Professional Documents
Culture Documents
Puhača Glazbala
Puhača Glazbala
GLAZBENI
FLAUTA
Povijest flauti:
o Flauta je jedan od najstarijih glazbenih instrumenata.
o Različite kulture i civilizacije razvile su različite vrste flauti tijekom povijesti.
Konstrukcija flauti:
o Flauta je puhački instrument koji se sastoji od cijevi s rupama i otvorom na
kraju.
o Moderna flauta obično je izrađena od metala poput srebra ili zlata.
Tehnika sviranja:
o Flauta se svira puhanjem zraka kroz otvor na kraju instrumenta.
o Promjena tonova postiže se otvaranjem i zatvaranjem rupa na cijevi flauti
prstima ili ključevima.
Vrste flauti:
o Najčešća vrsta je "C-flauta" ili "traversa", koja se svira horizontalno.
o Postoje i druge vrste flauti poput pikolo flaute (viša oktava) i bas flauti (niža
oktava).
Glazbena upotreba:
o Flauta se koristi u raznim glazbenim žanrovima, uključujući klasičnu glazbu,
jazz, pop i folk glazbu.
o Može se svirati kao solistički instrument ili kao dio ansambla.
Oprema:
o Flautistima su potrebni dodatni pribor poput stalaka za note, traka za brisanje,
ulja za podmazivanje ključeva te torbe ili kofera za nošenje instrumenta.
Važni flautisti:
o Postoje poznati flautisti kao što su Jean-Pierre Rampal, James Galway,
Emmanuel Pahud i drugi, koji su postigli značajne uspjehe u svijetu glazbe.
KLARINET
Povijest klarineta:
o Klarinet je drveni puhački instrument sličan flauti, ali s jednim jedinstvenim
palatinskim sustavom ključeva.
o Razvio se u Europi sredinom 18. stoljeća.
Konstrukcija klarineta:
o Klarinet se sastoji od drvenog ili plastificiranog tijela s rupama koje se otvaraju
i zatvaraju pritiskom na ključeve.
o Na kraju instrumenta nalazi se tanak komad trske zvan "trzalica" koja vibrira
kako bi proizvela zvuk.
Tehnika sviranja:
o Klarinet se svira puhanjem zraka kroz ustnik dok se prstima kontroliraju
različite rupice i ključevi za promjenu tonova.
o Klarinetisti moraju naučiti pravilno pozicioniranje usana i kontrolu daha kako
bi postigli željeni zvuk.
Vrste klarineta:
o Postoje različite veličine i vrste klarineta, uključujući Bb klarinet (najčešći), Eb
klarinet, bas klarinet i kontrabas klarinet.
Glazbena upotreba:
o Klarinet se koristi u raznim glazbenim žanrovima, uključujući klasičnu glazbu,
jazz, folk, pop i svjetsku glazbu.
o Često se koristi kao solistički instrument, ali i kao dio ansambla, kao što su
orkestri, komorni sastavi i jazz bandovi.
Važni klarinetisti:
o Među poznatim klarinetistima su Benny Goodman, Artie Shaw, Sabine Meyer i
Richard Stoltzman.
Oprema:
o Klarinetisti koriste dodatnu opremu poput traka za brisanje, ulja za
podmazivanje ključeva, stalaka za note te torbi ili kofera za nošenje
instrumenta.
Obrazovanje:
o Mnoge glazbene škole i konzervatoriji nude obrazovanje za klarinetiste na
svim razinama, od početnika do profesionalaca.
Inovacije:
o Tijekom vremena, klarineti su prošli kroz razne inovacije u dizajnu i
materijalima, što je rezultiralo različitim vrstama i modelima klarineta.
SAKSOFON
Povijest saksofona:
o Saksofon je izumljen u 19. stoljeću od strane belgijskog izumitelja Adolpha
Saxa.
o Razvijen je kao spoj puhačkog i limenog instrumenta te se smatra
jedinstvenim u obitelji puhačkih instrumenata.
