Povezanost socioekonomskih

karakteristika, religioznosti i stavova o

seksualnosti mladih u RH

Tomislav Klas
Marta Mutić
 1. Uvod

1.1. Socioekonomske karakteristike i socioekonomski status

Socioekonomske karakteristike se odnose na različite socijalne i ekonomske faktore koji
opisuju i utječu na status, dobrobit i ponašanje pojedinca, obitelji i zajednica. Te karakteristike
objedinjuju širok raspon varijabli koje se koriste kako bi razumjeli i analizirali socijalne i
ekonomske karakteristike populacije. Prihod, razina obrazovanja, zanimanje, zdravstveni
status, struktura obitelji i geografska lokacija su samo neki od tih faktora.
Socioekonomski status (SES) je općenitija i složenija mjera od socioekonomskih
karakteristika iako su oba pojma usko povezana u mnogim istraživanjima. SES uzima u obzir
kombinaciju socioekonomskih karakteristika poput prihoda, obrazovanja i zanimanja kako bi
se dobila ukupna procjena relativnog socijalnog i ekonomskog stajališta pojedinca ili obitelji
unutar društva. Socioekonomski status je mjera koja omogućuje brzu usporedbu i analizu
socioekonomskih razlika. (Weiss i sur., 2019)
Kada je u pitanju socioekonomski status mladih, tri glavna pokazatelja SES-a su prihodi,
obrazovanje i zanimanje roditelja. Roditeljski prihodi ukazuju na potencijalne socijalne i
ekonomske resurse dostupne mladima. Idući pokazatelj socioekonomskog statusa je
obrazovanje roditelja. On se smatra najstabilnijim pokazateljem SES-a, s obzirom na njegovu
tendenciju da ostaje isti za vrijeme odrastanja djeteta. Kako su obrazovanje pojedinca i
njegovi prihodi u visokoj korelaciji, obrazovanje roditelja je vodeći indikator njihovih
prihoda. Posljednji glavni pokazatelj socioekonomskog statusa mladih je zanimanje roditelja.
Ono ne samo da reprezentira informacije o prihodima i obrazovanju potrebnom za to
zanimanje nego ukazuje i na prestiž i kulturu pojedine socioekonomske strate. (Şirin, 2005)
Socioekonomski status pojedinca ima utjecaj na sve sfere njegovog / njezinog života, pa tako i
na rizična ponašanja. Kod odraslih postoji povezanost između nižeg socioekonomskog statusa
i povećanog broja nezdravih ponašanja, dok kod adolescenata razina SES-a nije uvijek
značajno povezana s rizičnim ponašanjem te se varijacije značajnosti povezanosti mogu
povezati s generalnim promjenama u ponašanju tijekom odrastanja. (Kipping i sur., 2014b)
Iako razina SES-a kod adolescenata nije izravni pokazatelj razine rizičnog ponašanja,
istraživanje provedeno u Italiji od strane Gutto i sur. (2022b) na uzorku studenata pokazalo je
pozitivnu povezanost između više razine SES-a roditelja i smanjenja rizika ranog i
nezaštićenog seksualnog debija što se pripisuje činjenici da roditelji višeg SES-a, time i višeg
stupnja obrazovanja, su otvorenijeg stajališta prema seksualnosti njihovog djeteta i efektivnije
nadziru njihovo rizično ponašanje.
Uz roditeljski nadzor, redovito pohađanje nastave i viši SES obitelji smanjuju vjerojatnost
seksualnih iskustava kod studenata oba spola. (Hiršl-Hećej, 2001)
Većina istraživanja provedena na temu povezanosti socioekonomskog statusa i bilo kojeg
aspekta seksualnosti proizlaze iz visoko razvijenih zapadnjačkih zemalja te indiciraju da niži
socioekonomski status je barem djelomično povezan s rizičnim ponašanjem mladih poput
ranih prvih seksualnih iskustava i nezaštićenih prvih seksualnih snošaja. Iako Republika
Hrvatska spada u razvijene zemlje, važnost tradicije i religije unutar hrvatskog društva je
značajna i utjecajna na stavove i razmišljanja mladih unutar nje, samim time njihovi stavovi te
stavovi njihovih roditelja mogu naginjati konzervativnijim mišljenjima prema seksualnosti.
Istraživanje provedeno od strane Zou i suradnika (2021) u Kini, koja izrazito tradicionalna i
ujedno ekonomski napredna zemlja, moglo bi sugerirati u kojem smjeru će se kretati rezultati
našeg rada. Naime, seksualni debi kod mladih Kineza je viši od prosjeka u zapadnjačkim
zemljama. Nadalje, niži socioekonomski status pokazuje znatnu povezanost s povećanom
vjerojatnošću visoko rizičnog seksualnog ponašanja neovisno o spolu. Visoka korelacija
između SES-a i obrazovanja predstavlja se kao moguća prepreka i ograničava dostupnost
zdravstvenim uslugama za prevenciju i tretmane spolnih bolesti i sl. Rezultati istraživanja
pokazuju da viša razina obrazovanja majke djeluje kao preventivni faktor protiv
visokorizičnog seksualnog ponašanja, uključujući nezaštićene prve spolne odnose, prenošenje
spolnih bolesti i neželjenih trudnoća nevezano za prihodovni razred.

