvoda i robe koji su izgubili na kvalitetu; izdvajanje tuđih proizvoda i
robe i sl.)
Pripremne radnje za popis

• Provjera da li su sve zalihe uredno i na odgovarajući način označene nomenklaturnim
brojem i sl.
• Priprema podataka za popis materijala, proizvoda i robe na putu
• Priprema podataka za popis tuđih sredstava i podataka za popis sopstvenih sredstava koja
se nalaze kod drugih
• Pripremne radnje za utvrđivanje kala, rastura i loma, u skladu sa Norma@vom za
utvrđivanje rashoda na koji se ne plaća PDV, a koji je sastavni dio Pravilnika o primjeni
Zakona o PDV-u
• Donošenje odluke o popisu (odluku donosi direktor ili drugi nadležni organ u skladu sa
opš@m ak@ma pravnog lica)
• Izrada potrebnih uputstava za vršenje popisa i plana popisa
• Blagovremena priprema odgovarajućih obrazaca popisnih lista i drugih pomoćnih
obrazaca

Vršenje popisa
• Rad komisija za popis odvija se po sljedećim fazama:
• Utvrđivanje, mjerenje, prebrojavanje i sl. materijala, robe i drugih materijalnih vrijednos@ i
unošenje @h podataka u naturalnom obliku u popisne liste
• Zaključivanje (podvlačenje) i potpisivanje popisnih lista

• Unošenje naturalnih promjena nastalih između dana stvarnog popisivanja i dana pod kojim se
vrši popis (31. 12.)
• Unošenje knjigovodstvenog naturalnog stanja u popisne liste

• Utvrđivanje naturalnih razlika između stanja utvrđenog popisom i knjigovodstvenog stanja
• Vrijednosno obračunavanje stanja i razlika utvrđenih popisom
• Utvrđivanje uzroka neslaganja između stvarnog stanja po popisu i knjigovodstvenog stanja
• Sačinjavanje izvještaja o izvršenom popisu, koji obavezno sadrži i prijedloge o načinu
likvidiranja utvrđenih popisnih razlika
OdgovornosD članova popisnih komisija

• Utvrđivanje tačnog stanja u toku vršenja popisa
• Pravilno popunjavanje popisnih lista
• Savjesnost i objek@vnost pri utvrđivanju stvarnih razloga nastalih
inventurnih razlika
• Blagovremeno okončanje popisa
• Tačnost izvještaja o izvršenom popisu

Napomene za vršenje popisa
• Zalihe ili druga sredstva čija je vrijednost umanjena zbog gubitka na kvalitetu,
zastarjelos@, oštećenja, neispravnos@ i sl. popisuju se u posebne popisne liste
• Popis gotovog novca, stranih sredstava plaćanja i drugih vrijednos@ u blagajni vrši
se brojanjem prema apoenima i upisivanjem utvrđenih iznosa u posebne popisne
liste
• Novčana sredstva na računima kod banaka (u KM i devizna) popisuju se na osnovu

izvoda na dan 31. 12. 2023.
• Popis potraživanja i obaveza vrši se prema stanju u knjigovodstvu, odnosno

dokumentaciji iz koje proizlaze ta potraživanja i obaveze. Pritom popisna komisija
provjerava realnost iskazanih iznosa, njihovu osnovanost, izglednost naplate,
razloge neblagovremene naplate, eventualnu zastaru (zavisno od toga da li se radi
o potraživanjima ili obavezama) i dr.
Posebne popisne liste

• Posebne popisne liste obavezno se sačinjavaju za:
• tuđa sredstva (sredstva koja su se u momentu popisa našla kod tog pravnog lica a
koja ne pripadaju tom pravnom licu)
• sredstva čija je vrijednost umanjena usljed neispravnos@, oštećenja, gubitka na

kvalitetu, zastarjelos@ i sl. (obustavljena proizvodnja, proizvodi i roba kojoj je
istekao rok upotrebe, oštećeni ili neupotrebljivi proizvodi i roba itd.)
• sredstva koja pripadaju pravnom licu, ali se u momentu popisa nisu nalazila kod
njega - ako do završetka popisa nisu primljene popisne liste od pravnog lica kod
koga se ta sredstva nalaze)
• potraživanja, odnosno obaveze za koje ne postoji uredna dokumentacija (sumnjiva

potraživanja)
• gotov novac i druge vrijednosnice u blagajni

Popis po vrstama sredstava
• Popisom trebaju bi@ obuhvaćene sve stavke:
• sredstva (imovina) - stalna i tekuća (zalihe)
• potraživanja i obaveze (dugoročne i kratkoročne)
• Stalna sredstva (materijalna i nematerijalna) mogu bi@:
• u upotrebi (stavke sposobne - raspoložive za upotrebu, bez obzira na to da li se
zaista koriste u okviru pravnog lica)
• u pripremi (stavke koje su u fazi pribavljanja, izgradnje i osposobljavanja za

upotrebu i za koje se osnovano očekuje da će bi@ osposobljene za upotrebu)
• van upotrebe, koja se (ako su ispunjeni uslovi iz MSFI 5) mogu klasificira@ i kao
sredstva namijenjena prodaji
Popis dugotrajne imovine – građevinski

objekD
• Popis građevinskih objekta vrši se na osnovu popisnih lista primljenih iz
knjigovodstva
• Podaci o vrijednos@ se unose u popisne liste na osnovu knjigovodstvenih

podataka o vrijednos@ pojedinih objekata
• Upoređivanjem knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem utvrđuju se eventualne

razlike u obliku viška ili manjka
• Ukoliko neki građevinski objek@ nisu eviden@rani u knjigovodstvu, komisija treba

da popiše takve objekte i da njihovu vrijednost utvrdi procjenom. Ako se radi o
objektu koji je bio u upotrebi, treba da se utvrdi tj. procijeni i nabavna vrijednost i
(dotad) otpisana vrijednost
• Komisija treba da navede i svoja zapažanja o stanju građevinskih objekata (da li su

na njima potrebne određene popravke, da li se oni zaista koriste za predviđene
namjene i dr.)

Popis dugotrajne imovine - oprema
• Popis postrojenja i opreme vrši se na osnovu popisnih lista primljenih iz
knjigovodstva, sa nazivom pojedinih predmeta opreme, onako kako se oni vode u
knjizi osnovnih sredstava, ali bez naznake količine
• Posebno se popisuje (i u odvojenim listama iskazuje) tuđa oprema koja se za

vrijeme popisa zatekla u preduzeću
• Oprema koja se nalazi kod drugog pravnog lica popisaće se na osnovu

knjigovodstvenog stanja i dokumentacije koja dokumentuje to stanje ili na osnovu
popisnih lista primljenih od onog pravnog lica kod kojeg se ta oprema nalazi
• Nakon unošenja naturalnih podataka po popisu i vrijedonosnih podataka po

knjigovodstvenom stanju, utvrđuju se razlike, ispituju razlozi koji su doveli do @h
razlika i daje se prijedlog upravi za likvidaciju @h razlika
Popis dugotrajne imovine – ostala materijalna

imovina
• Alat, pogonski i kancelarijski namještaj (kto 023) i transportna sredstva (kto 024)
popisuju se na is@ način kao i ostala oprema
• Popis nekretnina, postrojenja i oprema u pripremi (kto 025) vrši se na osnovu

uvida u prateću dokumentaciju koja je služila kao osnov za knjiženje, kao i uvidom
na licu mjesta da bi se utvrdilo o kakvim se sredstvima radi (u kojoj su fazi
izgradnje, montaže i sl.)
• Popis stambenih zgrada i stanova (kto 0212) vrši se na osnovu primljenih lista od
knjigovodstva, sa nazivom stambenih objekata i stanova, a podaci u popisne liste
unose se uvidom u stvarno stanje
• Popis da@h avansa za nekretnine, postrojenja i opremu (kto 027) vrši se na osnovu
dokumentacije koja je poslužila kao osnov za knjiženje @h avansa

Popis novca i novčanih ekvivalenata
• Popis gotovine u blagajni se vrši posljednjeg radnog dana u godini, poslije
završetka rada blagajne
• Popisom blagajne se obuhvata kako gotov novac u domaćoj tako i gotov novac u
stranim valutama, ali i sve druge vrijednos@ zatečene u blagajnu (bonovi za
ishranu, bonovi za benzin, poštanske, sudske i administra@vne marke i dr.
vrijednosnice)
• Popis gotovine se vrši brojanjem novca i popisuje po apoenima

• Razlika se utvrđuje upoređivanjem stanja blagajničkih izvještaja po vrstama
blagajni sa stanjem novca utvrđenim popisom
• Za eventualni manjak u blagajni zadužuje se blagajnik kao odgovorno lice, a za

višak se odobravaju prihodi
Popis novca i novčanih ekvivalenata

• Popis stanja na transakcijskim i drugim računima vrši se na osnovu izvoda
dobijenih od poslovnih banaka, po stanju na dan popisa (31.12.)
• Prilikom popisa deviza na deviznom računu se javljaju i kursne razlike, kao rezultat
činjenice da su promjene na @m računima knjižene po kursu koji je važio na dan te
promjene. Zbog razlike između tog kursa i kursa na dan popisa javljaju se pozi@vne
i nega@vne kursne razlike
• Nega@vne kursne razlike se knjiže na teret rashoda (konto 562 - Nega@vne kursne
razlike)
• Pozi@vne kursne razlike se kniže u korist prihoda (konto 662 - Pozi@vne kursne
razlike)

Usaglašavanje i popis potraživanja i obaveza
• Popisom treba obuhva@@ sva potraživanja i obaveze na dan 31.12.
• Specifičnost popisa potraživanja i obaveza je u tome što se on vrši na osnovu
knjigovostvenih stanja i odgovarajućih knjigovodstvenih isprava (a ne fizičkim mjerenjem,
prebrojavanjem i sl.)
• Popisna komisija treba da utvrdi postojanje i osnovanos@ svakog pojedinačnog
potraživanja, odnosno obaveze, kao i izvjesnost njegove naplate, odnosno plaćanja
• Komisija za popis potraživanja i obaveza treba da utvrdi postojanje pravnog osnova za
svako potraživanje, odnosno obavezu
• Komisija za popis potraživanja i obaveza treba da utvrdi razloge zbog kojih naplata,
odnosno isplata nije izvršena na vrijeme
• Komisija treba i da iden@ficira sve slučajeve sumnjivih, spornih i nenapla@vih potraživanja
• Na osnovu toga, komisija predlaže odgovarajuće mjere vezano za utuživanje, otpis i
ispravku vrijednos@ potraživanja i obaveza
Usaglašavanje i popis potraživanja i obaveza

• Popis potraživanja i obaveza obuhvata i sastavljanje, dostavljanje i potvrdu ili
osporavanje specifikacija otvorenih stavki (IOS), koje služe kao dodatni instrument
za procjenu osnovanos@ i usaglašenos@ iskazanih knjigovodstvenih stanja
• U svom izvještaju, komisija za popis potraživanja i obaveza treba da posebno
iskaže sumnjiva potraživanja, potraživanja koja su nenapla@va i potraživanja koja
su zastarjela
• U popisnim listama treba odvojeno iskaza@ potraživanja i obaveze za koje ne
postoji uredna dokumentacija
• Da bi se potraživanja po knjigovodstvenom stanju mogla uporedi@ sa stanjem po
popisu, u popisnim listama ih je potrebno iskaza@:
- prema redoslijedu konta, kako su iskazana u kontnom planu
- po anali@čkim kon@ma, tako da se utvrđeno stanje može uporedi@ sa
knjigovodstvenim stanjem

Popis potraživanja
• Da bi se potraživanja po knjigovodstvenom stanju mogla uporedi@ sa stanjem
utvrđenim popisom, potraživanja je u popisnim listama potrebno iskaza@:
• prema redoslijedu konta kako su iskazana u kontnom planu

• u okviru sinte@čkih konta:
• po anali@čkim kon@ma, tako da se utvrđeno stanje može uporedi@ sa
knjigovodstvenim stanjem
• u okviru pojedinih anali@čkih konta, potraživanja po pojedinim dužnicima

• u okviru dužnika, po osnovima po kojima je nastalo potraživanje (faktura, ugovor,
vrijednosni papir i dr.)
Popis potraživanja - prijedlozi

• Po obavljenom popisu potraživanja i nakon utvrđivanja razlika između
knjigovodstvenog stanja i stvarnog stanja po popisu, komisija treba da predloži:
• koji iznos potraživanja i sa kojih konta treba prenije@ na sumnjiva i sporna

potraživanja
• koji iznos potraživanja treba djelimično ili u cijelini otpisa@ na teret konta 578 -
Rashodi po osnovu ispravke vrijednos@ i otpisa potraživanja, 584 - Umanjenje
vrijednos@ dugoročnih finansijskih plasmana i finansijskih sredstava raspoloživih
za prodaju i 589 - Umanjenje vrijednos@ ostalih sredstava (avansi za zalihe i
usluge)
• koja naknadna knjiženja treba proves@ da bi se knjigovodstveno stanje usaglasilo

sa stvarnim

Sumnjiva i sporna potraživanja
• Kratkoročna potraživanja postaju sporna kada je njihova naplata zatražena
tužbom, pa se kao takva iskazuju posebno u evidenciji spornih potraživanja
• Kriterije po kojima se određuje da neko potraživanje postaje sumnjivo, treba

uredi@ vlas@@m općim aktom, odnosno odlukom
• Vlas@@m općim aktom ili odlukom se utvrđuju i kriteriji za vršenje ispravke

vrijednos@ ili otpisa sumnjivih i spornih potraživanja
• Prije sastavljanja finansijskih izvještaja za tekuću godinu obavezno se vrši

usaglašavanje obaveza i potraživanja (konfirmacija salda) na dan 31.12.
• Prema Zakonu o računovod. i reviziji (član 28. stav 4.), primalac konfirmacije je
dužan pošiljaocu-dužniku, povjeriocu ili njegovom revizoru, odgovori@ na
konfirmaciju u roku od osam dana
Popis obaveza
• Popisom treba obuhva@@ sve obaveze iskazane u okviru grupa konta:
40 - Dugoročna rezervisanja i odložene porezne obaveze
41 - Dugoročne obaveze
42 - Kratkoročne finansijske obaveze
43 - Obaveze iz poslovanja
44 - Obaveze iz specifičnih poslova
45 - Obaveze po osnovu plaća, naknada i ost. primanja zaposlenih
46 - Druge obaveze
47 - Obaveze za PDV
48 - Obaveze za ostale poreze, doprinose i druge dažbine
49 - Pasivna vremenska razgraničenja

Zastarjevanje
• Prilikom popisa potraživanja i obaveza i davanje prijedloga za donošenje odluka po
utvrđenim razlikama i drugih odluka, kod potraživanja i obaveza za koje ne postoji
dokumenat o izvršenom usaglašavanju sa dužnicima, odnosno povjeriocima, bitno
je utvrdi@ da li je nastupila zastara ili ne
• Pitanja u vezi sa zastarjelošću potraživanja i obaveza uređena su članovima 360.

do 393. Zakona o obligacionim odnosima (ZOO)
• Članom 371. ZOO-a je određeno da potraživanja zastarijevaju za 5 godina, ako

zakonom nije određen neki drugi rok zastarjelos@
• Prema članu 374. ZOO-a, međusobna potraživanja iz ugovora o prometu robe i

usluga, kao i potraživanja naknade za izdatke učinjene u vezi s @m ugovorima,
zastarijevaju za tri godine, a zastarjevanje teče odvojeno za svaku isporuku robe,
izvršenog rada ili usluge
Popis zaliha
• Popis zaliha se vrši odvojeno po magacinima, brojanjem, mjerenjem i sl.
• U posebne popisne liste popisuje se materijali/robe koji su izgubili na kvalitetu i
vrijednos@, tuđe zalihe, kao i zalihe date na čuvanje kod drugog lica
• Posebno se popisuju i sirovine i materijal koji su izda@ u proizvodnju (ali koji se do

dana popisa nisu koris@li u proizvodnji)
• Ako se popis zaliha u skladištu završi prije kraja godine, sve promjene stanja zaliha
koje nastanu od dana popisa do kraja god. unose se u popisne liste naknadno, na
osnovu knjigovodstvenih isprava koje dokumentuju tu promjenu (ulazi, izlazi).
Ulazi se dodaju a izlazi se oduzimaju i vrši se svođenje stanja utvrđenog na dan
popisa na stanje na dan 31.12.
• Obratno će se postupi@ u slučaju da se popis pojedinih vrijednos@ eventualno vrši

u kratkom roku nakon 31.12.

Popis zaliha
• U vlas@@m maloprodajnim jedinica potrebno je u posebne popisne liste popisa@ vlas@te
proizvode, a posebno ostalu robu nabavljenu od drugih proizvođača – dobavljača
• Za gotove proizvode date u komisionu, odnosno konsignacionu prodaju, evidencije sa

komisionom (odnosno konsignatorom) treba uskladi@ i od njih zah@jeva@ popisnu listu
• Proizvodi da@ u obradu ili doradu popisuju se na osnovu pribavljenih popisnih lista od
pravnih lica kod kojih se @ proizvodi nalaze
• Ako se te popisne liste ne dostave, popis se vrši na bazi raspoložive dokumentacije o

otpremi
• Utvrđene razlike po popisu komisija obrazlaže u svom izvještaju o izvršenom popisu, sa

prijedlogom za likvidaciju nastalih razlika
• Kod utvrđenih manjkova nastalih zbog kala, rastura i loma, popisna komisija treba da
utvrdi koji se manjkovi mogu prizna@ u okvirima dozvoljenog kala i rastura, u skladu sa
kriterijima iz vlas@tog internog norma@vnog akta
Popis zaliha
• Poslije završetka popisa i svođenja stanja po popisu na stanje 31.12. komisija vrši obradu
popisnih lista
• Nakon izvršenog obračuna popisnih količina materijala po cijenama koje se vode u
knjigovodstvu dobija se vrijednost po popisu
• Upoređivanjem količine i vrijednos@ po popisu sa knjigovodstvenim stanjem utvrđuju se
eventualne razlike (manjkovi / viškovi)
• Po završenom popisu komisija sačinjava Izvještaj o izvršenom popisu u kome se iznose
svoja zapažanja, primjedbe i prijedlozi
• Za meterijal koji se predloži za rashodovanje ili smanjenje vrijednos@ treba da@ i
neophodna obrazloženja
• Najčešće nepravilnos@ kod popisa:
• razlike između stvarnog i knjigovodstvenog stanja nisu bilansirane
• oštećene, zastarjele i iz drugih razloga neupotrebljive zalihe se ne unose u popisne liste

Izvještaj o izvršenom popisu
• Po završetku obrade popisnog materijala, popisna komisija sačinjava Izvještaj o
izvršenom popisu i dostavlja ga upravi pravnog lica na razmatranje i odlučivanje
zajedno sa svojim prijedlozima:
• o načinu likvidiranja popisnih razlika

• o zapažanjima o uočenim propus@ma i nepravilnos@ma
• za unapređenje rada i organizacije u pojedinim segmen@ma
• i sl...
Odlučivanje o rezultaDma popisa

• Uprava pravnog lica donosi odluke o:
• načinu likvidacije i knjiženja utvrđenih inventurnih razlika
• kalu, rasturu, kvaru i lomu
• ispravci vrijednos@ ili direktnom otpisu pojedinih stavki stvari i materijala, kao i
potraživanja i obaveza
• rashodovanju neupotrebljivih ili nepotrebnih stalnih sredstava
• poduzimanju mjera prema licima koja su odgovorna za utvrđene manjkove;
prekomjerni kalo, rastur, kvar i lom; nenapla@vost ili zastarjelost potraživanja i
dr.
• Nakon toga, Izvještaj o izvršenom popisu se, zajedno sa donesenim odlukama,
rješenjima i zaključcima uprave, dostavlja u računovodstvo, u roku koji je određen
opš@m aktom pravnog lica.

Obračun amorDzacije
• Amor@zacija = sistematsko raspoređivanje amor@zacijskog iznosa tokom vijeka korisne
upotrebe sredstva
• Vijek upotrebe = vremenski period u kojem se očekuje da će sredstvo bi@ na raspolaganju
za upotrebu pravnom licu ili (u slučaju funkcionalne metode) broj jedinica za koji se
očekuje da će bi@ proizveden upotrebom sredstva
• Amor@zacija počinje od momenta kada je sredstvo raspoloživo za upotrebu (MRS 16,
tačka 55.)
• Amor@zacija prestaje:
• nakon potpune amor@zacije sredstva
• momentom isknjiženja sredstva
• momentom reklasificiranja u sredstva namijenjena prodaji
• na sredstva koja se privremeno ne koriste, ali:
• samo ukoliko se primjenjuje funkcionalna metoda !!!
Metode obračuna amorDzacije

• Metode amor@zacije:
• Linearna (proporcionalna) metoda: ista stopa amor@zacije u svim godinama
korištenja sredstva
• Funkcionalna metoda: osnov za obračun je iskorišteni kapacitet

• Degresivna metoda: opadajući iznos troškova amor@zacije iz godine u godinu,
prema is@m koeficijen@ma opadanja
• Priznavanje amor@zacije u poreznom bilansu:

• Prilikom tre@ranja troška amor@zacije u poreznom bilansu potrebno je postupa@
prema odredbama Zakona o porezu na dobit i Pravilnika o primjeni Zakona o
porezu na dobit

Najviše porezno priznate stope
(Član 19. Zakona o porezu na dobit)
1. Građevine (izuzev niženavedenih) ................................ 5%
1.1. Upravne, administra@vne, uredske i ostale zagrade
za obavljanje uslužnih djelatnos@ .................................... 5%
1.2. Stambene zgrade, hoteli, restorani ................................. 5%
1.3. Ceste, komunalni objek@, gornji sloj želj. pruga ............. 10%
2. Oprema, vozila, mehaniz. (izuzev niže navedenih).…. 15%
2.1. Oprema za vodoprivredu, vodovod i kanalizaciju........... 15%
2.2. Računari i oprema za zaš@tu okoliša ............................. 33,3%
3. Višegodišnji zasadi ..................................................... 15%
4. Osnovna stada ............................................................ 40%
5. Nematerijalna stalna sredstva ................................... 20%
Porezni tretman amorDzacije

• Amor@zacija stalnih sredstava priznaje se kao rashod u poreznom bilansu do iznosa
utvrđenog proporcionalnom metodom primjenom najviših godišnjih stopa koje su
propisane Zakonom
• Dugotrajna imovina koja je u cjelos@ otpisana, ali se i dalje vodi u evidencijama do
momenta otuđenja ili uništavanja ne može se ponovo procjenjiva@ i na nju
obračunava@ amor@zacija i prizna@ u porezne svrhe (član 19. stav 5. Zakona)
• Obračun amor@zacije počinje u mjesecu u kojem je dugotrajna imovina stavljena u
upotrebu
• Rashodi amor@zacije stalnih sredstava se priznaju u porezne svrhe ako su kumula@vno
ispunjeni sljedeći uslovi (čl. 19. st. 3. Zakona):
• da se radi o vlas@toj poslovnoj imovini
• da je ta imovina u upotrebi i
• da se radi o imovini kojom porezni obveznik obavlja djelatnost

• Kada je stvarna amor@zacija viša od punih porezno prizna@h stopa, razlika se tre@ra
kao porezno neprizna@ rashod, s @m da is@ može bi@ porezno priznat u budućim
periodima (odložena porezna sredstva u smislu MRS-a 12 - Porez na dobit)
• Kada je stvarna amor@zacija niža od punih porezno prizna@h stopa, u poreznom bilansu
se može prizna@ i ta razlika do punih porezno dopus@vih stopa, u kom slučaju se
iskazuju i odložene porezne obaveze u smsilu MRS-a 12
• Dozvoljeno porezno priznavanje ubrzane amor@zacije (do stopa koje su za 50% više od
propisanih) za sredstva koja služe za sprečavanje zagađivanja zraka, vode, zemljišta i
ublažavanje buke (ali NE i za sredstva koja se koriste u više smjena)
• Dozvoljen jednokratan otpis (za porezne svrhe!) stalnih sredstava čija je pojedinačna
nabavna vrijednost manja od 1.000 KM, u godini nabavke i stavljanja u upotrebu @h
sredstava (s @m da se za stvarnu am. @h sredstava u toj i narednim godinama uvećava
oporeziva dobit)
• Priznaje se amor@zacija i za naknadna ulaganja u stalna srdstva

• Primjena računovodstvenih stopa amor@zacije koje su više od porezno
dopus@vih proizvodi odbitne privremene razlike koje zah@jevaju (pod
određenim uvje@ma) i iskazivanje odloženih poreznih sredstava (MRS 12)
• Pod uslovom da ta sredstva budu u upotrebi i nakon njihove potpune

amor@zacije, za ranije nepriznatu amor@zaciju će se moći umanji@ porezni bilans
u @m kasnijim godinama
• U obrnutom slučaju, kada su stvarne stope amor@zacije niže od porezno

dopus@vih, dozvoljeno je (ali nije i obavezno) da se za umanjenje poreznog
bilansa iskoris@ i razlika do pune porezno dopus@ve amor@zacije
• …s @m da to neminovno proizvodi oporezive privremene razlike i odložene

porezne obaveze u budućim periodima (kada se to stalno sredstvo nastavi
amor@zira@ i nakon što njegova puna amor@zacija bude iskorištena u porezne
svrhe)

• Primjena računovodstvenih stopa amor@zacije koje su više od porezno
dopus@vih proizvodi odbitne privremene razlike koje zah@jevaju (pod
određenim uvje@ma) i iskazivanje odloženih poreznih sredstava (MRS 12)
• Pod uslovom da ta sredstva budu u upotrebi i nakon njihove potpune

amor@zacije, za ranije nepriznatu amor@zaciju će se moći umanji@ porezni bilans
u @m kasnijim godinama
• U obrnutom slučaju, kada su stvarne stope amor@zacije niže od porezno

dopus@vih, dozvoljeno je (ali nije i obavezno) da se za umanjenje poreznog
bilansa iskoris@ i razlika do pune porezno dopus@ve amor@zacije
• …s @m da to neminovno proizvodi oporezive privremene razlike i odložene

porezne obaveze u budućim periodima (kada se to stalno sredstvo nastavi
amor@zira@ i nakon što njegova puna amor@zacija bude iskorištena u porezne
svrhe)

MANJKOVI I INTERNI
NORMATIVI
Manjkovi i viškovi zaliha

• Manjkovi koji se ne mogu prihva@@ kao normalna posljedica u poslovanju, kao i
manjkovi za koje je utvrđena odgovornost radnika koji je zadužen za rukovanje i
stanje do@čnih vrijednos@, po pravilu terete odgovorno lice
• S druge strane, na teret pravnog lica najčešće se nadoknađuju uobičajeni

manjkovi koji su u okviru dozvoljenih norma@va, kao i manjkovi za koje nije
utvrđen poseban uzrok nastanka, a nema osnova da se njime tere@ odgovorno
lice
• U slučaju pojavljivanja neuobičajeno velikih manjkova, komisija treba provjeri@ i

mogućnost da su oni rezultat greške
• Manjkovi koji su prouzrokovani višom silom, oni koji su rezultat elementarnih

nepogoda (poplava, požar, potres i dr.), kao i manjkovi nastali uslijed provalne
krađe (uz uslov da postoji i zapisnik nadležnog organa) nisu oporezivi PDV-om