Konstrukcija saksofona:
o Saksofon je izrađen od metala, obično mjedi, i sastoji se od cijevi s rupama
koje se otvaraju i zatvaraju pritiskom na ključeve.
o Ima karakterističnu cijevastu formu s zakrivljenim oblicima i uspravnim
završetkom.
Vrste saksofona:
o Postoje različite vrste saksofona, uključujući sopran, alt, tenor, bariton i bas
saksofon.
o Najčešći su alt i tenor saksofoni, dok su sopran i bariton manje uobičajeni.
Tehnika sviranja:
o Saksofon se svira puhanjem zraka kroz usnik dok se prstima kontroliraju
različite rupice i ključevi za promjenu tonova.
o Kao i kod drugih puhačkih instrumenata, svirači moraju naučiti pravilno
disanje i pozicioniranje usana za postizanje željenog zvuka.
Glazbena upotreba:
o Saksofon se koristi u raznim glazbenim žanrovima, uključujući jazz, klasičnu
glazbu, pop, rock, blues i funk.
o Često se koristi kao solistički instrument, ali i kao dio ansambla, kao što su jazz
bandovi, puhački orkestri i bendovi.
Važni saksofonisti:
o Među poznatim saksofonistima su Charlie Parker, John Coltrane, Stan Getz,
Cannonball Adderley, Michael Brecker i Kenny G.
Oprema:
o Saksofonisti koriste dodatnu opremu poput traka za brisanje, ulja za
podmazivanje ključeva, stalaka za note te torbi ili kofera za nošenje
instrumenta.
Obrazovanje:
o Postoje škole i konzervatoriji koji nude obrazovanje za saksofoniste na svim
razinama, od početnika do profesionalaca.
Inovacije:
o Tijekom godina, saksofon je prošao kroz razne inovacije u dizajnu i
materijalima kako bi se poboljšala njegova izvedba i zvuk.
OBOA
Povijest oboe:
o Oboa je drveni puhački instrument s dvostrukim jezičkom, koji se koristi u
klasičnoj glazbi.
o Razvijena je u 17. stoljeću u Francuskoj.
Konstrukcija oboe:
o Oboa se sastoji od drvenog tijela s rupama i dvostrukim jezičkom koje vibrira
kad svirač puše zrak kroz instrument.
o Izvana je oblikovana kao cjevasti instrument, s nekoliko ključeva koji otvaraju i
zatvaraju rupe za promjenu tonova.
Tehnika sviranja:
o Sviranje oboe zahtijeva preciznu kontrolu daha, pozicioniranje usana i jezik na
jezičku, kao i pravilno raspoređivanje prstiju za kontrolu tonova.
o Oboisti moraju biti svjesni svoje tehnike disanja kako bi postigli čist i
kontroliran zvuk.
Vrste oboa:
o Postoje različite vrste oboa, uključujući glavnu obou, engleski rog i oboa
d'amore.
o Glavna oboa je najčešća i svira se u većini orkestara i ansambala.
Glazbena upotreba:
o Oboa se često koristi u klasičnoj glazbi, ali se može naći i u drugim žanrovima
poput filma, jazza i svjetske glazbe.
o Često se koristi kao solistički instrument ili kao dio puhačkih ansambala i
orkestara.
Važni oboisti:
o Među poznatim oboistima su François Leleux, Albrecht Mayer, Heinz Holliger i
Evelyn Rothwell.
Oprema:
o Oboisti koriste dodatnu opremu poput traka za brisanje, ulja za podmazivanje
ključeva, stalaka za note te torbi ili kofera za nošenje instrumenta.
Obrazovanje:
o Postoje glazbene škole i konzervatoriji koji nude obrazovanje za oboiste na
svim razinama, od početnika do profesionalaca.
Inovacije:
o Tijekom vremena, oboe su prošle kroz razne inovacije u dizajnu i materijalima
kako bi se poboljšala njihova izvedba i zvuk.
