You are on page 1of 10

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu


Gundulićeva 27
Pn-154/2021
(spojen Pn-155/2021)

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Općinski sud u Splitu po sutkinji toga suda Maji Anušić, kao sucu pojedincu, u
pravnoj stvari tužitelja Vice Mihanović, OIB: 28679577962, iz Splita, Put Trščenice
41, zastupan po punomoćniku Ivanu Močiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika pod
1) UDRUGA INDEX ISTRAGE sa sjedištem u Zagrebu, Devetačka 6, OIB:
23977398898 i pod 2) INDEX PROMOCIJA d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Radnička
cesta 61, OIB: 37502434016, oboje zastupani po punomoćniku Vanja Jurić,
odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene javne i glavne
rasprave zaključene dana 6. ožujka 2024., u prisutnosti tužitelja osobno,
punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 11. travnja 2024.,

presudio je

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:


"Nalaže se tuženiku pod 1) i pod 2) isplatiti tužitelju iznos od 80.000,00 kuna zajedno
sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 29. ožujka 2021. pa do isplate po
stopi koja se određuje temeljem članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima,
a sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe. " kao neosnovan.

II. Nalaže se tužitelju da naknadi tuženiku pod 1) i pod 2) parnični trošak u iznosu od
3.250,00 eura u roku od 15 zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od
dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje
temeljem članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupa navodi da je 12.ožujka 2021. na web stranici


www. Istrage.hr objavljen članak autora Vladimira Matijanića pod naslovom „ Otkriće
Indeks Istraga: HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Splita je plagirao doktorat - Index
Istrage“. Nadalje, da je predmetnim člankom objektivno nanijeta šteta tužitelju gdje se
tvrdi da je plagirao dio svoje doktorske disertacije „Ekonomski učinci pomorskog
prometa i transporta u funkciji gospodarskog razvoja“ pritom mu se izrijekom imputira
da je „postupao s namjerom da prepisane definicije, stavove i zaključke prikaže kao
svoje“. Nadalje, da autor prethodno nije provjerio točnost svojih navoda pa da je
postupao u cilju postizanja senzacionalizma odnosno da je kandidatura tužitelja za
gradonačelnika Splita te njegova stranačka opredijeljenost predstavljala jedini razlog
za objavu predmetnog članka. Nadalje, da autor u članku navodi da je predmetna
2 Pn-154/2021
(spojen Pn-155/2021)

disertacija plagirana prema podacima programa Plagscan najmanje 18,3 % a pri


tome da ne navodi da postotak pronađenih podudaranja ni na koji način ne znači da
je rad plagijat već ukazuje koliko je potrebno samostalno analizirati rad kako bi se
uočio kontekst podudaranja. Slijedom navedenog, da je objektivno nanijeta šteta
tužitelju slijedom čega potražuje naknadu.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava istu u cijelosti te navodi da je tužitelj (bio)


jedan od kandidata stranke HDZ, za gradonačelnika grada Splita te je, u tom
svojstvu, svakodnevno javno istupao u nizu medija, predizbornim sučeljavanjima,
stranačkim skupovima te mnogim drugim stranačkim – predizbornim aktivnostima
kada mediji pojačano izvještavaju o političkim kandidatima za javne funkcije,
preispituju njihove poslovne biografije i sve druge detalje koji se tiču njihovog javnog
djelovanja te nijednu konkretnu informaciju iz spornog članka ne označava kao
netočnu te da dijelovi tužiteljeve doktorske disertacije predstavljaju plagiranje, a ne
radi se, dakle, o proizvoljnom zaključku autora spornog članka.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem članka objavljenog na portalu


