Poslovni broj: P-479/2021-26

REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Zlataru
Stalna služba u Zaboku
Zabok, Matije Gupca 22

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sucu Nadi Mohač, u

pravnoj stvari tužitelja EUROHERC osiguranja d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara
282, OIB: 22694857747, kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić &
Partneri iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, protiv tuženika Mirka Pečeka iz
Zaboka, Ivana i Dvjete Huis 15, OIB: 78629786772, radi isplate, nakon dana 26.
travnja 2024. održane i zaključene javne glavne rasprave, u nazočnosti punomoćnika
tužitelja Ivana Glavaša, odvjetnika u Zagrebu i tuženika osobno, dana 10. lipnja
2024.
presudio je

I. Nalaže se tuženiku Mirku Pečeku da tužitelju EUROHERC osiguranju

d.d. Zagreb isplati iznos od 11.371,69 EUR, sa zakonskim zateznim
kamatama koje teku na iznose, kako slijedi:
- 6.972,76 EUR od 8. prosinca 2020.,
- 545,65 EUR od 19. lipnja 2021.,
- 1.393,59 EUR od 20. svibnja 2021.,
- 2.459,69 EUR od 19. srpnja 2022., sve do isplate, po stopi koja se do
31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne
kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana
nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. po
stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je
Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije
refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg
polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Mirku Pečeku da tužitelju EUROHERC osiguranju

d.d. Zagreb naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.367,82
EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 10. lipnja
2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište,
uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila
na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije
prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena,
sve u roku od 15 dana.
 2
Poslovni broj: P-479/2021-26

Obrazloženje

1. 1. Tužitelj je u tužbi naveo da je 26. rujna 2020. tuženik u Zaboku

prouzročio prometnu nezgodu upravljajući osobnim vozilom reg. oznake ZG 9616-AP
bez položenog vozačkog ispita te pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 1,14
g/kg. Tužitelj je naveo da tuženik nije prilagodio brzinu kretanja navedenog vozila
osobinama i preglednosti ceste te da je izgubivši nadzor nad istim prešao preko pune
razdjelne crte na prometnu traku namijenjenu kretanju vozila iz suprotnog smjera,
gdje je došlo do sudara s vozilom reg. oznake KR 917-Ki, kojom je iz suprotnog
smjera upravljala Ivana Papišta. U navedenom sudaru Ivana Papišta je pretrpjela
imovinsku štetu na vozilu, imovinsku štetu u vidu izgubljene zarade te neimovinsku
štetu uslijed zadobivenih ozljeda. Tužitelj je naveo da je protiv tuženika u tijeku
prekršajni postupak kod ovog suda u predmetu poslovni broj Pp P-1389/2020.
1. 2. Tužitelj je naveo da je vozilo reg. oznake ZG 9616-AP u trenutku
nastanka prometne nezgode imalo zaključenu policu osiguranja od automobilske
odgovornosti br. 08105036542 kod tužitelja. Osiguranik tužitelja Nikola Vitko je 4.
kolovoza 2020. predmetno vozilo prodao Josipu Grgečiću, da bi ga Josip Grgečić 18.
rujna 2020. prodao tuženiku.
1. 3. Nakon podnesenog odštetnog zahtjeva od 7. prosinca 2020., tužitelj je
temeljem sporazuma o izvansudskoj nagodbi vlasnici vozila Ivani Papišta ispatio
iznos od 52.000,00 kn za štetu na vozilu, iznos od 536,25 kn za troškove prijevoza –
vučne službe, a 18. lipnja 2021. isplatio joj je iznos od 4.111,19 kn s osnova
izgubljene zarade temeljem platnih lista i izvješća o bolovanju. Kako je ista bila
ozlijeđena, tužitelj joj je temeljem medicinske dokumentacije 19. svibnja 2021. isplatio
neimovinsku štetu u iznosu od 10.500,00 kn.
1. 4. Tužitelj je naveo da je tuženik odgovoran zbog činjenice što je prouzročio
predmetnu nezgodu pod utjecajem alkohola te bez vozačke dozvole, a za što prema
Uvjetima za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti te temeljem Zakona o
obveznim osiguranjima u prometu gubi prava iz osiguranja te je prema odredbi čl.
963. Zakona o obveznim odnosima tužitelju dužan regresno isplatiti iznos naknađene
štete. Visina koju tužitelj može potraživati od tuženika predstavlja iznos 12 prosječnih
neto plaća prema zadnjem službenom izvješću Državnog zavoda za statistiku
Republike Hrvatske, pa utuženi iznos od 67.147,44 kn potpada pod navedeno,
budući je prosječna plaća isplaćena u kolovozu 2020. iznosila 7.118,00 kn, tako da
se tužitelj od tuženika može regresirati do iznosa od 85.416,00 kn.
1. 5. Tužitelj je stoga tužbenim zahtjevom zatražio da se tuženiku naloži da mu
isplati iznos od 67.147,44 kn, sa zakonskim zateznim kamatama koje na pojedine
iznose isplaćene naknade štete Ivani Papišta teku prvog slijedećeg dana nakon
izvršene isplate od strane tužitelja.
1. 6. Podneskom od 18. listopada 2023. tužitelj je precizirao zahtjev u eurima,
kako je to navedeno pod točkom I. izreke ove presude.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je priznao činjenicu da je 28. rujna 2020. došlo