ENGLESKI ROG
FAGOT
Povijest fagota:
o Fagot je drveni puhački instrument s dvostrukim jezičkom, koji se obično
koristi u klasičnoj glazbi.
o Razvio se u 17. stoljeću u Europi, posebno u Francuskoj i Njemačkoj.
Konstrukcija fagota:
o Fagot se sastoji od dugog drvenog tijela s mnoštvom ključeva i rupa koje se
otvaraju i zatvaraju kako bi se proizvele različite note.
o Dvostruki jezičak, sličan onom kod oboe i engleskog roga, postavljen je na
usnik na gornjem dijelu instrumenta.
Tehnika sviranja:
o Sviranje fagota zahtijeva snažnu kontrolu daha, precizno pozicioniranje usana
i jezika na jezičku, te pravilno raspoređivanje prstiju za kontrolu tonova.
o Fagotisti također moraju imati snažne trbušne mišiće kako bi mogli proizvesti
pun i bogat zvuk.
Vrste fagota:
o Postoje različite vrste fagota, uključujući bas fagot, kontrafagot i barokni
fagot.
o Bas fagot je najčešći i svira se u većini orkestara i ansambala.
Glazbena upotreba:
o Fagot se često koristi u klasičnoj glazbi, posebno u orkestralnoj glazbi i
komornim sastavima.
o Također se može naći u drugim žanrovima poput jazza, ali je manje uobičajen.
Važni fagotisti:
o Među poznatim fagotistima su Klaus Thunemann, Sergio Azzolini, Gustavo
Núñez i Daniel Smith.
Oprema:
o Fagotisti koriste dodatnu opremu poput traka za brisanje, ulja za
podmazivanje ključeva, stalaka za note te torbi ili kofera za nošenje
instrumenta.
Obrazovanje:
o Postoje glazbene škole i konzervatoriji koji nude obrazovanje za fagotiste na
svim razinama, od početnika do profesionalaca.
Inovacije:
o Tijekom godina, fagot je prošao kroz razne inovacije u dizajnu i materijalima
kako bi se poboljšala njegova izvedba i zvuk.
KONTRAFAGOT
Povijest kontrafagota:
o Kontrafagot je drveni puhački instrument s dvostrukim jezičkom, koji je veći
od običnog fagota i proizvodi dublji zvuk.
o Razvio se u 18. stoljeću kako bi dodao dubinu basovima u orkestralnoj glazbi.
Konstrukcija kontrafagota:
o Kontrafagot je izrađen od drva, slično kao i fagot, ali je veći i dulji.
o Ima složeniju konstrukciju i dulje cijevi koje mu omogućuju da proizvede dublji
zvuk.
Tehnika sviranja:
o Sviranje kontrafagota zahtijeva snažnu kontrolu daha, precizno pozicioniranje
usana i jezika na jezičku, te pravilno raspoređivanje prstiju za kontrolu tonova.
o Fagotisti obično prelaze na kontrafagot kako bi proširili svoje vještine i
doprinijeli dubini zvuka u orkestru.
Glazbena upotreba:
o Kontrafagot se koristi u orkestralnoj glazbi kako bi dodao dubinu i snagu
basovima.
o Rijetko se koristi kao solistički instrument, većinom se koristi kao dio puhačkih
sekcija u orkestru.
Oprema:
o Kontrafagotisti koriste sličnu opremu kao i fagotisti, uključujući trake za
brisanje, ulja za podmazivanje ključeva, stalak za note te torbe ili kofera za
nošenje instrumenta.
Obrazovanje:
o Postoje glazbene škole i konzervatoriji koji nude obrazovanje za sviranje
kontrafagota na višim razinama studija, uglavnom za napredne fagotiste.
Važni kontrafagotisti:
o Kontrafagotisti često su profesionalni fagotisti koji su također specijalizirani za
sviranje ovog instrumenta u orkestralnom kontekstu.