1.2. Religioznost
Kao neizostavan dio čovjekove prirode, religioznost ima ulogu u čovjekovom vladanju,
razmišljanju i odlučivanju, primjer su tisućljetne religije koje nisu samo imale utjecaj na
razvoj čovjeka kao bića, već i na oblikovanje svijeta u kojem živimo. Iako se ponekad koriste
kao istoznačni pojmovi religija i religioznost su komplementarni, ali različiti pojmovi. Pojam
religije definira se kao vjera u božansko, “Religija (lat. religio: vjera, od religare: povezivati,
okupljati)je sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos
prema svetomu” (Religija | Hrvatska Enciklopedija, n.d.). Kod pojma “religioznosti” radi se o
osobnom odnosu pojedinca sa svojim predmetom štovanja, kroz razmišljanja i unutarnji
dijalog prema objektu štovanja osoba pokazuje subjektivan oblik religioznosti, teško odvojiv
od same osobe i koji se slabo može kvantificirati. Bliži i oblik religioznosti je onaj objektivan,
a karakteriziraju ga religiozne nematerijalne vrijednosti i ponašanja u obliku molitvi te
temeljnih razmišljanja pojedinih vjeroispovijesti, obredi i zajednice (Etengoff i Lefevor,
2021). Ideje kao obavljanje vjerskih obreda, božanska moć i pravda/srdžba (Liu i Froese,
(2020) utječu na svakodnevno ponašanje čovjeka, a brak, predbračna čistoća i kontracepcija
često su osjetljive teme koje izazivaju prijepor između tradicija religije i slobodnijeg pogleda
novog doba. Dosadašnja istraživanja ukazuju na to da su pojedinci koji su članovi vjerskih
zajednica imaju konzervativnije stavove naspram tema seksualne slobode (Rye i Underhill,
2019), pogotovo kod mladih i onih koji još nisu stupili u brak. Dok Crkva definira brak kao
instituciju muškarca i žene (Szymanski i Carretta, 2019), gdje nema mjesta za istospolno
zajedništvo, homoseksualno orijentirane osobe ostaju odvojene od sudjelovanja u vjerskom
izražavanju. Vrijednosti u skladu s propovijedi religije su od važnosti opstanka same religije,
ali ponekad izazivaju zaobilaženje i iskrivljivanje istih vrijednosti. Tako, Navarro-Prado i sur.
(2023) u svom su radu dolaze do rezultata u kojem je većina ispitanika imala spolni odnos
(kršćani ili agnostici), ali ispitanici muslimanske vjeroispovijesti uglavnom nisu stupali u
spolni odnos ili nisu smatrali da jesu (spolni odnos bez penetracije). To navodi na pitanje da li
postoje razlike u razini religioznosti među vjeroispovijestima kod mladih ljudi te što se smatra
seksualnim ponašanjem.