do predmetne prometne nezgode, ali je osporio odgovornost za nastanak iste,
navodeći da je vozačica drugog vozila Ivana Papišta zbog neprilagođene brzine
prešla na prometnu traku tuženika i udarila u njegovo vozilo. Tuženik je osporio i
visinu štete nastalu na drugom vozilu jer mu nikada nije predočeno potraživanje
Ivane Papišta, niti ima bilo kakvog saznanja o sklapanju sporazuma između nje i
tužitelja. Osporio je uzročno-posljedičnu vezu između ozljeda tužiteljice koje su
 3
Poslovni broj: P-479/2021-26

opisane u priloženoj medicinskoj dokumentaciji s predmetnim štetnim događajem.

Predložio je stoga da sud odbije tužbeni zahtjev.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju na stranicama br.

6-73 i 88-89 spisa, u Uvjete za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti na
stranicama 95-116 spisa, u nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl. ing. Nevena
Ereša na stranicama br. 137-142 spisa, izvršio je uvid u presliku prekršajnog
predmeta ovog suda, poslovni broj Pp P-1389/2020, saslušao je svjedoke Ivanu
Papišta, Nikolu Vitka, Darka Barušića, Stjepana Pečeka, Mirjanu Šanti te je saslušao
tužitelja u svrhu dokazivanja, a također je na glavnoj raspravi saslušao prometnog
vještaka dipl. ing. Nevena Ereša.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Uvidom u potvrdu Postaje prometne policije Krapina na str. 7-8 spisa

utvrđeno je da 26. rujna 2020. u Zaboku, Ulica Matije Gupca 39 došlo do prometne
nesreće u kojoj su sudjelovali tuženik, kao vozač vozila reg. oznake ZG 9616-AP, u
kojem vozilu se nalazio i Josip Bajs, kao putnik te Ivana Papišta, kao vozačica vozila
reg. oznake KR 917-KI, u kojem vozilu se kao putnik nalazio Nikola Juričko. Utvrđeno
je da se prometna nesreća dogodila u nepreglednom zavoju na način da je došlo do
međusobnog sudara vozila u pokretu iz suprotnim smjerovima zbog pogreške vozača
uslijed neprimjerene brzine kretanja. U potvrdi je također navedeno da tuženik nema
vozačku dozvolu.

6. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu na str. 9 spisa

utvrđeno je da vozačica Ivana Papišta nije imala alkohola u organizmu.

