Kemija

1. Što je to vrelište, a što talište?

O: Vrelište je temperatura pri kojoj tvar prelazi iz tekućeg u plinovito stanje, a Talište je
temperatura pri kojoj tvar prelazi iz čvrstog u tekuće stanje.

2. Mogu li dvije različite tvari imat isto vrelište i talište?

O: Da, dvije različite tvari mogu imati isto vrelište i talište, ali to je rijedak slučaj. Takve tvari
koje imaju iste temperature tališta i vrelišta nazivaju se eutektičke smjese.

3. Što se mora učiniti da bi tvar prešla iz plinovitog u tekuće stanje? Kako se zove ta promjena?
O: Da bi tvar prešla iz plinovitog u tekuće stanje, mora se izgubiti određena količina toplinske
energije. Ovaj proces naziva se kondenzacija.

4. Što se mora učiniti da bi tvar prešla iz čvrstog u tekuće? Kako se zove ta promjena?
O: Da bi tvar prešla iz čvrstog u tekuće stanje, mora se dodati toplinska energija kako bi se
pobijedile čvrste sile koje drže molekule ili atome u čvrstom stanju. Ova promjena stanja
naziva se topljenje ili taljenje.

5. Što se mora učiniti da bi tvar prešla iz tekućeg u čvrsto stanje? Kako se zove ta promjena?
O: Da bi tvar prešla iz tekućeg u čvrsto stanje, mora se odstraniti toplinska energija kako bi se
smanjila kinetička energija molekula i atoma, što rezultira njihovim organiziranim
rasporedom karakterističnim za čvrsto stanje. Ova promjena stanja naziva se stvrdnjavanje ili
krstarenje.

6. Što se mora učiniti da bi tvar prešla iz tekućeg u plinovito stanje? Kako se zove ta promjena?
O: Da bi tvar prešla iz tekućeg u plinovito stanje, mora se dodati toplinska energija kako bi se
povećala kinetička energija čestica, omogućujući im da pređu iz organiziranog tekućeg stanja
u dispergirano plinovito stanje. Ova promjena stanja naziva se isparavanje ili ključanje,
ovisno o uvjetima.

7. Kakvog je agregacijskog stanja tvar na temperaturi između tališta i vrelišta?

Na temperaturi između tališta i vrelišta, tvar se nalazi u tekućem agregacijskom stanju
Međunarodna oznaka tog stanja je LIQUID/TEKUĆINA.
8. Kakvog je agregacijskog stanja tvar na temperaturi iznad vrelišta?
Na temperaturi iznad vrelišta, tvar se nalazi u plinovitom agregacijskom stanju.
Međunarodna oznaka tog stanja je GAS/PLIN.
9. Kakvog je agregacijskog stanja tvar na temperaturi iznad tališta?
Na temperaturi iznad tališta, tvar se nalazi u tekućem agregacijskom stanju.
Međunarodna oznaka tog stanja je LIQUID/TEKUĆINA.
10. U kojem agregacijskom stanju tvari imaju stalan volumen i promjenjiv oblik?
Tvari u tekućem stanju imaju stalan volumen, ali promjenjiv oblik
11. U kojem agregacijskom stanju tvari imaju promjenjiv volumen i promjenjiv oblik?
Tvari u plinovitom stanju imaju promjenjiv volumen i promjenjiv oblik.

12. U kojem agregacijskom stanju tvari imaju stalan volumen i promjenjiv oblik?
Tvari u čvrstom stanju imaju stalan volumen, ali promjenjiv oblik.
13. Navedi 4 svojstva karakteristična na željezo.
Željezo je metal.
Dobro provodi električnu struju.
Ima sjajan metalni sjaj.
Reaktivno je s kisikom, stvarajući hrđu (željezni oksid).

14. Navedi 4 svojstva karakteristična za bakar.

Bakar je metal.
Dobar je provodnik toplote.
Ima crvenkastosmeđu boju.
Ne reagira s kisikom u normalnim uvjetima.