Manjkovi i PDV
• Na rashod nastao zbog proteka roka trajanja dobara, ne plaća se PDV ako su
ispunjeni uslovi iz čl. 11. st. 9. Pravilnika o PDV:
• da je rok trajanja u@snut na ambalaži proizvoda ili je na drugi način određen od

proizvođača
• da je pri uništenju prisutan predstavnik sanitarne inspekcije

• Osnovica za PDV:
• Kod manjka dobara, osnovica za PDV je nabavna cijena @h i sličnih dobara u
momentu prometa, bez PDV-a
• Kada se za manjak tere@ odgovorno lice, osnovica za obračun PDV-a PDV-a je

tržišna vrijednost dobra, prema čemu se terećenje odgovornog lica tre@ra isto
kao i “prodaja” tom licu, pa je osnovica tada prodajna cijena
Knjiženje manjkova i viškova

• Na osnovu donesenih odluka o likvidaciji utvrđenih razlika u knjigovodstvu
pravnog lica se sprovode sljedeća knjiženja:
• Utvrđeni viškovi knjiže se u korist ostalih prihoda, kto 676 - Viškovi

• Utvrđeni manjkovi knjiže se zavisno od odluke uprave, i to:
a) ako je odlučeno da se manjak naknađuje na teret pravnog lica, utvrđeni manjkovi
se knjiže na teret konta 576 - Manjkovi (uključujući i pripadajući PDV)
b) ako je odlučeno da se za utvrđeni manjak tere@ odgovorno lice, manjak se knjiži

na teret konta 232 - Potraživanja od zaposlenika (uključujući i pripadajući PDV)

Knjiženje manjkova i viškova
Manjak do dozvoljenog kala, rastura, kvara i loma
5113 - Ukalkulisani kalo, rastur, kvar i lom materijala – za materijal!
5013 - Ukalkulisani kalo, rastur, kvar i lom robe – za robu!
5963 - Ukalkulisani kalo, rastur, kvar i lom gotovih proizvoda – za gotove proizvode!
5XX3 - Ukalkulisano kalo, rastur, kvar i lom za bilo koju prirodnu vrstu zaliha (utrošena energija, ambalaža…)
Manjak preko dozvoljenog kala, rastura, kvara i loma
a) Na teret odgovornog lica
232 - Potraživanja od zaposlenih (kratkoročna)
078 - Potraživanja od zaposlenih (dugoročna)
b) Na teret društva
576 – Manjkovi (na teret pravnog lica)
579 - Rashodovanja na zalihama materijala i robe, i ostali rashodi (viša sila, istek roka...)
Porezni aspekt manjka zaliha

• Manjak zaliha nastao kao posljedica kala, rastura, kvara ili loma, kao i više sile
(poplave, požara, zemljotres, krađa), smatraju se porezno dopusRvim rashodom
• Visina porezno priznatog rashoda po osnovu manjka jednaka je visini rashoda koji
se utvrđuje na način propisan odredbama propisa koji uređuju porez na dodanu
vrijednost
• Manjkovi koji nastaju kao posljedica ljudskog faktora, odnosno za koje se treba
tereRR lice, predstavljaju porezno nepriznat rashod
• Rashodi koji se smatraju vlasRtom potrošnjom u vanposlovne svrhe poreznog
obveznika predstavljaju porezno nepriznat rashod
• Svi rashodi nastali suprotno gore navedenim odredbama smatraju se porezno
nepriznaRm rashodima

Kalo, rastur, kvar i lom
• Kalo je gubitak na težini ili količini određenog dobra (sirovina, materijala,
proizvoda, robe itd.) koji nastaje zbog prirodnih procesa isušivanja, smrzavanja,
topljenja, kvarenja i sl.
• Rastur (rasip) zaliha nastaje zbog manipulacije, pretovara, prevoza, premiještanja
proizvoda i sl., te ostalih postupaka zbog kojih se gubi određena količina proizvoda
• Kvar proizvoda (dobra) nastaje zbog djelovanja mikroorganizama i drugih prirodnih
procesa, zbog čega proizvodi gube svojstva koja su prihvatljiva za upotrebu
• Lom nastaje u postupcima manipulacije određenim proizvodima (dobrima) koji se u
tom procesu mogu polomiR
Kalo, rastur, kvar i lom

• Kalo, rastur, kvar i lom u trgovini može nastaR isušivanjem, isparavanjem,
skupljanjem, smrzavanjem, oštećenjem, kvarenjem, rasipanjem i topljenjem
• U ugosRteljstvu, kalo može nastaR pri fizičkoj obradi proizvoda u kuhinji, pri
skladištenju te pri toplinskoj obradi proizvoda (kuhanje, prženje, pečenje, pirjanje),
a rastur i kvar mogu nastaR i u skladištu i u kuhinji (rasturanje, topljenje, truljenje,
klijanje, užegnuće i sl.)
• Tehnološki manjkovi nastaju u procesu proizvodnje i zavise od vrste djelatnosR i
primijenjenog tehnološkog postupka. Dopušteni tehnološki manjkovi utvrđuju se
posredstvom normaRva utroška materijala, energije, rada i drugih proizvodnih
faktora
• Osnovno pravilo kod obračuna kala, rastura, kvara i loma je da se može priznaR
samo ako je popisom utvrđen stvarni manjak

Obračun kala, rastura, kvara i loma
• KRKL materijala se obračunava na operaRvni trošak, uzmajući u obzir potražnu stranu
konta zaliha i to samo onog dijela koji je uračunat kao trošak osnovne djelatnosR (tj. u
proizvodnji)
• Osnovica za obračun KRKL na zalihama robe je ukupno zaduženje konta zaliha robe
• Nastali rashod po osnovu KRKL do propisanih iznosa tj. do procenata koji su utvrđeni
NormaRvom za utvrđivanje rashoda na koji se ne plaća PDV (koji je sastavni dio Pravilnika
o primjeni Zakona o PDV), ne podliježe oporezivanju PDV-om
• Za dobra koja nisu obuhvaćena Rm NormaRvom, količina dopuštenog rashoda utvrđuje se
prema normaRvu pravnog lica
• Za dio manjka koji se kreće u granicama dozvoljenog KRKL neće se zadužiR odgovorni
radnik, nego će se otpisaR na teret pravnog lica
• Razduženje za nastali KRKL mora se dokumentovaR određenom ispravom, po cijenama po
kojima je skladište ili prodavnica i zaduženo
• Rashod na ime KRKL koji je veći od dozvoljenog rashoda smatra se oporezivom
upotrebom dobara u vanposlovne svrhe
Obračun kala, rastura, kvara i loma

• Najviše dilema u praksi je oko pitanja osnovice za obračun KRKL
• KRKL se treba sušRnski posmatraR kao trošenje koje se redovno događa u
pojedinoj fazi određenog proizvodno uslužnog procesa i baš u zavisnosR od faze
treba da se određuje i osnovica za KRKL
• Tako se za KRKL u proizvodnji kao osnovica treba uzeR iznos koji je trebovan u
proizvodnju (potražna strana konta zaliha materijala, isključujući prodaje,
poklone...)
• Ne postoji jedinstven stav za osnovicu KRKL nastalog na zalihama materijala,
gotovih proizvoda, robe: vrijednost realizacije; ukupne nabavke uključujući i
početno stanje; nabavke u toku obračunskog perioda (bez ukalkulisanog RUC-a,
ako se zalihe vode po prodajnim cijenama)

Manjak kao korist zaposlenika
• Primjer: Porezni tretman manjka utvrđenog po osnovu godišnjeg popisa robe u
maloprodaji, a za koju se nije mogla utvrdiR lična odgovornost uposlenika, te je
donesena odluka da se isR knjiži na teret poslodavca i da se tereR poslovni rezultat
perioda
• Iznos utvrđenog manjka za koji se treba tereRR odgovorni radnik, a koji je
evidenRran na teret poslodavca, predstavlja oprost dužničke obaveze i iznos
manjka (sa uračunaRm porezom na dodanu vrijednost) se uključuje u dohodak od
nesamostalne djelatnosR odgovornog radnika, shodno članu 10. stavu (3) tačka 5)
Zakona
• Ukoliko se nije utvrdila lična odgovornost pojedinačnih zaposlenika, odgovornim
se smatra odgovorno lice maloprodajnog objekta u kojem je utvrđen manjak ili
odgovorno lice poslodavca, što zavisi od internih akata poslodavca (Pravilnika o
radu, ugovora o radu i sl).
• Za iznos korisR po navedenom manjku, poslodavac je dužan utvrdiR bruto iznos te
obračunaR i plaRR obavezne doprinose i porez na dohodak i u navedenom slučaju
manjak bi se treRrao kao porezno priznat rashod.
Kalo, rastur, kvar i lom po PDV propisima

• Dozvoljeni KRLK ne podliježe obračunu PDV-a. Nabavna vrijednost bez PDV-a
predstavlja rashode perioda. Prekomjerni KRLK podliježe obračunu PDV-a i nabavna
vrijednost sa obračunaRm PDV-om predstavlja rashode perioda.
• Propisi o PDV-u nisu decidno odredili dozvoljeni KRLK. Prema propisima o PDV-u kalo,
rastur, lom i kvar ne podliježe oporezivanju utvrđen NormaRvom ili internim aktom
preduzeća (član 11. Pravilnika). NormaRv je sastavni dio pravilnika i obuhvaća stope
dozvoljenog manjka u trgovini, dok se proizvodnja obuhvaća samo za proizvodnju
specifičnih proizvoda (eRl alkohol, bezalkoholna piča, naca, cigarete i luksuzni proizvodi).
Zato proizvođači svih ostalih proizvoda trebaju internim aktom regulisaR KRKL.
• Čime se rukovodiR pri donošenju internog akta? To bi mogao biR Pravilnik o dopuštenoj
visini kala, rastura, loma i kvara na proizvodima u trgovini na malo (“Službeni glasnik
Privredne komore Federacije BiH”, broj 6/03 iz 2003. godine)
• Manjak dobara koji se može pravdaR višom silom ne podliježe oporezivanju PDV-om.
• Utvrđivanje rashoda (manjka/štete vrši ovlašteno lice ili popisna komisija samog PDV
obveznika , koji o izvršenom popisu treba da sačine zapisnik i popisne liste. Pravilnik ne
obavezuje da je potrebno prisustvo ovlaštenih lica UINO prilikom popisa. Nije potrebno
ovjeravanje od strane nekog drugoog organa nego je dovoljno da se kopija popisne liste
dostavi nadležnm regionalnom centru UINO.

Propisi koje je donijela Privredna komora FBiH
u vezi dopuštenog KRLK
• Pravilnik o dopuštenoj visini kala, rasipa, kvara i loma na proizvodima u trgovini robom na malo i veliko (“Službene novine FBiH”,
broj 39/04, a objavljen je i u “Službenom glasniku PK FBiH”, broj 6/03)
• Odluka o dopuštenoj visini kala, rasipa, kvara, loma i tehnološkog manjka u ugosRteljstvu (“Službene novine FBiH”, broj 32/05)
• Odluka o dopuštenoj visini kala, rasipa, kvara i loma u građevinarstvu (“Službene novine FBiH”, broj 32/05)
• Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma za proizvode u industriji ulja (“Službene novine FBiH”, broj
32/05)
• Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u industriji stočne hrane (“Službene novine FBiH”, broj
32/05)
• Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji šećera (“Službene novine FBiH”, broj 32/05)
• Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u industriji prerade ribe (“Službene novine FBiH”, broj
32/05)
• Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u peradarstvu i proizvodnji jaja (“Službene novine FBiH”,
broj 32/05)
• Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji i preradi duhana (“Službene novine FBiH”,
broj 32/05)
NormaDv za utvrđivanje rashoda na koje se ne

plaća PDV

plaća PDV

plaća PDV

plaća PDV

plaća PDV

plaća PDV
Primjer primjene NormaDva

• Na kraju 2023. godine u trgovini na veliko koja se bavi trgovinom građevinskog
materijala izvršen je popis i konstatovan manjak gipsa 100 kg. Prosječna nabavna
cijena gipsa je 10 KM, a u toku godine zabilježene su sljedeće transakcije:
• Početno stanje zaliha gipsa (1.000 kg x 10 KM) 10.000 KM
• Nabavka u toku 2023. godine (20.000 kg x 10 KM) 200.000 KM
• Prodaja u toku 2023. godine (19.500 kg x 10 KM*) 195.000 KM
*prosječna ponderisana cijena
• Knjigovodstveno stanje na kraju godine (1.500 kg x 10 KM) 15.000 KM
• Stvarno stanje na kraju godine 1.400 kg

• Prema NormaRvu dozvoljeni kalo za trgovinu na malo, za građevinski materijal –
gips je 1,80%, a za trgovinu na veliko primjenjuje se 50% postotka trgovine na
malo, tj. 0,90%.
• Procent od 0,90% dozvoljenog kala se računa na nabavku u toku godine (jer je za
početno stanje robe već računat kalo u prethodnoj godini), pa je iznos dozvoljenog
KRKL:
• 0,90% x 20.000 kg = 180 kg dozvoljenog KRKL
• Budući da je idenRfikovan manjak od 100 kg, on je u potpunosR neoporeziv, i
evidenRra se kao:
D… 501 (nabavna vrijednost prodate robe) 1.000 KM
P… 132 (zalihe robe) 1.000 KM
* 100 kg x prosječna cijena 10 KM = 1.000 KM

• Varijanta B) – utvrđen je manjak u visini od 200 kg
• 0,90% x 20.000 kg nabavljeng materijala = 180 kg dozvoljeni KRKL
• Nedozvoljeni KRKL 20 kg (na koji se obračunava PDV)
• Evidencija:
D… 501 (nabavna vrijednost prodate robe) 1.800 KM
D… 576 (manjkovi) 234 KM
P… 132 (zalihe robe) 2.000 KM
P… 472 (PDV za neposlovnu potrošnju) 34 KM

Manjkovi zaliha (i druge imovine)
koji su porezno nepriznat rashod
(1) Manjak zaliha nastao kao posljedica kala, rastura, kvara ili loma, kao i više sile (poplave,
požara, zemljotres, krađa)...
smatra se porezno priznaRm rashodom
(2)... do visine utvrđene na način propisan PDV propisima
(3) Manjkovi zaliha koji nastaju kao posljedica ljudskog faktora, odnosno za koje se treba
tereRR (odgovorno) lice, predstavljaju porezno nepriznat rashod.
(4) Rashodi zaliha koji se smatraju vlasRtom potrošnjom u vanposlovne svrhe predstavljaju
porezno nepriznat rashod.
(5) Odredbe ovog člana koje se odnose na zalihe primjenjuju se (analogno) i na (ostalu)
imovinu poreznog obveznika.
(6) Rashodi nastali suprotno odredbama ovog člana, smatraju se porezno nepriznaRm
rashodima u smislu čl.9. st.(1) tač.i) Zakona (tj. treRraju se kao rashodi koji se ne mogu
povezaR sa ostvarivanja dobiR ili koji nisu u skladu sa principom pažnje dobrog privrednika)
Manjkovi zaliha (i druge imovine) koji su

porezno nepriznat rashod
• Manjkovi za koje je terećeno odgovorno lice - uopće nisu rashod !!!
• Kalo, rastur, kvar ili lom je porezno priznat do visine iz propisanih NormaRva za PDV (odnosno,
za one stavke koje u NormaRvu nisu navedene, do visine utvrđene vlasRRm normaRvom
obveznika)
• Manjak koji nastane kao posljedica više sile je porezno priznat ako postoje dokazi da se radilo o
Rm događajima (popis, uviđaj, zapisnik)
• Kalo, rastur, kvar i lom iznad dopuštenog je porezno nepriznat
• Manjkovi na teret pravnog lica su porezno priznat rashod, OSIM ako bi se moglo ustvrdiR da su i
R manjkovi nastali kao “posljedica ljudskog faktora” i da je i za njih “trebalo tereRR” odgovorno
lice (?!?)
• Rashodi zaliha koji se smatraju potrošnjom u vanposlovne svrhe uvijek predstavljaju porezno
nepriznat rashod
• Razlog: Svi navedeni nepriznaR rashodi se treRraju se kao rashodi koji se „ne mogu povezaR sa
ostvarivanjem dobiR”, odnosno kao rashodi koji „nisu u skladu sa principom pažnje dobrog
privrednika”
• Sve što je navedeno za zalihe, analogno se primjenjuje i na svu ostalu imovinu obveznika (stalna
sredstva, oprema, vozila....)

Manjkovi zaliha (i druge imovine) koji su
porezno nepriznat rashod
• Manjkovi za koje se tereR odgovorno lice se i ne iskazuju kao rashod (nego kao
potraživanje od tog lica), pa u Rm slučajevima uopće i ne može biR porezno
nepriznaRh rashoda
• Ukoliko bi se, eventualno, od tog potraživanja od odgovornog lica kasnije odustalo,
to bi se treRralo kao “korist” tog lica, koja bi bila treRrana kao porezno priznato
lično primanje po članu 11. Zakona
• Kalo, rastur, kvar ili lom zaliha do visine iz NormaRva za PDV, je porezno priznat
rashod
• Za one stavke zaliha koje nisu navedene u NormaRvima za PDV, neoporezive a
ujedno i porezno priznate visine kala, rastura, kvara i loma obveznik treba utvrdiR
vlasRRm normaRvima
• Kalo, rastur, kvar i lom iznad NormaRva za PDV (odnosno iznad vlasRRh normaRva
obveznika) je porezno NEpriznat rashod
• Manjak koji je posljedica više sile je porezno priznat rashod pod uslovom da
postoje dokazi da se radilo o višoj sili (popis, uviđaj…)
Manjkovi na teret pravnog lica

• Član 28. st. (3), (4) i (6) Pravilnika:
(3) Manjkovi zaliha koji nastaju kao posljedica ljudskog faktora, odnosno za koje se treba
tereRR (odgovorno) lice, predstavljaju porezno NEpriznat rashod.
(4) Rashodi zaliha koji se smatraju vlasRtom potrošnjom u vanposlovne svrhe predstavljaju
porezno NEpriznat rashod.
(6) Rashodi nastali suprotno odredbama ovog člana, smatraju se porezno NEpriznaRm
rashodima u smislu čl. 9. st.(1) tač. i) Zakona
• Pažnja: Svi ovakvi manjkovi koji se iskažu kao rashod (na teret pravnog lica), potencijalno
se mogu treRraR kao “rashodi koji se ne mogu povezaR sa ostvarivanjem dobiR” i/ili kao
“rashodi koji nisu u skladu sa principom pažnje dobrog privrednika” (čl. 9. st. 1. tač. i)
Zakona)
• Pitanja: Ko može tvrdiR da je neki manjak nastao “kao posljedica ljudskog faktora” te da je
zato za taj manjak “trebalo tereRR (neko) lice”, umjesto da se terete troškovi? Može li se
svaki manjak iskazan na teret firme treRraR kao porezno nepriznat, već samim Rm što se
manjak po propisima o PDV-u smatra “vlasRtom potrošnjom u vanposlovne svrhe”?
• Obveznik je dužan obrazložiR, a inspektor utvrdiR sve činjenice !!!

Primjer: manjkovi na teret pravnog lica
• U zahtjevu za mišljenje je navedeno da se Društvo bavi veleprodajom
poluproizvoda od plasRčnih masa, za koje ne postoji mogućnost slobodne prodaje
osim proizvođačima koji posjeduju mašine za njihovu obradu, te se uspostavljenim
internim kontrolama isključuje mogućnost otuđena robe od strane zaposlenih
radnika.
• Navedeno je da se za ustanovljeni manjak po popisu robe na kraju poslovne
godine ne tereR odgovorno lice već se isR evidenRra kao trošak perioda koji
predstavlja porezno nepriznat rashod, a nastao je najvjerovatnije pogrešnom
isporukom od strane dobavljača i zbog zamjene sličnih arRkala prilikom isporuke
kupcima.
• Pitanje:
• Da li je Društvo u obavezi da na navedeni manjak obračuna dodatne direktne
poreze, prije svega, porez na dohodak i doprinose za zaposlenike?
Mišljenje
• Prema članu 28. stav (1) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit, manjak
zaliha nastao kao posljedica kala, rastura, kvara ili loma, kao i više sile (poplave,
požara, zemljotres, krađa), ne smatra se porezno nepriznaRm rashodom koji je ne
može povezaR sa ostvarivanjem dobiR ili se ne može povezaR sa principom
poslovanja pažnjom dobrog privrednika.
• U stavu (3) istog člana propisano je da manjkovi zaliha koji nastaju kao posljedica
ljudskog faktora, odnosno za koje se treba tereRR osoba, predstavljaju porezno
nepriznat rashod.
• Nadalje, prema članu 10. stav (3) tačka 5) Zakona o porezu na dohodak, u dohodak
od nesamostalne djelatnosR ubrajaju se i korisR koje su primljene po osnovu
nesamostalne djelatnosR, i to, između ostalog, izmirivanje ili oprost dužničke
obaveze od poslodavca.
• Odredbama člana 12. stav (1) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit,
korisRma iz člana 10. stav (3) Zakona smatraju se primanja zaposlenika u stvarima i
uslugama koje se mogu izraziR novčano.

Mišljenje
• Shodno navedenom, u konkretnom slučaju, mišljenja smo da je navedeni manjak
posljedica ljudskog faktora i da se za isR treba tereRR odgovorni radnik.
• S obzirom na to da Društvo ne tereR radnike za navedeni manjak po popisu, to
predstavlja oprost dužničke obaveze i iznos manjka sa uračunaRm porezom na
dodatu vrijednost se ubraja u dohodak od nesamostalne djelatnosR odgovornog
radnika.
• Za iznos korisR po navedenom manjku, Društvo je obavezno utvrdiR bruto iznos
preračunavanjem u skladu sa članom 17. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na
dohodak, te obračunaR i plaRR obavezne doprinose (na teret obveznika doprinosa
iz osnovice 31% i na teret poslodavca na osnovicu 10,5%), kao i porez na dohodak
10%. IsR iznos Društvo je dužno evidenRraR u Specifikaciji uz isplatu plaće
(Obrazac 2001, odnosno Obrazac 2001-A) i podnijeR Obrazac MIP-1023, u
mjesecu kada je utvrđena korist.
• Navedena korist, zajedno sa obračunaRm obaveznim doprinosima o porezom na
dohodak je, prema članu 11. stav (1) Zakona o porezu na dobit, porezno priznat
rashod.
Preporuke
• Pošto se porezno priznaRm smatraju svi manjkovi na teret pravnog lica koji su u
okviru prihvatljivog kala, rastura, kvara i loma (prema NormaRvima koji važe i za
PDV), obveznici na koje se ne odnose postojeći NormaRvi za PDV trebaju utvrdiR
svoje vlasRte normaRve (i za potrebe PDV-a i kao osnov da se za manjkove do Rh
internih normaRva tereR firma, a tek preko toga odgovorno lice)
• Porezno priznaRm se smatraju i oni manjkovi koji su nastali usljed više sile, pa je
potrebno na svaki raspoloživi način dokazaR da je do manjka zaista došlo usljed
više sile (požar, poplava, korona…), uz adekvatne dokaze (popis, zapisnik o
uništenju, fotografije…)
• Višom silom se smatra i provalna i dr. krađa, ali je i to neophodno dokazaR
(zapisnik policije, popis ukradenih dobara…)
• Moguće su i “sitne krađe” (npr. u maloprodaji), što također treba normiraR internim
aktom (u prihvatljivim/uobičajenim iznosima…)
• Itd… Što više dokaza – to manje mogućih problema!

RABATI / POKLONI /
DONACIJE
DaD popusD
• Kod ugovora koji sadrži elemente varijabilne naknade, subjekt procjenjuje
iznos varijabilnog dijela naknade na koji će imaR pravo na osnovu
ugovora (tačka 50. MSFI-ja 15). Varijabilna naknada može proisteći iz npr.
popusta, količinskih popusta, povrata, nagradnih bodova, sniženih cijena,
poRcaja, bonusa po osnovu izvršenja, kazni ili sličnih stavki. Varijabilna
naknada sadržana je i u eventualnom pravu subjekta na naknadu koje je
uvjetovano nekim budućim događajem (tačka 51. MSFI-ja 15).
• Prihod se priznaje u momentu izvršenja cijele ili dijela obaveze, a koriguje
se za varijabilne dijelove naknade (popusR, količinski rabat…)!

Primjer daDh popusta
• Kupcu „X” je po osnovu prodaje gotovih proizvoda prodajne vrijednosR
100.000 KM + PDV, odobren popust od 3%:
a) Popust je odobren na fakturi, u momentu prodaje
b) je odobren knjižnom obavijesR nakon 15 dana
c) Popust je odobren knjižnom obavijesR na kraju tekuće godine
d) Popust je odobren knjižnom obavijesR naredne godine, a finansijski
izvještaji su predaR za tekuću godinu

R. Iznos
br.
Knjiženje u slučaju a) Konto
Duguje Potražuje
Kupci u zemlji 211 113.490
Prihodi od prodaje gotovih proizvoda
1. priznati u momentu transakcije 6111 97.000
Obaveze za PDV 470 16.490
Za popust odobren na fakturi u momentu prodaje
R. Iznos
Knjiženje u slučaju b) i c) Konto
br. Duguje Potražuje
6111 100.000
1. priznati u momentu transakcije
Za prodaju gotovih proizvoda
Kupci u zemlji" 211" -3.510"
Odobreni popusti i rabat" 613" 3.000"
2."
Obaveze za PDV" 470" -510"
Za naknadno odobren popust!