7. Iz ugovora o kupoprodaji motornog vozila na str. 13-15 spisa utvrđeno je da

je osiguranik tužitelja Nikola Vitko 4. kolovoza 2020. predmetno vozilo prodao Josipu
Grgečiću, da bi ga Josip Grgečić 18. rujna 2020. prodao tuženiku. Na stranici br. 12
spisa nalazi se polica o osiguranju od automobilske odgovornosti, prema kojoj je
vozilo kojim je upravljao tuženik u trenutku prometne nesreće bilo osigurano kod
tužitelja.

8. Iz izvida štete i fotografija na str. 17-23 spisa utvrđeno je da je tužitelj

utvrdio totalnu štetu na vozilu Ivane Papišta.

9. Iz računa na str. 24 spisa utvrđeno je da je trošak vučne službe za odvoz

vozila Ivane Papišta iznosio 536,25 kn.

10. Iz dokumentacije na str. 34-47 spisa utvrđeno je da je tužiteljica bila na

bolovanju od 28. rujna 2020. do 4. prosinca 2020., zbog čega je primila naknadu
plaće koja je bila niža od plaće da je radila za iznos od 4.111,19 kn, koji iznos je
isplaćen njezinom punomoćniku od strane tužitelja 18. lipnja 2021. (potvrda na str. 48
spisa).

11. Iz izvansudske nagodbe na str. 16 i 88 spisa utvrđeno je da je tužitelj s

Ivanom Papišta sklopio izvansudsku nagodbu 3. prosinca 2020. temeljem koje se
obvezao isplatiti joj 52.000,00 kn za štetu na vozilu te iznos od 536,25 kn za troškove
prijevoza. 4. srpnja 2022. tužitelj se obvezao isplatiti joj još iznos od 28.000,00 kn
 4
Poslovni broj: P-479/2021-26

tijekom sudskog postupka za naknadu štete, a Ivana Papišta obvezala se povući tu

tužbu, potvrđujući da je s isplatom tog iznosa namirena u cijelosti u odnosu naknadu
štete iz predmetnog štetnog događa. Na stranici 33 spisa nalazi se potvrda o
izvršenom plaćanju od strane tužitelja Ivani Papišta iznosa od 52.536,,25 kn, a
isplata je izvršena 7. prosinca 2020. Dokaz o isplati iznosa od 28.000,00 kn
punomoćniku Ivane Papišta nalazi se na str. 90-91 spisa s datumom plaćanja od
strane tužitelja 18. srpnja 2022. Na stranici br. 71 spisa nalazi se potvrda o isplati
iznosa neimovinske štete punomoćniku tužiteljici od 10.500,00 kn, koja isplate je
izvršena 19. svibnja 2021.

12. Uvidom u predmet ovog suda, poslovni broj Pp P-1389/2020, koji je vođen
povodom ovdje predmetnog štetnog događaja, utvrđeno je da je presudom od 22.
rujna 2022., koja je postala pravomoćna 12. travnja 2023., tuženik, kao okrivljenik u
prekršajnom postupku, proglašen krivim što je kao vozač u prometu prouzrokovao
prometnu nesreću s materijalnom štetom i ozlijeđenim osobama jer brzinu kretanja
vozila nije prilagodio osobinama i stanju kolnika, vidljivosti i preglednosti tako da
vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koje u konkretnim
uvjetima može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom
pravilu, čime je počinio prekršaj iz čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na
cestama. U činjeničnom opisu prekršaja navedeno je da je tuženik uslijed
neprilagođene brzine, pod utjecajem alkohola izgubio nadzor nad vozilom i u
zanošenju prešao u lijevo preko pune razdjelne crte na prometnu traku namijenjenu
prometu vozila iz suprotnog smjera. Tuženik je također proglašen krivim što je
samostalno upravljao motornim vozilom "B" kategorije bez položenog vozačkog ispita
te pod utjecajem alkohola od najmanje 1,23 g/kg apsolutnog alkohola u krvi.

