Professional Documents
Culture Documents
PRESUDA
Općinski sud u Splitu po sutkinji toga suda Maji Anušić, kao sucu pojedincu, u
pravnoj stvari tužitelja Vice Mihanović, OIB: 28679577962, iz Splita, Put Trščenice
41, zastupan po punomoćniku Ivanu Močiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika pod
1) UDRUGA INDEX ISTRAGE sa sjedištem u Zagrebu, Devetačka 6, OIB:
23977398898 i pod 2) INDEX PROMOCIJA d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Radnička
cesta 61, OIB: 37502434016, oboje zastupani po punomoćniku Vanja Jurić,
odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene javne i glavne
rasprave zaključene dana 6. ožujka 2024., u prisutnosti tužitelja osobno,
punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 11. travnja 2024.,
presudio je
II. Nalaže se tužitelju da naknadi tuženiku pod 1) i pod 2) parnični trošak u iznosu od
3.250,00 eura u roku od 15 zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od
dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje
temeljem članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima.
Obrazloženje
4. Među strankama nije sporno da je na portalu "Index Istrage" dana 12.ožujka 2021.
objavljen članak autora Vladimira Matijanića sa naslovom "Ekskluzivno: HDZ-ov
kandidat za gradonačelnika Splita plagirao je doktorat".
7. Prema odredbi članka 22. ZM-a pravo na tužbu za naknadu nematerijalne štete
sukladno općim propisima obveznog prava ima osoba koja je prethodno zatražila od
nakladnika objavljivanje ispravka sporne informacije odnosno isprike nakladnika kada
ispravak nije moguć.
10. Odredbom članka 1046 Zakona o obveznim odnosima ( „ Narodne novine“ broj
33/05,41/08, dalje ZOO) propisano je da je šteta povreda prava osobnosti čime je
utvrđen pojam neimovinske štete. To znači da šteta nastaje samom povredom nekog
prava osobnosti, a posljedice takve povrede koje se očituju u fizičkoj ili duševnoj boli,
predstavljaju kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade,
a u skladu s odredbom čl. 1100 ZOO.
12. Iz iskaza svjedoka Dora Kršul proizlazi da je inače novinarka koja radi u
Telegramu, u domeni znanosti i visokog obrazovanja, te da je počela pratiti temu
disertacije Vice Mihanovića nakon što je pok. Vladimir Matijanić u ožujku 2021.
godine objavio članak u Indexu, a njezin članak je izašao u Telegramu u travnju iste
godine. Nadalje, da je za razliku od kolege Matijanića koji se bavio samim
znanstvenim radom i doslovno citirao dijelove istoga u članku ona više bavila
istraživanjem akata i institucija u svezi sa predmetnim radom. Nadalje, da se nakon
objave odluke Ekonomskog fakulteta u Osijeku u prosincu 2021. godine ubrzo se
oglasio ministar znanstvenog resora Radovan Fuks koji je istupio u Vladi i rekao pred
svima da je doktorat kao takav ili obranjen i on postoji de facto kao takav ili se
oduzima, o čemu da postoji javni zapis. Nadalje, da u tom trenutku doktorat nije bio
ispravljen već je Sveučilište u Osijeku donijelo odluku o ispravku doktorata na što su
novinari postavljali pitanja te je službeno kontaktirala Ministarstvo znanosti i
obrazovanja sa upitom da li sukladno zakonskim i podzakonskim propisima postoji
mogućnost ispravka doktorske disertacije na što da je dobila pisani odgovor da to
nijedan zakonski niti podzakonski akt ne propisuje. Nadalje, da je kolega Matijanić
bio u pravu jer se u predmetnom slučaju radi o plagijatu budući prema Pravilniku
Ekonomskog Fakulteta u Osijeku preuzimanje tuđeg teksta bez navođenja izvora
smatra se plagijatom.
Nadalje da joj nije poznato na koji način je Matijević ispitivao ispravnost disertacije.
Nadalje, da je okolnost da je Joško Dvornik sudjelovao u povjerenstvu za obranu
doktorske disertacije tužitelja eklatantan primjer sukoba interesa obzirom su obojica
bili članovi HDZ-a na visokim funkcijama u Lučkoj upravi Split što joj je potvrdio
Vlatko Silobrčić, bivši predsjednika Saborskog odbora za etiku, znanost i visoko
obrazovanje. Nadalje, da je usporedila dijelove teksta kolege Matijanića i ispravka
disertacije te utvrdila da je ispravak disertacije imao 84 ispravaka od čega se 68
5 Pn-154/2021
(spojen Pn-155/2021)
podudaralo sa onim što je Matijanić naveo u svom članku, nadalje, da je korišteno još
10 djela koja su se koristila pri izradi doktorske disertacije, a koja uopće nisu
spomenuta u tom inicijalnom znanstvenom radu.
Nadalje, da joj je uprava Ekonomskog fakulteta u Osijeku službeno pisanim putem
odgovorila da je Ekonomski fakultet u Osijeku pokrenuo stegovni postupak protiv
Ivane Barković Bojanić ( mentorice) te da je donesena stegovna mjera pisanog
upozorenja pred otkaz Ugovora o radu, što joj je posve jasno ukazalo da se radilo o
stegovnom postupku koji je proizašao iz ovog slučaja plagiranja doktorske disertacije.