1.3. Seksualnost
Seksualnost je pojam čovjekovog doživljavanja sebe kao seksualnog bića, odnosa između
vlastitog i suprotnog spola ili mogućnost da iskusi erotična iskustva. Iako je seksualnost širok
pojam, u našem istraživanju usmjerili smo se na izjave o broju seksualnih partnera, stavovima
o kontracepciji i seksualnoj zaštiti. Modernizacijom tehnologije dolazi i do unaprjeđenja
seksualnih iskustava čovjeka, veća i lakša dostupnost seksualnih partnera, ali i brža
komunikacija. Povećavanjem dostupnosti potencijalnih partnera dolazimo do podataka o
spolnim odnosima onih koji koriste dating aplikacije te potencijalne opasnosti vezane uz
takvo ponašanje. Istraživanja ukazuju da osobe koje se koriste tim aplikacijama imaju veće
izglede da brže mijenjaju seksualne partnere i češće se upuštaju u seksualno rizična ponašanja
(Sawyer i sur., 2018). Dok Marcinechová i Záhorcová (2020) navode neke od potpojmova
seksualnosti, npr. seksualno zadovoljstvo, osjećaj srama i zadovoljstvo u vezi. Prema njima,
osobe koje su podložnije osjećaju srama lakše osjećaju sram zbog svojih seksualnih iskustava,
što potencijalno utječe na razinu seksualnog zadovoljstva koje osjećaju. Uz to, nalažu da su
intrinzično religiozni pojedinci konzervativnijih stavova o seksualnosti i kontracepciji.
Istospolni seksualni odnosi i veze su također osjetljiva tema za religioznije pojedince kao sto
se vidi iz istraživanja Jerolimov i Ančić (2014), gdje velik broj religioznih ispitanika smatra
istospolne brakove kao neprihvatljive, ali seksualne odnose prije braka kao prihvatljive.
Adolescentska seksualnost u hrvatskom kontekstu posebno je obilježena jakim tradicionalnim
i konzervativnim stavovima prema rodu i seksualnosti (Hođić i Bijelić, 2003). Stoga ne čudi
što se teme kao što su spolni odgoj u školama, sprječavanje neželjene trudnoće ili edukacija
mladih o kontracepcijskih sredstvima još uvijek smatraju kontroverznima. S obzirom na
osjetljivost i nedovoljnu istraženost ovog područja u Hrvatskoj, javlja se potreba za
razumijevanjem seksualnog ponašanja mladih, načina njihovog razmišljanja te utvrđivanja
znanja kojeg mladi imaju o spolnom zdravlju u kontekstu njihovih socioekonomskih obilježja
s naglaskom na stupanj religioznosti. Stil roditeljstva i religioznost roditelja također utječe na
odluke koje mladi ljudi donose kad je u pitanju upuštanje u spolne odnose i prevencija spolno
prenosivih bolesti. Određen (mislim da je autoritativan) stil roditeljstva i stabilan
socioekonomski status mogu pozitivno utjecati na odgovorno seksualnog ponašanja njihove
djece.