13. 1. Svjedokinja Ivana Papišta iskazala je da je kritične zgode upravljala

osobnim automobilom Ulicom Matije Gupca u Zaboku, prošla je raskrižje sa
semaforom i tada je iz suprotnog smjera naišlo vozilo tuženika koje je iz njoj
nepoznatih razloga prešlo preko središnje linije na kolniku na njezinu stranu kolnika i
došlo je do udarca prednjeg desnog dijela vozila tuženika u prednji lijevi dio njezinog
vozila. S njom je u vozilu bio je Nikola Juričko i sjedio je na mjestu suvozača.
Neposredno prije sudara kretala se brzinom od oko 30 km/h jer je tek prošla raskrižje
sa semaforom. S tuženikom je u vozilu bio neki dečko, ali ne zna njegovo ime.
13. 2. Odgovarajući na pitanja, izjavila je da je gotovo zaustavila svoje vozilo,
ne zna je li potpuno stala, ali gotovo potpuno, a od udarca je njezino vozilo bilo
odbačeno prema rubniku od pločnika s njezine desne strane. Nakon prometne
nesreće tuženik i ona nisu imali nikakav kontakt niti komunikaciju, on je otišao kući
navodno se presvući, a potom se javio policiji. Svjedokinja je potvrdila da joj je tužitelj
isplatio po osnovi naknade štete i troškova postupka iznose kako su navedeni u tužbi
i u podnesku tužitelja.
13. 3. Na pitanje koje radnje je poduzela da izbjegne sudar izjavila je da se to
dogodilo u sekundi, a jedino što je stigla napraviti je to da je usporila koliko je
maksimalno mogla, a nije se imala kamo maknuti jer s nogostupa koji je s njezine
desne strane nije se mogla pomaknuti desno niti izvan kolnika. Nije bilo mogućnosti
da skrene više desno nego što je skrenula zbog rubnika od pločnika koji se nalazio s
njezine desne strane.

14. Svjedok Nikola Vitko iskazao je da nema saznanja o predmetnom štetnom

događaju, odnosno o dinamici nastanka prometne nezgode, U vezi tog događaja
 5
Poslovni broj: P-479/2021-26

kontaktirao ga je policijski službenik iz razloga što je vozilo glasilo na njega, a on ga

je zapravo ranije prodao Josipu Grgičiću, ali nije znao je li Josip Grgičić vlasništvo
auta prenio na sebe ili ne. Ugovor je proslijedio policiji odnosno određenoj ovlaštenoj
osobi koja ga je to tražila. Pošto mu je predočen ugovor o kupoprodaji motornog
vozila na stranici br. 15 spisa, izjavio je da je to ugovor o kojem je govorio u svom
iskazu i da se na istome nalazi njegov potpis.

