Organologija

Osnovne karakteristike glazbala srednjeg vijeka i renesanse

Određivanje pripadnosti predmeta redu glazbenih instrumenata

1.) Je li ovo instrument?

2.) Koji je to instrument?
3.) Čemu služi?
4.) Koliko je star?
5.) Kako zvuči/je zvučao?
6.) Kako se koristi, koje su funkcije?

 povijest glazbenih instrumenata seže od prapovijesti do današnjih

dana
 ne postoje primitivna glazbala – svako glazbalo služi sebi
karakterističnoj svrsi
instrumenti srednjeg vijeka i renesanse imaju mnogo tehničkih i
zvukovno-volumnih nedostataka spram modernih glazbala uz
prednost u pogledu boje zvuka
 „izumiranje“ uvjetovano promjenom estetike i ukusa – nije temeljeno
na tehničko-izvedbenoj slabosti ili nedostatku pojedinog glazbala
 ljudski glas imao primat i prema njemu se koncipirala, gradila i
imitirala ga glazbala

Srednji vijek
 razmjerno spor i postepen razvoj
 međusobno vrlo heterogeni
 pratnja glasu ili plesna glazba – samostalna instrumentalna glazba
vrlo rijetka
 gradnja porodica srodnih glazbala, consorti

Renesansa
 gradnja consorta po uzoru na ljudske glasove – polifoni princip
glazbenog oblikovanja
 glazbeni tisak + razvoj glazbenog amaterizma

1
Oživljavanje zanimanja za povijesna glazbala

François Joseph Fétis (1784. – 1871.)

 zbirkom od 78 povijesnih glazbala postavljen temelj institucije
Brussels Conservatoire – danas Brussels Museum of Musical
Instruments

Victor Mahillon (1841. – 1924.)

 nastavlja Fétisov rad – nabava novih instrumenata i replika originala
za MoMI (ukupan broj izložaka: 1500)

Arnold Dolmetsch (1858. – 1940.) pioniri gradnje replika povijesnih

Francis W. Galpin (1858. – 1945.) glazbala

Izvori proučavanja

a) Povijesna glazbala
 originalni instrumenti rijetki – postojeći često modificirani i
prerađivani
 kod puhačkih instrumenata očit pad kvalitete i uporabljivosti
starenjem – puhačka glazbala nije poželjno obnavljati (model izrade
replika)

 srednjovjekovni instrumenti rijetki i raštrkani u mnogobrojnim

privatnim kolekcijama
 renesansna glazbala češća u muzejskim postavima:

Museum of Musical Instruments u Bruxellesu

Staatliches Institut für Musikforschung, Berlin
Kunsthistoriches Museum, Beč

b) Narodni instrumenti
 folklorna glazbala mnogih europskih i bliskoistočnih zemalja – izravna
veza sa srednjovjekovnim instrumentima
 npr.:  arapske lutnje
 balkanske gusle
 turski i bliskoistočni šalmaji
 irske harfe
...
2
c) Ikonografski dokazi
 slike, iluminacije rukopisa, kipovi, freske, skulpture, rezbarije, ...
 anđeli svirači – ne pokazuju crkvenu glazbenu praksu → glazbalo kao
simbol
 stilizacija – česta neistinitost načina sviranja i veličine instrumenta
 Ridim.org, Europeana

d) Literarni izvori
 simbolizam – pastoralni ugođaji povezivani s puhačkim glazbalima
težište srednjovjekovne instrumentalne glazbe: žičana glazbala

e) Svjedočanstva očevidaca
 srednji vijek: manje – renesansa: više
 praksa multiinstrumentalizma
 neopterečenost sastavom i brojem izvođača pojedine skupine

f) Teoretska djela i udžbenici

1.) Aristid Kvintilijan: De musica libri tres
2.) sv. Odon iz Clunyja: Quomodo organistrum construatur
3.) Johannes Tinctoris: De Inventione et Usu Musicae (c. 1487.)
4.) Sebastian Virdung: Musica Getutscht (Basel, 1511.)
5.) Martin Agricola: Musica Instrumentalis deudtsch (Wittenberg, 1528.)
6.) Michael Praetorius: Sintagma Musicum (Wolfenbüttel, 1528.) II De
Organographia
7.) Martin Mersenne: Harmonie Universelle (Pariz, 1636.) – velik odsjek
posvećen glazbalima
8.) Francois Couperin: L'art de toucher le clavecin (1722.)
9.) Jacques Martin Hotteter: Principi sviranja flaute, blokflaute i oboe
(1728.)
10.) Carl Philipp Emanuel Bach: Versuch über die wahre Art, das Clavier
zu spielen (1753.)