15. Navedi 4 svojstva karakteristična za ulje.

Ulje je tekućina na sobnoj temperaturi.
Nije topivo u vodi.
Ima viskoznu konzistenciju.
Koristi se kao mazivo.

16. Navedi 4 svojstva karakteristične za zlato.

Zlato je plemeniti metal.
Ima karakterističnu zlatnu boju.
Ne reagira s većinom kemikalija.
Koristi se u izradi nakita i novca.

17. Navedi 4 svojstva karakteristične za sol.

Sol je kemijski spoj natrijeva klorida (NaCl).
Topiva je u vodi.
Ima kristalnu strukturu.
Koristi se začin i konzervans.

18. Navedi 4 svojstva karakteristične za plastiku.

Plastika je polimerni materijal.
Može se oblikovati pod utjecajem topline.
Lagana je.
Raznolika je u boji i teksturi.

19. Navedi 4 svojstva karakteristične za jod.

Jod je halogen.
Ima tamnoljubičastu boju u plinovitom stanju.
Topi se u tamnoljubičastu tekućinu.
Koristi se u medicini kao antiseptik.

20. Navedi 4 svojstva karakteristične za šećer.

Šećer je organski spoj.
Topiv je u vodi.
Sladak je okus.
Koristi se kao zaslađivač.
21. Navedi 4 svojstva karakteristične za platinu.
Platina je plemeniti metal.
Ima visoku otpornost na koroziju.
Dobro provodi električnu struju.
Koristi se u izradi nakita i katalizatora.

22. Navedi 4 svojstva karakteristične za vodu.

Voda je tekućina pri sobnoj temperaturi.
Topiva je mnogim tvarima.
Ima visoku toplinsku kapacitetu.
Esencijalna je za život.

23. Navedi 4 svojstva karakteristične za Zrak.

Zrak je smjesa plinova.
Sadrži oko 21% kisika.
Ima promjenjivu vlažnost.
Sastav mu uključuje dušik, kisik, argon, ugljični dioksid, i druge plinove.

24. Navedi 4 svojstva karakteristične za živu.

Živa je tekući metal pri sobnoj temperaturi.
Toksična je.
Dobro provodi električnu struju.
Koristi se u termometrima.

25. Navedi 4 tvari koje loše utječu na ljudsko zdravlje i kako djeluje.
Nikotin (iz duhana) - ovisnost, srčane bolesti, karcinomi.
Alkohol - ovisnost, oštećenje jetre i mozga.
Kofein (u prekomjernim količinama) - nesanica, nervoza, ovisnost.
Druge droge - ovisnost, oštećenje organa, psihički poremećaji.

26. Navedi 4 tvari koje dobro utječu na ljudsko zdravlje i kako djeluje.
Vitamin C - podržava imunološki sustav, pomaže u zacjeljivanju rana.
Kalcij - jača kosti i zube.
Voda - održava hidrataciju i normalno funkcioniranje tijela.
Kisik - potreban za disanje i održavanje života.

27. Što je to antibiotik?

Antibiotik je tvar koja ubija ili inhibira rast bakterija. Koriste se u liječenju bakterijskih
infekcija.

28. Što je to biokemija?

Biokemija je grana kemije koja proučava kemijske procese i tvari u živim organizmima.

29. Što je to ovisnost?

Ovisnost je stanje u kojem osoba razvija fizičku ili psihičku potrebu za određenom tvari ili
aktivnošću.

30. Što je to alergija?

Alergija je pretjerana reakcija imunološkog sustava na tvari koje su obično bezopasne, poput
peludi, prašine ili određene hrane.
31. Što su to teški metali?
Teški metali su metalni elementi s visokom gustoćom i obično su toksični za živa bića u
većim količinama. Primjeri uključuju olovo, živu, kadmij i bakar.