13. Iz iskaza svjedoka Ilko Čimić, inače prijatelja pokojnog autora spornog članka
Vladimira Matijanića, proizlazi da priča kreće sa Ekonomskog Fakulteta u Osijeku
kada su primijetili da postoji velik broj ljudi koji u starijoj dobi završavaju Ekonomski
fakultet u Osijeku, jedan od njih bio je Luka Burilović, tada predsjednik Hrvatske
Gospodarske Komore, a drugi je Vice Mihanović, tada na čelu splitskog HDZ-a i
kandidat za splitskog gradonačelnika kojeg je premijer Plenković predstavljao kao
uzornog akademskog građanina. Nadalje, da je autor članka radio preko programa
koji prepoznaje za plagijate te su izašla 84 dijela disertacije svega što ne bi smjelo
biti u doktoratu i protivno internom aktu fakulteta u Osijeku. Nadalje, da je Matijanić
pisao o spornom magisteriju Ante Đapića kojemu je nakon objave Matijanićevog
teksta i provedenog postupka oduzeta titula magistra znanosti. Nadalje, da je
uobičajeno da novinari kontaktiraju neke stručne izvore prije objave samog teksta, te
da je vjerojatno Matijanić imao neke svoje izvore koje je mogao nazvati radi provjere
nekih podataka. Nadalje, da je proveden postupak za ocjenu doktorata nakon objave
članka, te da sve ono što je Matijanić napisao u svom članku je zapravo kasnije
ispravljeno. Nadalje, da je kao urednik u tom trenutku procijenio da postoji javni
interes u svezi objave predmetnog članka jer je novinarima dužnost ispitati sve
aspekte javnog života, kandidata za obnašanje javnih funkcija te je u konkretnom
slučaju je postojao interes javnosti budući se Vice Mihanović kandidirao za
gradonačelnika Grada Splita te je bio čelnik splitskog HDZ-a.
se odbiju od toga grafovi, slike i tablice koje program prepoznaje kao podudarnosti.
Nadalje, da se disertacija prema utvrđenim postocima nalazi u " zelenoj zoni "
podudarnosti što da ukazuje na izvornost djela. Nadalje, navodi se da je autor
koristio 158 izvora iz relevantne literature koji su svi navedeni u 9.poglavlju
"Literatura" a koji su u tekstu disertacije uglavnom ispravno navođeni iz čega
proizlazi da autor nije imao namjeru prikriti izvore kvalitativnih istraživanja u doktoratu
kroz moguće plagiranje. Nadalje, da nedostaci i propusti navedeni kod organizacije i
uređivanja teksta ( oznake za reference, fraze su nespretno prevedene ili citirane na
krivom mjestu te propusti kod lektoriranja teksta ) ne dovode u pitanje doktorsku
disertaciju kao cjelinu niti njezin znanstveni doprinos.
15. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za naknadom štete temeljem odredbi
Zakona o medijima, a vezano za objavljivanje članka na portalu "Indeks.hr" od
12.ožujka 2021. sa naslovom „ Otkriće Indeks Istraga: HDZ-ov kandidat za
gradonačelnika Splita je plagirao doktorat - Index Istrage“.
16. Tužitelj se prije podnošenja tužbe obratio tuženiku sa zahtjevom radi ispravka
informacije pa je time u cijelosti bila ispunjena pretpostavka za podnošenje tužbe na
naknadu neimovinske štete sukladno odredbi članka 22 st 2 ZM-a. Također,
temeljem članka 23. ZM-a tužba za naknadu štete može se podnijeti najkasnije u
roku od 3 mjeseca od dana saznanja za objavu informacije kojom je šteta
prouzročena. Sporni članak objavljen je dana 30.ožujka 2021., a tužba za naknadu
štete pred ovim sudom zaprimljena je 8.travnja 2021. dakle, u roku za njeno
podnošenje.
19. Za utvrđenje odgovornosti za neimovinsku štetu moraju biti ispunjene sve opće
pretpostavke za štetu, a to su: subjekti odnosa odgovornosti za štetu, šteta, štetna
radnja, uzročna veza, te protupravnost u objektivnom smislu. U ovisnosti o vrsti
odgovornosti za štetu, ponekad je potrebno ispuniti i neke posebne pretpostavke,
primjerice u slučaju subjektivne odgovornosti za neimovinsku štetu potrebna je
krivnja štetnika.