ROG
Povijest roga:
o Rog je limeni puhački instrument koji se često koristi u klasičnoj glazbi, ali i u
drugim glazbenim žanrovima.
o Razvio se tijekom povijesti kao instrument za signalizaciju u lovu, a kasnije je
prilagođen za glazbene svrhe.
Konstrukcija roga:
o Rog se sastoji od cijevi izrađene od metala, obično mjedi, koja je oblikovana u
spiralu s lijevkom na jednom kraju.
o Na cijevi se nalaze ventili ili klizači koji mijenjaju duljinu cijevi i time proizvode
različite tonove.
Tehnika sviranja:
o Sviranje roga zahtijeva preciznu kontrolu daha, pravilno pozicioniranje usana
na ustima, te brzo i precizno pritiskanje ventila ili klizača kako bi se postigla
željena visina tonova.
o Hornisti moraju razviti jaku embušuru kako bi proizveli puni i bogati zvuk.
Vrste rogova:
o Postoje različite vrste rogova, uključujući francuski rog, dvojni horn,
wagnerovski tuba horn i višecijevni rogovi.
o Francuski rog je najčešći i ima karakterističan zvuk koji se često koristi u
orkestralnoj glazbi.
Glazbena upotreba:
o Rog se koristi u širokom rasponu glazbenih žanrova, uključujući klasičnu
glazbu, jazz, pop, rock i film.
o Često se koristi kao dio puhačkih sekcija u orkestrima, ali se može naći i kao
solistički instrument.
Važni hornisti:
o Među poznatim hornistima su Dennis Brain, Barry Tuckwell, Hermann
Baumann i Philip Myers.
Oprema:
o Hornisti koriste dodatnu opremu poput traka za brisanje, ulja za
podmazivanje ventila, stalaka za note te torbi ili kofera za nošenje
instrumenta.
Obrazovanje:
o Postoje glazbene škole i konzervatoriji koji nude obrazovanje za sviranje roga
na svim razinama, od početnika do profesionalaca.
TRUBA
Povijest trube:
o Truba je limeni puhački instrument s visokim zvukom koji se koristi u raznim
glazbenim žanrovima diljem svijeta.
o Razvijena je tijekom povijesti kao instrument za vojne i ceremonijalne svrhe te
se kasnije prilagodila za glazbene svrhe.
Konstrukcija trube:
o Truba se sastoji od cijevi izrađene od metala, obično mjedi ili mesinga, s
cilindričnom ili konusnom cijevi koja se sužava prema otvoru.
o Na cijevi se nalazi niz ventila ili klizača koji mijenjaju duljinu cijevi i time
proizvode različite tonove.
Tehnika sviranja:
o Sviranje trube zahtijeva preciznu kontrolu daha, pravilno pozicioniranje usana
na ustima, te brzo i precizno pritiskanje ventila ili klizača kako bi se postigla
željena visina tonova.
o Trubači moraju razviti snažnu embušuru kako bi proizveli jasan i projiciran
zvuk.
Vrste truba:
o Postoje različite vrste truba, uključujući Bb trubu, C trubu, piccolo trubu, jazz
trubu i bas trubu.
o Bb truba je najčešća i često se koristi u klasičnoj glazbi, jazzu i pop glazbi.
Glazbena upotreba:
o Truba se koristi u raznim glazbenim žanrovima i kontekstima, uključujući
orkestre, puhačke ansamble, jazz bendove, vojne marševe, fanfare, solističke
izvedbe i mnoge druge.
Važni trubači:
o Među poznatim trubačima su Louis Armstrong, Miles Davis, Wynton Marsalis,
Maurice André i Sergei Nakariakov.
Oprema:
o Trubači koriste dodatnu opremu poput traka za brisanje, ulja za podmazivanje
ventila, stative za note te torbi ili kofera za nošenje instrumenta.
Obrazovanje:
o Postoje glazbene škole i konzervatoriji koji nude obrazovanje za sviranje trube
na svim razinama, od početnika do profesionalaca.
