Riječi hrvatske

PREGLED PRAVOPISNOGA
GRADIVA PETOGA I
ŠESTOGA RAZREDA
 5.
 VELIKO I MALO POČETNO SLOVO
 IZGOVOR I PISANJE RIJEČI S IJE, JE
 IZGOVOR I PISANJE RIJEČI S GLASOVIMA Č I Ć
 REČENIČNI I PRAVOPISNI ZNAKOVI

Riječi hrvatske
VELIKO I MALO POČETNO SLOVO Pisanje jednočlanih vlastitih imena

Sva se jednočlana vlastita imena pišu velikim početnim slovom.

Jednočlana su vlastita imena i imena stanovnika gradova, sela, krajeva,
država, zemalja, kontinenata te imena pripadnika naroda.
Pisanje višečlanih vlastitih imena

Sve riječi osim veznika i prijedloga pišemo

velikim početnim slovom u vlastitim imenima:
1. bića i njihovim nadimcima, npr.
Zoran Vukić Ludek, Petar Krešimir Četvrti,
Pipi Duga Čarapa
2. kontinenata i država, npr.
Južna Amerika, Republika Hrvatska
3. naseljenih mjesta (gradova, sela i zaselaka), npr.
Slavonski Brod, Sveti Juraj na Bregu, Donji Ledinac.
IZGOVOR I PISANJE RIJEČI S IJE, JE
Kako se stari otvornik jat ostvaruje u
hrvatskome jeziku?

JAT kao e:
kao ije, je u
– u standardnome
standardnome
jeziku: vremena
jeziku:
– u narječjima:
riječi, svježe
breg
kao i:
– u standardnome
jeziku: dio
– u narječjima:
vrimena
Razlikovanje ije i je

 svijet  kao pas (pojas)  slog s dugim otvornikom

 pjesma  kao pas (životinja)  slog s kratkim

otvornikom

svijet, brijeg, pijesak, troslovom ije zabilježen je

donijeti, lijep jedan glas – dugi otvornik koji
nema svoga slova (npr. riječ
svijet ima samo jedan slog)
pjesma, vjetar, sjena, skupom slova je zabilježen je
osjetiti, dječji skup glasova
Kraćenje ije u je

 u komparativu i superlativu
pridjeva: ljepši, najljepši; bjelji, najbjelji (i
bjeliji, najbjeliji)

 u množini nekih imenica:

svjetovi, cvjetovi, snjegovi, bjesovi

 u umanjenicama i uvećanicama:
cjevčica, cjevčina; zvjezdica, zvjezdurina
 IZGOVOR I PISANJE RIJEČI S GLASOVIMA Č I Ć
 U standardnome su jeziku glasovi č i ć dva
različita glasa i tako ih treba izgovarati i pisati.

Pri izgovoru glasa č vrh jezika uzdignut je i dodiruje desni

iznad zuba, a usne su zaobljene, dok je pri izgovoru glasa ć
jezik prednjim dijelom većom površinom priljubljen uz nepce,
a usne su razvučene.
 Č Ć
dječak → dječače upornost → upornošću
jak → jači ljut → ljući
prema k i c

prema t
klicati → kličem kretati → krećem

momak → momčad list → lišće

djeca → dječji pamtiti → pamćenje
majka, ptica → majčica, ptičurina osjetiti → osjećajan
lijek → liječiti, liječnik sretan → sreća

U NASTAVCIMA
-čić, -čica: korjenčić, grančica -ić: cvjetić
-ečak, -ičak: grmečak, krajičak -čić: kestenčić
-čina: cjevčina -oća, -aća: čistoća, zadaća
-ički, -ački: turistički, zagrebački -aći: domaći
-ač, -ič, -ača: plivač, vodič, savijača -ći: naći; pjevajući

U RIJEČIMA U KOJIMA SE NE VIDI NASTANAK

priča, čovjek, pregača, veljača, ključ, kuća, domaćin, nećak, kći, tisuća,
brčkati, točan, četiri, čekati, dječak… noć, moć, ćud, pomoć, voće, već…
REČENIČNI I PRAVOPISNI ZNAKOVI ZNAK UPOTREBA PRIMJER
na kraju izjavne
Svugdje u prirodi postoje pravila i zakoni.
rečenice

iza rednoga broja i 5. ili V. (peti)

TOČKA

nekih kratica npr. (na primjer), šk. (školski)

PRIPAZI!
Točku ne pišemo iza kratica za mjerne jedinice (npr. m, kg, dag) i
u kraticama od višečlanih vlastitih imena napisanima velikim
slovima (npr. RH, OŠ).
UPITNIK

na kraju upitne Kako bi bilo da ne slušamo roditelje, učitelje

rečenice i trenere?
USKLIČNIK

na kraju usklične
To je dobar primjer!
rečenice
iza usklika i
Ah! Ivana!
vokativa
 Kako bi to bilo da nema vlasti, zakona,
REČENIČNI I PRAVOPISNI ZNAKOVI u nabrajanju
pravila igre u raznim sportovima?
Pravila znaju biti dosadna, ali bez njih bi
nastao nered.
ZAREZ

ispred nekih veznika

Nekim ljudima trebaju pravila, a nekima ne
trebaju.
Ah, ta pravila!
ispred i iza usklika i
Ivana, dogovorili smo se.
vokativa
Dogovorili smo se, Ivana.
DVOTOČKA I NAVODNICI