"Index.hr" i "Indeks Istrage.hr" sa naslovom "Ekskluzivno: HDZ-ov kandidat za
gradonačelnika Splita plagirao je doktorat" zatim dokumentacije priložene od
tuženika : Pisanje studentskih radova - Upute za pisanje seminarskih, završnih,
diplomskih radova i doktorske disertacije“, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2014.
stručni članak „Prikaz značenja short sea shipping-a i modaliteti uključivanja u projekt
short sea shipping“, autora Juraja Bukše, od 2006. godine; stručni članak „Transport
– čimbenik proboja začaranog kruga razvitka tranzicijskih zemalja“, autora Ratka
Zelenike i Draga Pupovca, od 2000. godine; Priopćenje za tisak Eurospke komisije
„Sve je spremno za novu jadransku i jonsku makroregiju: Komisija zbližava države“;
stručni članak „Mega i „niša“ prijevoznici i poduzetnici multimodalnog transporta u
kaleidoskopu kompatibilnosti i komplementarnosti“, autora Ratka Zelenike i Zdravka
Zekića, od 1997. godine; „Ekonomika pomorstva“, autora Frane Mitrovića, izdana
2007. godine; članak „Morske autoceste“ u funkciji optimizacije strukture robnih
tokova“, autora Tanje Poletan Jugović i Renate Sušanj, od 2013. godine; udžbenik
„Pomorski sustav i pomorska politika“, autora Čedomira Dundovića, od 2003. godine;
stručni članak „Analyzing Maritime Economy in the Mediterranean: A Focus on the
Campania Region“, autora Francesca Parole, Marcella Risitana, Ilarie Tutore i Marca
Ferrettija, od 2014. godine; stručni članak „Pomorski promet i održivi razvoj u
prometnoj politici“, autora Dražena Damića, od 2009. godine; stručni članak „Prilog
definiranju pomorskog sustava“, autora Edne Mrnjavac, od 1995. godine; ispis sa
stranica Wikipedie, za pojam "Brodogradnja"; stručni članak „Povijesni razvoj
putničkih luka“, autora Kesić Blanke i Jugović Alena, od 2005. godine; zatim Izvješće
Povjerenstva o znanstvenoj procjeni doktorske disertacije dr.sc Vice Mihanović pod
naslovom " Ekonomski učinci pomorskog prometa i transporta u funkciji
gospodarskog razvoja“ od 15.prosinca 2021. i Odluke Senata u Osijeku od
20.prosinca 2021., saslušanjem svjedoka Dora Kršul i Ilko Čimić, te saslušanjem
tužitelja u svojstvu parnične stranke, pa je temeljem tako provedenog dokaznog
postupka sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“
broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08,
57/11,148/11,25/13,89/14; dalje ZPP) utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.
3 Pn-154/2021
(spojen Pn-155/2021)

4. Među strankama nije sporno da je na portalu "Index Istrage" dana 12.ožujka 2021.
objavljen članak autora Vladimira Matijanića sa naslovom "Ekskluzivno: HDZ-ov
kandidat za gradonačelnika Splita plagirao je doktorat".

5. Međutim, kao sporno postavilo se pitanje je li objavljivanje spornog članka bilo u


javnom interesu te je li navedenim člankom povrijeđeno dostojanstvo, čast i ugled
tužitelja odnosno je li tuženik u obvezi naknaditi tužitelju nematerijalnu štetu.

6. Odredbom članka 16. Zakona o medijima ( „Narodne novine“ 59/04,84/11,81/13;


dalje ZM-a) propisano je da su mediji dužni poštovati privatnost, dostojanstvo, ugled i
čast građana.

7. Prema odredbi članka 22. ZM-a pravo na tužbu za naknadu nematerijalne štete
sukladno općim propisima obveznog prava ima osoba koja je prethodno zatražila od
nakladnika objavljivanje ispravka sporne informacije odnosno isprike nakladnika kada
ispravak nije moguć.

8. Prema odredbi članka 21 st.1 ZM-a nakladnik koji informacijom objavljenom u


medijima prouzroči drugome štetu, dužan ju je naknaditi izuzev u slučajevima
propisanim zakonom, dok je stavkom 4 propisano da nakladnik ne odgovara za štetu
ako je informacija kojom je šteta učinjena utemeljena na točnim činjenicama ili na
činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo
sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje
javnosti za objavu te informacije te da je postupao u dobroj vjeri.

9. Odredbom članka 21 st 3 ZM-a propisano je da se na utvrđivanje odgovornosti za


naknadu štete primjenjuju propisi o obveznim odnosima, osim ako zakonom nije
drugačije određeno.