R. Iznos
Knjiženje u slučaju d) Konto
6111 100.000
1. priznati u momentu transakcije
Za prodaju gotovih proizvoda
Kupci u zemlji" 211" -3.510"
Popusti odobreni na prodaju izvršenu u
2." prethodnom periodu" 569" 3.000"
Obaveze za PDV" 470" -510"
Za naknadno odobren popust!
Primljeni popusD
• U trošak zaliha se trebaju uključiR svi troškovi nabavke, troškovi
konverzije i drugi troškovi koji su nastali dovođenjem zaliha na sadašnju
lokaciju i u sadašnje stanje (MRS 2, par. 10)
• Troškovi nabavke zaliha obuhvataju kupovnu cijenu, uvozne carine i
druge poreze (osim onih koje subjekt može kasnije povraRR od poreznih
vlasR) te troškove prevoza, troškove rukovanja zalihama, kao i druge
troškove koji se mogu direktno pripisaR sRcanju gotovih proizvoda,
materijala i usluga. Trgovački i količinski popusR i druge slične stavke se
oduzimaju prilikom određivanja troškova nabavke (MRS 2, par. 11)

Primjer primljenih popusta
• Dobavljač „X” je po osnovu nabavke trgovačke robe fakturne vrijednosR
100.000 KM + PDV, odobrio popust od 3%:
a) Popust je odobren na fakturi, u momentu nabavke
b) Popust je odobren knjižnom obavijesR nakon 15 dana, roba još nije
prodata
c) Popust je odobren knjižnom obavijesR na kraju tekuće godine, roba je
prodata
d) Popust je odobren knjižnom obavijesR naredne godine, a finansijski
izvještaji su predaR za tekuću godinu

R. Iznos
Knjiženje u slučaju a) Konto
Zalihe trgovačke robe 132 97.000
1. PDV u ulaznim fakturama 270 16.490
Dobavljači u zemlji 432 113.490
Za nabavku uz popust iskazan na fakturi
R. Iznos
Knjiženje u slučaju b) Konto
Za evidenciju nabavke
Zalihe trgovačke robe 132 -3.000
PDV u ulaznim fakturama 270 -510
2.
Dobavljači u zemlji 432 -3.510
Za naknadni popust na neprodatu robu

R. Iznos
Knjiženje u slučaju c) Konto
Nabavna vrijednost prodate robe 501 -3.000
PDV u ulaznim fakturama 270 -510
2.
Za naknadni popust na prodatu robu
R. Iznos
Knjiženje u slučaju d) Konto
Naknadni popusti odobreni na nabavke izvršene
669 3.000
u prethodnom periodu
2. PDV u ulaznim fakturama 270 -510
Za naknadni popust na prodatu robu, popust odobren naredne godine
Primljene donacije
• Prema MRS 20, državne potpore, uključujući nenovčane potpore po fer
vrijednosR, trebaju se prezenRraR:
• ili iskazivanjem prihoda,
• ili iskazivanjem odgođenog prihoda,
• ili treRranjem kao odbitne stavke pri izračunavanju knjigovodstvene
vrijednosR te imovine.
• Prvim pristupom se donacija iskazuje kao prihod tekućeg perioda ukoliko se ne
„prouzrokuje dodatne troškove (npr. amorRzaciju) – koji bi odgodili priznavanje
prihoda.
• Drugim pristupom se donacija iskazuje kao odloženi prihod koji se priznaje u
bilansu uspjeha u skladu sa vijekom upotrebe imovine (u skladu s dinamikom
priznavanja dodatnih troškova).
• Trećom metodom se donacija oduzima pri izračunavanju knjigovodstvene
vrijednosR imovine. Donacija se priznaje u dobit ili gubitak tokom vijeka
upotrebe imovine koja se amorRzuje kao smanjenje troška amorRzacije.

Primljene donacije – MRS 20
• Pri priznavanju prihoda od donacija primjenjuje se pravilo (bazirano na
računovodstvenom načelu uzročnosR i načelu sučeljavanja prihoda i
rashoda) po kome se prihodi od donacija raspoređuju u one periode u
kojima nastaju (ili će tek nastaR) s njima povezani rashodi.
• U skladu s Rm su moguća dva osnovna slučaja:
• slučaj kada se radi o donaciji primljenoj za tekuće izdatke i namjene ili
za naknađivanje već nastalih rashoda i izdataka, zbog čega se takva
donacija u cjelini iskazuje kao prihod već u momentu prijema (bilo da se
radi o donaciji u novcu ili donaciji u drugim tekućim vrijednosRma);
• slučaj kada se radi o donaciji s “odloženim računovodstvenim
dejstvom”, tj. o takvoj donaciji koja će tek dovesR do izdataka i rashoda
u jednom ili više narednih perioda, zbog čega se iznos ili fer vrijednost
primljene donacije u tom slučaju raspodjeljuje u prihode onih perioda u
kojima će nastaR i s njom povezani rashodi (na primjer, kada se radi o
donaciji primljenoj u vidu stalnih sredstava ili o donaciji u novcu za
nabavku stalnih sredstava)
Primljene donacije – Odjeljak 24

• Subjekt državne potpore treba priznaR na sljedeći način:
• potpore koje od primaoca ne zahRjevaju ispunjenje određenih uvjeta u
kontekstu budućeg rezultata priznaju se kao prihod prilikom priznavanja
potraživanja za potpore,
• potpore koje od primaoca zahRjevaju ispunjenje određenih uvjeta u
kontekstu budućeg rezultata priznaju se kao prihod samo kada su R uvjeR
zadovoljeni,
• potpore primljene prije ispunjenja uvjeta za priznavanje prihoda, priznaju se
kao obaveze.
• Za razliku od MRS-a 20 koji razgraničava prihode u dvije situacije:
• ZahRjevanje ispunjenja određenih uvjeta i pojava troškova u narednim
periodima (npr. amorRzacija)
• … Odjeljak 24 nalaže razgraničenje prihoda SAMO u slučaju zahRjevanja
ispunjenja određenih uvjeta (npr. neotpuštanje radnika u naredne 2 godine)

Reprezentacija/reklama/sponzorstvo
• Reprezentacija – troškovi koji nastaju prema poslovnim
partnerima (hrana, piće, pokloni, …).
• Reklama – promocija proizvoda ili kompanije (+ različiR oblici
unapređenja prodaje).
• Sponzorstvo – davanje u novcu, stvarima i uslugama uz
protuuslugu (reklamiranja).
Porezni tretman reprezentacije

• Član 12., stavovi 1. i 2. Zakona o porezu na dobit FBiH:
• Rashodi na osnovu reprezentacije, a koja je nastala obavljanjem
poslovne djelatnosR, priznaju se kao porezno priznat rashod u iznosu
30% rashoda reprezentacije.
• Pod porezno priznatom reprezentacijom podrazumijevaju se rashodi
nastali uslijed ugošćavanja poslovnih partnera, a koji su povezani sa
obavljanjem djelatnosR ili uspostavljanjem poslovne saradnje.
• Član 32., stav 1. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit FBiH:
• Rashodi na ime ugošćavanja poslovnih partnera koji su povezani sa
obavljanjem djelatnosR ili uspostavljanjem poslovne saradnje
predstavljaju porezno priznate rashode uključujući, a ne limiRrajući se
na troškove smještaja, hrane i pića, sporta, rekreacije i razonode,
zakupa automobila, i sl., koji nastaju isključivo kod ugošćavanja
poslovnih partnera.

Porezni tretman reprezentacije
• Član 32., stav 2. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit
FBiH:
• Pokloni u pojedinačnoj vrijednosR većoj od 20,00 KM ne smatraju
se reprezentacijom, te se ne uključuju u ukupan rashod
reprezentacije prilikom obračuna porezno priznatog rashoda
reprezentacije.
• Rashodi na ime reprezentacije i sponzorstva smatraju se porezno
nepriznaRm rashodom ukoliko su nastali u odnosima sa pravnim
licima koja su povezana lica.
• Član 32., stav 6., tačka 4., Zakona o PDV:
• obveznik ne može ostvariR pravo na odbitak ulaznog poreza za
izdatke obveznika i zaposlenih lica za reprezentaciju
Reprezentacija – mišljenje FMF

• Pokloni pojedinačne vrijednosR do 20,00 KM (u vidu rokovnika, upaljača, olovki,
majica i sl.), sa oRsnuRm znakom firme, ne smatraju se troškovima reprezentacije u
smislu propisa o porezu na dobit, nego se treRraju kao troškovi markeRnga i
unaprjeđenja prodaje
• U skladu sa takvim stavom, R troškovi su u cjelini porezno priznaR i ne uključuju se
u obračun iznosa koji se treba iskazaR na rednom broju 21. Poreznog bilansa
• Za razliku od toga, svi pokloni pojedinačne vrijednosR veće od 20,00 KM su u
cjelini porezno NEpriznat rashod i u punom iznosu uvećavaju oporezivu dobit na
rednom broju 21. Poreznog bilansa

Reprezentacija – specifični slučajevi
• Ugošćenje poslovnih partnera: trošak reprezentacije.
• Troškovi ručkova u okviru seminara, edukacija, konferencija (hrana i osvježenje): treRraR
ih kao troškove reprezentacije.
• Plaćanje hotelskog smještaja posl. partnera: trošak reprezentacije.
• Plaćanje hotelskog smještaja fizičkom licu sa kojim ne postoji neki poslovni odnos: s
obzirom na to da se radi o izdatku koji nije u direktnoj vezi sa poslovnom djelatnošću
firme, bio bi porezno nepriznat rashod u 100% iznosu za koji bi se povećala osnovica u
poreznom bilansu firme.
• Plaćanje troškova smješta u nekom odmaralištu zaposleniku a koji se ne nalazi na
službenom putu: ne smatra se troškom reprezentacije, nego se smatra korišću tog
zaposlenika. Ako poslodavac nije to obračunao kao korist, onda je to i porezno nepriznat
rashod u PB.
• Plaćanje troškova smještaja, hrane i konzumacije pića zaposlenim iz grupacije: Knjižiće se
kao trošak reprezentacije ali će biR u cijelosR porezno nepriznat jer se ne može vezaR za
troškove poslovanja i kao takav priznaR kao porezno dopusRvi rashod u 100% iznosu jer
su to ipak lica koja ne učestvuju u redovnim poslovnim akRvnosRma društva.
Reprezentacija – specifični slučajevi

• Dijeljenje reklamnog materijala poslovnim partnerima (kalendari, olovke, upaljači,
rokovnici i sl.) koji se bespaltno dijele kupcima i drugim licima za Novu godinu i u drugim
situacijama. Na njima je oRsnut logo firme. Reklama ili reprezentacija? Ranije se treRralo
rashodom reprezentacije, ali je naknadno, prema Mišljenju FMF, predmvni trošak svrstan
u reklamu što znači potpuno spriznavaje rashoda, ako se ne radi o dobrima čija
pojedinačna vr. ne prelazi 20 KM.
• Ogašavanje u novinama - česRtanje praznika poslovnim partnerima (reklama ili
reprezentacija?): sa aspekta poreza na dobit imaju karakter reprezentacije, a ne reklame.
MeđuRm, ako bi se radilo o oglasima u novinama druge vrste ( npr. reklame, izvještaji o
poslovanju ili izvještaji revizora i sl.), u tom slučaju bi se radilo o izdacima za poslovne
svrhe i tada bi bili potpuno priznat rashod.
• Izuzimanja vlasRRh proizvoda za degustaciju u prodajnim centrima u cilju provjere
kvaliteta i prezentacije kupcima u svrhu prodajne promocije (reklama ili reprezentacija?):
sušRnski, ipak ima karakter reklame, a ne reprezentacije.
• Davanje vlasRRh proizvoda u formi uzoraka: trošak reprezentacije.
• Davanje dobara iz vlasRtog prodajnog asorRmana poslovnom partneru: smatra se troškom
reprezentacije sa računovodstvenog aspekta. Sa aspekta poreza na dobit, ako je njihova
vrijednost veća od 20,00 KM ne smatra se dijelom rashoda reprezentacije ali je u cjelini
porezno nepriznat reshod.



Donacije
• Donacije za humanitarne, kulturne, obrazovne, naučne i sportske svrhe, koje obveznik
isplaćuje iz svojih sredstava, predstavljaju porezno priznat rashod do visine od 3%
ukupnog prihoda,
• pod uslovom da su date:
• neprofitnim pravnim licima iz člana 4. Zakona koja nisu obveznici poreza na dobit (tj.
ustanovama, udruženjima i dr.) ili
• fizičkim licima koja nemaju drugih primanja !!!!!
• Humanitarna, kulturna, obrazovna, naučna i sportska svrha određuje se u skladu sa
odredbama posebnog propisa
• Donacija učinjena prema državnim, enRtetskim i kantonalnim organima uprave, uključujući
i jedinice lokalne samouprave, također se smatra donacijom u humanitarne svrhe
• Rashodi na ime donacije smatraju se porezno nepriznaRm rashodom ukoliko su nastali u
odnosima sa pravnim licima koja su povezana lica u smislu člana 44. stav (3) Zakona
Donacije
• Donacije za humanitarne, kulturne, obrazovne, naučne i sportske svrhe, koje obveznik
isplaćuje iz svojih sredstava, predstavljaju porezno priznat rashod do visine od 3%
ukupnog prihoda,
• pod uslovom da su date:
• neprofitnim pravnim licima iz člana 4. Zakona koja nisu obveznici poreza na dobit (tj.
ustanovama, udruženjima i dr.) ili
• fizičkim licima koja nemaju drugih primanja !!!!!
• Humanitarna, kulturna, obrazovna, naučna i sportska svrha određuje se u skladu sa
odredbama posebnog propisa
• Donacija učinjena prema državnim, enRtetskim i kantonalnim organima uprave, uključujući
i jedinice lokalne samouprave, također se smatra donacijom u humanitarne svrhe
• Rashodi na ime donacije smatraju se porezno nepriznaRm rashodom ukoliko su nastali u
odnosima sa pravnim licima koja su povezana lica u smislu člana 44. stav (3) Zakona

Primjer reprezentacije
• Primjer: Račun restorana za večeru s poslovnim partnerima iznosi
453,50 KM + PDV 77,10 KM, ukupno 530,60 KM.
• Predstavnicima našeg stalnog poslovnog partnera poklonili smo
robu u vrijednosR 400,00 KM (veleprodaja). Izdata je interna PDV
faktura na iznos PDV-a od 68,00 KM (400 x 17%).
R. Iznos
OPIS Konto
Troškovi ugostiteljskih usluga 5512 530,60
1. Dobavljači u zemlji 432 530,60
Za reprezentaciju
Trošak reprezentacije - data roba 5514 468,00
Roba u skladištu 132 400,00
2.
Obaveze za PDV – vlastita potrošnja 472 68,00
Za datu robu
Primjer reklame i sponzorstva

• Primjer: Preduzeće A je odlučilo da sponzorira stručni simpozij s iznosom od
10.000 KM, a organizator simpozija R će objaviR logo sponzora na propagandnim
materijalima za simpozij, zborniku radova sa simpozija, u prostorima održavanja
simpozija i dr. Sponzor A je dobio fakturu od organizatora simpozija R na iznos od
10.000 KM, koji uključuje i PDV u iznosu od 1.452,99 KM.
• Od dobavljača je nabavljeno i podijeljeno poslovnim partnerima 10 rokovnika s
uRsnuRm logom kompanije, pojedinačne vrijednosR 10 KM + PDV 1,70 KM.
R. Iznos
OPIS Konto
Trošak sponzorstva 5340 8.547
PDV u ulaznim fakturama 270 1.453
1.
Za sponzorstvo
Troškovi reklamnog i promotivnog materijala koji
5353 100
se daje besplatno
2. PDV u ulaznim fakturama 270 17
Dobavljači u zemlji 432 117
Za sponzorstvo

VREDNOVANJA,
UMANJENJA
Vrednovanje
• Obaveza svakog subjekta je da procijeni da li postoje indicije koje ukazuju da neto
knjigovodstvena vrijednost sredstava ne odgovara nadoknadivoj/tržišnoj/neto
prodajnoj vrijednos@
• Ako je tako, potrebno je izvrši@ procjenu vrijednost

• MRS/MSFI zah@jeva da procjenu vrijednos@ za skoro svaku bilansnu poziciju
• Onda kada standardi zah@jevaju procjenu, ZRR obavezuje subjekte da je izvrše
• Procjenu vrijednos@ imovine i kapitala subjekata od javog interesa trebaju vrši@
lica koja imaju zvanje „ovlašteni procjenitelj”

TesDranje na umanjenje vrijednosD
• MRS 36 - Umanjenje vrijednos@ sredstava zahtjeva da se sredstva u knjigovodstvu
ne vode po iznosima koji su veći od njihove nadoknadive vrijednos@
• MRS 36 se odnosi na sredstva po:
• MRS-u 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema
• MRS-u 38 - Nematerijalna sredstva
• MRS 36 se ne odnosi na:
• Zalihe (MRS 2)
• Odgođena porezna sredstva (MRS 12)
• Sredstva nastala iz naknade zaposlenima (MRS 19)
• Sredstva namijenjena prodaji (MSFI 5)
Procjene nadoknadive vrijednosD dugotrajne imovine
MRS 38 -
Nematerijalna
imovina"
MRS 16 -
MSFI 3 -
Nekretnine,
Poslovne
postrojenja i
kombinacije"
oprema"
MRS 28 -
MRS 41 - MRS 36 - Ulaganja u
Poljoprivreda
(SAMO
Umanjenje pridružene
MODEL vrijednosti subjekte i
sredstava" zajedničke
TROŠKA)"
poduhvate"
MRS 40 -
Ulaganje u
MSFI 11 -
nekretnine
Zajednički
(SAMO
aranžmani"
MODEL
TROŠKA)" MSFI 10 -
Konsolidovani
finansijski
izvještaji"

Umanjenje vrijednosD sredstava
- računovodstveni aspekt -
• Knjigovodstvena vrijednost je vrijednost u kojoj su sredstva priznata, po odbitku akumulirane
amor@zacije i akumuliranih gubitaka od umanjenja
• Pravno lice treba da procijeni nadoknadivi iznos sredstva
• Nadoknadiva vrijednost (nadoknadivi iznos) sredstva je a) njegova fer vrijednost umanjena za
troškove prodaje ili b) njegova vrijednost u upotrebi, zavisno što je veće
• Ako je nadoknadivi iznos manji od knjigovodstvenog, knjigov. iznos se smanjuje za razliku –
gubitak/rashod od umanjenja vrijednos@
• Ako je nadoknadivi iznos veći od knjigovodstvenog, knjigov. iznos se može poveća@ samo do
iznosa ranije izvršenog umanjenja vrijednos@
• Umanjenje vrijednos@ sredstava koja nisu imala revalorizaciju priznaje se kao rashod perioda
• Preispi@vanja eventualnih umanjenja vrijednos@ stalnih sredstava treba vrši@ najmanje jednom
godišnje, s ciljem da stalna sredstva u finansijskim izvještajima ne bi bila precijenjena (načelo
opreznos@)
• Sve informacije o smanjenju vrijednos@ sredstava treba detaljno objavi@ u zabilješkama uz
finansijske izvještaje
Vrednovanje nekretnina
• Vrenovanje nekretnina zavisi od njihove klasifikacije
• Klasifikacija objekata, prostora, stanova, zemljišta:
• “vlas@te nekretnine” - nekretnine nabavljene za potrebe obavljanja djelatnos@
društva (proizvodnja dobara i ponuda usluga, administra@vne svrhe i sl), primjena
MRS-a 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema
• “ulagačke/inves@cijske nekretnine”- nekretnine koje se drže u svrhu iznajmljivanja
drugima (a nije riječ o osnovnoj djelatnos@ preduzeća) i/ili u svrhu zarade usljed
povećanja njene vrijednos@, na njih se primjenjuju odredbe MRS-a 40 - Ulaganje u
nekretnine
• “zalihe” – nekretnine nabavljene za dalju prodaju, primjena MRS-a 2 - Zalihe
(knjiženje na kontu 131)
• “nekretnine namijenjene prodaji” – vlas@te nekretnine reklasificirane za prodaju u
kratkom roku, primjena MSFI-ja 5 - Stalna sredstva namijenjena prodaji

Vrijednosno usklađivanje nekretnina
• Obaveza i potreba!!!
• fer priznavanje dugotrajne materijalne imovine u finansijskim izvještajima
• spoznaja posljedica koje nastaju uključivanjem novih vrijednos@
• cilj porezne uštede
• ostvarene bolje neto dobi@ i novčanog toka,
• pouzdaniji pokazatelji efikasnos@ poslovanja
• Vrijednosno usklađivanje dugotrajne materijalne imovine predstavlja prepravljanje
knjigovodstvene vrijednos@ dugotrajne materijalne imovine na procijenjenu
tržišnu vrijednost, nadoknadivu vrijednost ili na neki drugi način utvrđenu fer
vrijednost.
Umanjenje vrijednosD – MRS 36

• Sva stalna sredstva podliježu obavezi stalnog preispi@vanja da li je možda došlo do toga da je njihova
realno nadoknadiva vrijednost MANJA od njihove (neotpisane) knjigovodstvene vrijednos@ (MRS 36)
• Ovakva preispi@vanja eventualnih umanjenja vrijednos@ treba vrši@ najmanje jednom godišnje, s ciljem da
stalna sredstva u finans. izvještajima ne bi bila precijenjena (načelo opreznos@)
• Primjer: Nakon tri godine korištenja, procijenjeno je da vrijednost objekta realno iznosi 25.000 KM
• Stanje: - nabavna (početno priznata) vrijednost 49.000 KM
- dotad akumulirana amor@zacija (4.900 x 3 god.) 14.700 KM
- neotpisana vrijednost (49.000 – 14.700) 34.300 KM
- umanjenje vrijednos@ (34.300 – 25.000) 9.300 KM
• Knjiženje:
• D 581... –Gubici od umanjenja vrijednos@ = 9.300 KM
• P 0280... -Vrijednosno usklađivanje objekta = 9.300 KM

Umanjenje vrijednosD – metod troška
Primjer:
a) nabavna vrijednost nekretnine 350.000 KM
b) akumulirana amor@zacija 100.000 KM
c) nadoknadiva vrijednost 200.000 KM
d) trošak vrijednosnog usklađenja 50.000 KM

R
Opis Konto Duguje Potražuje
br.
Vrijednosna usklađivanja nekretnina, postrojenja
0280 50.000
i opreme koji se vode po trošku
1.
Rashod od umanjenja vrijednosD 5810 50.000
Za umanjenje vrijednos/
Umanjenje vrijednosD – metod revalorizacije

• Prilikom početnog priznavanja, stalna sredstva se vrednuju (mjere) po nabavnoj vrijednos@ (trošku s@canja), odnosno po nekoj
drugoj vrijednos@ adekvatnoj trošku s@canja (zavisno od načina s@canja....)
• Nakon toga, računovodstvena poli@ka vrednovanja može bi@:

A) nastavak primjene metode nabavne vrijednos@
ili B) prelazak na metodu revalorizacije
• U slučaju prelaska na metodu revalorizacije, ta metoda se:

- obavezno primjenjuje za sva stalna sredstva iz iste grupe;
- uz “dovoljno česta” preispi@vanja prethodne reval. Vrijednos@ (poželjno jednom godišnje, za potrebe godišnjih fin. izvještaja)
• Pozi@vni efek@ revalorizacije eviden@raju se u korist revalorizacionih rezervi!
• Nega@vni efekt eviden@raju se kao smanjenje reval. rezervi, a preko toga rashod
• Novi pozi@vni efek@ kao prihod kojim se nadoknađuje raniji rashod,
• …. a preko toga opet u revalorizacione rezerve
• ...s obavezom da se @ efek@ prate za svako pojedino sredstvo !!!

Šta su revalorizacione rezerve?
• Mada su i u kontnom planu i u bilansu stanja svrstane među kapital, revalorizacione rezerve (još) nisu kapital !!!
• Rev. rezerve će tek nekada (ako ih i tada bude!!!) posta@ kapital, i to posredno: prelijevanjem u akumulirani finansijski
rezultat
• To će bi@ tek onda kada se (i ako se?) one zaista REALIZUJU !!!
• Prema MRS 16, realizacija revalorizacionih rezervi se može vrši@:
A) postepeno, u cijelom periodu korištenja revalorizovanog sredstva
• (tako da se, svake godine, onaj dio amor@zacije koji “otpada” na revalorizacijom uvećanu vrijednost, prenosi u zadržanu
dobit)
Knjiženje: Duguje 330 / Potražuje 341 ili 351 (svake godine)
ili B) jednokratno:
-1) u momentu potpune amor@zacije tog sredstva
ili -2) u momentu otuđenja i isknjižavanja tog sredstva
Knjiženje: Duguje 330 / Potražuje 340 ili 350 (u tom momentu)
Šta su revalorizacione rezerve?

• Tek onda kad se revalorizacione rezerve realiziraju (i kada se @me “dokaže” da su zaista imale svoju stvarnu ekonomsku
“podlogu”), one se preknjižavaju u akumuliranu dobit. A odatle, ..................?
• Ekonomska (i računovodstvena) realizacija revaloriz. rezervi se pos@že:
• 1. tokom cijelog vremena korištenja do@čnog sredstva, jer se u tom slučaju smatra da su se i @ dijelovi revaloriz. rezervi (u
visini amor@zacije koji “otpada” na dio vrijednos@ uvećan revalorizacijom) postepeno realizirali kroz prenošenje na outpute
(proizvode/usluge)
• 2. u momentu potpune amor@zacije tog sredstva, jer se najkasnije u tom momentu smatra da je ukupna vrijednost sredstva
(pa i ona koja je “dodata” revalorizacijom) prenesena na outpute
• 3. u momentu prodaje sredstva, jer se tada najegzaktnije i defini@vno pokazuje (kroz stvarno pos@gnutu prodajnu cijenu) da
li je do@čo stalno sredstvo (i u kojoj mjeri) zaista bilo realno vrednovano i koji je iznos njegovih revalorizacionih rezervi
zaista realiziran

Povećanje vrijednosD
• Primjer: Kupljena je proizvodna hala 1.4.2019.
• - nabavna vrijednost 1.4.2019. = 100.000 KM
• - godišnja amor@zacija (100.000 KM / 25 god) = 4.000 KM

R. Iznos
Opis Konto
2019.
Proizvodni i prateći objekti 02101 100.000
1. Transakcijski računi - domaća valuta 200 100.000
Za kupovinu proizvodne hale
Amortizacija građevinskih objekata 5401 3.000
2. Ispravka vrijednosti građevinskih objekata 0291 3.000
Za amortizaciju proizvodne hale za 2019. godinu
2020.
• 2021. godine: Knjigovodstvena vrijednost = 92.000 KM; fer vrijednost = 120.000 KM Bez
promjene procijenjenog vijeka trajanja (preostalo 23 godine)
• Povećanje neto knjigovodstvene vrijednos@ nakon 1. revalorizacije:

• = godišnja amor@z. nakon 1. revalorizacije – 5.217 KM (120.000 KM / 23 godine)
R. Iznos
Opis Konto
2021. godina
Za amortizaciju proizvodne hale za jan-mar 2021. godine
Ispravka vrijednosti građevinskih objekata 0291 8.000
2.
Revaloriz. rezerve po osnovu revalorizacije nekretnina 3301 28.000
Za efekte 1. revalorizacije
Za amortizaciju proizvodne hale za apr-dec 2021. godine
2022. godina i 2023. godina

• fer vrijednost 70.000 KM bez promjene vijeka trajanja (preostalo 20 godina)
• smanjenje neto knjigovodstvene vrijednos@ nakon 2. revalorizacije:
• [70.000 - (120.000-15.651)] = – 3 4.349 KM
• godišnja amor@zacija nakon 2. revalorizacijev (70.000 KM / 20 godina) = 3.500 KM
2024. godina
Za amortizaciju proizvodne hale za januar-mart 2024. godine
Ispravka vrijednosti građevinskih objekata 0291 15.651
Revalorizacione rezerve po osnovu revalorizacije nekretnina 3301 28.000
Vrij. usklađivanja nekretnina, postr. i opreme koji se vode po modelu revalor., a
2. 0281 6.349
za koje nema postojećih revaloriz. rezervi
Gubici od promjene reval.vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme za koje
5811 6.349
nema postojećih revalorizacionih rezervi
Za efekte 2. revalorizacije
Za amortizaciju proizvodne hale za april-decembar 2024. godine
2025. godina
itd....
Prodaja nekretnine
• 02200 - Postrojenja i oprema (nabavljeno 2015.) 55.000 KM
• 0292 - Ispravka vrijednos@ postrojenja i opreme 9.168 KM
• Neto knjigovodstvena vrijednost 45.832 KM
• 3302 - Revalorizacione rezerve za ta postrojenja i opremu 7.000 KM
a) Prodajna cijena 50.000 KM

R. Iznos
Opis Konto
Postrojenja i oprema za primarnu proizvodnju 02200 55.000
Ispravka vrijednosti postrojenja i opreme 0292 9.168
Kupci nekretnina, postrojenja, opreme i prava u zemlji 2113 50.000
1a. Dobici od otuđenja postrojenja i opreme 6703 4.168
Revalorizacione rezerve po osnovu revalorizacije postrojenja i opreme 3302 7.000
Neraspoređena dobit ranijih perioda 3400 7.000

Za prodaju proizvodnog postrojenja

Prodaja nekretnine
b) Prodajna cijena 30.000 KM
R. Iznos
Opis Konto
Postrojenja i oprema za primarnu proizvodnju 02200 55.000
Ispravka vrijednosti postrojenja i opreme 0292 9.168
Kupci nekretnina, postrojenja, opreme i prava u zemlji 2113 30.000
Gubici od otuđenja postrojenja i opreme 5703 15.832
1b. Revalorizacione rezerve po osnovu revalorizacije
3302 7.000
postrojenja i opreme
7.000
Neraspoređena dobit ranijih perioda 3400
Za prodaju proizvodnog postrojenja
Porezni tretman revalorizacije

• Amor@zacija se smatra porezno prizna@m rashodom samo u onom dijelu koji je obračunat na nabavnu
vrijednost, proporcionalnom metodom i primjenom maksimalnih porezno prizna@h stopa
• Dakle (za razliku od Zakona koji je važio do 2015.) amor@zacija na revalorizovani dio vrijednos@ nije porezno
priznata
• Istovremeno, tretman kapitalne dobi@ je drugačiji nego do 2015.