15. 1. Svjedok Darko Barušić iskazao je da je sudjelovao kao policijski

službenik i to kao kriminalističko prometni tehničar nakon predmetne prometne
nesreće. S njim je bio kolega Ivan Habljak, koji je pisao i ispunjavao potrebnu
dokumentaciju te obavljao obavijesne razgovore sa sudionicima i svjedocima,
provodio alkotestiranje i sl. U okviru svojih zadataka fotografirao je mjesto prometne
nesreće, izvršio je potrebna mjerenja i napravio skicu. Prometna nesreće
dogodila se u Ulici Matije Gupca u Zaboku i prema njegovom sjećanju u istoj je
sudjelovao tuženik Mirko Peček kao vozač vozila sa zagrebačkim registracijskim
oznakama, on se kretao iz centra Zaboka prema Grabrovcu i u njemu lijevom
nepreglednom zavoju je vozilom prešao na kolnički trak namijenjen kretanju vozila iz
suprotnog smjera te je došlo do sudara s vozilom iz suprotnog smjera. Naveo je da je
zaključio da je razlog prelaska na suprotni kolnički trak od strane Mirka Pečeka bio u
neprilagođenoj brzini kretanja vozila.
15. 2. Odgovarajući na pitanja, izjavio je da je dopuštena brzina kretanja vozila
u naseljenom mjestu ograničena na 50 km/h. Na mjestu događaja pronađeni su
tragovi zanošenja prednjeg desnog kotača vozila tuženika i s obzirom na razmjer
štete zaključio je da se radilo o neprilagođenoj brzini kretanja. Navedeni tragovi
zanošenja prednjeg desnog kotača vozila tuženika označeni su na situacijskom
planu, u foto-elaboratu i u skici mjesta događaja. Na pitanje o procjeni brzine kretanja
vozila tuženika naveo je da to može procijeniti jedino sudski vještak temeljem tragova
i štete na vozilima. Na mjestu događaja nije pronašao tragove kočenja od niti jednog
vozila. Na pitanje je li utvrđivao putanje kretanja vozila koja su sudjelovala u
prometnoj nezgodi, izjavio je da se putanja vozila sa zagrebačkim registarskim
oznakama kretala tako da je bilo vidljivo da je prije zanošenja to vozilo bilo na tom
kolničkom traku. Drugo vozilo pronađeno je skroz uz rubni kamen podignutog
nogostupa i još je bilo odbačeno uslijed udarca u rubni kamen. Brzinu kretanja
drugog vozila nije utvrđivao, a kako se u neposrednoj blizini mjesta sudara nalazi
raskrižje te semafor pertpostavlja da to drugo vozilo nije moglo postići znatniju brzinu
i da vozač tog vozila nije stigao reagirati neposredno prije sudara. Nije se mogao
sjetiti točnog vremena kad je došla policija na mjesto događaja u odnosu na vrijeme
sudara, ali drugi djelatnici policije su relativno brzo došli na mjesto događaja i
osiguravali su ga. Točno vrijeme dolaska policije na mjesto događaja navedeno je u
zapisniku policije. Vozila su nakon sudara ostala na istom mjestu, odnosno nisu
micana jer nisu bila u voznom stanju. Vozila su bila tako oštećena da zbog
mehaničkog oštećenja se nisu mogla gurati, niti pomicati. Alkotestiranje je provedeno
za vozače vozila i za putnika u vozilu zagrebačkih registracijskih vozila. Svi sudionici
nisu alkotestirani jer to nije bilo potrebno prema Zakonu o sigurnosti prometa na
cestama, a s obzirom na posljedice prometne nesreće. Na pitanje kako je utvrdio da
je Ivana Papišta bila vozač drugog vozila, izjavio je da je to utvrdio prema izjavama
svjedoka i temeljem njezine izjave. Svjedok je bio čovjek koji stanuje odmah nasuprot
mjesta prometne nesreće i koji je to vidio kroz prozor. Ne sjeća se njegovog imena,
ali je to ime navedeno u zapisniku. Svjedok se nije mogao izjasniti zbog čega je
provedeno alkotestiranje putnika iz vozila zagrebačkih registarskih oznaka, a nije
 6
Poslovni broj: P-479/2021-26

alkotestiran putnik iz drugog vozila Nikola Juričko, naveo je da se potreba

alkotestiranja putnika u vozilu ako se ne radi o kaznenom djelu provodi ovisno o
okolnostima i procjeni potrebe alkotestiranja tih osoba. Naveo je da su čuli kada su
došli na lice mjesta da je otac tuženika bio ozlijeđen i da je čekao liječniku pomoć u
Domu zdravlja Zabok jer da se navodno htio prijaviti kao da je on upravljao vozilom, a
ne njegov sin, dok je Mirko Peček otišao s mjesta nesreće i naknadno se pojavio
presvučen. Na mjesto događaja je došla i tuženikova sestra te joj je rečeno da je
tuženik upravljao vozilom i da bi trebao biti na mjestu događaja nakon čega se on
ubrzo pojavio na mjestu događaja i imao je ozljedu glave te se žalio na bolove u
prsištu. Na licu mjesta je od policije bio i Ivan Habljak, koji je bio voditelj očevida. U
vrijeme prometne nezgode kolnik je bio suh, a javna rasvjeta je bila u funkciji.

