Većina stanovništa toga doba živjela je na selu
gdje se svakodnevni život određivao prema
ritmu godišnjih doba i obrade zemlje. Sela su
često bila vrlo neprivlačna naselja s grubim
priprostim kućicama, namještenim s vrlo malo
pokućstva i vrlo prljavih zidova izvana.
Najjednostavnije kuće bile su sagrađene od
zbijenog blata i ilovače i imale slamnati krov.
Oko kuća često su se nalazile okućnice s
vrtovima i voćnjacima.
Plemićke kuće i dvorci mogli su već biti
sagrađeni od kamena, a isto tako i sjenik. Znak
raskoši je bio kada je plemić postavio
kvalitetniji krov, ukrasne crijepove, gole
podove dao pokriti slamom ili rogozom i
popločio dvorište. U dvorcu je središnje
mjesto življenja tijekom većeg dijela godine
zauzimala središnja dvorana, mjesto za
druženje, ali i spavanje, kao i za objedovanje i
slavlja. Prozori su bili mali i visoki, a staklo na
prozorima počelo se prije koristiti u crkvama
nego u kućama. Pokućstva je bilo malo, a
činili su ga krevet s drvenim okvirima, klupe i
škrinje.
U srednjovjekovnom društvu
obredi Crkve prožimali su sve važne događaje
u svakodnevnom životu pojedinca i obitelji.
Rođenje, brak i smrt imali su svaki svoje
obrede. Kalendar se satojao od izmjene
postova i blagdana. Sve poruke koje je čovjek
sa sela ili iz grada, bio priprost ili relativno
učen, primao o povijesti, ljepoti, moralu ili
vječnosti dolazile su od Crkve, a župnik je bio
posrednik između seljaka, svojeg stada, i
Gospodina. Granice između vjerskih
i laičkih stvari bile su nejasne.
Većina stanovništa toga doba živjela je na selu
gdje se svakodnevni život određivao prema
ritmu godišnjih doba i obrade zemlje. Sela su
često bila vrlo neprivlačna naselja s grubim
priprostim kućicama, namještenim s vrlo malo
pokućstva i vrlo prljavih zidova izvana.
Najjednostavnije kuće bile su sagrađene od
zbijenog blata i ilovače i imale slamnati krov.
Oko kuća često su se nalazile okućnice s
vrtovima i voćnjacima.
Plemićke kuće i dvorci mogli su već biti
sagrađeni od kamena, a isto tako i sjenik. Znak
raskoši je bio kada je plemić postavio
kvalitetniji krov, ukrasne crijepove, gole
podove dao pokriti slamom ili rogozom i
popločio dvorište. U dvorcu je središnje
mjesto življenja tijekom većeg dijela godine
zauzimala središnja dvorana, mjesto za
druženje, ali i spavanje, kao i za objedovanje i
slavlja. Prozori su bili mali i visoki, a staklo na
prozorima počelo se prije koristiti u crkvama
nego u kućama. Pokućstva je bilo malo, a
činili su ga krevet s drvenim okvirima, klupe i
škrinje.
U srednjovjekovnom društvu
obredi Crkve prožimali su sve važne događaje
u svakodnevnom životu pojedinca i obitelji.
Rođenje, brak i smrt imali su svaki svoje
obrede. Kalendar se satojao od izmjene
postova i blagdana. Sve poruke koje je čovjek
sa sela ili iz grada, bio priprost ili relativno
učen, primao o povijesti, ljepoti, moralu ili
vječnosti dolazile su od Crkve, a župnik je bio
posrednik između seljaka, svojeg stada, i
Gospodina. Granice između vjerskih
i laičkih stvari bile su nejasne.
Zadaci
1. Pročitaj navedeni tekst, uoči u njemu
bitne riječi i rečenice i u svoju svesku
sam/a sastavi pitanja za njegovu
interpretaciju.
2. Uoči u tekstu riječi koje su ti bile
nepoznate ili koje su ti predstavljale
teškoću za izgovor. Šta radiš sa takvim
riječima?
Neki od mogućih postupaka:
- ako riječ nije bitna, preskoči je,
- ako je riječ bitna, pitaj nekog za nju ili
potraži u rječniku.
Zadaci
3. Pročitaj navedeni tekst, uoči u njemu
bitne riječi i rečenice i u svoju svesku
sam/a sastavi pitanja za njegovu
interpretaciju.
4. Uoči u tekstu riječi koje su ti bile
nepoznate ili koje su ti predstavljale
teškoću za izgovor. Šta radiš sa takvim
riječima?
Neki od mogućih postupaka:
- ako riječ nije bitna, preskoči je,
- ako je riječ bitna, pitaj nekog za nju ili
potraži u rječniku.