ŠTO SU STEREOTIPI I PREDRASUDE ?

Nebojša Buđanovac

Predrasude i stereotipi su posljedica mentalne inercije ljudi, sklonosti

generaliziranju i sklonosti da svijet promatraju u kategorijama "crno-bijelo"
umjesto u tisuću nijansi. Vjerovanje u stereotipe nepogrešivo ukazuje na to da
je osoba koja to čini odustala od aktivne primjene vlastite inteligencije i
sposobnosti opažanja i da je krenula "linijom manjeg otpora".

Stereotipi su uvriježeni, konvencionalni i previše pojednostavljeni načini

razmišljanja o određenim pojavama ili skupinama ljudi (prema zanimanju,
nacionalnosti, vjeri, rasi, društvenoj klasi, seksualnoj orijentaciji i svim drugim
podjelama koje vrijede za ljude). Oni su grupni koncepti koje određena skupina
ljudi gaji o nekoj drugoj skupini. Često se koriste u negativnom smislu, u
kontekstu predrasuda, i opravdavaju određena diskriminativna ponašanja. U
blažem obliku mogu izražavati ponekad točne narodne mudrosti o društvenoj
stvarnosti.
Stereotipi su često negativne karikature ili inverzije nekih pozitivnih osobina
koje posjeduju pripadnici neke skupine, naglašeni do te mjere da postaju
odbojni ili smiješni.
Stvaranje stereotipa temelji se na:

1. pojednostavljenju
2. pretjerivanju ili iskrivljavanju
3. generalizaciji
4. predstavljanju kulturalnih atributa kao 'prirodnih'.

Stereotipi se smatraju nepoželjnim vjerovanjima koja se mogu promijeniti

putem obrazovanja i/ili upoznavanja. Međutim, stereotipi ne moraju biti
ograničeni na negativne karakterizacije pojedinaca ili skupina – mogu biti i
pozitivni. Postoje pozitivni stereotipi o grupama – neke su grupe čak
pokušavale, kao dio promišljene političke strategije, razviti nove pozitivne
stereotipe o sebi.

Predrasude su negativni sudovi ili mišljenja o nekoj osobi, skupini ili pojavi
stvoreni prije realnog, izravnog iskustva s tom osobom, skupinom ili pojavom,
ili bez poznavanja ili istraživanja činjenica o tome. Također, u užem smislu,
predrasude se odnose na iracionalnu sumnjičavost ili mržnju prema određenoj
skupini ljudi, rasi ili religiji. Predrasude se često temelje na društvenim
stereotipima, a u najekstremnijoj varijanti, rezultiraju time da se određenim
skupinama ljudi ukidaju ljudska prava, ili da se nekim drugim skupinama daje
nepoštena prednost.
Pogrešno širenje vlastitih negativnih iskustava na općenitu razinu može biti
vrlo štetno. Ako je netko razvio stav da pripadnici određene grupe posjeduju
određena obilježja, zbog nekog negativnog iskustva s pripadnicima te skupine,
ta osoba može pretpostaviti da svi pripadnici te skupine imaju takva obilježja.
Primjerice, čovjek koji je imao niz loših veza s osobama suprotnog spola može
pretpostaviti da sve osobe tog spola imaju takva obilježja, pa će usvojiti
predrasudu poznatu kao seksizam. To je tipično za sve oblike predrasuda:
rasizam, religijsku netoleranciju, političke i nacionalne predrasude, predrasude
prema osobama određene životne dobi, prema govornicima određenog jezika i
sl.
Ponekad do predrasuda dolazi zbog obrazovanja u ranoj dobi – ljude
podučavaju da su određeni stavovi “ispravni”, i oni formiraju mišljenje bez da
odvagnu sve strane određenog pitanja. Mnoge predrasude stvaraju se u
djetinjstvu, kad djeca oponašaju način razmišljanja i govora svojih roditelja, pri
čemu djeca ne misle ništa loše. Rano učenje utječe u velikoj mjeri, ali
predrasude se mogu stvoriti u svakoj dobi.
Sociolozi smatraju da je sklonost predrasudama adaptivno ponašanje. Ljudima
je nekada u svrhu opstanka bilo potrebno da brzo stvore mišljenje o
potencijalnom neprijatelju prije no što bi zauzeli obrambeni stav koji im je
mogao spasiti život. Međutim, predrasude su u današnje vrijeme uglavnom
neadaptivno ponašanje, jer ometaju dobrobit i preživljavanje ljudske rase.

U kontekstu odrastanja, mladenaštva i odnosa među mladima i prema mladima,

vrlo se često susrećemo s predrasudama i stereotipima. Određeni stil
odijevanja, glazbe, mjesta na koja se izlazi često za sobom vuče određene
stereotipe i predrasude od strane drugih skupina, a osobito odraslih osoba.