Mletačka Republika

Venecija i Turci
- vrhunac moći na Istoku – kraj 14. stoljeća
- dolazak Turaka na Balkan i doticaji s mletačkim istočnim imperijem – trgovina, povoljni
trgovački ugovori od sultana
- Istočni Mediteran postaje sve „tijesan“ u takvim okolnostima
- Grčko Carstvo, kao i Carigrad, na izdahu zbog Osmanlija – Venecija nastoji „spasiti što se
spasiti da“ i pripaja si teritorije na grčkom kopnu, drži Eubeju, Solun itd.
- Grci pronalaze zaštitnika u Veneciji
- Osmanlije kontroliraju Galipolje i Dardanele – ometaju mletačku trgovinu
- ugovor sultana Mehmeda II. i Mletačke 1454. – obnova trgovačke kolonije u Carigradu
- smatrali da su uspješno obranili svoje trgovačke interese, ali Mehmed razvija mornaricu, diže
utvrde na Dardanelima i kontrole – sukob postaje sve očigledniji
- Mehmed II. počinje osvajati Argos 1463. – eskalacija sukoba s Mlecima
-condottieri – plaćenička vojska mletačke
- saveznik Venecije – Skenderbeg u Albaniji
- pad Eubeje – 1470.
- mirovni sporazum 1479. – Republika odustaje od Argosa i Eubeje, još nekih grčkih otoka, plaća
danak sultanu u zamjenu za trgovinu na turskom terenu
- okret prema Siriji Egiptu – neizvedivost trgovine balkanskim putevima koji vodili do Crnog
mora
- fondachi – ogromne četvrtaste građevine u Aleksandriji poput tvrđava s velikim skladištima i
smještajem za trgovce (Aleksandrija ostala jedini grad zapadu dostupna za trgovinu začinima)
- Baš su se ekstra trudili očuvat položaj i monopol trgovine u Aleksandriji
- odnosi se samo nastavljaju pogoršavati do kraja 15. stoljeća

Nazadak mletačke trgovine

- dies ater mletačke povijesti – definitivno dan kad su smrdljivi Portugalci otkrili put do Indije
- problem organizirane posredničke trgovine arapskim trgovcima iz Egipta – porezi i carine na
robu idu u nebesa, portugalska besposrednička trgovina blagodatima Istoka nevjerojatno jeftina
- Hoće li trgovina začinima pripasti Veneciji ili će je preuzeti Portugalci? (čitaj: hoće li Venecija
uspjeti opstati?)
- tržište u Aleksandriji naglo presušilo zbog portugalske trgovine začinima (samim početkom 16.
st. u jednom navratu mletačke galije su se vratile iz Aleksandrije u Veneciju skroz prazne) -> rast
cijena na mletačkom tržištu -> propadanje trgovine ZAČINIMA (plus napori u kontinentalnoj
politici) -> napuštanje egipatskog tržišta
- luda ideja o prokopu kanala na Suezu, ali ipak propalo
- još će neko vrijeme ostati veliko trgovačko središte, samo ne začina, tu smo propali nažalost
- turski pritisak samo raste u 16. st. – osvajanje strateški važnih uporišta na Istočnom
Mediteranu, a uskoro će meta postati Cipar
- Cipar je dragulj mletačkog istočnog imperija – žitarice, pamuk, šećer, sol, ogromni prihodi
republici, a samo jedan utvrđeni grad sposoban za izdržat tursku opsadu – Famagusta (veliki
vojni graditelj Giovanni Girolamo Sanmicheli), fantastično ju je napravil, suvremenici je nazivali
„neosvojivom“
- Ciparski rat (1570.-1573.):
Turci se iskrcavaju na otok, opsjedaju Famagustu 11 mjeseci, ali ipak pada 1571., zapovjednik
utvrde Marcantonio Bragadin
Reakcija kršćanskog svijeta -> papa, Španija i Venecija udružuju se u ligu (zapovjednik flote don
Juan Austrijski), okupljanje u Messini i usidrenje kod Krfa
Lepantska bitka 7. listopada 1571. - > spašeno samo 30/230 turskih brodova i svojevrsna
„osveta“ za Famagustu, ali isto i poprilični gubitci za Mletačku
Raspad kršćanske lige (svako ima svoje interese), na kraju mir Mletačke sa sultanom 1573. - >
Mletačka predaje Cipar, plaća ratnu odštetu od 300 000 dukata i povećava joj se danak, gubi
osvojene teritorije u Dalmaciji, „činilo se da su Turci dobili Lepantsku bitku“