10. Odredbom članka 1046 Zakona o obveznim odnosima ( „ Narodne novine“ broj
33/05,41/08, dalje ZOO) propisano je da je šteta povreda prava osobnosti čime je
utvrđen pojam neimovinske štete. To znači da šteta nastaje samom povredom nekog
prava osobnosti, a posljedice takve povrede koje se očituju u fizičkoj ili duševnoj boli,
predstavljaju kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade,
a u skladu s odredbom čl. 1100 ZOO.

11. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je tada bio kandidat HDZ-a za gradonačelnika


Grada Splita. U studenom iste godine Neven Barković, urednik Index-a napisao je da
su uspjeli spriječiti, referirajući se na tužitelja i njegov doktorat, da HDZ dođe na vlast
u Splitu, a što je potvrdilo njegove sumnje da se u predmetnom članku sve izneseno
radilo u političke svrhe pošto je u tom trenutku bio vodeći kandidat za
gradonačelnika. Nadalje, da je povjerenstvo Osječkog sveučilišta utvrdilo da
znanstveni rad nije plagijat; također je utvrdilo da je neupitan znanstveni doprinos, a
nedostatci koji su u teorijskom dijelu pronađeni su tehničke prirode. Nadalje, da
znanstveni doprinos doktorske disertacije se definira u istraživačkom dijelu
znanstvenog rada, a u istraživačkom dijelu disertacije nije niti bilo tehničkih
nedostataka. Također navodi, da nije bitno što nije postao gradonačelnikom,
međutim, predmetna situacija je jako utjecala na njegovu obitelj i to od najmlađeg
člana obitelji pa do njegovih roditelja. Nadalje, da su mu djeca doživljavala ogromne
neugodnosti, odnosno mlađi sin, koji je bio osmi razred, jer su njegove kolege
4 Pn-154/2021
(spojen Pn-155/2021)

osnovale WhatsUpp grupu "Vice je lopov" te su i njegovog sina stavili u tu grupu.


Nadalje, njegova kćer je također doživjela neugodnosti s obzirom da je bila
maturantica u MIOC-u, odlikašica, te pošto je imala i odličan uspjeh na državnoj
maturi kolege su širile društvenim mrežama pitanje "čija je ovo kćer koja je znala sve
odgovore na državnoj maturi", što je bio svojevrstan bullying na nju. Nadalje, da nisu
bitni novci te da će donirati novac djeci sa posebnim potrebama. i sve neugodnosti
koje sam doživio i ja i moja obitelj natjerala su me da istupim iz politike. Nadalje, da je
HDZ tada bio njegov istinski odabir te je želio dati sve od sebe za svoju stranku,
odnosno pobijediti na izbornima u čemu ga je konkretni članak spriječio. Zbog toga
će sada učiniti sve da opere ljagu sa svog imena, radi svoje djece, a sutra i njihove
jer im je ovime nanesena ogromna nepravda, a povjerenstvo fakulteta je jedino
kompetentno i dalo mu je pravo za to. Nadalje, da okolnost da HDZ na tim izborima
nije pobijedio nije bila izlika, ali mu je bila prilika da podnese ostavku i da se politikom
više ne bavi. Nadalje, da je Joško Dvornik predsjednik upravnog vijeća Lučke Uprave
koje je ravnatelj tužitelj, a kao redovni profesor na fakultetu Dvornik je mogao biti član
povjerenstva fakulteta za obranu doktorske disertacije tužitelja te po njemu nije bio u
sukobu interesa. Nadalje, da je u pisanju disertacije koristio djela drugih znanstvenika
na način da je preuzeo rečenice i cijele pasuse, ali je naveo izvore. Nadalje, da
ispravak doktorata ne utječe na znanstveni doprinos. Nadalje, da je docent sam na
Pomorskom fakultetu u Splitu. Nadalje, da je na desetke puta kontaktirao s autorom
članka putem e-maila, nazivao ga je telefonom pozivajući se na pravo novinara
pristupu informacijama ispitujući tužitelja ne samo o njegovom doktoratu nego i
njegovoj imovini.