2. Ciljevi i problemi

Istraživanjem se želi ispitati povezanost socioekonomskog statusa ljudi, razine religioznosti i

njihovih stavovima o seksualnosti, na studentima koji studiraju u Zagrebu. Kao istraživačke
probleme navodimo povezanost stupnja religioznosti ispitanika, njihovog socioekonomskog
statusa sa slaganjem s pojedinim stavovima o seksualnosti. Kao drugi problem navodimo
povezanosti socioekonomskog statusa sa stupnjem religioznosti pojedinaca, treći problem
povezanosti socioekonomskog statusa i slaganjem s pojedinim stavovima o seksualnosti.
Osnovne hipoteze ovog istraživanja su: 1. postoji negativna povezanost između stupnja
religioznosti i permisivnosti stavova o seksualnosti , 2. postoji povezanost između
socioekonomskog statusa i stupnja religioznosti te 3. postoji slaba povezanost između razine
socioekonomskog statusa i permisivnosti stavova o seksualnosti.
 3. Metoda

3.1. Ispitanici
Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku studenata Sveučilišta u Zagrebu. U
istraživanju je sudjelovalo ukupno 82 ispitanika. Od ukupnog broja sudionika mladića je bilo
26 (31.71%), a djevojaka 56 (68,29%), prosječne dobi od 21,95 godina, raspona od 18 do 25
godina.
3.2. Mjerni instrumenti
Upitnik religioznosti
Upitnik religioznosti se sastoji od ukupno 26 čestica koje su podijeljene na 3 subskale:
religijska vjerovanja, obredna religioznost i posljedice religioznosti na socijalno ponašanje.
Ove tri subskale su u relativno visokim međusobnim korelacijama, ali se razlikuju dovoljno
da se smatraju zasebnim faktorima religioznosti. Prva subskala, religijska vjerovanja, odnosi
se primarno na internalizirana vjerovanja i osjećanja neovisno o pripadnosti vjerskoj zajednici
ili ponašanju (npr. „Ponekad osjećam prisutnost Boga ili nekog Božanskog bića.“). Druga
subskala, obredna religioznost, odnosi se na stupanj u kojemu osoba izvršava obrede i rituale
propisane od strane vjerske zajednice kojoj pripada i uglavnom se odnosi na bihevioralnu
razinu (npr. „Redovito odlazim u crkvu (hram Božji)“). Treća subskala, posljedice
religioznosti na socijalno ponašanje, odnosi se na utjecaj koji religioznost pojedinca ima na
njegovo socijalno ponašanje. Pridržavanje načela vjere jednim dijelom određuje i ponašanje
osobe, a može ukazivati na određenu netoleranciju ili isključivost spram osoba druge vjere ili
nevjernika (npr. „Nisam pristalica braka s pripadnicima druge religije“).Sudionici odgovaraju
na svako pitanje na ljestvici od 4 stupnja, pri čemu 0 označava sasvim netočno, dok 3
označava sasvim točno. Sudionici na skali procjenjuju u kojoj mjeri tvrdnja točno opisuje
njihovo uobičajeno ponašanje. Rezultat se računa kao zbroj odgovora na subskalama, gdje
veći rezultat označuje višu razinu religioznosti.
Skala stavova o seksualnosti
Skala ima 23 tvrdnje raspoređene u četiri subskale, na koje sudionici odgovaraju na ljestvici
Likertovog tipa, pri čemu 1 označava u potpunosti se slažem, dok 5 označava uopće se ne
slažem. Ukupan rezultat na subskalama određuje se kao prosječna vrijednost procjena na skali
procjene na pripadajućim česticama, tako da je teoretski raspon rezultata na subskalama
između 1 i 5. Faktorom seksualne permisivnosti zadovoljavajuće je zasićeno 10 čestica, a ovaj
faktor objašnjava oko 26% zajedničke varijance. Faktorom stavovi o kontracepciji zasićene su
četiri čestice, ovaj faktor objašnjava oko 9% zajedničke varijance. Faktorom stavova o
seksualnom odnosu kao vidu zajedništva zasićeno je pet čestica, a objašnjava 14,7%
zajedničke varijance. Faktorom stavova o instrumentalnosti seksualnih odnosa zasićene su
četiri čestice, a objašnjava oko 10% zajedničke varijance. Skala stavova o seksualnosti se
pokazala pouzdanom na svim subskalama na uzorcima studenata, osim subskale stavova o
kontracepciji. Seksualna permisivnost – α=0,92 // Stavovi o kontracepciji – α=0,54 //
Seksualni odnosi kao vid zajedništva – α=0,84 // Seksualni odnosi kao instrumentalna
aktivnost – α=0,76
Socioekonomski status
 3.3. Postupak
Istraživanje je provedeno putem online ankete koja je bila proslijeđena na adrese e-pošte svih
studenata psihologije na Fakultetu hrvatskih studija, te u studentske grupe na društvenim
mrežama kako bi se zahvatila populacija studenata s drugih fakulteta i smjerova studija.
Unutar upute u anketi je objašnjeno kako je istraživanje u potpunosti anonimno i da u bilo
kojem trenutku mogu odustati od sudjelovanja. Ispitanicima je dana informacija kako stupiti u
kontakt s ispitivačima u slučaju interesa za povratne informacije ili bilo kakvih postojećih
nejasnoća.