32. Kako djeluju spojevi olova na ljude?

Spojevi olova mogu uzrokovati oštećenje živčanog sustava, bubrega, jetre i drugih organa.
Olovo može uzrokovati i ozbiljne probleme u razvoju kod djece.

33. Što su pesticidi?

Pesticidi su kemikalije koje se koriste za kontrolu štetnika na usjevima ili u kućanstvima.
Mogu biti insekticidi, herbicidi ili fungicidi.

34. Što je doping?

Doping je nezakonita uporaba tvari ili metoda kako bi se poboljšala sportska izvedba.

35. Što je GMO?

GMO (genetski modificirani organizam) je organizam čiji su geni modificirani u laboratoriju
kako bi se postigle određene željene karakteristike.

36. Kako se zove štetan sastojak duhanskog dima koji izaziva ovisnost?
Štetan sastojak duhanskog dima koji izaziva ovisnost je nikotin.

37. Što je katran?

Katran je gusta tamna tekućina koja se dobiva izgaranjem duhana. Sadrži brojne kancerogene
tvari.

38. Što je ugljikov monoksid?

Ugljikov monoksid je bezbojan, bezmirisan plin koji se oslobađa tijekom nepotpunog
sagorijevanja ugljikovodika. Vrlo je otrovan jer se vezuje za hemoglobin u krvi, sprječavajući
prijenos kisika.

39. Što je najlon?

Najlon je vrsta polimera, odnosno umjetnog materijala, često korišten u izradi tekstila,
ambalaže i drugih proizvoda.

40. Što su TVARI?

Tvari su materijali s određenim kemijskim svojstvima koje čine molekule, atomi ili ioni.

41. Od čega su građene tvari?

Tvari su građene od molekula, atoma ili iona koji su organizirani u određenoj strukturi.

42. Što je ovisnost?

Ovisnost je stanje koje se razvija kada osoba postane fizički ili psihički ovisna o određenoj
tvari ili ponašanju.

43. Nabroji tvari koje izazivaju ovisnost.

Nikotin (duhan), alkohol, kofein, opijati (morfij, heroin), kokain, amfetamini.

44. Nabroji neke tvari koje znaš da su štetne ili otrovne.

Olovo, živa, arsen, cijanid, pesticidi, neki industrijski otapala, otrovi za glodavce.
45. Opiši posljedice koje opijati i druga sredstva koja izazivaju ovisnost mogu ostaviti na ljudsko
zdravlje.
Posljedice uključuju ovisnost, fizičko oštećenje organa, psihičke poremećaje, socijalne
probleme, rizik od predoziranja i smrti.

46. Zašto se potiče uporaba bezolovnog benzina? Navedi primjere drugih teških metala koji utječu
na ljudsko zdravlje.
Bezolovni benzin se potiče zbog toga što olovo u benzinskom gorivu može uzrokovati
ozbiljne zdravstvene probleme, posebno kod djece. Drugi teški metali koji mogu utjecati na
zdravlje uključuju živu, kadmij i arsen.

47. Što je to fotosinteza? Opiši tvari koje sudjeluju u tom procesu.

Fotosinteza je proces kojim biljke, alge i određene bakterije koriste sunčevu svjetlost za
pretvaranje ugljičnog dioksida i vode u glukozu, uz otpuštanje kisika. Tvari koje sudjeluju u
fotosintezi uključuju klorofil, vodu i ugljični dioksid.

48. Navedi primjere na koje sve načine čovjek uništava prirodu i koje su moguće posljedice takvog
ponašanja.
Uništavanje šuma, onečišćenje zraka i vode, izumiranje vrsta, klimatske promjene. Posljedice
uključuju gubitak bioraznolikosti, poremećaj ekosustava i promjene u klimi.

49. Kako čovijek može utjecati na kvalitetu života i očuvanja zdravlja

Čovjek može utjecati na kvalitetu života i očuvanje zdravlja kroz odgovorno ponašanje prema
okolišu, zdravu prehranu, redovito vježbanje, izbjegavanje štetnih tvari i podršku održivim
praksama.