g) Pravni dokumenti
 gradski i vlastelinski spisi
 popis zaposlenih glazbenika i njihove plaće
 popis i evidencija popravaka i održavanja kao i nabave glazbala na
određenom području

3
h) Sačuvana glazba
 instrumentalna glazba pripadala narodu – rijetko zapisivana
 detalji izvedbe bili niz nepisanih pravila – mnogo nesačuvanih
aspekata
 veći repertoar posjeduju:  instrumenti s tipkama
 obitelj lutnji
 obitelj viola

 tabulature za navedena glazbala – velik dio sačuvanog korpusa

1.) Drveni puhački instrumenti

 podjela na glasne (uglavnom s jezičkom) i tihe instrumente (uglavnom
s usnikom) – preuzeta s Istoka
 o točnom opsegu i ugodbi nemoguće govoriti → bogatstvo regionalnih
razlika
 instrumenti kod kojih je prepuhivanje moguće imali raspon od 1 1/2
dijatonske oktave + nešto kromatike (križanje prstiju)

a) Drveni puhački instrumenti s jezičkom

PORODIC
GLAZBALO PERIOD KARAKTERISTIKE
A

Gajde piruette s.v.  mnoge regionalne verzije

 glasan instrument prodorna

oboe/bez tona
Šalmaj s.v. i r.
piruette  sopransko glazbalo
 consorti
 razvoj iz šalmaja
Bombarda oboa s.v.  consorti

 pirueta/kućište piska
 sakralna glazba i ozbiljne
Crumhorn oboa r.
prigode
 consorti

Kortholt/Kurtholt oboa r.  kratka cijev

 cilindrična cijev
Cornamuse oboa r.  srodnik crumforna – vrlo tih i
suptilan ton
Oboa da caccia oboa b.  zavinuta cijev

4
 Oboa d'amore oboa b.  ravna cijev

 nema nikakvih prikaza ili

Douçain fagota s.v.
ostataka

Dulcian, Fagott,
fagota r.  preteča modernog fagota
Curtal, Basson
 kompaktnija inačica fagota
 metalna cijev savijena unutar
Rackett fagota r. cilindričnog kućišta
 consorti

b) Drveni puhački instrumenti s usnikom

 usnik s otvorom (poprečna flauta) i usnik s blokom za prijelom zraka
(uzdužne flaute)

GLAZBALO PORODICA PERIOD KARAKTERISTIKE

 broj cijevi značajno varira

polikalamn antika
Panova frula  moguća postava cijevi i u 2
a siringa
reda

poprečne  razne vrste

Fife/Pipe/Pfeife s.v.  broj rupica i duljina značajno
flaute
variraju
uzdužne  consorti
Flageolet s.v.
flaute  fipple flute

 u početku sopransko
uzdužne glazbalo različitih dimenzija i
Blok flauta s.v.
flaute raspona
 consorti
uzdužne  popularna kombinacija
Flauta i tabor s.v.
flaute bubnja i flaute

5
2.) Limeni puhački instrumenti
 ljevkasti ili čašasti usnici
 consorti

GLAZBALO PERIOD KARAKTERISTIKE

 drveno glazbalo presvučeno kožom

Cornett/Zink s.v./r.  plitki metalni usnik
 tih i nježan zvuk

 basovsko glazbalo
Serpent r.
 presvučen kožom

 metal, slonovača, rogovi

 razvoj iz rimske buccine
Truba s.v/r. 
 usnik neodvojiv od tijela
 alikvotni niz – ugodba ovisi o duljini

 rana inačica trombona

Sackbut r.
 često signalna uloga
Trombon/
r.
Posaune

3.) Instrumenti s tipkama

GLAZBALO PORODICA PERIOD KARAKTERISTIKE

 više osoba – mjehovi

antika/  miksture
Orgulje aerofon
s.v.  pedal – kasnije
(carillon)

 crkvena i komorna
upotreba
Pozitiv aerofon s.v.  dovoljne 2 osobe –
manje mjehova
 chair – chore organ

 dvorska glazba
Portativ aerofon s.v.
 samo svirač

 jezičak proizvodi ton

Regal aerofon r.
 8' i 4' jezičci – najčešći
Organistrum/Hurdy- gudačko s.v.  mnogo naziva (gudaća