4. Rezultati

Obrada podataka provedena je u programu SPSS. Provedbom multiple regresijske gdje je kao
zavisna varijabla zadana Skala stavova o seksualnosti, uz prediktore Upitnik religioznosti i
SES dobili smo rezultate na podskali Seksualni odnosi kao vid zajedništva uz dobiveni F=
7,861, df1=2, df2=79, p<,05 primjećujemo da postoji statistički značajna razlika između
stupnja permisivnosti na podskali Seksualni odnosi kao vid zajedništva s obzirom na stupanj
religioznosti i SES pojedinca. Na ostalim podsklama Skale stavova o seksualnosti nisu
zamijećene značajne razlike ovisno o stupnju religioznosti i SES-u. Provedbom Pearsonovog
koeficijenta korelacije dobili smo korelaciju Socioekonomskog statusa(SES) i Upitnika
religioznosti u iznosu od r=-,056, što ukazuje na vrlo slabu negativnu korelaciju tih dviju
varijabli, Spearmanov koeficijent korelacije r=-,046 ukazuje na istu gotovo neznačajnu razinu
povezanosti. Kod testiranja korelacije između varijable SES-a i svake od podskala Skale
stavova o seksualnosti, dobiveni Pearson koeficijenti korelacije iznosili su od r=,143,
Spearman rs=,144 za podskalu Seksualni odnosi kao vid zajedništva. Za podskalu
Instrumentalnost seksualnih odnosa dobiveni su pripadni koeficijenti korelacije r=-,164 i
rs=-,164, dok za podskale Stavovi o kontracepciji i Seksualna permisivnost pronađeni su
gotovo nulti koeficijenti korelacije r=,001.