50. Što je doping u profesionalnom sportu?

Doping u profesionalnom sportu odnosi se na nepravednu uporabu tvari ili metoda kako bi se
poboljšala sportska izvedba, što je često zabranjeno pravilima sportskih organizacija.

51. Što je histamin

Histamin je tvar koja igra ulogu u imunološkom odgovoru i može izazvati simptome
alergijskih reakcija, poput crvenila, svrbeža i oticanja.

52. Što je anafilaktički šok?

Anafilaktički šok je ozbiljna alergijska reakcija koja može dovesti do teških problema s
disanjem, niskog krvnog tlaka i drugih opasnih simptoma.nastavi dalje odgovarati na pitanja

53. Nabroji neke prirodne otrove

Neke prirodne otrove uključuju otrovne biljke, neke gljive, otrovne životinje poput zmija i
insekata.

54. Što su teški metali?

Teški metali su kemijski elementi s velikom gustoćom i težinom, poput olova, žive, kadmija.

55. Što su pesticidi?

Pesticidi su tvari koje se koriste za uništavanje štetnika na biljkama, ali mogu imati negativne
učinke na okoliš i zdravlje.
56. Koja tvar je najtvrđa u prirodi?
Najtvrđa tvar u prirodi je dijamant.

57. Poredaj tvari- staklo, dijamant, kreda i nokat- po tvrdoći.

Poredak po tvrdoći od najmanje tvrde prema najtvrđoj je: kreda, nokat, staklo, dijamant.

58. Koja tekućina je nagrizujuća?

Nagrizajuće tekućine su često kiseline ili baze. Primjeri uključuju sumpornu kiselinu ili
lužine.

59. Nabroji tvari koje su lako zapaljive.

Lako zapaljive tvari uključuju benzin, alkohol, ulja i plinove poput metana.

60. Što je reaktivnost?

Reaktivnost se odnosi na sposobnost tvari da reagira s drugim tvarima, često kroz kemijske
reakcije.

61. Što je inertnost?

To je svojstvo suprotno od reaktivnosti, što znači da inertne tvari vrlo teško ili uopče ne
reagiraju s drugim tvarima.

62. Poredaj tvari – željezo, zlato i natrij – po rastućoj reaktivnosti.

Poredak po rastućoj reaktivnosti je: zlato, željezo, natrij.

63. Nabroji nekoliko kemijskih spojeva koje rabiš u kućanstvu.

Kemijski spojevi u kućanstvu uključuju natrijev klorid (kuhinjska sol), natrijev bikarbonat
(soda), vodu (H2O), deterdžente itd.

64. Samo je jedna od navedenih tvari kemijski spoj: bakar, živa, srebro, kisik, voda, aliuminij,
sumpor i silicij. Koja?
Voda (H2O) je kemijski spoj.

65. Što je reagens?

Reagens je tvar koja se koristi za otkrivanje prisutnosti ili identifikaciju druge tvari putem
kemijske reakcije.

66. Objasni razliku između elementarne tvari i kemijskog spoja.

Elementarna tvar sastoji se od samo jednog tipa atoma (npr., kisik, željezo), dok je kemijski
spoj kombinacija različitih vrsta atoma, povezanih kemijskim vezama (npr., voda - H2O).

67. Objasni promjene od kojih dolazio tijekom zagrijavanja modre galice.

Tijekom zagrijavanja modre galice, dolazi do termičke dekompozicije, tj. razlaganja u
plinoviti amonijak (NH3) i bakrov(II) oksid (CuO).

68. Opiši promjene od kojih dolazi ako bakrov(II) sulfat dođe u dodir s vodom.
Kada bakrov(II) sulfat dođe u dodir s vodom, dolazi do hidratacije, tj. vezivanja vode, što
rezultira hidratiziranim bakrov(II) sulfatom.