TROMBON
Povijest trombona:
o Trombon je limeni puhački instrument s klizačima koji se koristi u različitim
glazbenim žanrovima diljem svijeta.
o Razvio se tijekom kasnog srednjeg vijeka, a moderna verzija trombona razvila
se u 15. i 16. stoljeću.
Konstrukcija trombona:
o Trombon se sastoji od cijevi izrađene od metala, obično mjedi ili mesinga, s
cilindričnom ili konusnom cijevi koja se sužava prema otvoru.
o Glavna značajka trombona su klizači ili coupleri, koji se koriste za promjenu
tonova pomicanjem gore ili dolje duž cijevi.
Tehnika sviranja:
o Sviranje trombona zahtijeva preciznu kontrolu daha, pravilno pozicioniranje
usana na ustima i pravilno upravljanje klizačima kako bi se postigla željena
visina tonova.
o Trombonisti također moraju razviti jaku embušuru kako bi proizveli jasan i
projiciran zvuk.
Vrste trombona:
o Postoje različite vrste trombona, uključujući tenor trombon, bas trombon, alt
trombon, piccolo trombon i tenor bas trombon.
o Tenor trombon je najčešći i koristi se u širokom rasponu glazbenih žanrova.
Glazbena upotreba:
o Trombon se koristi u raznim glazbenim žanrovima i kontekstima, uključujući
orkestre, puhačke ansamble, jazz bendove, vojne marševe, solističke izvedbe i
mnoge druge.
Važni trombonisti:
o Među poznatim trombonistima su Tommy Dorsey, J.J. Johnson, Joe "Tricky
Sam" Nanton, Al Grey i Christian Lindberg.
Oprema:
o Trombonisti koriste dodatnu opremu poput traka za brisanje, ulja za
podmazivanje klizača, stative za note te torbi ili kofera za nošenje
instrumenta.
Obrazovanje:
o Postoje glazbene škole i konzervatoriji koji nude obrazovanje za sviranje
trombona na svim razinama, od početnika do profesionalaca.
TUBA
Povijest tube:
o Tuba je veliki limeni puhački instrument koji pripada obitelji limenih puhačkih
instrumenata.
o Razvio se tijekom 19. stoljeća kao dio vojnih orkestara te se kasnije prilagodio
za upotrebu u klasičnoj glazbi, jazzu i drugim glazbenim žanrovima.
Konstrukcija tube:
o Tuba se sastoji od velike cijevi izrađene od metala, obično mjedi ili mesinga, s
cilindričnom ili konusnom cijevi koja se sužava prema otvoru.
o Na cijevi se nalaze ventilski sustavi koji mijenjaju duljinu cijevi i time proizvode
različite tonove.
Tehnika sviranja:
o Sviranje tube zahtijeva snažnu kontrolu daha, precizno pozicioniranje usana
na ustima te pravilno pritiskanje ventila kako bi se postigla željena visina
tonova.
o Tubisti moraju razviti snažnu embušuru kako bi proizveli puni i bogati zvuk.
Vrste tube:
o Postoje različite vrste tube, uključujući bas tubu, kontrafagot tubu, bariton
tubu i euphonium.
o Bas tuba je najčešća i često se koristi u orkestralnoj glazbi i puhačkim
ansamblima.
Glazbena upotreba:
o Tuba se koristi u raznim glazbenim žanrovima i kontekstima, uključujući
orkestre, puhačke ansamble, jazz bendove, vojne marševe, solističke izvedbe i
mnoge druge.
Važni tubisti:
o Među poznatim tubistima su Roger Bobo, Øystein Baadsvik, Carol Jantsch i
Patrick Sheridan.
Oprema:
o Tubisti koriste dodatnu opremu poput traka za brisanje, ulja za podmazivanje
ventila, stative za note te torbi ili kofera za nošenje instrumenta.
Obrazovanje:
o Postoje glazbene škole i konzervatoriji koji nude obrazovanje za sviranje tube
na svim razinama, od početnika do profesionalaca.
PICOLO FLAUTA