16. 1. Svjedok Stjepan Peček iskazao je da je kritičnog dana njegov sin

dotrčao kući, bio je vidno uznemiren i vikao je "tata ovo što se dogodilo, ja nisam kriv
drugi auto je bio na mojoj strani". Pokušali su ga smiriti, s time da je svjedok odmah
otišao do mjesta događaja, kod kuće su ostali njegove supruga i kćer, koje su
tuženika pokušale smiriti. Kad je došao na mjesto događaja fotografirao je oba
automobila tako da ima dokaz u kojem položaju su se nalazili. Zaključio je da je do
sudara došlo na tuženikovoj strani kolnika jer su na toj strani kolnika bili tragovi ulja,
sitni dijelovi vozila i blato. Na mjestu događao zatekao sam gradonačelnika grada
Zaboka i načelnika Postaje prometne policije Krapina te mu nije jasno kako i kojim
povodom su se oni zatekli u tom trenutku. Ivana Papišta se udaljila 30 metara od
mjesta događaja i dosta dugo je razgovarala s gradonačelnikom. Zaključio je da nije
ozlijeđena jer je bila izrazito pokretna, a osoba koja je bila s njom u autu je odbila
alkotest, radilo se o muškoj osobi, ta osoba je bila ozlijeđena na glavi, ali je navukao
kapuljaču na glavu i stajao je po strani. Na mjestu događaja se u međuvremenu
skupilo dosta ljudi, a u toj gužvi je on nespretno stao i pao preko betonske škarpe od
jednog dvorišta te se ozlijedio, tada se udaljio od svog auta da bi obrisao mjesto
ozljede i kada se vratio vozilo te ženske osobe više nije bilo na istom mjestu već je
bilo pomaknuto. Auto od tuženika je ostao na svojoj traci, samo je zadnji desni kotač
bio na traci, a ostali dio vozila je prešao preko nogostupa na desnu stranu gledajući u
njegovom smjeru kretanja. Zbog mehaničkih oštećenja auto se nije mogao pokrenuti,
jedva ga je s mjesta uspjela pomaknuti vučna služba. Drugi auto se mogao
pomaknuti u bilo kojem smjeru i bio je zaustavljen na njezinoj desnoj strani gledajući
u smjeru centra Zaboka. Kad je tuženik došao na mjesto događaja nakon što se
prethodno malo smirio, tvrdio je da je taj drugi auto vozila muška osoba. Napomenuo
je da se vozačeva vrata na tom drugom vozilu nisu mogla otvoriti pa je prvo iz vozila
izašla ženska osoba kroz vrata od suvozača, a nakon nje muška osoba. Na licu
mjesta tvrdilo se da je vozila ona, a ne ta muška osoba. Svjedok je tvrdio da je
mjesto sudara bilo na kolničkom traku kojim se kretao tuženik i neposredno nakon
sudara je drugi auto bio neposredno dodirnut s tuženikovim autom, ali je auto kasnije
pomaknut i nakon što se on oprao i ponovno vratio na mjesto događaja, bio je na
drugom mjestu. Nakon toga došla je hitna pomoć, a policija je već bila tamo te su
odveli tuženika i njegovog suvozača, svjedoka, Ivanu Papišta i njezinog suvozača u
bolnicu. Svjedok je naveo da još uvijek pojedine osobe smatraju da je on sudjelovao
u prometnoj nezgodi jer je bio ozlijeđen, a tu ozljedu je zadobio slučajnim padom.
16. 2. Nadalje, svjedok je izjavio da nije čuo sadržaj razgovora Ivane Papišta s
gradonačelnikom jer su se oni udaljili. Čuo je razgovor Ivane Papišta i osobe koja je s
njom bila u vozilu, naime dok su čekali preglede u bolnici, taj čovjek se fizički
odmaknuo od Ivane Papišta i nije htio biti blizu nje iako ga je ona dozivala da joj se
 7
Poslovni broj: P-479/2021-26

približi da moraju nešto važno razgovarati. Na udaljenosti od oko desetak metara na