• Do zaključno 2015. godine, kada se priznavala ukupna amor@zacija (i na nabavnu i na revalorizovanu
vrijednost), realizirane (kapitalizirane) revalor. rezerve su imale tretman kapitalnih dobitaka koji su uvećavali
osnovicu za porez na dobit u poreznom bilansu
• Prema propisima o porezu na dobit koji je važio od 1.1.2016.:

• Bilo koji iznos kapitalnog dobitka po osnovu kojeg je već iskazan porezno neprizna@ rashod koji je uvećao
poreznu osnovicu u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom, neće ponovo bi@ predmet uvećanja porezne
osnovice (čl. 46. stav 3. Pravilnika)

Porezni tretman revalorizacije
• Za revalorizovanu imovinu poželjno je anali@čki razdvoji@ rashod amor@zacije na nabavnu i
revalorizovanu vrijednost
• Šta je sa akumuliranom (nerealiziranom) revalorizacijskom rezervom u kontekstu kapitalnih

dobitaka u por. bilansu?
• Ukoliko se revalorizacijske rezerve prenose kon@nuirano, tada se realizirana revalor. rezerva ne

tre@ra kao kapitalna dobit, jer je amor@zacija na revaloriziranu vrijednost već tre@rana kao
porezno nepriznata (član 46. stav 3. Pravilnika)
• Ukoliko se na prenos rezervi čeka do momenta isknjižavanja ili potpunog rashodovanja sredstva,
tada se dio rezervi u iznosu amor@zacije obračunate do 2015. treba tre@ra@ kao oporeziva
kapitalnu dobit koja uvećava porezni bilans (ali ne i dio rezervi koji odgovara iznosu amor@zacije
obračunate od 2016., jer je taj dio rashoda amor@zacije već tre@ran kao porezno nepriznat)
Zalihe – priznavanje i vrednovanje

• Primjeri troškova koji se isključuju iz troška zaliha i priznaju kao rashod razdoblja u kojem su nastali
su:
• neuobičajeno visoki iznosi otpadnog materijala, rada ili drugih proizvodnih troškova;
• troškovi skladištenja, osim ako nisu neophodni dio proizvodnog procesa prije sljedeće
proizvodne faze;
• administra@vni opći troškovi koji ne doprinose dovođenju zaliha na sadašnju lokaciju i sadašnje
stanje; i
• troškovi prodaje
• Tehnike mjerenja troška zaliha, kao što su metoda standardnog troška ili metoda trgovine na malo,
mogu se koris@@ iz prak@čnih razloga, ako se njihovom primjenom dobijaju rezulta@ koji su približni
trošku nabavke.
• Trošak zaliha određuje se primjenom metode prvi ulaz - prvi izlaz (FIFO), metodom ponderisanog
prosječnog troška ili metodom specifične iden@fikacije.

Zalihe – priznavanje i vrednovanje
• Trošak zaliha se možda neće moći nadoknadi@ ako su zalihe oštećene, ako su potpuno ili
djelomično zastarjele ili je došlo do pada njihove prodajne cijene.
• Praksa usklađivanja zaliha ispod troška do njihove neto prodajne vrijednos@ je u skladu sa načelom
da se sredstva ne smiju iskaziva@ u iznosima koji su veći od iznosa za koje se očekuje da će bi@
ostvareni njihovom prodajom ili upotrebom (načelo opreznos@!).
• Materijal i druge zalihe namijenjene proizvodnji zaliha ne otpisuju se ispod troška ako se očekuje
da će gotovi proizvodi u koje će bi@ ugrađene bi@ prodani po cijeni u visini ili iznad troška.
• Neto prodajna vrijednost procjenjuje se iznova u svakom idućem obračunskom periodu.

• Ako okolnos@ koje su u ranijem periodu uzrokovale otpis zaliha ispod njihovog troška više ne
postoje ili ako postoji nedvosmislen dokaz o povećanju neto prodajne vrijednos@ zbog promjena
privrednih uslova, poništava se raniji otpis (npr. do iznosa koji je bio priznat prije otpisa) tako da
nova knjigovodstvena vrijednost bude niža od troška ili novoutvrđene neto prodajne vrijednos@.
Umanjenje vrijednosD zaliha

• MRS 2 zah@jeva da se zalihe svode na njihovu neto prodajnu (utrživu) vrijednost
• Kada neto prodajna (utrživa) vrijednost zaliha padne ispod njihove knjigovod. vrijednos@, razlika
između knjigovod. i niže neto utržive vrijednos@, utvrđena u skladu sa MRS 2, iskazuje se kao
rashod na kontu 585 - Umanjenje vrijednos@ zaliha, u korist konta ispravke vrijednos@ do@čnih
zaliha (materijala, inventara, proizvoda, robe...)
• Zalihe se svode na njihovu neto prodajnu vrijednost pojedinačno, tj. za svaku vrstu zaliha zasebno,
na osnovu izvršenog popisa i utvrđivanja ne/reanos@ cijene po kojoj su trenutno eviden@rane
• Umanjenje vrijednos@ zaliha se ne može vrši@ grupno, primjenom određene stope na svu
vrijednost i/ili sve vrste zaliha
• Za utvrđivanje neto prodajne vrijednos@ potrebna su tri elementa: 1) procijenjena prodajna cijena,
2) procijenjeni troškovi dovršenja i 3) procijenjeni troškovi neophodni da se ostvari prodaja

Umanjenje vrijednosD zaliha
• Procijenjena prodajna cijena se uočava na tržištu, ukoliko je razvijeno i ukoliko ima odgovarajuće
ins@tucije koje prate kretanje cijena, a ukoliko @h ins@tucija nema, uprava društva se oslanja na
vlas@tu spoznaju i informacije iz okruženja
• Procijenjeni troškovi dovršenja se trebaju utvrdi@ za zalihe repromaterijala u proizvodnji u toku

• Procijenjeni troškovi prodaje se trebaju utvrdi@ za zalihe gotovih proizvoda, odnosno zalihe
trgovačke robe.
• Smanjena vrijednost trgovačke robe je nivelacija, koja se eviden@ra na osnovu zapisnika o nivelaciji
cijena
• Nivelacija cijena nije propisani obrazac ponašanja – ona treba sadržava@ osnovne elemente da bi
se u knjigovodstvenim evidencijama i poslovnim knjigama mogli proknjiži@ njeni efek@
• Umanjenje vrij. zaliha trgovačke robe i svih drugih kategorija zaliha, na teret rashoda, smatra se
porezno prizna@m rashodom u poreznom periodu u kojem su te zalihe prodate, otpisane ili
uništene
Porezni tretman umanjenja vrijednosD

• S računovodstvenog aspekta, svođenje vrijednos@ zaliha na njihovu (nižu) neto ostvarivu/utrživu
vrijednost je stalna obaveza (MRS 2)
• Do 2015. godine, to se smatralo i porezno prizna@m rashodom

• Od 2016., propisi o porezu na dobit propisuju odgođeno priznavanje ovih rashoda, na način da se
njihovo porezno priznavanje vezuje za period realizacije (prodaje) ili otpisa i/ili uništenja @h zaliha
• TO PRAKTIČNO ZNAČI SLJEDEĆE:

• Ako je umanjenje vrijed. zaliha izvršeno u toku godine, a te zalihe su u toj istoj godini i prodate,
otpisane ili uništene (uključujući i otpis po popisu za tu godinu), nema ni porezno neprizna@h
rashoda !!!
• Među@m: Rashodi od umanjenja vrijednos@ onih zaliha koje sa 31.12. još nisu prodate, otpisane ili
uništene (zaključno sa godišnjim popisom) su porezno nepriznat rashod za tu godinu
• ...s @m da će taj rashod bi@ porezno priznat u onoj godini u kojoj se izvrši prodaja ili otpis i/ili
uništrenje @h zaliha !!!
• Slijedi: mogućnost iskazivanja odloženih poreznih sredstava (MRS 12)

Porezni tretman umanjenja vrijednosD
• S računovodstvenog aspekta, svođenje vrijednos@ zaliha na njihovu (nižu) neto ostvarivu/utrživu
vrijednost je stalna obaveza (MRS 2)
• Do 2015. godine, to se smatralo i porezno prizna@m rashodom

• Od 2016., propisi o porezu na dobit propisuju odgođeno priznavanje ovih rashoda, na način da se
njihovo porezno priznavanje vezuje za period realizacije (prodaje) ili otpisa i/ili uništenja @h zaliha
• TO PRAKTIČNO ZNAČI SLJEDEĆE:

• Ako je umanjenje vrijed. zaliha izvršeno u toku godine, a te zalihe su u toj istoj godini i prodate,
otpisane ili uništene (uključujući i otpis po popisu za tu godinu), nema ni porezno neprizna@h
rashoda !!!
• Među@m: Rashodi od umanjenja vrijednos@ onih zaliha koje sa 31.12. još nisu prodate, otpisane ili
uništene (zaključno sa godišnjim popisom) su porezno nepriznat rashod za tu godinu
• ...s @m da će taj rashod bi@ porezno priznat u onoj godini u kojoj se izvrši prodaja ili otpis i/ili
uništrenje @h zaliha !!!
• Slijedi: mogućnost iskazivanja odloženih poreznih sredstava (MRS 12)
Umanjenje vrijednosD potraživanja

• Ključni problem u domenu vrednovanja potraživanja od kupaca prema MRS-u 39 bilo je
prekasno prepoznavanje gubitaka od umanjenja vrijednos@.
• U MSFI-ju 9 je sadržan novi pristup, a to je pristup procjene očekivanih kreditnih

gubitaka.
• Nije potrebno čeka@ da se u poslovanju ak@vira objek@van dokaz, već se pretpostavlja da

sve te indicije treba uključi@ u procjeni vrijednos@ potraživanja.
• MSFI 9 podrazumijeva pristup u kojem i potraživanje koje je dospjelo svega 1 dan sa

sobom nosi izvjesni (načelno izuzetno mali) gubitak koji treba prizna@ kroz bilans uspjeha.

• Prema MSFI-ju 9, postoje tri kategorije finansijskih instrumenata:
• finansijska imovina mjerena po amor@zovanom trošku,
• finansijska imovina mjerena po fer vrijednos@ kroz ostalu sveobuhvatnu dobit,
• finansijska imovina mjerena po fer vrijednos@ kroz dobit ili gubitak.
• Razvrstavanje u tri kategorije vrši se prema dva kriterija: poslovni model i karakteris@ke
ugovorenih novčanih tokova.
• Finansijska imovina po amor@zovanom trošku, početno se vrednuje po fer vrijednos@.

• Izuzetak čine potraživanja od kupaca koja sa sobom ne nose značajnu finansijsku
komponentu. U tom slučaju njihova vrijednost je transakcijska cijena.
• Potraživanja od kupaca se naknadno vrednuju respektujući očekivane kreditne gubitke

• Zah@jeva li promjena procjene očekivanih kreditnih gubitaka (iz perioda u period)
retroak@vnu ispravku u skladu s MRS-om 8?
• Promjena računovodstvene procjene je usklađivanje knjigovodstvene vrijednos@ neke

imovine ili obaveze, ili iznosa trošenja neke imovine tokom vremena, koje proizlazi iz
procjene sadašnjeg stanja i očekivanih budućih koris@ i obaveza povezanih s tom
imovinom i obavezama.
• Postojeći MRS 8 nudi „zastarjelo“ rješenje primjera procjene – sumnjiva i sporna

potraživanja, izmjene MRS-a 8 ovo prepoznaju kao rezervacije za umanjenje vrijednos@ za
očekivane kreditne gubitke, primjenom MSFI-ja 9 - Finansijski instrumen@.
• Time se pristup procjeni očekivanih kreditnih gubitaka nedvosmisleno označava

kategorijom procjena, i u računovodstvenom smislu, znači primjenu prospek@vno
(unaprijed)

Porezni aspekt umanjenja potraživanja
• Rashodi iz osnova ispravke vrijednos@ i/ili otpisa potraživanja (pri čemu je svejedno da li
se radi o potraživanjima koje su prethodno bila iskazana kao prihod ili ne) priznaju se:
• ako nisu naplaćena u roku od 12 mj. od datuma dospijeća ili
• ako su utužena ili
• ako je pokrenut izvršni postupak ili
• ako su prijavljena u likvidac. ili stečajnom postupku nad dužnikom
• Obveznik mora posjedova@ IOS za potraživanja koja su predmet otpisa da bi bila porezno
priznata
• Ne priznaju se rashodi od otpisa potraž. od onih lica kojima se istovremeno duguje, do
iznosa obaveze prema @m licima (čl. 9.)
• Poseban postupak je propisan za ispravku vrijednos@ potraživanja i rezervisanja za gubitke
kod finansijskih instutucija
TOP PUBLIC
Profesionalni savjeti
i mišljenja za javni sektor

OTPISI, UNIŠTENJA
ZAVRŠNI OBRAČUN
RASHODA I PRIHODA

Računovodstvene poliDke
• U skladu s MRS-om 8 - Računovodstvene poli@ke, promjene računovodstvenih
procjena i greške, računovodstvene poli@ke su posebni principi, osnove,
konvencije, pravila i prakse koje subjekt primjenjuje prilikom sastavljanja i
prezentacije finansijskih izvještaja.
• Računovodstvene poli@ke se trebaju mijenja@:

(a) kada tu promjenu zah@jeva neki MSFI; ili
(b) ta promjena rezul@ra finansijskim izvještajima koji pružaju pouzdanije i

relevantnije informacije o efek@ma transakcija, drugih događaja ili okolnos@ na
finansijski položaj, finansijski uspjeh ili novčane tokove subjekta.
Računovodstvene poliDke
• U slučaju nepostojanja konkretnog MSFI-ja koji se primjenjuje na određenu transakciju,
drugi događaj ili okolnost, uprava je dužna koris@@ vlas@tu procjenu pri donošenju i
primjeni računovodstvene poli@ke koja će rezul@ra@ informacijama koje su:
a) relevantne za potrebe donošenja ekonomskih odluka korisnika; i
b) pouzdane, u smislu da finansijski izvještaji:
(i) vjerno prikazuju finansijski položaj, finansijski uspjeh i novčane tokove subjekta;
(ii) odražavaju ekonomsku suš@nu transakcija, drugih događaja i okolnos@, a ne samo

propisani pravni oblik;
(iii) neutralni su, tj. nepristrasni;
(iv) sastavljeni su oprezno; i
(v) potpuni su u svim značajnim aspek@ma.

Greške u računovodstvu
• Način ispravljanja naknadno uočenih grešaka u računovodstvu uređen je MRS-om 8 -
Računovodstvene poli@ke, promjene računovodstvenih procjena i greške
• Uobičajene greške koje se dešavaju u računovodstvu su:
• pogrešno knjiženje popisa - inventure
• pogrešan obračun plaća i drugih ličnih primanja zaposlenika
• neeviden@ranje nabavke sredstava (stalnih i tekućih)
• neeviden@ranje prodaje robe / proizvoda / usluga
• pogrešno knjiženje poslovnih promjena
• neeviden@ranje knjižnih odobrenja (naknadni popus@, terećenja i odobravanja po
osnovu povrata robe)
• pogrešan obračun amor@zacije i dr.
Ispravka grešaka iz ranijih perioda

• Ispravka grešaka se načelno provodi retroak@vno.
• Retroak@vna ispravka podrazumijeva ispravku kroz prethodne finansijske
izvještaje s ciljem prikazivanja novih iznosa kao da greške nije ni bilo
• Dva su moguća izuzeća od potpune retroak@vne ispravke grešaka iz prethodnih

perioda:
• Koncept značajnos@ i
• Koncept izvodljivos@.
• Značajnost - izostavljanja ili pogrešno prikazivanje stavki su materijalno značajni
ako mogu, pojedinačno ili zbirno, utjeca@ na ekonomske odluke koje korisnici
donose na osnovu finansijskih izvještaja. Značajnost zavisi od veličine i prirode
izostavljanja ili pogrešnog prikazivanja i cijeni se u odnosu na date okolnos@.
Veličina ili priroda stavke, ili njihova kombinacija, može bi@ odlučujući faktor.

Ispravka grešaka iz ranijih perioda
• Neizvodljivo - Primjena zahtjeva je neizvodljiva kada ga subjekt ne može primijeni@ ni
nakon svih razumnih nastojanja da to učini. Za određeni prethodni period, neizvodljivo je
primijeni@ promjenu računovodstvene poli@ke retroak@vno ili obavi@ prepravljanja
retroak@vno kako bi se ispravila greška, ako:
(a) efekte retroak@vne primjene ili retroak@vnog prepravljanja nije moguće odredi@;
(b) retroak@vna primjena ili retroak@vno prepravljanje iziskuje pretpostavke o tome
kakve bi bile namjere uprave u tom periodu; ili
(c) retroak@vna primjena ili retroak@vno prepravljanje zah@jeva značajne procjene
iznosa, a informacije o @m procjenama koje:
(i)pružaju dokaze o okolnos@ma koje su postojale na datum(e) na koji bi se @ iznosi

priznali, mjerili ili objavili; i
(ii)bi bile dostupne u vrijeme kada su finansijski izvještaji za taj raniji period bili
odobreni za objavljivanje;
(iii) nije moguće objek@vno razluči@ od ostalih informacija.
Primjer ispravke greške

• Pravno lice je prilikom usaglašavanja IOS-a sa dobavljačima ustanovilo grešku iz
prethodnog perioda u iznosu 8.190,00 KM.
• Greška je potkrijepljena relevantnim dokumentom – poreznom fakturom koja nije
knjigovodstveno eviden@rana jer nije bila na vrijeme dostavljena u računovodstvo.
• Pošto greška nije materijalno značajna, eviden@ranje se vrši na teret ostalih
rashoda, uz eviden@ranje ulaznog PDV-a u tom poreznom periodu.
Knjiženje:
591 - Rashodi iz osnova ispravki grešaka 7.000,00
270 - Ulazni odbitni PDV 1.190,00
432 - Dobavljači u zemlji 8.190,00
- za ispravljanje greške koja nije materijalno značajna -

Primjer ispravke greške
• Analizom pris@glih IOS-a utvrđeno je da obaveza prema dobavljaču za
kancelarijski materijal u izosu od 300,00 KM u prethodnom periodu greškom nije
otpisana u korist prihoda.
• Greška nije materijalno značajna.

Knjiženje:
432 - Dobavljači u zemlji 300,00
691 - Prihod iz osnova ispravki
grešaka iz ranijih godina 300,00
- za ispravku materijalno neznačajne greške -

KONTROLA KVALITETE
PRUŽANJA
RAČUNOVODSTVENIH I
KNJIGOVODSTVENIH
USLUGA
Sadržaj
• Pravni osnov
• Obveznici
• Međunarodni standardi kvalitete
• Etička načela i kvaliteta rada
• Nadzor kvalitete rada

Pravni osnov
• Zakon o računovodstvu i reviziji (Sl.novine Federacije BiH,
broj: 15/21), član 53:
o Stav (2): Nadzor nad kvalitetom pruženih knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga
od strane pravnih lica i poduzetnika u smislu njihove usklađenosti sa pravilima struke
i načelima profesionalne etike, vrši Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog
zakona, na način i po postupku koji je uređen aktima profesionalnog tijela kojima se
uređuje kontrola kvalitete i profesionalne discipline i odgovornost.
Profesionalno tijelo po članu 136. stav (1) Zakona je Savez računovođa, revizora i
finansijskih radnika u Federaciji BiH (Savez).
o Stav (3): Nadzori iz stava (2) ovog člana obavljaju ovlaštena lica Profesionalnog tijela
iz člana 136. stav (1) ovog zakona na način da vrše:
a) pregled, provjeru i kontrolu angažovanja od strane pravnih lica, održavanje
tehničke kompetentnosti, poštivanja i usklađenosti sa profesionalnim standardima, i
b) provjeru kvalitete rada kvalificiranih lica.
Obveznici
• Pravna lica i poduzetnici koji su registrirani za pružanje usluga
računovodstva i knjigovodstva drugim licima, kao i kvalificirana
lica uposlena kod istih, su obveznici koji podliježu nadzoru
kvalitete rada koji provodi Profesionalno tijelo – Savez.
Obveznici nisu kvalificirana lica koja su stalno uposlena u pravnom licu koje nije
registrirano za pružanje usluga računovodstva i knjigovodstva drugim licima, niti su
to ovlašteni revizori za koje je nadležna Revizorska komora FBiH.
• Saradnja obveznika sa Savezom je obligatorna (član 53., stav (4)

Zakona o računovodstvu i reviziji), a propisane su i sankcije za
neizvršenje (član 128. tačka b) Zakona o računovodstvu i reviziji).
član 53., stav (4): Pravna lica i poduzetnici registrovani za pružanje knjigovodstvenih i
računovodstvenih usluga dućni su licima ovlaštenim za nadzor iz st.(1) i (2) ovog člana, na
njihov zahtjev, staviti na raspolaganje ili dostaviti svu dokumentaciju i druge informacije koje
su neophodne za provođenje nadzora.

Međunarodni standardi kvalitete
• Savez je punopravni član Međunarodne federacije računovođa
(IFAC) iz čega proizilaze značajna prava i obaveze i za
profesionalne računovođe direktno i indirektno povezane sa
Savezom.
• Između ostalih, za pitanje kvalitete rada ključna je primjena
Međunarodnog standarda upravljanja kvalitetom 1 i 2 (MSUK),
koji je zmijenio predhodni Međunarodni standard kontrole
kvalitete 1 (MSKK).
• Pored niza promjena, ključna je:
o MSKK-1 je stavljao težište na kontroli kvalitete koji provodi profesionalno tijelo (Savez) i tim putem se utiče
na osiguravanje adekvatnog nivoa kvalitete pružanja usluga računovodstva i knjigovodstva, a
o MSUK-1 i 2 u fokus stavljaju pružaoca usluga računovodstva i knjigovodstva da sam upravlja vlastitim
procesima osiguravanja potrebne kvalitete pružanja tih usluga, uz nadzornu ulogu profesionalnog tijela,
koje treba prevashodno pružiti podršku tim procesima.
Etička načela i kvaliteta rada

• Suštinu kvalitete pružanja usluga računovodstva i
knjigovodstva, što će Savez nadzirati, čini poštivanje temeljnih
ciljeva po Međunarodnom kodeksu etike za profesionalne
računovođe, a to su:
o Integritet – biti iskren i pošten u svim profesionalnim i poslovnim odnosima;
o Objektivnost – koristiti profesionalnu ili poslovnu prosudbu bez kompromitacije zbog: (a) pristrasnosti, (b)
sukoba interesa ili (c) neprimjerenog uticaja pojedinaca, organizacija, tehnologije ili drugih čimbenika ili
neprimjerenog oslanjanja na pojedince, organizacije, tehnologiju ili druge razloge;
o Profesionalna kompetentnost i dužna pažnja – (a) sticati i održavati stručno znanje i vještinu na nivou
koji je potreban kako bi se osiguralo da klijent ili poslovna organizacija dobije kompletnu profesionalnu
uslugu na najnovijim stručnim i profesionalnim standardima, te relevantnim pravnim propisima i (b) pažljivo
obavljati svoje poslove, u skladu s primjenjivim, stručnim i profesionalnim standardima;
o Povjerljivost – poštovati povjerljivost podataka koji su stečeni kao posljedica profesionalnih i poslovnih
odnosa;
o Profesionalno ponašanje – (a) usklađenost s relevantnim zakonima i regulativom, (b) ponašanje na način
koji je dosljedan s obavezom profesije da djeluje u službi javnog interesa u svim profesionalnim
aktivnostima i poslovnim odnosima i (c) izbjegavanje bilo kakvog ponašanja za koje profesionalni
računovođa zna ili bi trebao znati da bi moglo diskreditirati profesiju.

Etička načela i kvaliteta rada (2)
• Adekvatan kvalitete rada obveznika pretpostavlja da kroz vlastite
procedure utvrde metodologiju ostvarenja temeljnih ciljeva, a
efektivno postizanje odgovorajuće kvalitete rada proizilazi iz
adekvatne primjene tih procedura u praksi.
• Modus izrade takvih procedura temelji se na konceptualnom
okviru iz Međunarodnog kodeksa etike za profesionalne
računovođe, koji se sastoji u slijedećim radnjama:
o Utvrđivanje prijetnji pridržavanju temeljnih ciljeva;
o Procjena utvrđene prijetnje
o Postupanje s prijetnjama radi njihovog uklanjanja ili dovođenja na prihvatljivu razinu.
• Međunarodni kodeks etike za profesionalne računovođe daje

detaljna pojašnjenja za pristupe u svim aspektima rada i ponašanja
profesionalnih računovođa, koje treba uključiti u vlastite procedure i
prakse.
Nadzor kvalitete rada

• Sukladno Zakonu o računovodstvu i reviziji Savez je sačinio
Pravilnik o kontroli kvalitete rada pravnih lica i poduzetnika koji
pružaju profesionalne računovodstvene i knjigovodstvene
usluge i isti objavio na svojoj internet stranici.
• Kontrola (nadzor) kvalitete rada obavlja se:
o Podnošenjem izvještaja o radu, koji pravna lica i poduzetnici koji pružaju usluge računovodstva i
knjigovodstva sačinjavaju na godišnjoj osnovi na tipskom obrascu izvještaja;
o Neposrednim nadzorom, koji ovlašteni nadzornik Saveza obavlja, u principu, u sjedištu obveznika,
uvidom u dokumentaciju i informacije kroz neposredni kontakt sa relevantnim osobama obveznika.
• Pristup Saveza vezano za kontrolu kvalitete je priotitetno

maksimalna podrška i pomoć obveznicima da uspostave, održe
i unapređuju vlastiti sistem kvalitete pružanja profesionalnih
usluga.