5. Rasprava
Prilikom istraživanja na prvi problem, korištenjem multiple korelacije socioekonomskog
statusa, razinom religioznosti pronašli smo slabu negativnu povezanost sa zavisnom
varijablom seksualnih stavova, točnije na subskali “Seksualnom odnosu kao vidu
zajedništva”. U smjeru da pojedinci koji su ostvarivali više ukupne rezultate na Upitniku
religioznosti, tj. više su religiozni, ostvaruju niže rezultate na subskali seksualnog odnosa kao
vida zajedništva, na subskali niži rezultati označavaju veće slaganje. Taj nalaz se može
interpretirati na način da što su ispitanici religiozniji utoliko više smatraju seks kao oblik
zajedništva i duboke povezanosti između osoba. Na ostalim subskalama stavova o
seksualnosti nije pronađena statistički značajna povezanost.
Na drugi problem, povezanosti socioekonomskog statusa sa razinom religioznosti,
korištenjem Pearsonovog i Spearmanovog koeficijenta korelacije nije pronađena statistički
značajna povezanost tih dviju varijabli.
Na treći problem, povezanosti socioekonomskog statusa i slaganja s pojedinim stavovima o
seksualnosti, korištenjem Pearsonovog i Spearmanovog koeficijenta korelacije nije pronađena
statistički značajna povezanost tih dviju varijabli.
Ograničenja ovog istraživanja su veličina uzorka te činjenica da je korišten prigodni uzorak uz
uporabu tehnike “snježne grude”. Uporaba online upitnika koji je ograničen u razini kontrole
i ujednačenosti uvjeta rješavanja za sve sudionike (utjecaj distraktora, vrijeme ispunjavanja,
raspoloženje itd.) i problem davanja društveno poželjnih odgovora s obzirom na osjetljivost
teme istraživanja, kao i vremenska ograničenost trajanja provođenja istraživanja,
Buduća istraživanja trebala bi voditi računa o osiguravanju istih uvjeta rješavanja upitnika za
sve sudionike, npr. ispunjavanje upitnika uživo kako bi se kontrolirali distraktori ili nejasnoće
u vezi nekih od pitanja. Naravno trebala bi se osigurati ugodna i sigurna atmosfera za
ispunjavanje upitnika kao bi odgovori bili što iskreniji, s obzirom na osjetljivost teme. Uvesti
kontrolu društveno poželjnih odgovora, a poželjno je provesti istraživanje i na široj populaciji.
Valjalo bi provesti longitudinalno istraživanje kako bi se ispitale promjene u razinama
socioekonomskog statusa i stavovima o seksualnosti s vremenom, kao i njihova povezanost
nakon npr. pet godina nakon prvog mjerenja. S obzirom da će kroz dulji period doći do
promjene socioekonomskog statusa osoba moguće su promjene i na stavovima o seksualnosti.
Naše istraživanje je zasad od malog značaja za praksu, ali odražava trenutno stanje uzorka
studenata u Zagrebu. Može se upotrijebiti za usporedbu s rezultatima budućih istraživanja ili
planiranje novih istraživanja, eksperimentalnog istraživanja koje bi bolje kontroliralo uvjete
istraživanja pa u skladu s time i zaključke o uzročnim vezama između ovih varijabli.
Prilikom istraživanja, korištenjem multiple korelacije socioekonomskog statusa, razinom
religioznosti, na prvi problem pronašli smo slabu negativnu povezanost s varijablom
seksualnih stavova, točnije na jednoj od njezinih podskala “Seksualnom odnosu kao vidu
zajedništva”. Povezanost je bila negativnog smjera tako da: pojedinci koji su ostvarivali više
ukupne rezultate na Upitniku religioznosti, tj. više su religiozni, ostvaruju niže rezultate na
podskali seksualnog odnosa kao vida zajedništva. Na podskali niži rezultati označavaju veće
slaganje s. U skladu s rezultatima možemo zaključiti da je prva hipoteza djelomično
potvrđena, barem na jednoj od podskala stavova o seksualnosti. Na ostalim podskalama
stavova o seksualnosti nije pronađena statistički značajna povezanost sa socioekonomskim
statusom i stupnjem religioznosti pojedinaca. Iako Marcinechová and Záhorcová (2020)
nalažu da su religiozniji pojedinci konzervativniji po pitanju stavova o kontracepciji, u slučaju
našeg istraživanja nismo pronašli takve rezultate. Postoji mogućnost da smo u našem uzorku
obuhvatili one pojedince koji imaju permisivnije stavove na kontracepciju usprkos višoj razini
religioznosti.
Na drugi problem, povezanosti socioekonomskog statusa (SES) s razinom religioznosti,
korištenjem Pearsonovog i Spearmanovog koeficijenta korelacije nije pronađena statistički
značajna povezanost tih dviju varijabli. Moguće objašnjenje zašto ne postoji značajna
povezanost između SES-a i stupnja religioznosti je da religiozne vrijednosti pojedinaca nisu
ovisne o uvjetima života, već su usvojene odrastanjem u (ne)religioznoj okolini i/ili
pronalaskom smisla religioznosti unutar samih sebe, nalik na definiciju iz istraživanja
Etengoff & Lefevor (2021).
Treći problem, povezanosti socioekonomskog statusa i slaganja s pojedinim stavovima o
seksualnosti, korištenjem Pearsonovog i Spearmanovog koeficijenta korelacije nije pronađena
statistički značajna povezanost tih dviju varijabli. To nas može navesti da nagađamo da
materijalno dobro i uvjeti života nisu ono što utječe na razmišljanja o seksualnosti, nego
unutarnji procesi motivacije zadovoljavanja vlastitih potreba, crta ličnosti, prisnosti ,ali i
vlastitog koncepta moralnosti.
Ograničenja ovog istraživanja su veličina uzorka te činjenica da je korišten prigodni uzorak uz
uporabu tehnike “snježne grude” za uzorkovanje. Uporaba online upitnika koji je ograničen u
razini kontrole i ujednačenosti uvjeta rješavanja za sve sudionike (raspoloženje, utjecaj
distraktora, vrijeme ispunjavanja itd.) i problem davanja društveno poželjnih odgovora s
obzirom na osjetljivost teme također su nedostaci istraživanja, kao i vremenska ograničenost
provođenja istraživanja. Nedostatak uvida u odgoj i religiozne vrijednosti roditelja može biti
razlog zašto varijabla SES nije bila povezana sa stupnjem religioznosti pojedinaca.
Buduća istraživanja trebala bi voditi računa o osiguravanju istih uvjeta rješavanja upitnika za
sve sudionike, uvesti kontrolu društveno poželjnih odgovora, a poželjno je provesti
istraživanje i na široj populaciji, treba koristiti i opsežniju listu instrumenata koja bi u obzir
uzimala i crte ličnosti ispitanika. Valjalo bi provesti longitudinalno istraživanje kako bi se
ispitale promjene u razinama socioekonomskog statusa i stavovima o seksualnosti s
vremenom.
Naše istraživanje je od malog značaja za praksu, ali odražava trenutno stanje manjeg uzorka
studenata u Zagrebu. Može se upotrijebiti za usporedbu s rezultatima budućih istraživanja ili
kao osnova za planiranje novih istraživanja, npr. eksperimentalnog istraživanja koje bi bolje
kontroliralo uvjete istraživanja, a time bi moglo iznijeti zaključke o uzročnosti povezanosti
između religioznosti i stavova o seksualnosti