glas mu je govorila "dođi, moram ti reći, razgovarala sam s gradonačelnikom i on je
rekao da će sve biti u redu". Na to je taj čovjek odgovorio Ivani Papišta da ga to više
ne zanima i da je njemu dosta njezinog "sranja" i da nemaju više što razgovarati.
Svjedok je izjavio da iako nema dokaza, da je siguran da nije vozila Ivana Papišta,
već ta muška osoba koja je s njom bila u autu. On je odbio liječnički pregled u bolnici
i alkotestiranje, a cijelo vrijeme je nosio kapuljaču. Procjenjuje da od trenutka kad je
tuženik došao kući pa do trenutka kad je došao na mjesto nesreće, prošlo je svega
nekoliko minuta jer je on odmah sjeo u auto i odvezao se do tog mjesta koje je od
njegove kuće udaljeno oko 200 m. U trenutku kad je došao na mjesto događaja,
vozilo tuženika je bilo pretežnim dijelom na nogostupu s njegove desne strane, a
drugo vozilo je bilo tik do njegovog auta, jednim dijelom prislonjeno na desni zadnji
dio njegovog auta. Stoga tvrdi da je Ivana Papišta svojim autom prešla na sebi lijevi
kolnički trak. Od trenutka kad se on zbog ozljede zadobivene padom udaljio s mjesta
nezgode pa se opet vratio, prošlo je oko pet minuta. Vozilo Ivane Papišta je u tom
trenutku kada se vratio bilo pomaknuto, vjerojatno gurnuto unatrag i pomaknuto na
njezinu stranu uz pločnik. Prema fotografijama koje ima smatra da je vozilo nakon
prometne nesreće kojim je upravljala Ivana Papišta dodatno i namjerno oštećeno
prije izvida štete. Svjedok je izjavio da je primijetio da je tuženik bio pod utjecajem
alkohola i zbog toga je kažnjen. Znao je da nije imao vozačku dozvolu.

17. 1. Svjedokinja Ivana Šanti, iskazala je da ju je otac telefonom obavijestio

da se dogodio sudar i došla je na mjesto prometne nesreće, otac joj je rekao da je
bio frontalni sudar, a njoj je to bilo neobično jer je automobil bijele boje stajao na
svojoj desnoj strani pripijen uz rub pločnika, dok je auto tuženika prednjim dijelom bio
na nogostupu s njegove desne strane, pa joj je bilo neobično s obzirom na takav
položaj auta da bi došlo do frontalnog sudara. Pitala je djelatnika policije kako to da
je bio frontalni sudar ako je takav položaj auta, on je spominjao neku brzinu, neke
sile kretanja i sl., ona je htjela dobiti dodatne odgovore, ali djelatnici policije nisu imali
vremena za to jer su provodili očevid.
17. 2. Odgovarajući na pitanja, svjedokinja je izjavila da kad je došla na mjesto
događaja, djelatnici policije bili su tamo, a hitna pomoć je došla kasnije. Na pitanje je
li bilo kakvih razgovora o tome tko je bio vozač drugog auta, izjavila je da je u jednom
trenutku djelatnik policije rekao da ona prikriva vozača auta odnosno tuženika i tražio
je od nje osobnu iskaznicu, što mu je odbila dati jer je navela da nikog ne skriva, već
je došla vidjeti što se dogodilo jer je u to uključen član njezine njezine obitelji. Tražila
je dodatno vrijeme da razgovara s ocem i tuženikom, otišla je do očeve kuće i tamo
zatekla tuženika koji je bio jako uznemiren, a potom je s njim otišla na mjesto
događaja i on je ušao u policijski kombi. Navodno je njega kući s mjesta prometne
nesreće dovezao netko tko se tamo zatekao, ali ja ne zna tko je to bio. Pošto su došli
u bolnicu, tamo je vidjela mlađu ženu i mlađeg muškarca, on je imao majicu s
kapuljačom, cijelo vrijeme su se nešto prepirali, a u jednom trenutku je došla još
jedna mlađa ženska osoba i rekla tom mlađem muškarcu nešto u smislu "sad te
treba najviše i sad joj treba pomoći", a on je odgovorio da mu je dosta svega toga.
Taj mladi gospodin odbijao je bilo kakvu liječničku pomoć, testiranje ili sl. Navela je
da njezin otac te večeri nije bio ozlijeđen. On je prvi došao na mjesto nezgode i
poslije joj je pričao da je, nakon što je vidio da su se vozači iz drugog auta zamijenili,
htio preuzeti krivnju na sebe umjesto tuženika kao da je on vozio taj auto. Tuženik joj
je rekao, kada ga je zatekla u očevoj kući, da je pobjegao s mjesta nesreće jer ga je
 8
Poslovni broj: P-479/2021-26