Mletačka kontinentalna trgovina

- osvajačke ambicije prema terra fermi trudila se ostavljati u drugi plan (napori na istoku), ali
ipak mora voditi kontinentalnu politiku osiguravanja uporišta prema srednjoj Europi (Ferrara,
Verona, Treviso) i osiguravanje hrane
- konkurenti: d'Este u Ferrari i Visconti u Milanu - > mogućnost da ju zgnječe samo na prostor
lagune
- mana kontinentalne ekspanzije -> povlači za sobom opasnost neprestanih sukoba s velikim
igračima
- širenje prema Alpama i (današnji Trentino Alto Adige) - i sad je umiješana u cijelu dramu u
Italiji
Umjetnost u Veneciji
- vrhunac je 16. st. – renesansa Venecija
-slavne epizode iz mletačke povijesti
- slikari: Tintorentto, Tizian Vecelli, Paolo Veronese
- kipari: Rizzo i Tullio Lombardo - > slave uspomenu na duždeve
- Rizzo: isklesao grob Nicolasa Trona u crkvi dei Frari
- Lombardo: spomenik Andrei Vendraminu u crkvi svetog Ivana i Pavla
- Sansovino: kipovi Neptuna i Marsa u stubištu Duždeve palače
- požar iz 1577. uništio sva remek djela, ali nema veze ipak smo richy rich
- trend se nastavlja - > u dvorani Velikog vijeća prikazane su npr. obrana Skadra, zauzeće
Galipolja 1484., u „Palazzo Ducale“ najviše slikali Tintorentto i Paolo Cagliari „Veronese“
- Tontorentto: prikaz zauzimanja Zadra iz 1346. u dvorani za glasovanje
- Veronese: bitku kod Lepanta 1571. u dvorani Kolegija (Malog vijeća), u dvorani Antikolegija
naslikao je „Il tionfo di Venezia“ gdje je prikazana na prijestolju svijeta
- Tizian je već slikao na prijelazu iz renesanse u barok (npr. portret Karla V., pape Pavla III.)

- raskoš i veličanstvene ceremonije

- jedna od najvažnijih ceremonija – krunidba dužda i duževice – najveća fešta u gradu, ma i šire
- primanje francuskog kralja i općenito primanje nekih istaknutih vladara – nastojali se prikazati
u najboljem mogućem svjetlu
- velika fešta nakon pobjede kod Lepanta 1571.
- vjerske i domoljubne svetkovine
- raskoš privatnih kuća, a najbogatiji imaju i „ljetnikovce“ na otocima lagune
- ville na terra fermi – u Maseru villu dali sagraditi braća Barbaro, arhitekt Palladio a oslikao
Veronese
- gozbe, balovi
- karneval – svi idemo „incognito“, važnost commedije dell'arte (pučko kazalište)
- krajnje slobodan život
- sveučilište u Padovi 1493. – grčki, filozofija, pravo, medicina, čuvali su ga trojica „reformatori
dello studio“
- tiskara 1495. – Aldo Manuzio
- Biblioteca Marciana 1536.

Uprava i diplomacija
- važno načelo -> svaki patricij mora dati sebe Republici
- trideset mladih patricija od 20 god može ući u Veliko vijeće . na dan sv. Barbare
- Dalmacija: oblikovanje na svoju sliku, upravitelj providur, preuzimanje resursa (npr. iz
Motovuna drvo za brodogradnju), držala je vrlo čvrsto (super luke, izvor vojnika Slavena), velik
broj magistratura, trgovina i cijelo gospodarstvo podređeno mletačkim potrebama, u nekim
gradovima trgpvina skroz ograničena samo na onu s Venecijom, eksploatacija sirovina iz
Dalmacije – vino, ulje, drvo
- providur se bira na dvije godine, podčinjeni su mu gradski knezovi, imenuje se u Veneciji
- kolekcija dokumenata za povijest 16. i 17. st. - > Relazioni Venete
-