12. Iz iskaza svjedoka Dora Kršul proizlazi da je inače novinarka koja radi u
Telegramu, u domeni znanosti i visokog obrazovanja, te da je počela pratiti temu
disertacije Vice Mihanovića nakon što je pok. Vladimir Matijanić u ožujku 2021.
godine objavio članak u Indexu, a njezin članak je izašao u Telegramu u travnju iste
godine. Nadalje, da je za razliku od kolege Matijanića koji se bavio samim
znanstvenim radom i doslovno citirao dijelove istoga u članku ona više bavila
istraživanjem akata i institucija u svezi sa predmetnim radom. Nadalje, da se nakon
objave odluke Ekonomskog fakulteta u Osijeku u prosincu 2021. godine ubrzo se
oglasio ministar znanstvenog resora Radovan Fuks koji je istupio u Vladi i rekao pred
svima da je doktorat kao takav ili obranjen i on postoji de facto kao takav ili se
oduzima, o čemu da postoji javni zapis. Nadalje, da u tom trenutku doktorat nije bio
ispravljen već je Sveučilište u Osijeku donijelo odluku o ispravku doktorata na što su
novinari postavljali pitanja te je službeno kontaktirala Ministarstvo znanosti i
obrazovanja sa upitom da li sukladno zakonskim i podzakonskim propisima postoji
mogućnost ispravka doktorske disertacije na što da je dobila pisani odgovor da to
nijedan zakonski niti podzakonski akt ne propisuje. Nadalje, da je kolega Matijanić
bio u pravu jer se u predmetnom slučaju radi o plagijatu budući prema Pravilniku
Ekonomskog Fakulteta u Osijeku preuzimanje tuđeg teksta bez navođenja izvora
smatra se plagijatom.
Nadalje da joj nije poznato na koji način je Matijević ispitivao ispravnost disertacije.
Nadalje, da je okolnost da je Joško Dvornik sudjelovao u povjerenstvu za obranu
doktorske disertacije tužitelja eklatantan primjer sukoba interesa obzirom su obojica
bili članovi HDZ-a na visokim funkcijama u Lučkoj upravi Split što joj je potvrdio
Vlatko Silobrčić, bivši predsjednika Saborskog odbora za etiku, znanost i visoko
obrazovanje. Nadalje, da je usporedila dijelove teksta kolege Matijanića i ispravka
disertacije te utvrdila da je ispravak disertacije imao 84 ispravaka od čega se 68
5 Pn-154/2021
(spojen Pn-155/2021)

podudaralo sa onim što je Matijanić naveo u svom članku, nadalje, da je korišteno još
10 djela koja su se koristila pri izradi doktorske disertacije, a koja uopće nisu
spomenuta u tom inicijalnom znanstvenom radu.
Nadalje, da joj je uprava Ekonomskog fakulteta u Osijeku službeno pisanim putem
odgovorila da je Ekonomski fakultet u Osijeku pokrenuo stegovni postupak protiv
Ivane Barković Bojanić ( mentorice) te da je donesena stegovna mjera pisanog
upozorenja pred otkaz Ugovora o radu, što joj je posve jasno ukazalo da se radilo o
stegovnom postupku koji je proizašao iz ovog slučaja plagiranja doktorske disertacije.