6
 lira/kololira, symphnia,
armonia)
 bordunske i
simpatetičke žice
Gurdy  do 13. st. 2 osobe –
kasnije se smanjuju
dimenzije
 okrećući mostovi/
sustav tangenta

 razvoj iz monokorda –
dodane žice i
Klavikord trzalačko s.v.
klavijatura
 „sa“ i „bez“ pragova

Clavichytherium trzalačko r.  uspravno čembalo

 ugađanje „kratke
oktave“
 francuska, flamanska,
Čembalo trzalačko r. njemačko-
skandinavska i
engleska škola gradnje
čembala

 žice paralelne s
klavijaturom
Virginal trzalačko r.  najdublja žica najbliže
sviraču – tvrd bas
 kvadratan

 dijagonalne žice
naspram svirača
Spinet trzalačko r.
 bas žice najdalje od
svirača

 gudački mehanizam se
Geigenwerk gudačko r.
pokreće pedalom

4.) Kordofoni instrumenti

 žice od crijeva ili metala
 pomični ili fiksirani pragovi
 pomični ili fiksni mostovi
 ravna ili zaobljena leđa

7
a) Trzalački instrumenti

GLAZBAL
PERIOD KARAKTERISTIKE
O

 akustički eksperimenti
Monokord antika  plektrum
 postupno dodavanje žica

 stup
Harfa antika  preštimavanje
 povezan s kraljem Davidom

 solidna konstrukcija
Lira antika
 postojale i gudačke inačice

 raznih oblika
 dva mosta
Psalterij s.v.  na krilu ili na prsima
 trzan plektrumom
 zamijenio ga klavikord

 psalterij koji se svira batićima

 ponekad nazivan timpanon
Dulcimer s.v.
 salterio tedesco
 srodnik klavira

 zaobljena leđa
 plektrum – akordičko glazbalo
Lutnja s.v./r.  iz arapskog al'uda

 povećanje broja žica u r.

 mala lutnja
Mandora s.v.  Španjolska, južna Francuska i
Italija (Engleska u 14. st.)

 srednjovjekovni predak gitare

Gittern s.v.  ravna leđa i oblik broja 8
 pomični mostovi
 „sladak“ zvuk
Citole s.v.  predak renesansnog citterna
 pragovi

 lutnja s dva čivijišta – dulje

Theorba r. basove žice – punina akordičke
pratnje

8
 Gitara r.  manje i tiše od današnjih gitara

b) Gudački instrumenti

GLAZBALO PERIOD KARAKTERISTIKE

 oblik kruške
 gradile se manje i veće inačice
 sviranje kao violina ili kao violončelo
Rebec s.v.
 gudaća mandora – ponekad pragovi
 tanak, nazalni ton
 preteča pochettea

 oblik broja 8
 nalik violini
Fiddle s.v.
 svira se kao violina ili kao čelo
(ovisno o veličini)

Gudaća lira s.v.  srodna hrvatskim guslama

 gudački monokord
 dvije žice
 drveni dodatak mostu koji proizvodi
Tromba marina s.v.
karakteristični zvuk glazbala
 popularna i u baroku
 sviranje prirodnih alikvota

 consorti – da braccio/da gamba

 violone – kontrabas porodice
Viola r.
renesansnih viola
 6 žica – gude se odozdo

Lira r.  consorti – da braccio/da gamba

kasna  istovjetna današnjim instrumentima
Violina
r.

5.) Udaraljke
GLAZBALO PERIOD KARAKTERISTIKE

 bubanj sa metalnim
Tamburin s.v.
činelicama

 drveni idiofoni
Kastanjete s.v.
instrument
Naker s.v.  membranofon

9
 Tambor s.v.  membranofon

Rommelpot s.v.  kao hrv. prda

Zvona s.v.  niz ugođenih zvona

Ksilofon s.v.
Cimbal s.v.
Triangl s.v.
Klepetaljke s.v.
Drombulje s.v.