John Locke je rekao: „Bez zakona nema ni

u upravnome govoru
slobode.”

u rastavljanju riječi pra-vi-la pravo-

A
 6.
 REČENIČNI I PRAVOPISNI ZNAKOVI
• IZOSTAVNIK, CRTICA, ZAGRADE,
TROTOČKA

 VELIKO I MALO POČETNO SLOVO

• PISANJE IMENA ULICA, TRGOVA I
DIJELOVA NASELJENIH MJESTA

Riječi hrvatske
REČENIČNI I PRAVOPISNI ZNAKOVI ZNAK UPOTREBA PRIMJER
Al' pokušat ću drukčije.
bilježi se umjesto
Ali pokušat ću drukčije.
izostavljenoga slova,
(APOSTROF)
IZOSTAVNIK
najčešće u književnim
Il' su snijezi il' su labudovi.
tekstovima
Ili su snijezi ili su labudovi.

Izostavnik ne bilježimo:
• na kraju infinitiva bez i: pokušat ću drukčije
• kad se sažimanjem dvaju otvornika dobije samo jedan:
kao – ko.

Helen je preživjela, no zauvijek je izgubila

označuje stanku veću
od zareza
vid i sluh – otad je odrastala u vječnoj tami
i tišini.
umjesto navodnika i
CRTICA

– Ja ne mogu učiti kao drugi. – govorila je

zareza u upravnome
sebi.
govoru u tiskanim
tekstovima
Jednoga je dana – tajanstveno kao što je
odjeljuje umetnute
dijelove rečenice došla – njezina visoka temperatura
nestala.
REČENIČNI I PRAVOPISNI ZNAKOVI Fizičar Morse koji je izmislio zvučnu
zamjenjuje svezu abecedu živio je 1791. – 1872. g.
prijedloga od i do ili
samo prijedlog do Brzina automobila je 70 – 80 km na sat.
Učila je 2 – 3 sata.

POGREŠNO  TOČNO 
CRTICA

od 1791. – 1872. od 1791. do 1872.

1791. – 1872.
označuje udaljenost Split – Makarska
između dvaju ili više
mjesta i imena
Slavonski Brod – Osijek
udružena u utakmica Dinamo – Hajduk
međusobni odnos
odjeljuju dijelove
teksta koji su manje Učiteljica (koja je s njom provodila
ZAGRADE

važni, kojima se što čitave dane) naučila ju je

dopunjava, tumači ili sporazumijevati se s ljudima.
objašnjava
označuju dvostruke
oblike riječi s(a), k(a), onog(a)
REČENIČNI I PRAVOPISNI ZNAKOVI
Učila je sve što i druga djeca:
na mjestima gdje se
prekida nabrajanje
književnost, strane jezike,
matematiku…

na mjestima gdje
Ide mi teže nego drugima… moram biti
označuje isprekidan
govor ili stanke u jako uporna.
TROTOČKA

govoru

kada je misao I uspjela je postići ono što se činilo

nezavršena, potiče nas nemogućim…
na razmišljanje

… pobijedila je tjelesne zapreke…

kada izostavljamo
dijelove teksta
uspjela je postići ono što se činilo
nemogućim…
VELIKO I MALO POČETNO SLOVO
Pisanje višečlanih vlastitih imena

Djevojčica i dječak posjetili

su Stubičke Toplice, mjesto
u Hrvatskome zagorju.

Nalaze se na Strmečkoj
cesti i žele doći do
Stubičkih toplica.

Stubičke Toplice –
NASELJENO MJESTO
Stubičke toplice –
TOPLICE,
LJEČILIŠTE
Višečlana vlastita imena pišu se po jednome od dvaju
osnovnih pravila:

1. PRAVILO:
Svaka riječ u imenu piše se velikim početnim
slovom, osim prijedloga i veznika.

2. PRAVILO:
Samo prva riječ u imenu piše se velikim
početnim slovom, a ostale riječi samo ako su
vlastita imena.
PREMA PRVOME SE PRAVILU PIŠU:

• IMENA, PREZIMENA, NADIMCI, VJERSKA IMENA, npr.

Marin Držić Vidra, Majka Božja Bistrička

• IMENA KONTINENATA, DRŽAVA, ZEMALJA, npr.

Sjeverna Amerika, Republika Hrvatska,
Republika Bosna i Hercegovina

• IMENA NASELJENIH MJESTA, npr.

Staro Petrovo Selo, Biograd na Moru, Slavonski Brod
PREMA DRUGOME SE PRAVILU PIŠU SVA OSTALA
VIŠEČLANA IMENA:

• IMENA POKRAJINA, KRAJEVA, ŽUPANIJA, npr.

Dalmatinska zagora, Splitsko-dalmatinska županija
• IMENA DIJELOVA NASELJENIH MJESTA, ULICA,
TRGOVA,
PARKOVA..., npr.
Gornji grad, Vukovarska ulica, Trg mira, Park slobode
• IMENA MORA, JEZERA, RIJEKA, PLANINA (GORJA)...,
npr.
Jadransko more, Vransko jezero, Samoborsko gorje
• IMENA USTANOVA, KNJIGA, ČASOPISA…, npr.
Osnovna škola Grigora Viteza, Mali ratni dnevnik,
Hrvatski jezik (časopis), Hrvatsko narodno kazalište
• IMENA NEBESKIH TIJELA, npr.