13. Iz iskaza svjedoka Ilko Čimić, inače prijatelja pokojnog autora spornog članka
Vladimira Matijanića, proizlazi da priča kreće sa Ekonomskog Fakulteta u Osijeku
kada su primijetili da postoji velik broj ljudi koji u starijoj dobi završavaju Ekonomski
fakultet u Osijeku, jedan od njih bio je Luka Burilović, tada predsjednik Hrvatske
Gospodarske Komore, a drugi je Vice Mihanović, tada na čelu splitskog HDZ-a i
kandidat za splitskog gradonačelnika kojeg je premijer Plenković predstavljao kao
uzornog akademskog građanina. Nadalje, da je autor članka radio preko programa
koji prepoznaje za plagijate te su izašla 84 dijela disertacije svega što ne bi smjelo
biti u doktoratu i protivno internom aktu fakulteta u Osijeku. Nadalje, da je Matijanić
pisao o spornom magisteriju Ante Đapića kojemu je nakon objave Matijanićevog
teksta i provedenog postupka oduzeta titula magistra znanosti. Nadalje, da je
uobičajeno da novinari kontaktiraju neke stručne izvore prije objave samog teksta, te
da je vjerojatno Matijanić imao neke svoje izvore koje je mogao nazvati radi provjere
nekih podataka. Nadalje, da je proveden postupak za ocjenu doktorata nakon objave
članka, te da sve ono što je Matijanić napisao u svom članku je zapravo kasnije
ispravljeno. Nadalje, da je kao urednik u tom trenutku procijenio da postoji javni
interes u svezi objave predmetnog članka jer je novinarima dužnost ispitati sve
aspekte javnog života, kandidata za obnašanje javnih funkcija te je u konkretnom
slučaju je postojao interes javnosti budući se Vice Mihanović kandidirao za
gradonačelnika Grada Splita te je bio čelnik splitskog HDZ-a.

14. Čitanjem Izvješća Povjerenstva za znanstvenu procjenu doktorske disertacije


dr.sc. Vice Mihanovića pod naslovom " Ekonomski učinci pomorskog prometa i
transporta u funkciji gospodarskog razvoja“ na temelju Zahtjeva Ekonomskog
fakulteta u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku za provjeru
pravovaljanosti provedbe postupka stjecanja doktorata znanosti dr.sc Vice
Mihanović na temelju obranjene doktorske disertacije od 26.ožujka 2021.,
Povjerenstvo za poslijediplomske studije doktorate i počasne doktorate kao ovlašteno
tijelo Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku donijelo je Mišljenje u
kojem je utvrdilo da je postupak stjecanja doktorata znanosti tužitelja na
Ekonomskom fakultetu u Osijeku proveden sukladno odredbama Statuta Sveučilišta
u Osijeku, nadalje, da je u Odluci Senata navedeno da Izvješće treba sadržavati
znanstvenu procjenu u skladu s čl. 41 Pravilnika o poslijediplomskim studijima na
Sveučilištu prema kojem je doktorska disertacija samostalan i izvoran rad pristupnika
kojim se dokazuje samostalno znanstveno istraživanje uz primjenu znanstvenih
metoda i koji sadrži znanstveni doprinos u odgovarajućem znanstvenom području
odnosno pripadnom znanstvenom polju.
Nadalje, da je nakon pregleda i analize disertacije donijeto zajedničko mišljenje
kojem je prethodila provjera izvornosti i ocjena osporavanih dijelova doktorske
disertacije putem licenciranog softwera Turnitin, kojim su se analizirale podudarnosti
te je utvrđen postotak podudarnosti 27 %, koji postotak se drastično smanjuje kada
6 Pn-154/2021
(spojen Pn-155/2021)

se odbiju od toga grafovi, slike i tablice koje program prepoznaje kao podudarnosti.
Nadalje, da se disertacija prema utvrđenim postocima nalazi u " zelenoj zoni "
podudarnosti što da ukazuje na izvornost djela. Nadalje, navodi se da je autor
koristio 158 izvora iz relevantne literature koji su svi navedeni u 9.poglavlju
"Literatura" a koji su u tekstu disertacije uglavnom ispravno navođeni iz čega
proizlazi da autor nije imao namjeru prikriti izvore kvalitativnih istraživanja u doktoratu
kroz moguće plagiranje. Nadalje, da nedostaci i propusti navedeni kod organizacije i
uređivanja teksta ( oznake za reference, fraze su nespretno prevedene ili citirane na
krivom mjestu te propusti kod lektoriranja teksta ) ne dovode u pitanje doktorsku
disertaciju kao cjelinu niti njezin znanstveni doprinos.

15. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za naknadom štete temeljem odredbi
Zakona o medijima, a vezano za objavljivanje članka na portalu "Indeks.hr" od
12.ožujka 2021. sa naslovom „ Otkriće Indeks Istraga: HDZ-ov kandidat za
gradonačelnika Splita je plagirao doktorat - Index Istrage“.