69. Kojim reagensom bi dokazao vodu u nekom uzorku?

 Reagens za dokazivanje vode je anhidrid ugljični (CO2). Ako se voda dodaje anhidridu
ugljičnom, nastaje ugljični dioksid (CO2) i mijenja se pH reagensa.

70. Je li bakrov(II) sulfat kemijski spoj ili elementarna tvar? Obrazloži svoj odgovor.
Bakrov(II) sulfat je kemijski spoj jer se sastoji od više različitih elemenata (bakar, sumpor,
kisik).

71. Zašto u prirodi ima mnogo više kemijskih spojeva nego elementarnih tvari?
U prirodi, elementarne tvari su relativno rijetke jer su većina tvari rezultat kombinacije
različitih elemenata u kemijskim spojevima.

72. Nabroji neke elementarne tvari koje možemo naći u prirodi.

Primjeri elementarnih tvari u prirodi uključuju kisik (O2), dušik (N2), željezo (Fe), zlato (Au)
itd.

73. Istraži u literaturi i/ili na internetu za što se upotrebljavaju elementarno zlato, silicij i tekući
dušik.
Elementarno zlato se često koristi u izradi nakita, silicij je ključan za proizvodnju
poluvodičkih uređaja, a tekući dušik se koristi u industriji za hlađenje i konzervaciju.

74. U laboratoriju se pri sobnoj temperaturi nalaze tri boce s elementarnim tvarima bez natpisa. U
prvoj boci je žuta čvrsta tvar A koja ne provodi električnu struju, u drugoj je srebrnosiva
tekućina B, a u trećoj je čvrsta tvar C metalnog sjaja koja blagim zagrijavanjem prelazi u
ljubičaste pare. Kako se zovu elementarne tvari A, B i C? Koje su od navedenih tvari nemetali?
Tvar A je sulfur (sumpor), tvar B je mercury (živa), a tvar C je iodine (jod). Sumpor i jod su
nemetali.

75. Neka se smjesa sastoji od tvari A, B i C. Tvar A je reaktivna, ima magnetska svojstva i hrđa u
dodiru s vlagom i kiskom iz zraka. Tvar B je Čvrsta tvar bijele boje i slanog okusa te se dobiva
isparivanjem morske vode i koristi se kao začin u kućanstvima, a tvar C je pri sobnoj
temperaturi bezbojna tekućina u dodiru s bakovim(II) sulfatom daje plavo obojenje. Odredi
imena tvari A, B i C. Koja je od navedenih tvari elementarna tvar?
Tvar A je željezo (iron), tvar B je natrijev klorid (kuhinjska sol), a tvar C je bakrov(II) sulfat.
Željezo je elementarna tvar.

76. DOPUNI SLJEDEĆE REČENICE:

Zagrijava li se modra galica nastaju dvije jednostavnije tvari. Jedna od njih je bezbojna tekućina,
a zove se amonijak. Druga je bijela čvrsta tvar i zove se bakrov(II) oksid.
77. Razvrstaj sljedeće tvari na elementarne tvari i kemijske spojeve: sumporov dioksid, cink, vodik,
bakrov(II) sulfat, jod, željezo i voda.
ELEMENTARNE TVARI: sumpor, vodik, jod, željezo, cink
KEMIJSKI SPOJEVI: sumporov dioksid, bakrov(II) sulfat, voda
78. Razvrstaj sljedeće elementarne tvari na metale i nemetale: magnezij, jod, kisik, natrij, fosfor,
klor i bakar.
 METALI: magnezij, natrij, bakar.
NEMETALI: jod, kisik, fosfor, klor
79. Dopuni sljedeće rečenice:
Čvrste tvari su samo __________tvari. Smjese tvari čine ___________ ili _________
promiješanih tvari.
________________ tvari se nikakvim kemijskim postupkom ne mogu rastaviti na jednostavnije
tvari, a kemijski ___________ se mogu rastaviti na jednostavnije tvari.
Razvrstaj sljedeće čiste tvari elementarne tvari i kemijske spojeve:
a) Željezo
b) Natrijev klorid ELEMENTARNE TVARI: c), d), e), f), g)
c) Magnezij
d) Soda bikarbona
e) Kalcij
f) Živa
g) Magnezijev oksid KEMIJSKI SPOJEVI: h), i), j)
h) Voda
i) Aluminij
j) Ugljikov dioksid
Spajanjem _____________ i kisika, nastaje magnezijev _____________, koji je ____________
boje. Ta tvar je kemijski spoj jer je nastala spajanjem dviju ____________ tvari. Pri ovoj reakciji
nastaje jaka i štetna ____________.