6. Zaključak
Ovim istraživanjem utvrdili smo slabu povezanost razine religioznosti i seksa kao vida zajedništva
između osoba, ali i da socioekonomski status nema značajnu povezanost niti sa stavovima o
seksualnost ni sa stupnjem religioznosti pojedinaca.

7. Literatura

Basedau, M., Gobien, S., i Prediger, S. (2018). THE MULTIDIMENSIONAL EFFECTS OF

RELIGION ON SOCIOECONOMIC DEVELOPMENT: A REVIEW OF THE
EMPIRICAL LITERATURE. Journal of Economic Surveys, 32(4), 1106–1133.
https://doi.org/10.1111/joes.12250

Etengoff, C., i Lefevor, T. G. (2021b). Sexual prejudice, sexism, and religion. Current
Opinion in Psychology, 40, 45–50. https://doi.org/10.1016/j.copsyc.2020.08.024
Guetto, R., Vignoli, D., i Lachi, A. (2022b). Higher parental socioeconomic status accelerates

sexual debut: Evidence from university students in Italy. Advances in Life Course

Research, 51, 100461. https://doi.org/10.1016/j.alcr.2022.100461

Hiršl-Hećej, V. (2001, June 18). Urban adolescents and sexual risk taking.

https://hrcak.srce.hr/28328

Hodžić, A., & Bijelić, N. (2003). Značaj roda u stavovima i seksualnom ponašanju

adolescenata i adolescentica: izvještaj istraživanja Muškarci, žene i seksualnost.