16. Tužitelj se prije podnošenja tužbe obratio tuženiku sa zahtjevom radi ispravka
informacije pa je time u cijelosti bila ispunjena pretpostavka za podnošenje tužbe na
naknadu neimovinske štete sukladno odredbi članka 22 st 2 ZM-a. Također,
temeljem članka 23. ZM-a tužba za naknadu štete može se podnijeti najkasnije u
roku od 3 mjeseca od dana saznanja za objavu informacije kojom je šteta
prouzročena. Sporni članak objavljen je dana 30.ožujka 2021., a tužba za naknadu
štete pred ovim sudom zaprimljena je 8.travnja 2021. dakle, u roku za njeno
podnošenje.

17. Tuženik se poziva na okolnost da u predmetnom članku nije objavljena netočna


informacija.

18. U naslovu predmetnog članka se navodi da je tužitelj plagirao doktorat, nadalje,


da je na nekoliko desetaka mjesta koristio tuđe rečenice i pasuse s namjerom da
prepisane definicije stavove i zaključke prikaže kao svoje. Nadalje, da se priča
koncentrira na plagiranu Mihanovićevu doktorsku disertaciju bez koje ne bi imao
katedru na fakultetu. Nadalje, da ga je Plenković hvalio da ima zavidnu akademsku
karijeru, koja da počiva na doktorskom radu u kojem je program Plag scan našao
18,3 % posto plagijata uz citiranje Pravilnika o stegovnoj odgovornosti studenata
Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te u nastavku članka iznosi citate
doktorata i djela od kojih su preuzeta.

19. Za utvrđenje odgovornosti za neimovinsku štetu moraju biti ispunjene sve opće
pretpostavke za štetu, a to su: subjekti odnosa odgovornosti za štetu, šteta, štetna
radnja, uzročna veza, te protupravnost u objektivnom smislu. U ovisnosti o vrsti
odgovornosti za štetu, ponekad je potrebno ispuniti i neke posebne pretpostavke,
primjerice u slučaju subjektivne odgovornosti za neimovinsku štetu potrebna je
krivnja štetnika.

19.1. Ako su ispunjene sve pretpostavke odgovornosti za štetu, štetnik je dužan štetu
popraviti, a neimovinska šteta se popravlja dvojako: u nenovčanom obliku -
objavljivanjem presude odnosno ispravka, povlačenjem izjave kojom je povreda
prava osobnosti učinjena, ili nečim drugim čime se može ostvariti svrha koja se
postiže pravičnom novčanom naknadom (članak 1099. ZOO), a također i u
7 Pn-154/2021
(spojen Pn-155/2021)

novčanom obliku tj. pravičnom novčanom naknadom (članak 1100. ZOO).


Spomenuta se dva načina popravljanja neimovinske štete ne isključuju međusobno,
pa je moguće za istu neimovinsku štetu kumulirati oba oblika popravljanja štete.
Jedna od funkcija pravične novčane naknade jeste "primjereno poravnanje"
prouzročene neimovinske štete s ciljem da se oštećenika barem približno, dovede u
stanje u kojem je bio prije poduzimanja štetne radnje i nastupanja njezinih štetnih
posljedica, a osim obeštećenja oštećenika cilj je osigurati uvjete da se nastupanje
štetnih posljedica u što je većoj mjeri moguće smanji.

20. U praksi Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske o
zaštiti prava na slobodu izražavanja izražena su neka od najznačajnijih načelnih
stajališta koja ujedno predstavljaju osobite okolnosti kod procjene razmjernosti
miješanja („zadiranja“) u pravo osobnosti, a među ostalim to su pravo na slobodu
izražavanja od iznimnog je značaja za ostvarenje i razvoj demokracije, ideala,
slobode, pravde i vladavine prava u demokratskom društvu koje je ustrojeno i pravno
uređeno u modernoj ustavnoj državi, nadalje, granice u kojima se ostvaruju prava na
slobodu izražavanja s obzirom na prihvatljivost javne kritike moraju biti šire u odnosu
na političare i druge javne osobe nego za privatne osobe, šire u odnosu na državne
dužnosnike, službenike i namještenike kad se one odnose na poslove i svojstvo koje
te osobe imaju nego za privatne pravne osobe i moraju biti u ravnoteži s predmetom
rasprave o političkim i/ili drugim javnim pitanjima s očekivanim razumnim,
opravdanim i legitimnim javnim interesima.