Razvrstaj sljedeće tvari na elementarne tvari i kemijske spojeve:

a) Natrijev klorid
b) Jod
c) Kisik
d) Ugljikov dioksid
e) Fosfor
f) Klor
g) Bakar
ELEMENTARNE TVARI: željezo, natrij, magnezij, živa, kalcij.
KEMIJSKI SPOJEVI: natrijev klorid, soda bikarbona, voda, aluminijev oksid
Razvrstaje slejdeće tvari na metale i nemetale:
a) Sumpor
b) Cink
c) Vodik
d) Jod
e) Željezo
f) Natrij
METALI: magnezij, cink, natrij
NEMETALI: sumpor, jod, kisik, ugljikov dioksid, fosfor, klor, bakar
 80. Pridruži svakom pojmu iz ljevog stupca jedan pojam iz desnog stupca.

SUMPOR ___ a ČVRSTA TVAR CRVENOSMEĐE BOJE

BAKAR ___ b KEMIJSKI SPOJ
BAKROV(II) SULFID ___ c ČVRSTA TVAR ŽUTE BOJE
81. Razvrstaj sljedeće tvari na metale, nemetale i polumetale.
a) Kalcij
b) Srebro
c) Brom
d) Germanij
e) Bakar
f) Magnezij
g) Dušik
h) Klor
i) Sumpor
j) Silicij
METALI: kalcij, srebro, bakar, magnezij, aluminij
NEMETALI: brom, klor, sumpor
POLUMETALI: fosfor, germanij, silicij
82. Navedi nekoliko elementarnih tvari
Neki primjeri elementarnih tvari uključuju željezo, zlato, srebro, kisik, vodik, sumpor.

83. Kako dijelimo elementarne tvari?

Elementarne tvari dijelimo na metale, nemetale i polumetale

84. Nabroji najmanje tri karakteristična svojstva metala i tri karakteristična svojstva nemetala.
METALI: Vodljivost topline i elektriciteta.
Sjajna površina (metalni sjaj).
Mogućnost oblikovanja u tanku žicu (duktilnost) i pločice (malleability).

NEMETALI: Loši vodiči topline i elektriciteta.

Često imaju mat ili neki drugi karakterističan izgled.
Obično su krhki i lomljivi u čvrstom stanju.

85. Izdvoji nemetale: željezo, bakar, cink, sumpor, jod, kalcij, klor.
Nemetali: sumpor, jod, klor.

86. Izdvoji metale: živa, natrij, brom, dušik, zlato, silicij, kisik, dušik.
Metali: živa, natrij, brom, zlato, silicij.

87. Navedi nekoliko kemijskih spojeva

Kemijski spojevi uključuju vodu (H2O), natrijev klorid (NaCl), ugljikov dioksid (CO2),
sumporov dioksid (SO2), etanol (C2H5OH), amonijak (NH3).
88. Definiraj pojmove
Elementarna tvar: Tvar koja se sastoji od atoma iste vrste.
Kemijski spoj: Tvar koja se sastoji od atoma različitih vrsta povezanih kemijskim vezama.
Sinteza: Kemijski proces u kojem se stvaraju nove tvari spajanjem jednostavnijih tvari.
Analiza: Kemijski proces u kojem se kompleksne tvari razgrađuju na jednostavnije tvari.