Jerolimov, D. M., i Ančić, B. (2014). Religiosity and attitudes towards sexuality and marriage
of the adult population in Croatia. Drustvena Istrazivanja, 23(1), 111–132.
https://doi.org/10.5559/di23.1.06

Kipping, R., Smith, M. C., Heron, J., Hickman, M., i Campbell, R. (2014b). Multiple risk

behaviour in adolescence and socio-economic status: findings from a UK birth cohort.

European Journal of Public Health, 25(1), 44–49.

https://doi.org/10.1093/eurpub/cku078

Liu, Y., i Froese, P. (2020). Faith and Agency: the relationships between sense of control,
socioeconomic status, and beliefs about God. Journal for the Scientific Study of
Religion, 59(2), 311–326. https://doi.org/10.1111/jssr.12655

Majer Čekada, K. (2022). Seksualnost, seksualno ponašanje i kontracepcija učenika trećih

razreda (Diplomski rad). Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija u
Rijeci. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:534767
Marcinechová, D., i Záhorcová, L. (2020). Sexual satisfaction, sexual attitudes, and shame in
relation to religiosity. Sexuality & Culture, 24(6), 1913–1928.
https://doi.org/10.1007/s12119-020-09727-3

Mlinarević, Z. (2013). Povezanost religioznosti, samopoštovanja i konzumacije psihoaktivnih

tvari kod studenata (Diplomski rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u

Osijeku, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:959458

Navarro-Prado, S., Sánchez‐Ojeda, M. A., Fernández-Aparicio, Á., Vázquez‐Sánchez, M. Á.,

Del Pino, F. J. P., & Arrebola, I. A. (2023). Sexuality and Religious Ethics: Analysis
in a Multicultural university context. Healthcare, 11(2), 250.
https://doi.org/10.3390/healthcare11020250

religija | Hrvatska enciklopedija. (n.d.). http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?

ID=52381

Rye, B. J., i Underhill, A. (2019). Contraceptive context, conservatism, sexual liberalism, and
Gender-Role attitudes as predictors of abortion attitudes. Women’s Reproductive
Health, 6(1), 34–51. https://doi.org/10.1080/23293691.2018.1556425

Sawyer, A. N., Smith, E. R., i Benotsch, E. G. (2018). Dating application use and sexual risk
behavior among young adults. Sexuality Research and Social Policy, 15(2), 183–191.
https://doi.org/10.1007/s13178-017-0297-6

Şirin, S. R. (2005). Socioeconomic Status and Academic Achievement: A Meta-Analytic

Review of Research. Review of Educational Research, 75(3), 417–453.

https://doi.org/10.3102/00346543075003417

Szymanski, D. M., i Carretta, R. F. (2019b). Religious-Based Sexual Stigma and

Psychological Health: Roles of internalization, religious struggle, and religiosity. Journal of
Homosexuality, 67(8), 1062–1080. https://doi.org/10.1080/00918369.2019.1601439
Štulhofer, A. (2005, December 19). JUGENDSEXUALITÄT IN KROATIEN: SYMBOLISCHE
UND BEHAVIORISTISCHE VERÄNDERUNGEN VON 1972 BIS 2005.
https://hrcak.srce.hr/139317

Weiss, L. G., Locke, V., Pan, T., Harris, J. G., Saklofske, D. H., i Prifitera, A. (2019).

Wechsler Intelligence Scale for Children—Fifth Edition. In Elsevier eBooks (pp. 129–

195). https://doi.org/10.1016/b978-0-12-815744-2.00005-7

Zou, S., Cao, W., Jia, Y., Wang, Z., Qi, X., Shen, J., i Tang, K. (2021). Sexual and

reproductive health and attitudes towards sex of young adults in China. BMJ Sexual &

Reproductive Health, 48(e1), e13–e21. https://doi.org/10.1136/bmjsrh-2020-200766