Nadzor kvalitete rada (2)
• Obveznicima se preporučuje i traži od njih da u odgovorima u
godišnjim izvještajima o radu i neposrednom nadzoru daju
istinite, potpune i što detaljnije odgovore, kako bi mogli dobiti
što potpuniju podršku za uspostavu sistema kvalitete.
• Podrška Saveza uključivaće:
o Instruktivne prijedloge i savjete
o Pomoćne materijale
o Specijalističke edukacije (direktne i indirektne) itd
• Posebna pažnja posvetiće se uspostavi vlastitog sistema

kontrole kvalitete rada u skladu sa MSUK-1 i 2 standardima.
• U narednom periodu davaće se od strane Saveza više

informacija i pokrenuti više edukacija obveznika u vezi sa
kvalitotom i kontrolom kvalitete njihvog rada.

pristup putem svih jednostavan način audio, video i pisana
elektronskih uređaja prijavljivanja komunikacija sa predavačima
u stvarnom vremenu
brzi odgovori na sva Vaša

pisana pitanja odmah u toku
Revicon mogućnost aktivnog
učešća - uključivanja
trajanja seminara online u online seminar
seminari
POUZDAN I
PRAKTIČAN NAČIN
PROFESIONALNOG
USAVRŠAVANJA
dostupnost aktuelnih bolja dinamika prenosa
informacija - razgovor uživo znanja i informacija
sa relevantnim gostima www.revicon.info
olakšano korištenje pratećih multimedijalni sadržaji efikasno korištenje

edukacijskih materijala koji se kontinuirano Vašeg vremena
revidiraju i aktueliziraju
Na osnovu Odluke Komisije za računovodstvo i reviziju Bosne i Hercegovine, časopis

POREZNI SAVJETNIK se priznaje kao program KPE računovodstvene profesije u BiH
SPREČAVANJE PRANJA
NOVCA I
FINANSIRANJA
TERORISTIČKIH AKTIVNOSTI
10
Sadržaj
• Šta je pranje novca?

• Profesionalne računovođe – obveznici
• Uloga profesionalnih računovođa i rizici
11

Šta je pranje novca?
• Pranje novca je postupak pretvaranja tzv. prljavog novca u sredstva koja izgledaju
zakonito i koja se, prema tome, mogu trošiE kao da poEču iz legalnih izvora.
Pranjem novca se legiEmiziraju protuzakonito stečeni prihodi, što trgovcima ljudima
i narkoEcima, te drugim kriminalnim grupama omogućava da nastave sEcaE dobit i
širiE svoje djelovanje. Proocjenjuje se da se godišnje u svijetu opere preko bilion
američkih dolara.
Odjel za narkoEke i kriminal Ujedinjenih nacija
• Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranje terorisEčkih akEvnosE (Sl. galasnik

BiH, br. 47/14 i 67/16) je u članu 2. dao iscrpnu definiciju pranja novca, koja
uključuje i pokušaje izvršenja, pomaganje, podsEcanje, olakšavanje ili davanje
savjeta pri izvršenju.
12
Profesionalne računovođe - Obveznici

• Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti
(Sl.glasnik BiH, broj: 47/14 i 67/16):
član 4. (Obveznici u provođenju mjera):
Mjere za otkrivanje i sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih
aktivnosti u skladu sovim zakonom provode slijedeći obveznici:
l) Lica koja obavljaju profesionalne djelatnosti:
3) računovođe,
4) revizori,
5) pravna i fizička lica koja obavljaju računovodstvene i usluge poreznog
savjetovanja.
13

Uloga profesionalnih računovođa i rizici
• Kao profesija koja djeluje u javnom interesu, profesionalne računovođe su zašEtnici
finansijskog sistema i prva su linija odbrane da se nezakonito stečena sredstva
infiltriraju u ekonomiju.
• Profesionalne računovođe se primarno izlažu trima vrstama rizika, kad je u pitanju
pranje novca:
o da budu korišteni u pranju novca (na primjer: da učestvuju u raznim aranžmanima kojima se
prikriva stvarno vlasništvo nad sredstvima i sl.),
o da budu korišteni da omoguće pranje novca drugim licima (na primjer: da upoznaju osobu koja se
bavi pranjem novca sa drugim stručnim savjetnicima) i
o da pretrpe zakonsku, regulatornu ili reputacijsku štetu jer je neki od klijenata ili njemu
pridruženih subjekata prao novac, a to ih nije upozorio i prijavio.
IFAC i ICAEW
14
Dužnosti obveznika
Ključne dužnosE obveznika, prema Zakonu, su:

• Izrada internog programa procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma
o Obrada rizika sa aspekta klijentove zemlje porijekla, djelatnosE, transakcija, itd
o Klasificikacija rizika (veći i manji rizici), načine i procedure postupanja u njihovoj prevenciji i
otklanjanjanju ili svođenju na nivo koji ne predstavlja bitnu prijetnju – utvrdiE listu indikatora
o Načini revidiranja programa i naknadnih prilagođavanja aktuelnom stanju
• Imenovanje odgovornog lica za sprečavanje pranja novca
• Provjera klijenata prije stupanja u poslovni odnos i permanentno praćenje tokom
poslovnog odnosa
o Provjera stvarnog vlasnika i sa njim povezanih lica, poliEčki eksponiranih lica, zemlje porijekla /
tranzita, djelatnosE, transakcija itd
o Provođenje pojačanih mjera kontrole za klijente gdje se ocijeni veći rizik
15

Dužnosti obveznika (2)
• Saradnja sa Finansijsko obavještajnim odjeljenjem pri SIPA
o Redovna saradnja prema propisanim obavezama iz Zakona i podzakonskih akata
o Obavještavanje o eventualnim sumnjama na moguće pranje novca i finansiranje terorisEčkih
akEvnosE
• KonEnuirano educiranje uposlenih, a posebno odgovornog lica za pitanja u vezi sa
sprečavanjem pranja novca i finansiranja terorisEčkih akEvnosE
• Čuvanje i zašEta dokumentacije i informacija vezano za sprečavanje pranja novca i

finansiranja terorizma
o SačiniE procedure o načinu čuvanja i upotrebe dokumentacije i informacija sa precizno utvrđenim
zaduženjima pojedinih lica
o Strogo se pridržavaE utvrđenih procedura
16
Odgovornost obveznika i kazne
Prekršajne kazne za neizvršenje zakonom propisanih dužnosE obveznika

mogu ići i do:
• 200.000 KM za pravno lice i
• 20.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu, kao i za fizičko lice, odnosno
poduzetnika
Posebno:
• Postoji mogućnost i krivične odgovornosE za profesionalne računovođe, ukoliko se
utvrdi da su pomogli, savjetovali, omogućili ili prikrili pranje novca.
17

Odgovori na pitanja u toku seminara
19. 12. 2023.
UREDBA O ISPLATI POMOĆI OD STRANE POSLODAVCA
AM: Direktor želi da isplati pomoć radni- ILj: Da li tek uposleni radnik ima pravo na
cima. Ako se ne bude u mogućnosti da se pomoć po objavljenoj Uredbi (ima li ogra-
isplata izvrši u 2023. godini, da li možemo ničenja u dužini staža)?
R
tu obavezu ukalkulisati u GO 2023. godini? Isplata se ne bi mogla vezati za go
R Formalno, Uredba se „vezala“ za da

tum isplate (dala je pravo radnicima
koji su u radnom odnosu na datum ispla
dine radnog staža, jer nije opravdan
i razuman kriterij i moglo bi se smatrati
diskriminacijom.
te). Stoga se i obaveza i trošak vezuju za
mjesec isplate, pa ne bi bilo u skladu sa
MRS/MSFI da se trošak rezerviše u GO
za 2023. godinu. ILj: Da li se isplata mora vršiti isključivo
preko teućeg računa radnika ili može pre-
ko blagajne isplata?
EH: Da li se pomoć iz Uredbe može isplati-

ti do kraja ove godine (recimo prva tranša
R Isključivo putem računa, tako je
propisano Uredbom.
radnicima 420, 00 KM) ili tek od Nove go-

dine? Također, je li porezno priznat rashod
ako uključimo u ovu godinu? AM: Da li se može isplatiti pomoć direktoru
R Isplata može i do kraja ove godine, firme koji je u radnom odnosu (koji i vlasnik).
R
porezno je priznat rashod. Može. Pravo na pomoć imaju sva
lica koja imaju zaključen ugovor o
radu, odnosno koji su u radnom odnosu.
EK: Da li poslodavac može ili mora izvršiti

isplatu pomoći na osnovu ove Uredbe?
R Može, ne mora. DG: Moraju li iznosi biti jednaki za sve rad-

nike neovisno od dužine radnog staža ili
eventualno nekih drugih kriterija?
MR: Kad je Uredba objavljena i u kojim

R Jedino se razlika može praviti ako
postoji opravdani i objektivni krite
riji u zavisnosti od svrhe isplate, a to je
Službenim novinama? pomoć zbog rasta cijena. Opravdan kri
R Objavljena je 13. 12. 2023. u Sl. no

vinama FBiH broj 96/23.
terij bi bio socijalni uslovi, ali ne godine
radnog staža.

EK: Ako se poslodavac odluči na isplatu DG: Sjedište u RS, a PJ u FBiH i svi radnici
pomoći, da li može da isplati pomoć za- prijavljeni u Federaciji i sa mjestom borav-
jedno sa decembarskom plaćom, to jeste ka u Federaciji – da li imaju pravo na ovu
da li pomoć može isplatiti 28.12.2023. isplatu?
R
godine? Ako poslodavac odluči da isplati ovu
R Može tako postupiti. pomoć, onda to pravo imaju svi koji

su prijavljeni u FBiH.
MS: Ako je radnik prijavljen na pola rad- NM: Da li Uredba obuhvata i osobe koji
nog vremena, da li ima pravo na isplatu rade po ugovoru o djelu u udruženjima?
R
pomoći u cijelom ili pola iznosa? U slučaju Ne, isključivo zaposlene.
da druga firma u kojoj radi 4 sata ne plati
nikako, možemo li mi isplatiti sve?
R Možete ispatiti u punom iznosu, čak

je i preporuka da isplatite u punom
iznosu. Mogli biste isplatiti srazmjerno IA: Da li radnici zaposleni u TR mogu dobi-
radnom vremenu, pod uslovom da radi ti ovu pomoć jer i oni imaju Ugovor o radu,
kod više poslodavaca i da imate potvrdu vlasnici pretpostavljam ne mogu?
R
od drugog poslodavca da je isplatio odre Tako je, radnici mogu, ali ne vlasnici,
đeni iznos. jer oni nisu radnici u skladu sa čla
nom 4. Zakona o radu, odnosno nemaju
zaključen ugovor o radu.
AO: Da li isplata pomoći mora biti jedna-

kog iznosa za sve radnike ili se može vrši-
ti isplata u različitim iznosima za različitu SB: Može li se kod svake isplate donositi
skupinu radnika? odluka o isplati pomoći onoliko koliko se
R Zavisi šta bi bio kriterij. Na primjer isplaćuje ili se mora donijeti jedna odluka
godine radnog staža ne može biti unaprijed kako će se isplaćivati?
R
kriteriji, ali mogu na primjer socijalni I nama je dilema, jer su naveli da
uslovi. poslodavac donosi interni akt, pa
naredni član kaže da se pojedinačni akt
donosi u pisanom obliku. Kada se kori
sti termin pojedinačni akt tada se misli
NB: Ako poslodavac isplati nekim radnici- na odluku/rješenje za svakog radnika
ma, a nekima ne? Na osnovu kojeg propisa pojedinačno. Naše mišljenje je da je to
i ko ga može sankcionisati? suvišno, s obzirom na to da će se pravil
R Ni i Uredbi (ni drugdje) nema izričito

propisane sankcije, ali postoji opas
nost od sudskih sporova koje bi ti radnici
nikom / odlukom propisati u kojem izno
su, kada i da li će se isplatiti u dijelovima.
Svakako ćemo vidjeti i kakav će biti zva
pokrenuli zbog diskriminacije. nični stav FMF.

NA: Može li vlasnik obrta sam sebi isplatiti
pomoć ako je jedini zaposlen? R Može, ali ne može to priznati kao
rashod u KPR-1041 (jer on nije u
radnom odnosu).
PDV I OSTALI POREZI

SLj: Na koji član Zakona o PDV ili Pravilni- dana (a vjerovatno da hoće), evidentirate
ka o primjeni Zakona o PDV-u se pozvati na dugotrajnu imovinu.
prilikom fakturisanja usluge na teritoriju
Republike Srbije?
R Član 15. ZPDV je relevantan za po

rezni tretman prometa usluga. Me
đutim, napominjemo da od vrste uslu
IL: Mi smo platili servis vozila čiji je vlasnik
naše povezano društvo iz Hrvatske. PDV
nismo odbili pri knjiženju, a planiramo pre-
ge zavisi kakav je porezni tretman jer je
fakturisati tu uslugu. Da li faktura ide bez
samo za neke vrste usluga važno mjesto
PDV-a?
izvršenja, a za veći broj usluga je propisa
no da su oporezive u mjestu pružaoca ili
mjestu primaoca usluge. R Vi niste pružatelj usluge tako da ne
trebate praviti poreznu fakturu. Na
doknadu od ino društva možete tražiti na
temelju knjižnog terećenja, poziva na pla
ćanje, nekog uzajamnog ugovora i slično,
SLj: U konkretnom slučaju radi se o pru- ali nije potrebna faktura (i nema PDV-a)
žanju usluga određenog savjetovanja na jer vi drugim osobama ne obavljate pro
seminarima koji se održava na teritoriju met dobara ili usluga (nego samo tražite
Republike Srbije. finansijsku nadoknadu).
R Usluge savjetovanja su oporezive u

mjestu primaoca, a to znači da do
maći pružalac može ino klijentu napraviti
fakturu bez bh. PDV-a ako od druge stra NH: Ako imam fakturu za reklamni mate-
ne osigura dokaz iz člana 21. stav 9. Pra rijal sa utisnutim logom firme koji djelimo
vilnika o primjeni ZPDV. povodom praznika, partnerima, kupcima...
PDV tretman i tretman poreznog prizna-
vanja, ja sam to knjižila kao reprezentaciju
bez prava na odbitak PDV, da li je to pra-
VG: Firma će platiti svijetleću reklamu u vilno?
R
iznosu oko 1.500,00 - 2.000,00 KM, ima li
Ako je pojedinačna cijena (olovaka,
pravo odbiti PDV i kako knjižiti, kao trošak
kalendara i sl.) do 20 KM, tretira se
reklame ili na osnovno sredstvo?
kao trošak reklame (imate pravo na odbi
R Imate pravo na odbitak ulaznog

PDV-a jer se koristi za oporezive
svrhe. Ukoliko će tu stajati preko godinu
tak PDV-a i u pitanju je porezno priznat
rashod).

NH: Ako ne mogu obezbijediti eviden nja, a prodati su. Prilikom izdavanja faktura
ciju da je to nešto u vrijednosti do 20 KM, navedena je izlazna cijena za ove artikle,
onda da postupim kako sam i knjižila na re- ali nije skinuta roba i nabavna vrijednost
prezentaciju bez prava odbitka, da li je to robe. Da li je ispravno da to naknadno knji-
pravilan postupak? žimo, bez PDV-a (jer je PDV već obračunat
R Da, onda bi to bio ispravan postupak. prilikom izadavanja fakture)?
R Ako je dokazivo da je PDV već obra

čunat prilikom prodaje, onda nije
potrebno ni evidentirati.
RC: U julu 2022. godine smo izvezli ciglu

(naš gotov proizvod), u decembru 2023.
god. kupac nam vraća robu. Na carini je to AP: Poslovna jedinica (butik) je zatvorena
odrađeno po hitnom postupku i na špe- davno, ali ostala je određena količina robe
diciji su nam rekli da od carine nećemo na stanju, ta roba se vodi u bruto bilansu
dobiti nikakav dokument osim carinske poduzeća (konta 13302 D, 13702 P, 13802
deklaracije. Na koji način to evidentirati P). Prilikom kontrole UIO, inspektori su na-
u eKIF-u? Da li evidentiramo kao storno ložili da se napravi interna faktura prema
izvoza ili na neki drugi način? Kako knjiži- nepoznatom kupcu (kao da je roba prodata)
ti troškove nastale pri povratu robe i da li te obračunali PDV u iznosu konta 13802 P.
povrat knjižimo kao storno prihoda ili neko 1. Kako trebamo postupiti u poreznom
drugo konto? smislu vezano za izdatu internu fakturu?
R Ako je tretirano kao povrat, tj. bez 2. Trabamo li fiskalizirati?

obračuna carine i PDV-a, onda ništa 3. Trebamo li položiti novac u blagajnu jer
ne evidentirate u eKUF i PDV prijavu. Ako je to za njih neprikazana realizacija?
je tretirano kao klasični uvoz, uz obračun 4. Kako računovodstveno sve rasknjižiti?
carine i PDV-a, onda se evidentira kao tip
04 u eKUF, a u PDV prijavi u poljima 22 i 42. R Da odmah raščistimo: ako je roba
zaista na stanju, inspekcija nije ima
la osnova ni za šta od navedenog. Ali, ako
je (što je vjerovatnije) ta roba samo fik
tivno “na stanju” (tj. samo u knjigama), in
RC: Tretirano je kao povrat bez obraču-
spektori su to sasvim opravdano tretirali
na PDV-a. Kako knjižiti, storno prihoda
kao manjak, na koji ide i interna PDV fak
ili neko drugo konto pošto je povrat robe
tura sa PDV-om na vlastiti teret. Tu fak
koja je izvršena 2022. godine?
tura treba i fiskalizirati. Novac ne možete
R Budući da je zatvoren period koji bi

ste stornirali (2022.), preostaje jedino
na teret ostalih rashoda evidentirati povrat
položiti nigdje, jer ga nema (osim ako bi
ste za taj manjak teretiri neko odgovorno
lice?) Računovodstveno, manjak se knjiži
(princip je da se uvijek stornira prihod po na rashod, a zalihe se razdužuju. U pore
osnovu povrata - sve dok se ne predaju FI). znom bilansu, taj manjak je nepriznat.
NJ: Prilikom pripreme za inventuru, usta- LK: Poslovni subjekt je registrovan kao
novili smo da neki artikli nisu skinuti sa sta- udruženje. Redovno se vrše uplate po
osnovu članarina, a udruženje pored svo-
jih djelatnosti iz statuta vrši i druge djelat-
nosti (iznajmljuje vlastite nekretnine) i sa-
R Ako tu uslugu naplaćujete, da. Ako ne
naplaćujete uslugu, onda nema obra
čuna PDV-a na dijelove, a ni na uslugu.
mim tim je u sistemu PDV-a. Svaki mjesec
izdaje fakture za naplatu kirije i vrši pre-
fakturisanje režijskih troškova, naravno sa
PDV-om. Moje pitanje je, kada nam stigne NH: Ako imam uplatu od ino kupca, za koju
faktura (recimo od elektroprivrede) da li mi nije izdata faktura (još uvijek), da li imamo
na cjelokupan račun možemo priznati PDV obavezu izdati avansnu fakturu? Da li je
ili to trebamo raditi u nekom procentual- avans sa PDV-om ili bez?
R
nom omjeru? Formalno da, ali nema PDV-a na
R Trebali biste osigurati evidenciju avans jer i glavni promet prema ino
o potrošnji na primjer električne stranstvu neće biti s PDV-om.
energije u oporezive i neoporezive svrhe
i na temelju tog omjera priznavati ulazni
porez za dio utrošen u oporezive svrhe.
MG: Koji tip dokumenta treba koristiti za
izvoz proizvoda i robe po fakturama za
izvoz robe i proizvoda?
R
ST: Kakva je mogućnost angažovanja stu- Izvoz dobara za koji imate JCI se evi
denta preko studentskog servisa i koje po- dentira kao tip 04 u eKIF, a u PDV
reze i doprinose treba platiti u tom slučaju? prijavi u polju 12.
R Sa pravnog aspekta nije dozvoljeno

i znalo je biti prekršajno sankcio
nisano od strane inspekcije rada, jer ne
postoji pravni osnov. Porezni inspektori LjP: Organizirali smo promociju proizvoda
ne osporavaju, a i nemaju nadležnost da u hotelu za vikend. Na računu imamo troš-
osporavaju. Zakon o porezu na dohodak kove zakupa sale, troškove pića, ručka i
propisuje da je neoporeziv dohodak od 4 noćenje nekih gostiju koji su iz drugih gra-
prosječne mjesečne plaće zaposlenih. dova. Za koje stavke bi mogla odbiti PDV?
R Od navedenog, PDV možete odbiti

za troškove zakupa sale.
MH: Koji je PDV tretman marketing usluga Piće, hrana i noćenje gostiju su u smislu
kupcu iz Srbije? PDV-a troškovi reprezentacije, na koje
nema prava odbitka ulaznog poreza.
R Prema članu 15. ZPDV, PDV se obra

čunava u sjedištu primaoca usluga
(u Vašem slučaju u Srbiji).
NJ: Pitanje je vezano za „neoporezive“
poklone (30% prosječne mjesečne plaće).
DO: Ako radimo zamjenu rezervnog dije- Firma ne isplaćuje na ime ovih poklona,
la u garantnom roku, a ne obračunavamo ali tokom godine zaposleni imaju team
PDV, da li treba obračunati PDV na naše Bulding, timske ručkove, iftar, paketići za
usluge zamjene dijela? djecu, druge koristi. Možemo li to pripisati

ovoj naknadi za poklone i povezati odlu- NZ: Šta u slušaju da se manjak neće na-
kom direktora? platiti, već trošak snosi firma? I u okviru je
R 30% prosječne plaće se veže za po dozvoljenog prema normativu UINO.

klone za vrijeme praznika (držav
nih,vjerskih, jubileja firme i sl.). Ako mo
žete podvesti pod to, onda bi bilo noe
R Ako je u okviru dozvoljenog, onda je
to dopušteni kalo, rastur, kvar i lom.
Nema PDV-a i porezno je priznat rashod.
porezivo. Na primjer ako su ručkovi za A ako je za manjak trebalo teretiti odgo
novogodišnje praznike, onda nema smet vorno lice, a nije, to povlači ponovo pita
nje da isto koristite. Za paketiće za djecu nje koristi.
definitivno možete koristiti.
AK: Ako je kod uvoza prevoznik ino lice, is-

DD: Budući da obračun rashoda amorti- postavljena faktura je uključena u carinsku
zacije počinje u mjesecu u kojem je stalno deklaraciju, da li ima još nešto što treba
sredstvo stavljeno u upotrebu ako stalno obračunati, platiti po pitanju PDV-a, pore-
sredstvo nabavimo na primjer 15.12. i ono za na dohodak ili drugih doprinosa?
R
se odmah stavlja u upotrebu (npr. klima PDV ne treba ako je dokazivo da je
uređaj) treba li rashod amortizacije raču- vrijednost usluge uključena u carin
nati za 15 dana upotrebe u 12. mjesecu ili sku vrijednost uvoza. Porez po odbitku je
za cijeli 12 mjesec? zasebna priča. Zakonski gledano, obave
R Iako je prezi propis naveo da trošak

amortizacije ide od stavljanja sred
stva u upotrebu, nije se nikada ospora
za postoji ako je nerezident uslugu pre
težno pružio u BiH, to jeste ako je veći
broj kilometara bio u BiH nego van BiH.
valo da uzmete cijeli mjesec (porezno su Ipak, ako s tom državom postoji ugovor
priznavali cijeli mjesec). Računovodstve o izbjegavanju dvostrukog oporeziva
no, možete i dnevno (ali se obično radi nja, nerezident se po tom osnovu može
lakšeg “snalaženja” uzima mjesečni nivo osloboditi ako dostavi dokumentaciju iz
- i gleda se da bude kompatibilan s pore člana 100. Pravilnika o primjeni Zakona
znim pravilima, tj. od početka mjeseca). o porezu na dobit. S druge strane, ako je
više kilometara bilo van BiH nego u BiH,
onda je već po Zakonu neoporezivo pore
zom po odbitku.
NZ: U slučaju utvrđenog manjka tokom
inventure, koje su obaveze pravnog lica u
smislu člana 17. Pravilnika o primjeni Za-
kona o porezu na dohodak? MG: Možete li nam reći koji je tip doku-
R Ukoliko se tereti odgovorno lice, u menta za finansijski KO ino kupcima?

tom slučaju nema koristi jer će se
naplatiti iznos manjka. Ako se odustane
od terećenja radnika (a ipak je odgovorno
R Izdata KO su tip 04 ako se mijenja
izvozna JCI, tip 05 ako se izdaje za
pruženu uslugu ino partneru, a 09 ako se
za manjak), tretiralo bi se kao korist (puni radi o nekoj zbirnoj KO za veći broj izvoza
doprinosi i porez). dobara.