21. Nadalje, da javne i političke osobe moraju biti spremne na kritiku novinara i
medija, i to sa šireg i obuhvatnijeg aspekta nego privatne osobe, ali povezano uz
njihove javne funkcije i dužnosti te izvršavanje poslova zbog njihove realizacije, a
napose zbog višeg stupnja zainteresiranosti šire javnosti kada je dopušteno
izražavanje medija kroz provokaciju i pretjerivanje.

22. U članku 8.ZM određeno je da nema povrede prava na zaštitu privatnosti ako u
vezi s informacijom prevladava opravdani javni interes nad zaštitom privatnosti u
odnosima djelatnost novinara ili na informaciju.

23. Nadalje, pravo na slobodu izražavanja misli i pravo na zaštitu privatnosti po


naravi stvari često sukobljavaju. Pri razrješenju tog sukoba potrebno je imati na umu
jedno od temeljnih pravnih načela, a to je da se uporabom jednog prava ili slobode
ne smije ugroziti ili ukinuti neko drugo pravo i sloboda, nego se svako pravo i sloboda
u određenoj mjeri ograničuje kako bi opstalo i ono drugo pravo ili sloboda.

24. U konkretnim okolnostima, objavljen je sporni tekst u kojem se proziva tužitelja


tadašnjeg političara, predsjednika splitskog HDZ-a te tada aktualnog kandidata za
gradonačelnika Splita da je plagirao doktorat. Navedeno nesporno već iz naslova u
kojem se navodi da je plagirao doktorat može izazvati zgražanje javnosti, osudu,
ruganje i provokaciju od strane trećih (kao što u iskazu tužitelj opisuje proživljeno
maltretiranje svoje djece).

25. Nadalje, jasno je ovdje da tužitelj shvaća poruku koju je izazvao predmetni članak
odnosno da je namjera bila diskvalificirati tužitelja tada kao kandidata za
gradonačelnika Splita.
8 Pn-154/2021
(spojen Pn-155/2021)

26. Dakle, okvir u kojem se tužitelj uopće spominje u medijima tih dana jeste
sudjelovanje tužitelja u izborima za gradonačelnika kao kandidata HDZ-a što
opravdano izaziva povećanu medijsku pozornost slijedom čega iznošenje informacija
koje su vezane uz njegove profesionalne i osobne kvalitete od osobitog su interesa
javnosti u vrijeme izbora.

27. Prema tome, ne može se tužitelj pozivati na "loš tajming"autora jer je to jedino
vrijeme ( lokalnih izbora) kada postoji pojačani interes javnosti za život i djelovanje
političkih osoba o čemu mediji imaju pravo i dužnost tada izvještavati makar se radilo
o informacijama koje ne idu u prilog onima o čijem životu i djelovanju se javnost
obavještava, na što su pristali time što su se istakli kao javne osobe osobito političari
koje žele zadobiti simpatiju i povjerenje javnosti.

28. Osim toga, nesporno je nakon objave predmetnog članka pokrenut postupak pred
sveučilištem radi provjere podudarnosti u doktoratu na što je ranije ukazao predmetni
članak slijedom čega proizlazi da je predmetni članak očito objavljen od strane autora
koji je bio vođen novinarskim iskustvom i intuicijom te je postupao u dobroj vjeri ( s
namjerom da se javnost pravodobno informira o životu i radu budućeg
gradonačelnika).