Karneval i historijski instrumenti

 važnost mikrohistorijskih izvora (život običnih ljudi)

Izvori
 Carlo Ginsburg: Sir i crvi
 Peter Burke: Junaci, nitkovi i lude
 Mihael Bahtin: Rabelais i njegovo doba
 Natalie Zemon Davis: Povratak Martina Guerrea
 Canti dei Lanzi – rugalice njemačkim vojnim plaćenicima u službi
firentinskog vojvode (spominju glazbala)

Instrumenti i karneval
 izvrnuta primjena instrumenata
 alegorijsko značenje instrumenata
 bučila – tipični karnevalski instrumenti

Baukači u Međimurju

GLAZBALO TIP KARAKTERISTIKE

trzalački  pragovi, plektrum i klizni dio

Trontulja
kordofon
Prda membranofon  glinena posuda sa štapićem i svinjskim
mjehurom

10
  simbol plodnosti

zvona idiofon  simbol plodnosti kod zvončara

Izazovi klasifikacije glazbala

 Txalaparta (Baskija)
 Cristal baschet
 Cuíca
 Friction drum
 Berimbau
 Mbira
 Udu

Sustavi klasifikacije
1.) Victor–Charles Mahillon
 instrumente dijeli u 4 skupine: 1.) Kordofoni
2.) Aerofoni
3.) Perkusivni
4.) Ostali

2.) Erich Moritz von Hornbostel i Curt Sachs: Systematik der

musikinstrumente – ein versuch
 doradili Mahillonov sustav: 1.) Kordofoni
 Hornbostel-Sachsov broj 2.) Aerofoni
3.) Membranofoni
4.) Idiofoni/Autofoni
5.) Elektrofoni
6.) Korpofoni

Glazbala i rod
 spol – muškarac/žena – fizička komponenta
 rod – muško/žensko – društveni pojam
 osim tradicijskih običaja, već i odabir materijala može nagovijestiti
kome će instrument biti posvećen

Čovjek i glazbalo
 negativni

11
  ekskluzivni
 fetišistički odnos

Bendir
 okvirni bubanj
 simbol hamse/Fatimina ruka

Saraswati vina
 simbol božice Saraswati
 simbol žene – namijenjen ženi
 visoko pozicioniran u indijskoj glazbi

Sarangi
 dio glazbene prakse pratnje kurtizana

Rapa'i
 indonezijski okvirni bubanj
 tipično muško glazbalo – prenošenje s oca na sina
 u sviranju potrebna velika snaga i izdržljivost

Adufe
 portugalski okvirni bubanj
 ženski instrument

Tamburin
 talijanski okvirni bubanj
 ženski instrument

Pūtōrino
 vrsta frule maorskog porijekla
 muški (signalni) i ženski (lamentirajući) način sviranja

Damaru
 dva vrha lubanje – muški i ženski

Kultruh
 južnoamerički zdjelasti bubanj
 simbol obitelji – ujedinjuje muške i ženske simbole

Bàtá

12
  3 bubnja – majka i 2 djece
 animistička tradicija

Imzad
 grade ih i sviraju žene

Ruža Jolić - guslarica

1.) Istorodni pristup instrumentu (glazbalo i svirač su istog roda)

2.) Raznorodni pristup instrumentu (glazbalo i svirač nisu istog roda)

 dokidanje normi: a) Karneval

b) Rituali i obred – šaman
c) Eunusi
d) Zadrte djevice/virdžine

Prema geneaologijama glazbala

 filmovi: Marc Fields: Give Me the Banjo

Béla Fleck: Throw Down Your Heart

Lokalna glazbala u globalnom kruženju

Djembe
 vazasti jednoopneni južnoamerički bubanj
 Nenad Kovačić i Krešo Oreški – populariziraju instrument u Hrvatskoj

 3 konteksta po Reineru Pollaku: 1.) seoska tradicija – obiteljske

proslave
2.) glazbeno-plesna tradicija –
folklor (Les ballets africans)
3.) izvanafrička tradicija

Digeridoo
 žene smjele muzicirati samo u privatnim izvedbama ili uopće nisu
smjele svirati instrument

13
  diskurs New Agea
 Dubravko Lapaine – popularizira instrument u Hrvatskoj

Tabla
 proces izrade – crna pasta koja određuje ivođačke performanse
glazbala
 globalna potražnja – masovna proizvodnja → pad kvalitete

14