ZK: U koji tip dokumenta u eKIF-u da evi- 1. Da li smo u obavezi vozati PDV na ta-
dentiramo knjižno terećenje? kve fakture?
R Ako je domaćem kupcu, onda je tip 2. Koji je najbolji način povrata uplaće-
dokumenta 01. Ako je ino klijentu ne zakupnine od povezanog lica. Da
usluga, onda je tip dokumenta 05. Ako je li izvršiti prefakturisavanje ili fakturu
kupcu izvezenih dobara, onda bi se najče knjižiti na potraživanje od povezanog
šće trebala mijenjati izvozna JCI pa bi se lica, pa to potraživanje naplatiti kad
rješenje UINO evidentiralo kao tip doku se budu stekli preduslovi za to, ili ne-
menta 04. sto treće?
R Usluge povezane s nekretninama

su oporezive u mjestu nekretni
ne. Prema tome, ako se prostor nalazi u
ZK: Zatvorena je poslovna jedinica Sloveniji, takva usluga nije oporeziva bh.
31.08.2023. godine, ostala nam je neotpi- PDV-om. Kada je u pitanju nadoknada,
sana vrijednost na kontu 014 – aplikacija, napominjemo da se porezna faktura iz
da li smo u obavezi da taj iznos isknjižimo i daje samo ako se potražuje naknada za
da umanjimo za dio ulaznog PDV-a? isporuku dobara i/ili usluga. U ovom slu
R Zatvorena poslovna jedinica, ali da li čaju ne vidimo da domaća firma nešto is
firma još uvijek postoji?! Ako posto poručuje svojoj kćerci firmi u Sloveniji pa
ji, onda i aplikacija u knjigama još uvijek stoga ne postoji potreba izdavanja fak
postoji. Ne treba ništa isknjižavati (osim ture. Nadoknada se u tom slučaju može
ako ne planirate prestanak korištenja tražiti na osnovu nekog ugovora, poziva
aplikacije, a PDV-a nema ako nema pre na plaćanje, knjižnog terećenja ili nekog
nošenja aplikacije na drugu osobu). drugog dokumenta koji, po svojoj prirodi,
nije porezna faktura.
LK: Utvrđen je manjak na popisu, ukoliko

se tereti radnik, za koji iznos se tereti (na- AM: Ako imamo ugovor o zakupu na 5 go-
bavna*17%) ili samo nabavna vrijednost? dina za zakup poslovnog prostora u trgo-
R
vačkom centru u svrhu obavljanja trgovi-
Kada se za manjak tereti radnik,
ne - prodaja igračaka, gdje se određenim
osnovica za PDV je tržišna vrijed
članom predviđa mogućnost produžavanja
nost (član 20. stav 8. ZPDV i član 22. stav
- aneksiranja ugovora, da li na ulaganje u
3. Pravilnika). Za Vaš slučaj – naravno, da
adaptaciju prostora za pripremanje objek-
na to ide i PDV.
ta za rad možemo odbijati ulazni PDV jer
osnovu ugovors nije na 10 godina? Trenut-
no objekat nema završene podove, zido-
JH: Firma iz BiH je osnovala firmu u Slo- ve, a ugovorom je predviđeno da ćemo te
veniji. Za osnivanje između ostalog imaju i troškove snositi mi.
R
troškovi iznajmljenog poslovnog prostora. Ulazni porez se može odbiti za ula
Budući da ta firma ne ostvaruje nikakav ganja u prostor koji se koristi za
promet, a zakupninu treba platiti, fakture obavljanje oporezive djelatnosti. Rok iz
dolaze na firmu u BiH. ugovora nije uslov za odbitak, ali bi se u

slučaju da obveznik napusti prostor prije vrijednost računarske opreme se može
desete godine njegove upotrebe morao u cijelosti priznati kao rashod odmah u
napraviti srazmjernu ispravku odbitka godini u kojoj je ta imovina nabavljena i
ulaznog poreza po članu 36. ZPDV. stavljena u upotrebu.
NB: Ako pravno lice iz Slovačke ispostavi DO: Imamo namjeru graditi poslovni obje-
fakturu preduzeću iz FBiH za konsultant- kat. Pošto već trebamo uplatiti avans, pita-
ske usluge (prava pomoć oko osnivanja i nje je kada možemo uzimati odbitni PDV?
pripajanja preduzeća u BiH) kakav je as- Od izdavanja urbanističke ili tek od izda-
pekt poreza po odbitku i PDV-a? Hoće li vanja građevinske dozvole. Do tada na pri-
se podnositi POD obrazac uz prilaganje vremeno neodbitni PDV?
R
odgovarajuće dokumentacije za oslobađa- Ako se radi o izgradnji, ona postaje
nje plaćanje poreza i hoće li se obračunati legalna onda kada se pribavi gra
i vozati PDV u takvom slučaju? đevinska dozvola (pa se od tada može i
R To je vrsta usluge za koju je mjesto

prometa tamo gdje je primalac, a to
znači da domaći primalac mora obraču
odbijati ulazni porez koji se do tada vodi
kao privremeno neodbitni).
nati bh. PDV na vrijednost primljene fak

ture. To je izlazni porez, a u isto vrijeme
NDž: Firma registrovana za promet nekret-
je i ulazni porez (pa se odbija ako postoji
nina, da li prilikom prometa nekretninama
pravo na odbitak ili iskazuje kao krajnja
promet istih gledoa kako promet robe ili se
potrošnja ako ne postoji pravo na odbi
primjnjuju pravila za promet nekretnina gle-
tak, s tim da u ovom slučaju ne postoji
dano sa stanovišta Zakona o PDV. Odnosno
pravo na odbitak jer se ne radi o nabavci
ako ova firma kupi nekretninui korsti odbitni
za vlastiti oporezivi promet).
PDV ( prvi prodaja), da li prilikom prodaje iste
Za porez po odbitku ne treba raditi ni treba obračunati izlazni PDV ili obračunati
šta ako slovački pružalac usluge nije dola bez PDV-a sa obavezom ispravke ulaznog?
zio u BiH. Hipotetički, da je to lice dolazilo
u BiH, njegova naknada bi bila oporeziva
porezom po odbitku, uz mogućnost oslo
R Zakon o PDV kod prometa nekretnina
ne pravi razliku između nekretnina koja
su obveznikova roba i nekretnina koja su nje
bađanja ako bi nerezident rezidentu do
govo sredstvo. Promet nekretnina je opore
stavio dokumentaciju iz člana 110. Pravil
ziv samo onda kada je to dopušteno u članu
nika o primjeni Zakona o porezu na dobit.
25. ZPDV i članu 8. Pravilnika (tj. ako se radi
o prometu nedovršene nekretnine ili prvom
prometu dovršene nekretnine koja nije kori
AK: Obrtnik u decembru nabavio računar štena ili je korištena do dvije godine).
u vrijednosti od 5.300,00 KM. Da li se taj
računar može odmah priznati kao rashod
ili rashodujemo putem amortizacije?
MK: Ukoliko prodajemo opremu (dizalicu)
R Prema članu 40. Pravilnika o pri

mjeni Zakona o porezu na dohodak,
koju smo nabavili 2000. godine, da li se na
fakturi iskazuje PDV ili ne?

R Na fakturi se iskazuje PDV. situacija, a koja nije predviđena Zakonom
i Pravilnikom, jeste kada porezni obveznik
koristi ovaj porezni poticaj u prvog godi-
ni zaposlenja novog radnika (kada je for-
malno-pravno i počeo radni odnos između
FP: Udruženje koje se bavi humanitar- poreznog obveznika i radnika), dok u na-
nim aktivnostima, želi da uveze određenu rednoj godini (poreznom periodu), porezni
opremu i donira je vatrogasnom društvu. obveznik omaškom propušta koristiti ovaj
Jesu li u obavezi plaćanja carine i PDV-a porezni poticaj, dok s druge strane nije do-
pri uvozu? lazilo do ikakvih izmjena u odnosu između
R Carinski propisi poznaju određena poreznog obveznika i zaposlenika – zapo-

oslobađanja za uvoz dobara za va slenik i poslodavac zadržavaju isti odnos
trogasce, ali su to vrlo specifična pravila kao i u prvoj godini zaposlenja radnika.
za koja su utvrđeni posebni akti koje tre Da li porezni obveznik poreza na dobit,
ba pogledati, a u njima uslovi koje treba ima pravo da nastavi koristiti ovu poreznu
zadovoljiti. olakšicu sada za 2023. godinu za te iste
radnike iz 2020. godine jer njima nikada
nije mijenjan radno-pravni odnos s tim po-
reznim obveznikom?
R
EA: Isplata akumulirane dobiti izvršit će se
Mišljenje Porezne uprave da ne
vlasniku tako što će se fakturisati vozilo.
može, a naš savjet je da podnese
Vozilo je nabavljeno bez PDV-a, tako da bi
te zahtjev za izmjenu porezne prijave za
i izlazna faktura bila bez obračunatog PDV-a.
“propuštenu” godinu pa da time premo
Na osnovu kompenzacije bismo zatvorili
stite problem.
obavezu i potraživanje od vlasnika. Da li
je ovo obavljeno u skladu sa propisima (uz
donošenje odluke o isplati dobiti)?
R Da, s tim da morate napraviti Izvje ALj: Podnijeli smo zahtjev za izmjenu po-
štaj o transfernim cijenama kroz koji rezne prijave, ali zbog isteka roka za izmje-
će se analizirati da li je vozilo prodato po nu, nisu nam odobrili.
tržišnoj vrijednosti. Ako jeste, onda neće
biti korekcije porezne osnovice, a ako je
cijena bila niža od tržišne, onda se za ra
R Ako misle na rok od 180 dana, on
vrijedi samo za samoinicijativnu iz
mjenu od strane obveznika, ali izmjena
zliku do tržišne vrijednosti mora uvećati prijave je moguća i poslije toga uz učešće
osnovica za porez na dobit. PUFBiH.
ALj: Korištena je porezna olakšica po ALj: Izdato nam je Rješenje u kojem nam
osnovu novouposlenih radnika u porez odbijaju prihvatiti zahtjev za izmjenu Po-
nom bilansu za 2020. godinu. U toku iste rezne prijave i poreznog bilansa navodeći
godine su zaposlenici zaista i prvi put za- član 7., stav 7., Zakona o Porezu na dobit
poseleni, odnosno početak korištenja pozivajući se na konzistentnost porezne
olakšice je počeo u godini kada je prvi put i osnovice kao način utvrđivanja poreza na
stečeno pravo. Ono što je u praksi moguća dobit, prema kojoj smatraju da jednom
propuštena godina korištenja okakšice se DD: Drušvo se bavi pružanjem usluga pre-
smatra potpunim gubitkom olakšice za sve voza u zemlji i inostranstvu. Za plaćanje
naredne godine. goriva i cestarine u inostranstvu koristi
R Možemo reći samo da se ne slažemo s kartice od inostrane firme. Od te inostra-

tim da je mogućnost izmjene porezne ne firme čija je to aplikacija odnosno, koja
prijave “propala” samo na osnovu proteka omogućava to plaćanje dobija račun sva-
180 dana. Ako imate volje i živaca, vodite kih 15 dana. Da li za tu vrstu usluge mora-
postupak dalje na naredne instance. mo „vozati“ PDV?
R Način plaćanja nije bitan za PDV.

Bitna je vrsta prometa. Promet go
riva je promet dobara koji se oporezuje
SB: Na popisu je utvrđen manjak osnov-
tamo gdje se taj promet desio (tj. u ovom
nog sredstva. Tereti se pravno lice. Da li je
slučaju van BiH). Cestarina je naknada
osnovica za PDV nabavna ili tržišna vrijed-
za korištenje ceste i oporezuje se prema
nost osnovnog sredstva?
mjestu izvršenja usluge, tj. van BiH. Da
R Kod terećenja zaposlenika, vlasnika

i slično osnovica za PDV je tržišna
vrijednost onoga što nedostaje.
kle, domaće lice ni u jednom slučaju ne
mora obračunavati bh. PDV.
AM: Da li se mogu priznati rashodi iz ra-

SC: Imamo fotokopirni aparat koji je otpi- nijeg perioda (na primjer, 2021. godina) u
san i nije više upotrebljiv. Da li isti možemo tekućem poreznom bilansu za 2023. go-
isknjižiti, tj. otpisati? Koja vrsta dokumen- dinu ako smo dobili neke fakture koje se
tacije je neophoda u tom slučaju te da li odnose na redovno poslovanje, a iste su
ovaj događaj evidentirati u eKUF? propuštene u knjiženju 2021. godine?
R To je imovina koja je (pretpostavlja

mo) vrijedila manje od 10.000 KM pa
se na nju ne primjenjuju pravila člana 36.
R Možete, tretman poreznog prizna
vanja je isti kakav bi bio da ste pri
znali u 2021. godini.
ZPDV. U ovom slučaju je dovoljno da ima
te trag o tome kako je zbirnuto to sred
stvo. Ako ne postoji promet, nema PDV-a.
Nema ni potrebe da se evidentira u PDV AS: Kada poklanjamo robu sa vlastitog
evidencije ako je vrijednost bila nula. skladišta drugim fizičkim licima, imamo li
pored PDV-a obavezu obračuna poreza na
dohodak?
ZI: Da li se rashod po osnovu krađe robe ili

stalnih sredstva može tretirati kao porezno R Ako robu poklanjate radnicima ili
licima koja ste angažovali kao neki
vid drugih samostalnih djelatnosti, tržiš
priznat rashod ukoliko za isti ne postoji za-
pisnik police ili je zapisnik policije uslov? na vrijednost tih dobara je njihovo opore
zivo primanje. Ako se poklon daje drugim
R Morate uvjeriti inspektore da se za

ista desila krađa, a to nije moguće
usmenom tvrdnjom.
fizičkim licima, nije oporezivo porezom
na dohodak (ali bi moglo biti oporezivo
kantonalnim porezom na poklon), a uz to

treba na osnovu svih okolnosti ocijeniti osnivač obrta unio sredstva u obrt, to čak i
je li tako nastali rashod porezno priznat. nije pozajmica jer ne postoje dva lica.
FL: Imamo evidentirane zamjene artikala SC: Kada imamo manjak u maloprodaji
(artikli različite boje gdje je jedan u višku, i teretimo odgovornu osobu, šta je PDV
a drugi u manjku), ali su različite nabavne osnovica jer je već u maloprodajnoj cijeni
cijene zbog različitog perioda nabavke. Da li uračunat PDV?
R
se takve razlike mogu “prebiti”, a na razliku U tom slučaju se zadužuje lice za
nabavne vrijednosti obračunati PDV i da se maloprodajnu vrijednost pa je PDV
ta razlika evidentira na rashode perioda ili već preračunat u toj vrijednosti.
eventualno teret radnika ili, pak, na prihod
od viškova ako je razlika na drugoj strani?
R Sudit će se od slučaja do slučaja. Ako

je evidentno i/ili dokazivo da je doš
lo do zamjene istog artikla različitih boja,
EZ: U slučaju da teretimo neko lice,
kada ide interna faktura i PDV na na-
bavnu vrijednost, a kada ide faktura po
onda ne bi trebalo biti posljedica. S druge
tržišnim cijenama?
strane, višak jednog i manjak drugog arti
kla se ne mogu prebijati ako zamjena nije
evidentna i/ili dokaziva, kao ni u slučaju
da se radi o različitim artiklima.
R Ako teretite lice, ide faktura s tr
žišnim cijenama. Ako manjak pada
na teret pravnog lica (bez terećenja od
govornog lica), tada ide interna faktura i
PDV na nabavnu vrijednost.
SC: Ukoliko se manjak knjiži na teret prav-

nog lica (579) potrebno je obračunati PDV.
Da li je osnovica nabavna cijena ili VPC bez ZI: Da li imamo pravo odbtka na novogo-
PDV ako se na skladištu roba vodi po VPC? dišnje paketiće za djecu uposlenika (vri-
R
jednost cca 50,00 KM po djetetu)? Da li
Kada se za manjak tereti zaposlenik,
knjižiti na reprezentaciju ili na neki drugi
osnovica je tržišna cijena. Ako za
način?
manjak nije trebalo teretiti nekog zapo
slenika, nego rashod pada na teret obve
znika, osnovica za obračun PDV-a na in
ternoj fakturi je nabavna vrijednost robe
R Nemate pravo na odbitak ulaznog
poreza. Možete u okviru 524 (ako
se opredijelite na varijantu neoporezivih
ili proizvoda koji nedostaju. isplata do 30% u odnosu na prosječnu
FBiH plaću).
EZ: Da li se pozajmica kod obrta mora vrati-

ti unutar godine i da li se, ukoliko se ne vra- SS: Kojim propisima je regulirano evidenti-
ti, obračunava 10 % poreza na dohodak? ranje svih manjkova u PDV evidencijama?
R Pozajmica traje onoliko koliko su se

dogovorili zajmodavac i zajmoprimac.
Ne postoji zakonski rok. Dodatno, ako je
R Izmijenjeno Tehničko uputstvo za
e-evidencije je od X/2023 propisa
lo da se unose “manjkovi”, bez pravljenja

razlike jesu li u pitanju oporezivi ili ne manja od nabavne vrijednosti, na koji na-
oporezivi manjkovi. čin prodati po nižoj cijeni od nabavne ci-
jene i koja je obaveza firme sa stanovišta
evidentiranja zaliha, poreza i PDV-a?
IP: Da li se svaki manjak na teret pravnog

lica tretira kao vlastita potrošnja u vanpo-
R Osnovica za PDV je prodajna vrijed
nost (koliko god iznosila). Izuzetak
bi bio prodaja povezanom licu (u tom slu
slovne svrhe?
čaju bi se uzimala tržišna vrijednost kao
R Vanposlovna upotreba je ako je ma

njak rezultat prekomjernog KRKL,
ako se nešto baca ili uništava ili pokla
osnovica). U oba slučaja prihodi od pro
daje i nabavna vrijednost prodate robe ne
bi bili korigovani kroz porezni bilans (tj.
nja (a nije istekao rok trajanja i ako nije negativna razlika bi se smatrala porezno
označeno rokom trajanja koji je istekao) priznatim rashodom).
ili ako ne postoji nikakav dokumentirani
trag o višoj sili. Po poreznom bilansu je
nepriznat svaki manjak na teret rashoda
pravnog lica na koji se obračunava i PDV, EK: Ako radim otpis robe sa skladišta sa
a porezno je priznat svaki takav rashod obavezom obračuna PDV-a, da li se pravi
na koji nema PDV-a (normirani KRKL, interna faktura uz tip dokumenta 07, a ne
viša sila, dokazana krađa, uništenje zbog 02 kako je do sada bilo?
R
isteka roka trajanja). Tako je (od evidencija za X/2023).
AN: Ukoliko se manjak ne može pripisati

odgovornoj osobi nego se knjiži kao trošak FP: Da li se troškovi team building-a sma-
na teret pravnog lica, da li je to porezno traju koristima radnika?
R
priznat ili nepriznat trošak? Da, to je oporeziva korist radnika.
R Prije svega, PU će ocjenjivati je li

neko, shodno okolnostima, trebao
biti opterećen pa će se na osnovu toga
odrediti je li to “samo” nepriznati rashod
AI: Koji je porezni tretman paketića za dje-
firme ili je oporeziva korist radnika. Da
cu zaposlenika kao i organizovane novo-
bi rashod po osnovu manjka bio porezno
godišnje proslave za zaposlenike?
priznat, morao bi zadovoljavati kriterije
neoporezivosti iz propisa o PDV-u, pri
čemu inspektori mogu “koristiti” i pravila
iz Pravilnika o porezu na dohodak, po ko
R S aspekta poreza na dohodak, pake
tići su neoporezivi ako se uklapaju u
30% prosječne plaće po jednom zaposle
jima je korist svaki manjak za koji je “tre nom, UKUPNO u toku jedne godine, što
balo teretiti” odgovorno lice. je priznato i po poreznom bilansu. Ako bi
bilo više od toga, to je korist zaposleni
ka. S aspekta PDV-a, radi se o neposlov
noj svrsi, pa nema prava odbitka ulaznog
EO: Kada imamo zalihe na stanju koje su PDV-a, pa ni obaveze za izlazni PDV.
uvezene, ali je trenutna prodajna cijena
AN: Da li je pogrešno manjak knjižiti na SC: Tvrtka daje za poklon kišobran sa lo-
teret pravnog lica i u poreznom bilansu ga gom firme čija vrijednost nije veća od
prikazati kao porezno nepriznat trošak? 20,00 KM. Da li je to reprezentacija ili
R Zavisi od okolnosti, ne postoji je marketinška usluga?

dinstveni odgovor koji je primje
njiv na sve situacije. Opravdano je ako
je bilo objektivno da se u datom sluča
R U pitanju je porezno priznat rashod
(marketinška usluga).
ju za manjak ne tereti radnik i ako su

zadovoljeni svi uslovi za neoporeziva
nje PDV-om. RC: Ako dajemo majice i radna odijela sa
logom firme, da li je to porezno priznat
rashod, ako su majice su ispod 20, 00 KM,
a odijela su preko 20,00 KM?
R
SF: Pravno lice je odlučilo da uništi elektro- Do 20,00 KM je priznato, preko
ničku opremu koja je u potpunosti amor- 20,00 KM nepriznato.
tizovana. Firma koja je registrovana za
uništenje pomenute opreme dostavila je
dokumente o izvršenom preuzimanju robe AP: Da li je odbitni ili neodbitni kod knjiže-
za uništenje. Da li je potrebno platiti PDV nja faktura za reklamni materijal čija nabav-
s obzirom na to da pravno lice inače nema na vrijednost ne prelazi 20,00 KM/kom?
R
pravo odbitka ulaznog PDV-a? Da li je oba- Odbitni je PDV bez obaveze obra
vezno prisustvo sanitarnog inspektora? čuna PDV-a prilikom podjele rekla
R Ako je u pitanju roba, potrebno je mnog materijala.

obračunati PDV na internoj fak
turi. Ako je u pitanju bila oprema, onda
se može izbjeći oporezivanje PDV-om
DO: Da li pokloni preko 20,00 KM vrijed-
pod uslovom da imate dokaze o uniš
nosti predstavljaju potpuno nepriznat ras-
tenju ili drugom adekvatnom zbrinja
hod? Da li se može primijeniti 30% - 70%?
vanju takv ih dobara. Dodatno, ako je u
pitanju bila oprema nabavne vrijedno
sti više od 10.000,00 KM, postojala bi R Omjer 30%:70% je primjenjiv samo
na poklone do 20,00 KM.
obaveza srazmjerne ispravke odbitka
ulaznog poreza po članu 36. ZPDV ako
prethodno nije korištena pet kalendar
skih godina. NK: Da li na donacije fizičkim licima mora-
mo platiti 10% poreza na dohodak i preda-
ti APR -1036?
AF: Da li se obračunavaju doprinosi u slu-

čaju team building-a?
R Morate (osim za slučaj liječenja).
R Da, takav izdatak se tretira kao ko

rist zaposlenih, pa slijedi obračun
poreza i doprinosa. AR: Da li se smatra porezno priznatom
uplata direktno na račun vjerskoj zajednici?

R Ako je uplata izvršena za humani
tarne, obrazovne ili kulturne svrhe,
smatra se porezno priznatom. Za porezno
SB: Domaća firma treba da fakturiše po-
vezanom pravnom licu u inostranstvu
određeni iznos za usklađivanje transfernih
priznavanje rashoda nije dovoljno samo cijena. Inače pravno lice iz BIH vrši proi-
to da je uplata izvršena vjerskoj zajednici. zvodnju i promet dobara prema ovom po-
vezanom licu. Da li će se morati ova faktu-
ra iskazati sa PDV-om?
AO: Kako se tretiraju isplate penzionerima

za Novu godinu?
R Pitanje je šta fakturišete. Ako ne vr
šite isporuku dobara ili usluga, onda
nema prometa pa se nema šta fakturisati
R Putem obrasca APR-1036 i obračun

10% poreza na dohodak.
i nema se šta oporezovati PDV-om. PDV
je porez na naknadu za neki promet do
bara i usluga. Prema tome, ako naknadno
teretite lice kojem ste prethodno nešto
NK: Da li firma organizovana kao d.o.o. isporučili, ovo će dijeliti porezni tretman
(koja je u državnom vlasništvu) može ispla- “glavne” naknade za tu isporuku. Među
titi pomoć bivšim radnicima (penzioneri), tim, ako ništa niste i nećete isporučiti,
da li se tada obračunava samo porez na nego samo tražite da vam neko finansij
dohodak ili idu i “mali“ doprinosi? ski nadoknadi nešto, onda tu nema PDV-a
jer nema prometa.
R Obračunava se samo porez na do

hodak (obrazac APR 1036).
SB: Ako vršimo otpis obaveza premo ino-

DĐ: Koji član Zakona o porezu na dohodak stranom dobavljaču, da li imamo obavezu
pokriva teambulding kao oporezivu korist za korekciju PDV-a?
zaposlenika?
R Ne, to se odnosi samo u slučajevima
R U propisima nema riječi “teambui kada ulazni PDV nije plaćen dobav
ding”, a formalno obrazloženje je da ljaču - domaćem obvezniku.
je oporezivo sve što poslodavac plati za
radnike, pokloni radnicima ili pruži radni
cima ako to nije oslobođeno po čl. 5. i 10.
AD: Da li su u skladu sa propisima o PDV-
Zakona, odnosno po čl. 19. i 20. Pravilnika
u oporezive provizije, odnosno naknade za
o primjeni Zakona o porezu na dohodak.
obradu kredita kod finansijskih institucija?
JK: Treba li voditi evidenciju o datim po-

R Ne, ne plaća se PDV na usluge odo
bravanja i upravljanja kreditima.
klonima zbog priznavanja ulaznog PDV-a?
R Formalno bi trebalo za poklone male

vrijednosti iz člana 5. ZPDV (a da bi
se znalo da istom licu nije poklonjeno više
SN: U preduzeću imamo radnika koji
ima teže oboljenje. Prošle godine ispla-
od jednog poklona u jednom proizvodu). tili smo dvije prosječne plaće, da li se
može isplaćivati pomoć svake godine ili

je to samo jednom dozvoljeno. Koliko
možemo isplatiti neoporezivo roditelju
djeteta kod koga je dijagnosticiran dija-
R Možete (do 30% je u odnosu na pro
sječnu FBiH plaću).
betes?
R Strogo formalno, u propisima o po

rezu na dohodak piše “jednokratno”
i to bi doslovno značilo jednom za jedan
MM: Koji je tretman novogodišnjih paketi-
ća u poreznom smislu u Republici Srpskoj?
slučaj. Ipak, poznato nam je da su inspek

tori po ovom pitanju blaži nego inače pa
R Na paketiće do 100,00 KM za djecu
zaposlenih, i to do 15 godina se ne
plaća porez na dohodak.
se toleriše kao jednom godišnje. Maksi
malni neoporezivi iznos je isti i za teško
oboljelog radnika i za teško oboljelog
člana radnikove porodice. Donacija licu MK: Firma d.o.o. je platila smještaj i koti-
koje nije radnik je oporeziva (obrazac zaciju putem organizatora seminara za lice
APR-1036), osim kada se uplata vrši na koje nije uposlenik firme uplatioca. Kakav
posebno otvoreni račun za prikupljanje tretman ta uplata ima za uplatioca i lica za
sredstava za liječenje. koje je izvršena uplata?
R Ako je to lice angažovano na se

minaru, onda mu je to dohodak od
drugih samostalnih djelatnosti. Ako je to
SDž: Ukoliko isplaćujemo poklone povo-
samo “slušalac” koji nema nikakvu oba
dom vjerskih i državnih praznika u novcu,
vezu prema isplatiocu, onda nije njegov
da li se može isplatiti 370,00 KM na godiš-
oporezivi dohodak.
njem nivou?
RAČUNOVODSTVO
SS: Da li postoji prepreka da se trošak iz otpisan jer se dugi niz godina koriste. Po-
2023. godine prizna u bilansima za 2023. pisom je utvrđeno da se dugodišnjim kori-
godinu, ako fakturu dobijemo u februaru štenjem jedan dio uništio te ne mogu više
2024. godine? koristiti svrsi. Koji je dalji postupak sa tim
R Takav trošak se i treba priznati sredstvima, možemo ih jednostavno isknji-

u 2023. jer pripada obračunskoj žiti i na koji način?
‘23. godini.
R Najlogičnije je da se te uništene
skele prodaju u staro željezo, sa
PDV-om na otkupnu cijenu, a nakon
toga se isknjižava i njihova nabavna i
SM: Društvo se bavi građevinarstom. Na njihova otpisana vrijednost. Otkupna
ostaloj opremi imamo evidentirane građe- cijena je prihod.
vinske skele. Jedan dio tih skela je odavno

AB: Da li se može rezervisati trošak vezan
za isplatu pomoći od poslodavca ako smo
donijeli odluku u 2023. godini, a namjera-
R Nije ispravan obračun 5%. Sto
pa amortizacije se utvrđuje prema
ugovorenom periodu za svaki pojedina
vamo isplatiti u 2024. godini? čni najam. Preporuka je da obračunavate
R Rezervisanje nema smisla jer se amortizaciju u skladu s rokom iz ugovora.

isplata odnosi na prava na dan ispla
te (to jeste ko je na dan isplate u radnom
odnosu) - tada formalno i nastaje obave
NH: Da li je sa stanovišta MRS (ispravnost
za poslodavca.
BU) dopušteno amortizovanje opreme
(male vrijednosti) u 100% iznosu u jed-
nom obračunskom periodu? Sa poreznog
BK: Za obračun amortizacije postrojenja aspekta je jasno. Ako jeste koji je to iznos
i opreme u proteklim godinama korištene male vrijednosti?
R
su stope od 12%. Da li je moguće u ovoj Da, jer se smatra da ti iznosi nisu
godini promijeniti stopu na propisanu od značajni i neće uticati na tačnost fi
15%, kako na već postojeću opremu koju nansijskih izvještaja (izuzetak bi naravno
imamo tako i na nabavljenu u ovoj godini? bila na primjer nabavka 10.000 hotelskih
R U poreznom bilansu možete. U ra stolica po cijeni od 900,00 KM - koje bi