29. Naime, okolnost da se u medijima iznose informacije koje su mogle negativno


utjecati na ugled tužitelja kao političara ne opravdava dosuđenje pravične novčane
naknade jer je pravo javnosti da bude informirana te sloboda izražavanja putem
medija (u konkretnom slučaju niti pogrešno) jeste pretežnije od prava zaštite
privatnosti javne osobe pogotovo političara koji se se koriste moći medija u svrhu
vlastite promocije.

30. Okolnost je li se radilo o podudarnostima koje nisu toliko značajne za opstanak


samog doktorata ne utječu na odluku u ovoj pravnoj stvari jer u svakom konkretnom
slučaju u kojemu postoji opravdani interes javnosti da bude upoznata s određenim
osobnim prilikama pojedinca u konkretnom slučaju kandidata za gradonačelnika,
sloboda izražavanja u pravilu se smatra važnijom od prava na zaštitu privatnosti i
prava osobnosti, pa se i povreda privatnosti i prava osobnosti u tom slučaju smatra
dopuštenom.

31. Okolnost da je nanijeta možebitna šteta ugledu i časti tužitelja predmetnim


člankom nije ničim dokazana. Naime, objava spornih informacija u članku možebitno
se odrazila na rezultate izbora ( što nije od značaja prilikom dosude predmetne
naknade štete) a navodi tužitelja o tome da su članovi obitelji trpjeli provokacije i
ruganje okoline zbog svega objavljenog u predmetnom članku ne ukazuju na to da je,
osim prolazne pozornosti javnosti koju je imao tužitelj i njegova obitelj u to vrijeme,
značajnija šteta nanijeta kvaliteti života tužitelja, a osim toga tužitelj se kao političar i
javna osoba u to vrijeme mogao svemu iznesenom u medijima ravnopravno
oduprijeti.

32. Odluka o parničnom trošku tuženika temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 i čl.155.
ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja tuženika po punomoćniku odvjetniku
sukladno vrijednosti predmeta spora i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad
odvjetnika („ Narodne novine broj 91/04, 37/05,59/07) Tarife o nagradama i naknadi
troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ 148/09) i Tarife o nagradama i naknadi
9 Pn-154/2021
(spojen Pn-155/2021)

troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14) slijedom čega je
priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od po 100 bodova, zastupanje na
ročištu od 29.listopada 2021. 100 bodova, sastav podneska od 15.studenog 2021.
100 bodova, zastupanje na ročištu od 17.veljače 2022. 100 bodova, sastav podneska
od 8.ožujka 2022. 100 bodova, zastupanje na ročištu od 18.listopada 2022. 100
bodova, sastav podneska od 15.prosinca 2022. 100 bodova, ročište od 20.prosinca
2022. 100 bodova, ročište od 26.siječnja 2023. 100 bodova ročište od 16.veljače
2023. 100 bodova, zastupanje na ročištu od 21.veljače 2023. 100 bodova, te ročištu
od 6.ožujka 2024. 100 bodova, odnosno ukupno 1.300,00 bodova, umnoženo sa
vrijednosti 1 bod jednako 2,00 eura ( Tbr 54) iznosi 2.600,00 eura, uvećano za PDV
25 % iznosi 650,00 eura iznosi ukupno 3.250,00 eura.

33. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci.

Split,11. travnja 2024.


|
|
Dokument je elektronički potpisan: |
|
|
DN:
|
|
| C=HR
Maja Anušić
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
O=OPĆINSKI SUD U SPLITU Sutkinja
Maja Anušić
|
|
Vrijeme potpisivanja: |
|
|
2.5.4.97=#0C1156415448522D3631393830363038393334
|
|
|
| OU=Signature
|
11-04-2024 |
|
|
|
|
|
|
S=Anušić
14:36:12 |
|
|
| G=Maja
|
|
|
|
|
| CN=Maja Anušić
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|

Uputa o pravnom lijeku:


Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana
primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, a za Županijski sud u Splitu u 3
primjerka.

Dna:
- pun. tužitelj
- pun. tuženika
- spis
Broj zapisa: 9-30866-37bc1
Kontrolni broj: 06167-463f3-62a22

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:


CN=Maja Anušić, O=OPĆINSKI SUD U SPLITU, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.


Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,


Općinski sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.

You might also like