19.1. Ako su ispunjene sve pretpostavke odgovornosti za štetu, štetnik je dužan štetu
popraviti, a neimovinska šteta se popravlja dvojako: u nenovčanom obliku -
objavljivanjem presude odnosno ispravka, povlačenjem izjave kojom je povreda
prava osobnosti učinjena, ili nečim drugim čime se može ostvariti svrha koja se
postiže pravičnom novčanom naknadom (članak 1099. ZOO), a također i u
7 Pn-154/2021
(spojen Pn-155/2021)
20. U praksi Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske o
zaštiti prava na slobodu izražavanja izražena su neka od najznačajnijih načelnih
stajališta koja ujedno predstavljaju osobite okolnosti kod procjene razmjernosti
miješanja („zadiranja“) u pravo osobnosti, a među ostalim to su pravo na slobodu
izražavanja od iznimnog je značaja za ostvarenje i razvoj demokracije, ideala,
slobode, pravde i vladavine prava u demokratskom društvu koje je ustrojeno i pravno
uređeno u modernoj ustavnoj državi, nadalje, granice u kojima se ostvaruju prava na
slobodu izražavanja s obzirom na prihvatljivost javne kritike moraju biti šire u odnosu
na političare i druge javne osobe nego za privatne osobe, šire u odnosu na državne
dužnosnike, službenike i namještenike kad se one odnose na poslove i svojstvo koje
te osobe imaju nego za privatne pravne osobe i moraju biti u ravnoteži s predmetom
rasprave o političkim i/ili drugim javnim pitanjima s očekivanim razumnim,
opravdanim i legitimnim javnim interesima.
21. Nadalje, da javne i političke osobe moraju biti spremne na kritiku novinara i
medija, i to sa šireg i obuhvatnijeg aspekta nego privatne osobe, ali povezano uz
njihove javne funkcije i dužnosti te izvršavanje poslova zbog njihove realizacije, a
napose zbog višeg stupnja zainteresiranosti šire javnosti kada je dopušteno
izražavanje medija kroz provokaciju i pretjerivanje.
22. U članku 8.ZM određeno je da nema povrede prava na zaštitu privatnosti ako u
vezi s informacijom prevladava opravdani javni interes nad zaštitom privatnosti u
odnosima djelatnost novinara ili na informaciju.
25. Nadalje, jasno je ovdje da tužitelj shvaća poruku koju je izazvao predmetni članak
odnosno da je namjera bila diskvalificirati tužitelja tada kao kandidata za
gradonačelnika Splita.
8 Pn-154/2021
(spojen Pn-155/2021)
26. Dakle, okvir u kojem se tužitelj uopće spominje u medijima tih dana jeste
sudjelovanje tužitelja u izborima za gradonačelnika kao kandidata HDZ-a što
opravdano izaziva povećanu medijsku pozornost slijedom čega iznošenje informacija
koje su vezane uz njegove profesionalne i osobne kvalitete od osobitog su interesa
javnosti u vrijeme izbora.
27. Prema tome, ne može se tužitelj pozivati na "loš tajming"autora jer je to jedino
vrijeme ( lokalnih izbora) kada postoji pojačani interes javnosti za život i djelovanje
političkih osoba o čemu mediji imaju pravo i dužnost tada izvještavati makar se radilo
o informacijama koje ne idu u prilog onima o čijem životu i djelovanju se javnost
obavještava, na što su pristali time što su se istakli kao javne osobe osobito političari
koje žele zadobiti simpatiju i povjerenje javnosti.
28. Osim toga, nesporno je nakon objave predmetnog članka pokrenut postupak pred
sveučilištem radi provjere podudarnosti u doktoratu na što je ranije ukazao predmetni
članak slijedom čega proizlazi da je predmetni članak očito objavljen od strane autora
koji je bio vođen novinarskim iskustvom i intuicijom te je postupao u dobroj vjeri ( s
namjerom da se javnost pravodobno informira o životu i radu budućeg
gradonačelnika).
32. Odluka o parničnom trošku tuženika temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 i čl.155.
ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja tuženika po punomoćniku odvjetniku
sukladno vrijednosti predmeta spora i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad
odvjetnika („ Narodne novine broj 91/04, 37/05,59/07) Tarife o nagradama i naknadi
troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ 148/09) i Tarife o nagradama i naknadi
9 Pn-154/2021
(spojen Pn-155/2021)
troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14) slijedom čega je
priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od po 100 bodova, zastupanje na
ročištu od 29.listopada 2021. 100 bodova, sastav podneska od 15.studenog 2021.
100 bodova, zastupanje na ročištu od 17.veljače 2022. 100 bodova, sastav podneska
od 8.ožujka 2022. 100 bodova, zastupanje na ročištu od 18.listopada 2022. 100
bodova, sastav podneska od 15.prosinca 2022. 100 bodova, ročište od 20.prosinca
2022. 100 bodova, ročište od 26.siječnja 2023. 100 bodova ročište od 16.veljače
2023. 100 bodova, zastupanje na ročištu od 21.veljače 2023. 100 bodova, te ročištu
od 6.ožujka 2024. 100 bodova, odnosno ukupno 1.300,00 bodova, umnoženo sa
vrijednosti 1 bod jednako 2,00 eura ( Tbr 54) iznosi 2.600,00 eura, uvećano za PDV
25 % iznosi 650,00 eura iznosi ukupno 3.250,00 eura.
Dna:
- pun. tužitelj
- pun. tuženika
- spis
Broj zapisa: 9-30866-37bc1
Kontrolni broj: 06167-463f3-62a22