čunovodstvenim evidencijama mo po slovu Zakona o porezu na dobit mogli
žete jedino ako to ima uporište u procije otpisati jednokratno, a računovodstveno
njenom vremenu upotrebe imovine. bi dovelo do pogrešnih FI).
BK: Da li isto vrijedi i za opremu nabavlje- AR: Koja je maksimalna stopa amortizacije
nu u 2023. ili ipak ne? (Nastavak na pret- koja bi bila priznata za poslovnu kancela-
hodno pitanje) riju, a kolika za laboratoriju? Općenito, za
R
građevine se koristi stopa od 5%, ali po-
Da, trebali biste grupisati slične
stoji li specifična raspodjela prema svrha-
stavke opreme i na osnovu toga
ma upotrebe?
utvrđivati korisni vijek upotrebe (bez ob
zira kada su nabavljeni ako imaju slične
karakteristike). R Maksimalno porezno priznata je 5%
za sve objekte (osim za ceste, komu
nalne objekte i željeznicu za koje je 10%).
Računovodstvena je ona koja odgovara
procijenjenom vremenu upotrebe imovine.
NH: Imamo ulaganja u tuđa sredstva i
prema ugovoru o vijeku trajanja dobijamo
izračun koji preporučuje stopu amortiza-
cije od 6,66%, a primjenjujemo stopu od EH: Preuzeli smo klijenta - preduzeće kod
5% na građevinu jer se ulaganje odnosi na kojeg prethodni knjigovođa/računovođa
objekat uključen u grupu 021. Drugim ri- nije postupao u skladu s zapisnikom o pot-
ječima, koristimo nižu stopu od one koja punoj kontroli indirektnih poreza iz 2022.
proizlazi iz vijeka trajanja. Da li bi neko godine. U zapisniku su evidentirane brojne
mogao osporiti ovakav pristup? nepravilnosti u vezi s PDV-om, posebno

u pogledu utvrđenih nepostojećih manj- JK: Postoji li obaveza slanja IOS-a obrtni-
kova opreme, stalnih sredstava i gotovih cima? Kada nastupa zastara potraživanja
proizvoda. Kako pravilno postupiti u ovoj od obrtnika u slučaju utuženja istih?
R
situaciji? Razmatramo opcije, uključujući IOS je vezan za Zakon o računovod
izmjenu godišnjeg obračuna za 2022. ili stvo i reviziji u FBiH koji se primje
isknjižavanje navedenih manjkova u ovoj njuje samo na pravne osobe. Obrtnici
godini kako bismo donekle reflektirali nisu obveznici ZRiR ako oni nešto potra
stvarno stanje. žuju, ali su kao dužnici poput svih drugih
R Ako su te neevidentirane obaveze

značajne, trebalo bi izmijeniti finan
sijske izvještaje za 2022. Ako procijenite
dužnika. Zastara nastupa u skladu sa pra
vilima ZOO, a u ovisnosti od vrste potra
živanja i eventualnim prekidima roka.
da nisu, mogu se iskazati i u 2023. Šta je
za to preduzeće “značajno”, prosuđuje
te sami... U oba slučaja, bitno je da će te
obaveze biti iskazane u FI za 2023., kao AB: Ako se utvrdi manjak stalnih sredsta-
stanje obaveza 31.12.2023. godine. va, da li se manjak knjiži po sadašnjoj
vrijednosti, to jeste vrijednosti na 31.12.?
AH: U društvu, gdje je direktor istovreme- R Da, to je ispravan način.
no i jedini zaposlenik, ko je ovlašten obav-

ljati popis imovine i drugih sredstava osim
direktora?
AS: Da li još uvijek komisije za popis mo-
R Nema smetnje da angažuje treća

lica za obavljanje popisa, a mogao bi
i on sam (jer je viša sila dovela do tog).
raju dostaviti svoje Izvještaje o popisu sa
15.01.2024. godine, a centralna komisija
do 30.01.2024. godine? Nisam sigurna da
li su bile izmjene vezane za rokove za do-
stavu Izvještaja?
R
ZK: Firma iz Federacije otvorila je poslov- Ne, novim ZRiR propisan je krajnji
nu jedinicu u Republici Srpskoj. S obzirom rok usvajanja izvještaja 14. 2. za
na to da će biti potrebno izraditi godišnji prethodnu godinu, a lica internim aktom
obračun, uključujući bilans uspjeha i pore- regulišu dinamiku (kada će popisne komi
zni bilans za RS, da li je potrebno prijaviti sije dostaviti centralnoj, a kada centralna
certificiranog računovođu? Ako je to neop- upravi na usvajanje).
hodno, koje korake treba preduzeti i kome
treba prijaviti certificiranog računovođu?
R Ne. U RS se (u registar pravnih lica

koja pružaju računovodstvene uslu
ge, kod Ministarstva finansija RS, upisuju
NH: Da li je ispravno ako, prilikom popisa
imovine, uočimo ulaganja na tuđem objek-
samo d.o.o. - i koji su registrovani za pru tu prema ugovoru o korištenju na duži
žanje računovodstvenih usluga i ona kva period (sada evidentirana prema novom
lificirana lica - certificirane računovođe kontnom planu pod šifrom 0211), direktno
koje rade u tim pravnim licima. upišem njihovu vrijednost u popisnu listu?
Pri tome, naziv stavke na popisu jasno
ukazuje da se radi o ulaganju u tuđi obje- izvrši rušenje postojeće kuće i na tom
kat, sa dodatnim podnazivom koji precizira mjestu izgradi stambenu zgradu. Kuća
prirodu tog ulaganja? je kupljena s ciljem korištenja prava
R Tako je. Tu bi se formalno provjera preče kupovine prilikom prodaje zemlji-

valo da li postoji ugovor o zakupu šta. S obzirom na to da kuća neće biti u
koji potvrđuje poziciju ulaganja u tuđim aktivnoj upotrebi, koji je ispravan način
objektima. evidentiranja ove transakcije u poslov-
nim knjigama?
EZ: Imam situaciju gdje se proširuje radni

R Po plaćenoj vrijednosti evidentirate
kuću, koju prilikom knjiženja rasho
dujete. Troškovi čišćenja i pripreme ze
prostor, a tehnički prijem još nije obavljen. mljišta za izgradnju novog objekta uklju
Da li je potrebno angažovati građevinskog čujete u trošak sticanja novog objekta.
inženjera kao treće lice, s obzirom na to da
direktor ne može donijeti odluku samo-
stalno o preseljenju dijela administracije i
naložiti knjigovodstvu da stavi objekat u EA: Nabavili smo kompresor, mašinu koja
funkciju? trenutno nije stavljena u funkciju. Pušta-
R Formalno, za računovodstvene po nje u rad i eventualne dodatne pripreme

trebe može i “interno” lice, tj. upra bit će izvršeni od strane dobavljača nakon
va donijeti odluku da se taj prostor može kompletne isplate fakturisanog iznosa za
koristiti - što bi se smatralo aktiviranjem mašinu. Trenutno je mašina evidentirana
prostora. na kontu investicija u toku, ali nije sigurno
da će biti aktivirana do kraja tekuće godi-
ne. Kako postupiti u vezi s amortizacijom
u ovoj situaciji?
R
MB: Riječ je o općini gdje su u toku inve- Ništa, oprema se ne amortizuje sve
sticije u rekonstrukciju vodovoda i kanali- dok se ne pusti u rad.
zacije. Svi radovi su završeni, no nemamo
od nadležne službe rješenje o izvršenju
tehničkog prijema zbog žalbe koja je pod-
nijeta. Možemo li unatoč tome staviti na- NJ: Ako je vrijednost osnovnog sredstva
vedeni projekt u upotrebu? ispod 1.000,00 KM, planiramo amortiza-
R Ako se to može već koristiti (bez ciju tog sredstva u periodu od 2 godine.
obzira na tok žalbi i konačnog rješe Da li postoji neka poreska ograničenja ili
nja), onda možete aktivirati investicije. prepreke koje bismo trebali uzeti u obzir u
vezi s ovim postupkom?
RA: Firma je kupila kuću s pravom grad-

R Porezno je priznat jednokratni ot
pis za dugotrajnu imovinu NV ispod
1.000,00 KM. Ako ipak priznate kao stal
nje na općinskom zemljištu, unaprijed no sredstvo i primjenjujete stope amorti
očekujući buduću prodaju istog zemlji- zacije iz Zakona o porezu na dobit, onda
šta od strane općine. U planu je da fir- se gledaju maksimalne stope.
ma, po eventualnoj kupovini zemljišta,

BV: Da li bismo trebali evidentirati nabav- AH: Da li se stalno sredstvo po izvršenom
ke ispod vrijednosti od 1.000,00 KM kao ulaganju može staviti u upotrebu iako je
stalna sredstva, s obzirom na odredbe Pra- sporna zadnja privremena situacija koja
vilnika o primjeni Zakona o porezu na do- nije plaćena zbog čega je dobavljač podnio
bit, član 42, stav 4.? tužbu putem suda?
R Možete ih unijeti, posebno ako se ko

riste veći broj godina (nema prepreke
da ih tretirate i kao jednokratni trošak).
R Može, stavljanje u upotrebu nije
uslovljeno plaćanjem.
FK: Firma se bavi prodajom vozila, a prili-

NH: Ko je nadležan da donosi i da mijenja kom prodaje vozila ponekad plaća probne
računovodstvene politike? tablice za kupca kako bi omogućila preu-
R Uprava društva (direktor) je odgo zimanje i vožnju vozila. Firma nije dobijala
voran za donošenje računovodstve fakture od osiguravajućih društava, što re-
nih politika. zultira pojavom pretplate. Da li je moguće
tu pretplatu, koja uključuje određeni iznos
iz prethodnih godina, preknjižiti kao trošak?
NH: Šta ako nisu donesene i nisu dostupne

računovodstvene politike, već postupamo
R Ako ste nekome nešto platili, to lice
bi vam trebalo izdati neki dokument
(pa ako ne fakturu, onda nešto drugo što
prema regulativi koju smo obavezni pošto-
dokazuje da ste im nešto platili i da ste
vati u okviru porezne politike i računovod-
od njih nešto nabavili). Ipak, to je za vas u
stva, u skladu s važećim kontnim planom,
svakom slučaju trošak.
može li takav postupak biti smatran pre-
kršajem? (Nastavak na prethodno pitanje)
R Formalno za Vas kao računovođu

neće uticati na to da finansijski iz
vještaji budu suštinski tačni (jer ćete za
AF: Ako imamo manjak robe, da li se isti
može knjižiti na konto kala, rastura, kvara
potrebe revizije morati pripremiti značaj i loma?
ne računovodstvene politike koje će biti
objavljene u bilješkama). Za pravno lice
slijedi kazna iz ZRiR od 5 do 15 hiljada
R Da. Ako se dio manjka (pa i cijeli ma
njak) može “uklopiti” u dozvoljeni/
normirani kalo, rastur, kvar i lom, onda se
KM (jer nije donio akt o funkcionisanju
to tako i knjiži.
računovodstva), kao i za direktora od 1
do 3 hiljade KM.
NV: Da li se može otpisati obaveza prema

SDž: Ako je model vrednovanja troška in- dobavljaču starija od dvije godine?
R
vesticijske nekretnine, ima li tada amorti- Formalno ne jer je zastara 3 godine,
zacije? osim ako imate indicije da nikad ne
R Da, u tom slučaju isti je princip kao ćete platiti tu obavezu (npr. ugašeno prav
da je vlastita nekretnina (MRS 16). no lice, dobavljač odustao od naplate i sl.).

RM: Ove godine smo utvrdili da kupcu
nije izdata stvarna faktura, već samo
avansna faktura, što je razlog za evi-
R Da, kroz nivelaciju umanjujete po
jedinačnoj robi MPV umanjenjem
marže (dovoljna je odluka). Ako uđete u
dentirani manjak. Da li je moguće ove domen neto prodajne cijene, tada ćete
godine izvršiti povrat robe od lica koje imati i rashode na kontu 585.
je zaduženo za iznos manjka, te izdati
fakturu kupcu koji nije dobio stvarnu
fakturu, iako je dobio robu i ima avan-
snu fakturu? JH: Skladište repromaterijala se vodi po na-
bavnoj cijeni. S obzirom na to da su cijene
R Ako je to sve jasno i dokazivo, ne bi

trebalo biti ništa sporno.
nabavke repromaterijala tokom godine va-
rirale, u skladu sa tim se formirala prosječna
cijena izlaza pojedinačnih artikala sa skladi-
šta, pri čemu smo dobili neslaganje između
MM: Firma je registrovana za trgovinu na robnog i finansijskog stanja. Koji je ispravan
veliko i malo, te je osnovala poslovnu je- način usaglašavanja nastalih razlika?
R
dinicu koja će se baviti izdavanjema apar- Robno i finansijsko stanje bi trebali
tmana. Firma treba da aktivira zgradu koju biti usklađeni, ako je kroz materijal
je izgradila koja se sastoji od apartmana no knjigovodstvo postavljena ispravna
i poslovnih prostora koji će se isto tako metoda (prosječne ponderisane cijene),
iznajmljivati. Da li apartmane treba knjižiti a vrijednosti se preslikavaju u finansijsko
na 02, a poslovne prostore na 03 - investi- knjigovodstvo. Ako je tačno stanje u fi
cijske nekretnine? nansijskom knjigovodstvu, preostaje da
R Ako ćete izdavanjem apartmana uskladite robno s finansijskim.

preuzeti i obavezu pružanja prate
ćih usluga (kao što npr. rade hoteli kroz
čišćenje prostorija i druge prateće uslu
RN: Pravno lice iz FBiH osnovalo je po-
ge), tada se iskazuje na grupi 02. U su
slovnu jedinicu u Sloveniji. Na koji način se
protnom, i apartmani i poslovni prostori
vrši računovodstveno evidentiranje doku-
su unutar grupe 03.
mentacije za poslovanje poslovne jedinice
iz Slovenije?
NH: Ako smo imali nivelaciju cijena robe

na određene grupe proizvoda prije kraja
R Ako ta PJ vodi računovodstvo u
skladu sa propisima Slovenije, ona
se tamo ponaša praktično kao zasebni
poslovne sezone, sve u cilju održavanja subjekt. Odnosi matice i te PJ se tada ta
likvidnosti i poboljšanja koeficijenta obr- kođer evidentiraju kao odnosi sa poseb
ta robe, da li je pravilno samo imati odlu- nim subjektom, uz obavezu sačinjavanja
ku direktora koja sprovodi nivelaciju, na konsolidiranih finansijskih izvještaja.
primjer, linearno u određenom procentu
na zalihe takvih proizvoda? Da li je do-
voljno samo da direktor donese odluku i
izda nalog za knjiženje, pri čemu se tro- RS: Da li se dozvoljeni kalo ugrađuje u nor-
šak nivelacije evidentira na teret trgo- mativ proizvoda ili se dodatno može sma-
vačke marže? njivati kao dozvoljeni otpis?
R Odvojeno se prati kao dozvoljeni
otpis. R Na temelju izvještaja popisne ko
misije daju se prijedlozi za otpis, pa
uprava donosi odluku o isknjižavanju te
imovine.
DS: U firmi se iznos bruto potrošnje siro-

vine automatski razdužuje putem izdatni-
ce, što znači da dozvoljeni kalo ugrađen MK: Kako sada knjižiti fakturu i na koji
u normativ proizvoda također ulazi u ovu konto? (Nastava na prethodno pitanje)
R
kategoriju. Da li se ovo smatra problema-
Na 211 i grupa 49 (odgođeni prihodi).
tičnim postupkom?
R U tom slučaju možda gubite korisnu

informaciju o postotku kala koji na
staje trošenjem sirovine.
AK: Firma gradi stanove za dalju prodaju.
Sa kupcima je potpisala ugovore i naplati-
la određeni procenat avansa. Treba li firma
MK: Društvo ograničene odgovornosti je završene stanove odmah knjižiti na gotove
sprovelo prodaju poslovnog objekta, što proizvode i fakturisati kupcima (ostvariti
nije prva prodaja, i pozvalo se na član 25. prihod od prodaje) prije nego dobije upo-
Zakona o porezu na dodanu vrijednost trebnu dozvolu ili tek nakon što dobije
(ZPDV). U međuvremenu je inspekcija upotrebnu dozvolu?
Unutrašnje uprave obavila kontrolu i nema
prigovora. Međutim, u kupoprodajnom
ugovoru postoji klauzula koja ograniča- R Postupak naplate avansa ne prati
priznavanje prihoda. Prihod će se
priznati kada se prenese kontrola nad tim
va prenos vlasništva dok kupac ne uplati
određeni iznos. S obzirom na to da bi knji- stanovima kupcima.
ženje prodaje objekta na stalnim sredstvi-
ma dovelo do značajnog povećanja dobiti
zbog iznosa na fakturi, kako postupiti u
ovom slučaju? NB: Ako se popisom utvrdi manjak i od-
R
luči da ide na teret firme, ima li osnova
Prihod evidentirate u momentu kada
uopšte da PU tereti odgovorno lice kao
prenesete sve koristi kupcu (tj. kada
njegovu ličnu korist i obračuna doprinose,
izvršite ugovornu obavezu), budući da je
jer poznato je da se u trgovačkim lancima
uslov za prenos vlasništva uplata, tek kada
krade i nakupi se toga dosta u toku go-
se izvrši prenos vlasništva možete iskazati
dine. Pored toga što je društvo oštećeno
dobitke od prodaje poslovnog objekta.
za robu, ali da još treba platiti doprinose
i poreze na manjkove jer nisu teretili od-
govorno lice?
MK: Kako možemo skinuti sa liste osnov-
nih sredstva opremu koja je amortizirana
i više se ne koristi, na primjer pokvareni
R Može teretiti ako je dokazivo da je u
pitanju ljudski faktor. U drugim slu
čajevima (gdje se može dokazati krađa)
printeri, računari, stolovi, stolice koje su nema smisla.
slomljene i slično?
AZ: MRS 16, paragraf 14, glasi:
Uslov za kontinuirano funkcioniranje
neke nekretnine, postrojenja i opreme (na
R Ne bi bio porezno priznat ako ste
trebali dobiti potpisani IOS od lica
koji je pod kapom ZRiR.
primjer, avion), može biti vršenje redovnih
opsežnijih pregleda s ciljem utvrđivanja
kvarova, bez obzira na to koji su dijelovi
bili zamijenjeni. Kad god se obavi redo- RM: Kupac neće da potpiše IOS i ako po-
van opsežniji pregled, trošak tog pregleda stoji evidentno potraživanje, je li dovoljan
se priznaje u knjigovodstvenu vrijednost dokaz da smo poslali IOS?
R
te stavke nekretnine, postrojenja i opre- Nažalost nije, jerse traži potpisan IOS.
me kao trošak zamjene ako su zadovolje-
ni kriteriji za priznavanje. Svaki preostali
knjigovodstveni iznos prethodnih pregle-
da (bez dijelova) se prestaje priznavati. To
se vrši bez obzira na to je li trošak pret- NDž: Firma registrovana za promet ne-
hodnog pregleda utvrđen u transakciji u kretnina kupila je stambeni objekat
kojoj je stavka nabavljena ili izgrađena. (apartman) u zgradi koja je u fazi izgrad-
Ako je potrebno, procijenjeni troškovi nje i planira se završiti u 2024. godini.
sličnih budućih pregleda se mogu koristiti Iznos naveden u ugovoru je plaćen in-
kao pokazatelj troška postojećeg pregle- vestitoru, koji je zauzvrat izdao avansnu
da u trenutku kada je stavka nabavljena fakturu. Sada firma za promet nekretni-
ili izgrađena. na prodaje pravo na ovu nekretninu dru-
Na koji način tretiramo ova isknjižava- gom kupcu, također od investitora, iako
nja - ukoliko imamo sadašnje vrijednosti? je apartman još u izgradnji. Da li je inve-
stitor obavezan stornirati avansnu fak-
R Ako se mijenja neki stari dio, to će

biti rashod perioda (konto 570) is
knjižavanjem knjigovodstvene vrijedno
turu i izdati novu fakturu? Također, kako
firma treba priznati prihode i rashode u
ovom konkretnom slučaju, s obzirom na
sti sredstva, a nabavna vrijednost novog to da će kupac steći pravo na nekretninu
dijela ulazi u trošak sticanja (npr. 022). tek u 2024. godini?
R Firma za promet nekretninama

evidentira imovinu u trenutku
kada je kupila od investitora, a imat će
IL: Trebamo li isknjižiti nematerijalnu imo-
vinu (računovodstveni program) koji više prihode od prodaje kada ustupi objekt
ne koristimo aktivno, ali nam je u njemu novom kupcu (tj. kada prenese kontrolu
arhiva? na njega).
R Ne, neka ga u knjigama (makar i ne

imao neotpisane vrijednosti).
AR: Kako postupiti s otpisom ino obave-
za koje datiraju iz perioda starijeg od 10
godina? Da li je odluka o otpisu dovoljna, i
AM: Ako nemamo potpisani IOS, a potra- koji su dodatni koraci koje poslodavac tre-
živanja su starija od godinu dana da li bi taj ba preduzeti, posebno u vezi s evidentira-
otpis potraživanja bio porezno priznat? njem na prihod?

R Ako druga strana više nema mo
gućnost da opravdano traži plaća
nje, dužnik može otpisati obavezu. To mu
R Ako su pokloni male vrijednosti sa
logom poslodavca ili brenda, onda je
marketing. U suprotnom je reprezentacija.
stvara prihod. Taj prihod uvećava rezultat
perioda i, posljedično, osnovicu za obra
čun poreza na dobit.
EZ: Da li postoji poseban obrazac koji je
potrebno poslati FMF-u da smo odjavili
certificiranog računovođu ili je dovoljno
SC: Da li je za otpis potraživanja od fizičkih podnijeti samo Obavijest o promjeni CR,
lica dovoljno da je dug stariji od godinu sa odjavom u prilogu? Također, kako se
dana jer IOS nije obvezan? podnosi takva dokumentacija, da li lično
R
na protokol FMF-a ili isključivo poštom?
Dovoljno da je potraživanje stari
je od godinu dana, IOS nije uslov u
ovom slučaju. R Pravilnik je samo propisao da je
kvalificirano lice dužno je prijaviti
Ministarstvu sve promjene u podacima
koji se vode u Registru u roku 8 dana od
nastanka promjene. Nije propisan pose
SS: Da li se poklonjena roba i gotovi pro- ban obrazac niti način prijave. Preporuka
izvodi, s ciljem poboljšanja prodaje istih, je da to uradite poštom.
smatra reprezentacijom ili reklamom?
RADNO-PRAVNO
ZC: Ako IT firma želi isplatiti otpremininu NB: U kompaniji je zaposleno lice koje je
radniku da li postoji neki određeni tretman trenutno na bolovanju. Bolovanje traje
takve isplate? Dodatno, firma planira pre- već 16 mjeseci, a uposlenik je u među-
stati sa radom i otpustiti uposlenike. vremenu otišao na komisiju za procjenu
R Riječ je o otkazu iz ekonomskih i radne sposobnosti. Pravilnikom našeg

organizacijskih razloga. U skladu sa uvaženog Zavoda, sva primanja osoba
članom 111. Zakona o radu, postoji oba koje idu na procjenu sposobnosti au-
veza isplate otpremnine, ako je radnik tomatski idu na refundaciju minimalne
imao ugovor o radu na neodređeno vrije plate. Budući da taj radnik košta kom-
me i najmanje dvije neprekidnog rada. Vi paniju 2.200,00 KM, a vraća mu se sada
sina otpremnina koju ste dužni isplatiti je mjesečno cca 800,00 KM. Može li se
1/3 prosjeka tri plaće x navršene godine bez obzira na bolovanje promjeniti neto
rada, a ne više od 6 prosječnih plaća rad plata uposlenika? Za ovog mikropodu-
nika. Što se tiče neoprezivog iznosa, ne zetnika je to „veliki udar“ na mjesečnom
oporezivo je 70% tromjesečne prosječne nivou, uz napomenu da postoji pretpo-
plaće radnika x navršene godine rada, ali stavka da se isti nikad neće vratiti jer
niste dužni isplatiti neoporezivi iznos. neće biti sposoban za rad s obzirom na
vrstu bolesti.

R Poslodavac za bolovanje preko 42
dana je dužan isplaćivati iznos koji
će refundirati. Drugim riječima, sve dok
je cijeli iznos naknade, a druga da isplati
samo onim djelatnicima koje u toj firmi
rade puno radne vrijeme – da li to oblik
se bolovanje ne zatvori, ako poslodavac diskriminacije?
R
ima pravo na refundaciju, nije dužan da Postoji međunarodna Konvencija
isplati više od onoga što se refundirati, koja propisuje da prava iz radnog
jer naknada poslije 42 dana pada na teret odnosa ostvaruju srazmjerno vremenu
zavoda. provedenom na radu pa bi se eventualno
moglo isplatiti srazmjerno radnom vre
menu. Međutim, važno je napomenuti da
Uredba ne pravi razliku pa se uvijek može
AK: Da li obrt mogu osnovati dva lica
postaviti pitanje da li je poslodavac bio
(vlasnik i suvlasnik) ili više suvlasnika na
dužan, jer to predstavlja povoljnije pravo
prostoru FBiH?
za radnika. To ne treba vezati za diskrimi
R Obrt može biti samostalna djelatno

sti jednog fizičkog lica, ali može biti
osnovan i kao ortakluk od strane više fi
naciju, već za povoljnije pravo.
zičkih lica.
MK: Da li poslodavac uvijek može isplatiti
određeni iznos uposleniku na koji će platiti
doprinose i porez, ali da to nije nikakva sti-
AM: Ako je radnik prvi dio godišnjeg od- mulacija poslodavca ni pomoć radniku, već
mora koristio minimalno 12 dana, da li se da se vodi kao korist radnika?
R
drugi dio godišnjeg odmora može korisiti u
Tako je, onda bi se tretiralo kao korist.
više dijelova na primjer iz četiri dijela?
R Može, ako postoji zahtjev radnika.

Do sada su inspektori rada to uva
žavali.
EZ: Da li se još uvijek mora na protokol PU
predavati Obrazac koji kada predajemo
uplaćujemo 30,00 KM za ona lica koja su
FP: Da li se svim radnicima mora isplatiti u kompaniji bez zasnivanja radnog odnosa,
isti iznos naknade za pomoć, ili se mogu odnosno ona lica koja su na volontiranju i
isplatiti različiti iznosi, u zavisnosti od vi- slično?
R
sine plate radnika (manje plate-veća po-
Da, još uvijek postoji obaveza. Nisu
moć), a radnici su saglasni sa tim?
uveli mogućnost elektronski i nada
R Postoji rizik da bi se smatralo diskri

minacijom pa nije preporučljivo da
se radi takav način isplate.
mo se da će to biti u skorije vrijeme. Riječ
je o Obrascu JS-3320.
MK: Može li isplata iznosa od strane kom-

DS: Ako postoje djelatnici koji rade u dvije panije (sjedište u FBiH) za radnike iz RS
firme po 4 sata, možemo li se sa drugom koji rade u poslovnici, a kad se bude ra-
firmom dogovoriti da jedna firma isplaću- čunala oporeziva dobit, trošak rashoda se

priznaje i računa u sjedištu u FBiH, odno-
sno takvi troškovi se evidentiraju po prin-
cipu koji vrijede u FBiH?
R Ako se isplata vrši iz FBiH, primje
njuju se propisi FBiH. To znači da se
plaćaju porez na dohodak, OVN i poseb
R Pravno lice sa sjedištem u FBiH na naknada za nesreće. Ipak, ako se ispla

je porezni obveznik u tom entite ta vrši sa računa poslovne jedinice u RS,
tu koji i finansijske izvještaje i poreznu onda su relevantni propisi RS po kojima
prijavu pravi za svoje cjelokupno poslo se plaćaju porez na dohodak i doprinos za
vanje (kako u FBiH, tako i bilo gdje drug PIO. U prvom slučaju se ovaj rashod ne bi
dje). Prema tome, ako poslodavac ima mogao priznati u poreznom bilansu kojeg
trošak plaće u RS, to je porezno priznati PJ podnosi u RS.
rashod, jednako kao i trošak plaće rad
nika prijavljenih u FBiH. Razlika je samo
za radnike u inostranstvu jer je Zakon
SN: Doprinosi se plaćaju iz Federacije, ali
rekao da nisu priznati strani doprinosi.
za poslove koji su obavljeni u PJ u RS-u. PJ
Dakle: ta pomoć radnicima PJ u RS bi
je magacin i nema nikakvih prihoda niti ima
se tretirala kao rashod u poreznom bi
otvoren posebno žiro račun. Svi prihodi i
lansu te PJ u RS (bez obzira na to što je
isplate vrše se sa glavnog žiro računa koji
isplata fizički izvršena iz sjedišta firme
je u FBiH? (Nastavak na prethodno pitanje)
u FBiH) i bila bi porezno priznat rashod
u poreznom bilansu te PJ u RS, naravno
pod uslovom da su na to plaćen i porez i R U tom slučaju se primjenjuju propisi
FBiH (uz prijavu na obrascu PDN-
1033). PS: Ako je formalno registrovana
doprinosi po propisima RS.
PJ u RS, morala bi imati i svoj račun u RS
(iako se možda neće koristiti).
EZ: Da li možemo da samo određenim rad-

nicima da uplatimo poklone u novcu, na
EZ: Da li je tačno da inspekcija ne dozvolja-
primjer za Božić, a ostalima koji ne slave
va rečenicu koristiti “i ostali poslovi šta vam
da ne uplaćujemo?
direktor odredi” upravo zbog zloupotrebe?
R Može, ali bi onda bilo logično da će

se i radnicima koji slave druge vjer
ske praznike isplatiti kada budu ti vjerski
R Da to je previše široko postavljeno.
Bolje bi bilo da se navede i drugi
slični ili srodni poslovi.
praznici. I preporuka je da tako postupa
poslodavac, jer suprotno bi se smatralo
diskriminacijom.
SB: Radnik je u 10. mjesecu je bio na bolova-
nju preko 42 dana i još uvijek se nije vratio. U
11. mjesecu svim radnicima su promijenjeni
SN: Firma iz Federacije (FBiH) ima poslov- koeficijenti za obračun plaća na više pa tako i
nu jedninicu na teritoriji RS-a. Angažuje po pomenutom radniku koji je na bolovonju. Da
ugovoru o djelu lice koje ima prebivalište li ovom radniku koji je na bolovanju možemo
na teritoriji RS-a. Koji dopirnosi se plaćaju ili trebamo primijeniti ovaj veći koeficijent za
u takvoj situaciji i da li smo dužni nešto od obračun plaće za 11. mjesec ili onaj stari koji
poreza prijavljivati Poreznoj upravi RS-a? je bio za 10. mjesec?

R Po pravilu bi trebalo, ako je taj po
rast veći od 5 % i ako radnik prima
naknadu plaće duže od tri mjeseca.
treba zaključiti novi ugovor o radu. Su
dovi su stava (kao i mi) da nema smetnje
da se zaključi aneks ugovora o radu, jer i
on predstavlja saglasnost dvije ugovorne
strane oko izmjena ugovora o radu.
SB: Da li postoji zakonsko uporište ili mje-

sto gdje je propisan postotak od 5%? (Na-
stavak na prethodno pitanje) MK: Ako zaposlenik ima službeno auto koje
R Naravno. U pitanju je član 46. stav mu je dato na korištenje, da li treba za pre-

(3) Zakona o zdravstvenom osigura voz na posao ili sa posla računati korist, od-
nju u FBIH. nosno da li postoji neko ograničenje za pre-
voz (1,5 mjesečna karta) koja je bez poreza?
NB: Poslodavac bi želio izvršiti isplatu na-

R Postoje dvije opcije - da to evidenti
ra kao službene kilometre i da odu
zima od ukupne kilometraže (kada se ra
grade za novogodišnje praznike. Budući
čuna korist) ili da to računa kao privatne
da ćemo izvršiti isplatu plaće za decembar
kilometre (pa da naknadu za prevoz „pre
prije kraja godine, obračunati i isplatiti re-
bija“ sa visinom koristi).
gres, možemo li odlukom definisati ispla-
tu nagrada na način da zaposlenici do 6
mjeseci staža kod nas imaju 200,00 KM, a
radnici koji imaju staž preko 6 mjeseci cca RA: Na koji način se može angažovati uče-
370,00 KM? nik srednje škole ili redovan student na rad
R Ovdje se može postaviti pitanje da

li je opravdan i objektivan razlog
u ugostiteljstvu, a da taj način ispoštuje
zakonsku regulativu?
R
godine radnog staža, ako je svrha poklon Vrlo teško pitanje, s obzirom na to
za vrijeme praznika. Isto kao i za Ured da smo ograničeni po pitanju pro
bu. Preporuka da ne bi bila da se uslov za pisa. Moglo bi se ići na ugovor o privre
ovaku isplatu veže za godine radnog sta menim i povremenim poslovima, ako
ža, jer u slučaju sudskog spora, pitanje je neće obavljati poslove određenog rad
kako bi tada sudije tumačile, a da se neko nog mjesta i ti poslovi neće trajati duže
poziva na diskriminaciju. od 60 dana. Na primjer ako će obavljati
poslove konobara, onda se ne bi mogla
zaključiti ova vrsta ugovora. Međutim,
ako bi obavljali neke pomoćne poslove,
AM: Da li se aneksom ugovora u radu
koji se pojavljuju povremene i koji nisu
mogu definisati određene dopune već za-
u opisu poslova određenog radnog mje
ključenog ugovora o radu ili se mora za-
sta, onda bi ova vrsta ugovora bila za
ključiti novi ugovor koji potpisuje Nadzor-
konita. Postoji mogućnost i zaključenja
ni odbor?
ugovora o obavljanju prakse za učenike
R Zavisi čije Vas mišljenje zanima.

Praksa inspekcije rada je da aneksi
ugovora o radu nisu dozvoljeni, već da se
srednjih škola koji pohađaju ugostitelj
sku školu. I na kraju, eventualno bi se
mogao zaključiti ugovor o radu, u za

visnosti od pravila odgojno-obrazovne subjektom, onda nema razloga da mu se
ustanove. isplaćuje dnevnica.
EZ: Da li direktor može donijeti odluku MK: Kolika je naknada za porodiljsko od-
da se samo određenim radnicima isplati sustvo u Kantonu Sarajevo i da li posloda-
novčana naknada za uspješan rad i da li vac plaća za uposlenicu koja je na porodilj-
ima procenat koji je neoporeziv za ispla- nom odsustvu bilo kakve porezne obveze?
ćeni iznos, odnosno da takve isplate mogu
budu tretirane po propisima Uredbi?
R Poslodavac ne mora ništa isplaćivati
za porodilje sa mjestom prebivališta
R Ne bi moglo, jer pomoć je predviđe

na za inflatorni rast cijena, tako da
kriterij ne mogu biti rezultati rada. Ako je
u KS, ali ako isplati, za to je dužan platiti
porez na dohodak i doprinose.
to kriterij, onda više nije riječ o pomoći

po Uredbi, već stimulaciji ili dijelu plaće
po osnovu radnog učinka. MK: Koliki je iznos porediljne naknade i
koliko mjeseci traje isplaćivanje naknade?
EZ: Da li je stimulacija potpuno oporeziva?

(Nastavak na prethodno pitanje)
R To se uređuje kantonalnim aktima, a
u KS je iznad 1.000,00 KM.
R Tako je, stimulacija podliježe obave

zi plaćanja punih doprinosa i poreza
na dohodak.
AM: Da li se Pravilnikom o radu može utvr-
diti iznos stimulacija ili destimulacija plate
i da li postoje odraničenja do kojeg iznosa
se mogu propisati?
R
EZ: Da li se sa komisijom mora zaključiti
Možete propisati pitanja stimulacije
Ugovor o djelu i može li biti bez naknade
i destimulacije.
da se obavi aktivnost?
R Ništa ne mora. Komisija su najčešće

vlastiti ljudi koji za to ne primaju ni
kakvu naknadu. Ipak, ako biste angažo AM: Možete li pobliže navesti kojim za-
vali vanjska lica, moguće je da bi zauzvrat konskim propisima je to definisano? (Na-
tražila neku naknadu. stava na prethodno pitanje)
NA: Direktoru društva je išao na poslovni

R Zakon o radu je propisao da se plaća
sastoji iz tri dijela - osnovne plaće,
dijela plaće za radni učinak i uvećanja za
put i plaćen je put i smještaj od strane po- posebne situacije (kao što su noćni rad,
slovnog partnera. Da li direktor ima pravo prekovremeni rad i sl). Dio plaće za rad
na dnevnicu od strane matične firme? ni učinak je dio preko kojeg se radniku
R
daje stimulacija (ako ostvaruje taj dio) ili
Da, ako je u pitanju dokazivi službe
destimulacija (ako ne ostvaruje taj dio).
ni put za kojeg mu izdajete putni na
Napominjemo da se ne smije umanjivati
log. Ako je to put koji nije u vezi sa vašim
osnovna plaća kao oblik destimulacije jer
ZOR to nije prepoznao kao sankciju. R U konkretnom slučaju, poslodavac
podnosi odjavu JS-3100 i ne vrši
obračun plaće jer će te biti prijavljeni u
JS po drugom osnovu i drugi poslodavac
će podnositi MIP do isteka povratka na
SDž: Može li se za uposlenika udruženja radno mjesto koje je bilo u stanju “miro
izvršiti isplata toplog obroka u 2024. go- vanja”.
dini, ali toplog obroka koji je ostvario za
2023. godini ako nije uključen kao rashod
zbog nedostatka sredstava?
R Ako takva obaveza nije postojala u LB: Šta se treba podnijeti Agenciji za za-
2023., nego je tek naknadno stvore štitu ličnih podataka, odnosno koji su to
na, takva isplata neće biti neoporeziva jer dokumenti koji se trebaju predati?
to zapravo i nije topli obrok. Topli obrok
se može isplaćivati od onog trenutka kada
je to odlučeno. Ipak, ako je obaveza for
R Svako lice koje u neku evidenciju
unosi lične podatke je dužno da
Agenciji za zaštitu ličnih podataka prija
malno postojala, ali nije izmirena jer nije vi postojanje takve evidencije (tzv. zbirke
bilo novca, onda može biti isplaćena neo ličnih podataka). Klasični primjer je ma
porezivo po sadašnjim uslovima. Tako je i tična evidencija radnika.
računovodstveno - tj. ne radi se o rashodu
2023. ako tada nije postojala obaveza, a
trebalo je biti rashod te godine ako je for
malno postojala obaveza (ali nije izmirena MK: Da li postoji ograničenje kilometara
jer nije bilo dovoljno sredstava). koje zaposlenik pređe od kuće do posla?
Ako je radniku kuća udaljena 25 km od
mjesta rada, a mjesečna karta je 100,00
KM, da li je potrebno obračunati korist za
ES: Kada uposlenik preuzme neku od jav- više utrošenog goriva u odnosu na radnika
nih dužnosti, njegova prava i obaveze iz koji nema službeno auto?
R
radnog odnosa miruju u periodu obavlja- Nema ograničenja te kilometraže.
nja funkcije na koju je imenovan. Dakle, Uvijek se uzima relacija kuća-posao
ukoliko ne dolazi do raskida radnog odno- = x kilometara x 15% cijene goriva x broj
sa, da li poslodavac privremeno podnosi dana, s tim da ta naknada (neoporezivo)
odjavu sa osiguranja, ili vrši obračun plaće ne može biti veća od cijene 1,5 mjesečne
sa iznosom u vrijednosti nula i MIP pod- karte u javnom prevozu.
nosi sa posebnom oznakom vrste isplate?
OSTALO
IA: Da li društvo koje je registrovano

kao ugostiteljska djelatnost može pro-
davati ultra dopune, ako ima u rješenju
R To je prodaja tuđih usluga, to jeste
radi se o pružanju trgovačke usluge
komisiona. Trgovci se time smiju baviti.
ta stavka?
IA: Da li na kasi u jednom restoranu (koji MK: Fizička osoba daje pozajmicu pravnoj
je organizovan kao d.o.o.) može prodava- povezanoj osobi u HR, da li treba prijavlji-
ti ultra dopuna? (Nastavak na prethodno vati kreditni posao?
R
pitanje) Da, to je po Zakonu o deviznom po
R Da, ugostitelj je u pitanju, moja greš

ka... Ne bi smio ako je registrovan
kao UR, a ako je regsitrovan kao pravno
slovanju obaveza svih rezidenata
(bez razlike između pravnih i fizičkih lica).
lice, morao bi u rješenju imati odgovara

juću šifru djelatnosti.
AK: Preduzeće želi dio zemljišta prodati.
Pokrenuta je procedura za cijepanje par-
cele (nije još uvjek zavšena), ali dobili smo
RS: Stvara se nedoumica kod hotelskog obavijest da je predmet dostavljen Zavodu
smještaj, na primjer ako se radi o noćenju za planiranje KS. Potpisan je predugovor o
koje se dešava 31.12. na 01.01.2024.g. prodaji kod notara, pa nas zanima da li taj
kad je potrebno ispostaviti fakturu za dio zemljišta možemo fakturisati kupcu do
uslugu noćenja? kraja decembra iako se procedura cijepa-
R Obično kada se kompletira usluga nja ne završi do kraja godine?

(tj. 1.1.2024. godine).
R Možete vi fakturisati, ali ćete raz
graničiti jer će se efekti prodaje
odraziti tek na period stvarnog prenoše
nja prava raspolaganja na drugo lice.
MR Kako i na koji način izvršiti otpis potra-
živanja kod samostalnih djelatnosti (notar)
koja su mnogo zastarila?
R Propisi o porezu na dohodak nisu EH: Da li je potrebno angažovati notara

posebno uređivali ovo pitanje, ali u kako bi ovjerili otpis pozajmice od zajmo-
praksi će se posmatrati kao prihod dje davca (fizičko lice), a koji ćemo evidentirati
latnosti ako nije moguće dokazati da su kao prihod?
poduzete zakonske mogućnosti naplate
(tužba, prijava u raspodjelu stečajne ili li
kvidacione mase i sl).
R Nije potreban angažman notara na
takvim poslovima. Dovoljno je da
povjerilac pisano oprosti dug dužniku.
MM: Kako postupati kod uplate takse na RA: Obrtnička smo radnja koja proizvodi
Zahtjev za Mišljenje FMF po određenom stolariju te nemamo gotovih proizvoda na
pitanju (iznos 50,00 KM), da li možete zalihama. Nedavno smo imali tržišnu in-
dati instrukciju za uplatu jer istu nismo spekcijsku kontrolu i inspektor zahtijeva
pronašli? vođenje trgovačke knjige, a u razgovoru
R To je taksa za mišljenje PUFBiH sa drugim tržišnim inspektorom dobili smo

(https://www.pufbih.ba/v1/strani informaciju da navedena djelatnost nije
ca/29). Mišljenje FMF se ne plaća. u obavezi da vodi trgovačku knjigu. Kako
postupiti u tom slučaju?

R Zakon o unutrašnjoj trgovini je pro
pisao da se takve obaveze odnose
ne samo na trgovce, nego i na proizvođa
onih koji “nemaju pardona” pa to ne žele
da uzmu u obzir.
če koji svoje proizvode prodaju na tržištu.

Prema tome, trebao bi voditi TKM i/ili
TKV (u zavisnosti od vrste kupca). SB: Ako se za manjak tereti direktor koji
je strano lice, a isti nije u radnom odnosu,
koje vrste uplata idu u tom slučaju i koji
obrazac se predaje u PU?
R
AP: Tokom popisa sredstava uočeno je da Ako direktor nije u radnom odno
nedostaje nekoliko dijelova oprema koja su, podnosi se obrazac PDN-1033,
je kupljena u ovoj godini, kako naše tako i a plaća se porez na dohodak, bez “malih
opreme koja je u najmu. Očito da je došlo doprinosa”
do krađe, ali se ne zna kada. Koji je najbolji
način rješavanja ovakve situacije?
R Ako nemate zapisnik MUP, bojim se

da nećete biti u stanju dokazati da
je “viša sila” razlog manjka, a to onda iza
FL: Ako se bavimo internet prodajom, u
momentu izdavanja robe pravi se fiskalni
ziva posljedice i za direktne i za indirekt račun i roba se predaje na dostavu vozilu
ne poreze. Pokušajte sa MUP-om ako društva ili brzoj pošti. Naravno, novac ne
nije prošlo mnogo vremena. dolazi isti dan na polog. Da li u praksi to-
kom inspekcijskog nadzora prave problem
zbog neslaganje gotovine u kasi i evidenti-
ranog prometa u MP upravo zbog te robe
AP: Da li znači da na tu ukradenu opremu koja je u dostavi? Da li bi “čistije” bilo otvo-
treba platiti i doprinose, to jeste da bude riti posebnu PJ za internet prodaju sa svo-
korist direktora firme ili da bude korist za jom fiskalnom kasom radi lakšeg uvida pri-
radnika koji je bio odgovoran za tu opre- likom nadzora što naravno znači dodatne
mu? (Nastavak na prethodno pitanje) troškove ili otvoriti neko tranzitno skladi-
R Ako ne postoji nikakav trag o tome šte internet prodaje koje bi išlo na postoje-
šta se s nekim dobrima desilo, in ću kasu? Da li će novim Zakonom o UT biti
spektori PU će poći od pretpostavke da obrađena prodaja putem interneta?
R
je to uzeo neko od radnika, tj. da je rad Problem neće postojati ako posto
niku oprošteno nešto što je trebao nado ji trag o tome da je isporuka otišla
knaditi, a to je oporeziva korist. preko vanjskog dostavljača i da isti još
uvijek nije uplatio naplaćena novčana
sredstva. Osim toga, postoji i neka ranija
praksa iz koje se vidi koliko dana prođe
AS: Kako postupiti u situacijama kada sa-
od momenta isporuke do primitka napla
nitarni inspektori ne dođu u nadzor iako je
te. S druge strane, vlastiti dostavljači mo
istim upućeno pozivno pismo?
raju istog, a najkasnije narednog radnog
R Ranije je bilo dovoljno da su pozva

ni. A nekim inspektorima UINO je i
sada to sasvim dovoljno. Ima, međutim, i
dana donijeti gotovi novac radi pologa
ili ga položiti na račun. Inače, za bavlje
nje internetskom prodajom je trenutno

dovoljno da imate tu šifru djelatnosti za AH: Da li su objavljene osnovice za pla-
tu lokaciju. Novi Zakon o unutrašnjoj tr te samostalaca u Službenim novinama
govini će imati posebne odredbe za takav FBiH koje je donijelo Ministarstvo fi-
tip prodaje robe. nansija?
R Formalno nisu još, ali se lako mogu

izračunati jer je nedavno objavljen
podatak o prosječnoj mjesečnoj bruto
RS: Da li se internim aktom propisuje dozvo-
plaći u FBiH za period I-IX/2023 na osno
ljeni iznos za kalo, rastur i lom u restoranu, s
vu kojeg se računaju osnovice.
obzirom da je pravilnikom UIO određeno za
proizvodnju i trgovinu dozvoljene stope ili se
Pravilnik odnosi i na ugostiteljstvo?
R Ugostitelji treba da donesu vlastiti

normativ.
EO: Da li firma koja se nalazi u Federaci-
ji, a bavi se veleprodajom i maloprodajom
treba da ima posebne kase za vele i malo-
prodaju ili se sve može fiskalizovati preko
jedne kase?
AF: Ako teretimo uposlenika za manjak bio
bi porezno nepriznat rashod, ali gdje tu na-
staje rashod ako mi teretimo uposlenog? R Fiskalizacija u FBiH je vezana za na
platno mjesto. Ako se veleprodaja i
R
maloprodaja naplaćuju/administrirajue
Ako teret pada na teret poslodavca
“za istim stolom”, moguće je da se obo
(pa ima rashoda) i ako se treba teretiti
je evidentira na istom fiskalnom sistemu
radnik (pa nema rashoda), mada ima i situ
(mada uz duple šifre istih artikala sa razli
acija kada se radnik trebao teretiti, a nije
čitim VPC i MPC).
se teretio (pa tada ima rashoda) i još jedna
napomena: ako istinski teretite radnika,
onda ne postoji oporeziva korist, a ako ga
ne teretite, onda je korist. Naravno, ako se
RS: Kada su u pitanju normativi u re-
za manjak tereti radnik tada nema ni rasho
storanu, da li je obavezno da se u nor-
da, pa nema šta biti ni porezno nepriznato.
mativ unese potrošnja (začini, so, biber,
paprika i ostali sitni začini, ugostiteljski
šećer ) ili se ove sirovine mogu skidati
EZ: Da li se mora stvarno potpisati pona osnovu utroška koji se desi u toku
slovni partner da smo mu uručili parfem mjeseca?
R
kao poklon za novogodišnje praznike, a da Ako je za dobijanje nekog jela po
nam ga Porezna uprava ne ospori? treban utrošak tih namirnica, onda
R Ne mora, sve dok takva praksa ne

krene ukazivati da ti parfemi ne za
vršavaju u rukama poslovnih partnera.
je potrebno da se u normativu unesu i te
stavke (kako biste mogli opravdati njihov
utrošak).

Najnoviji Revicon-MAT-Pripreme Za GO

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Najnoviji Revicon-MAT-Pripreme Za GO

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

REVICON

Sarajevo, decembar/prosinac 2023.

Za izdavača: Marin Ivanišević

Urednik: Milan Dmitrović

PRIPREME ZA GODIŠNJI OBRAČUN 3

• Usklađivanje sinte@čkih i anali@čkih evidencija

PRIPREME ZA GODIŠNJI OBRAČUN 5

Popis sredstava i obaveza

6 PRIPREME ZA GODIŠNJI OBRAČUN

PRIPREME ZA GODIŠNJI OBRAČUN 7

• Pripreme za popis mogu se podijeli@ na:

(ažuriranje poslovnih knjiga i evidencija i usaglašavanje svih anali@čkih evidencija sa

b) pripreme koje se vrše “na licu mjesta”

(u skladiš@ma, prodavnicama, uredskim i drugim poslovnim prostorima i svim drugim

8 PRIPREME ZA GODIŠNJI OBRAČUN

• Usklađivanje skladišne i knjigovodstvene evidencije u cilju otklanjanja eventualnih

• Pripremne radnje sa ciljem da na popisnim mjes@ma za vrijeme popisa ne bude

• Priprema skladišta i drugih popisnih mjesta za popis: slaganje proizvoda i robe;

Pripremne radnje za popis

PRIPREME ZA GODIŠNJI OBRAČUN 9

• Zaključivanje (podvlačenje) i potpisivanje popisnih lista

• Unošenje knjigovodstvenog naturalnog stanja u popisne liste

OdgovornosD članova popisnih komisija

10 PRIPREME ZA GODIŠNJI OBRAČUN

• Novčana sredstva na računima kod banaka (u KM i devizna) popisuju se na osnovu

• Popis potraživanja i obaveza vrši se prema stanju u knjigovodstvu, odnosno

Posebne popisne liste

• sredstva čija je vrijednost umanjena usljed neispravnos@, oštećenja, gubitka na

• potraživanja, odnosno obaveze za koje ne postoji uredna dokumentacija (sumnjiva

• gotov novac i druge vrijednosnice u blagajni

PRIPREME ZA GODIŠNJI OBRAČUN 11

• u pripremi (stavke koje su u fazi pribavljanja, izgradnje i osposobljavanja za

Popis dugotrajne imovine – građevinski

• Podaci o vrijednos@ se unose u popisne liste na osnovu knjigovodstvenih

• Upoređivanjem knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem utvrđuju se eventualne

• Ukoliko neki građevinski objek@ nisu eviden@rani u knjigovodstvu, komisija treba

• Komisija treba da navede i svoja zapažanja o stanju građevinskih objekata (da li su

12 PRIPREME ZA GODIŠNJI OBRAČUN

• Posebno se popisuje (i u odvojenim listama iskazuje) tuđa oprema koja se za

• Oprema koja se nalazi kod drugog pravnog lica popisaće se na osnovu

• Nakon unošenja naturalnih podataka po popisu i vrijedonosnih podataka po

Popis dugotrajne imovine – ostala materijalna

• Popis nekretnina, postrojenja i oprema u pripremi (kto 025) vrši se na osnovu

PRIPREME ZA GODIŠNJI OBRAČUN 13

• Popis gotovine se vrši brojanjem novca i popisuje po apoenima

• Za eventualni manjak u blagajni zadužuje se blagajnik kao odgovorno lice, a za

Popis novca i novčanih ekvivalenata

14 PRIPREME ZA GODIŠNJI OBRAČUN

Usaglašavanje i popis potraživanja i obaveza

PRIPREME ZA GODIŠNJI OBRAČUN 15

• prema redoslijedu konta kako su iskazana u kontnom planu

• u okviru pojedinih anali@čkih konta, potraživanja po pojedinim dužnicima

Popis potraživanja - prijedlozi

• koji iznos potraživanja i sa kojih konta treba prenije@ na sumnjiva i sporna

• koja naknadna knjiženja treba proves@ da bi se knjigovodstveno stanje usaglasilo

16 PRIPREME ZA GODIŠNJI OBRAČUN

• Kriterije po kojima se određuje da neko potraživanje postaje sumnjivo, treba

• Vlas@@m općim aktom ili odlukom se utvrđuju i kriteriji za vršenje ispravke

• Prije sastavljanja ﬁnansijskih izvještaja za tekuću godinu obavezno se vrši

PRIPREME ZA GODIŠNJI OBRAČUN 17

• Pitanja u vezi sa zastarjelošću potraživanja i obaveza uređena su članovima 360.

• Članom 371. ZOO-a je određeno da potraživanja zastarijevaju za 5 godina, ako

• Prema članu 374. ZOO-a, međusobna potraživanja iz ugovora o prometu robe i

• Posebno se popisuju i sirovine i materijal koji su izda@ u proizvodnju (ali koji se do