netko htio tuči. Bilo joj je neobično što je na mjestu nesreće bio gradonačelnik, a
netko je rekao da je tamo bio i načelnik policije.

18. 1. Tuženik Mirko Peček, iskazao je da se ne sjeća puno detalja u vezi

predmetne prometne nesreće. Sjeća se da je upravljao osobnim automobilom iz
smjera Centra Zaboka prema kući, a s njim u autu je bio Josip Bajs koji je sjedio na
mjestu suvozača. Ne sjeća se kojom brzinom sam vozio. U glavi ima samo svjetlo od
auta i potom je izgubio svijest te se se probudio u autu, jedva je uspio izvući nogu
ispod papučice kuplunga, nije mogao otvoriti niti svoja vrata od auta, a i niti vrata od
suvozača, a vidio je da mu se auto nalazi u parkiralištu koje se nalazi s desne strane
gledajući u njegovom smjeru kretanja. Nije siguran je li auto bio u cijelosti na
parkiralištu, uglavnom prednji dio auta, odnosno prvi desni kotač je bio na nogostupu
a ostatak auta je bio na cesti. Njegov suvozač nije bio vezan u autu i bio je bez
svijesti te ga je pokušavao probuditi i uplašio se da nije poginuo, nakratko se
probudio, ali je rekao da ga samo pusti i ponovno je zaspao. Tuženik je uspio izaći iz
svog vozila kroz vjetrobransko staklo koje je djelomično bilo polupano, otišao je do
vozačice drugog auta gospođe Ivane i pitao ju je je li sve u redu. Ona je potvrdila da
je u redu. Nakon toga počela se svađati s dva čovjeka, jedan od njih je vikao na nju,
da mu toga nije trebalo u životu i još je nešto vikao na nju, a drugi muškarac je
krenuo po nogostupu prema zgradi Financijske agencije odnosno prema centru
Zaboka, on ga je opomenuo da kamo sad odlazi ako je svjedočio ovom događaju, a
on je odgovorio da ga pusti na miru, da mora ići te se udaljio s mjesta događaja.
Tuženik je izjavio da se jako uplašio i bio je u šoku te je pješke otišao kući, koja se od
mjesta događaja nalazila na udaljenosti od oko 50 m. Kad je došao kući, rekao je
članovima obitelji što se dogodilo, nakon čega je njegov otac odmah otišao do mjesta
nesreće, a potom je došla i sestra Mirjana Šanti. On se sa sestrom vratio na mjesto
događaja, ona ga je tamo odvezla s autom. Na mjestu događaja je bio policijski
kombi u kojem je vidio djelatnika policije prezimenom Habljak, koji je s njim na mjestu
nesreće obavio razgovor. Na mjestu nesreće zatekli su se gradonačelnik Grada
Zaboka i načelnik policije te je njegov otac je počeo razgovarati s gradonačelnikom
jer se inače poznaju i nije mu bilo jasno što oni u to vrijeme tamo rade. U
međuvremenu mu je policajac Habljak rekao da zove vučnu službu kako bi odvezli
njegov auto jer će inače morati platiti vučnu službu iz Đurmanca. On je pozvao vučnu
službu "Auto Bruno" jer vlasnika iste poznaje, on je u međuvremenu došao, ali nije
počeo tovariti njegov auto na kamion već auto od gospođe Ivane, pitao ga je zbog
čega to radi jer ga je on pozvao, a ne ona, a on mu je odgovorio da mu je tako rekao
gradonačelnik. On je u međuvremenu odvezen na pregled te na vađenje krvi i urina,
njegov auto je odvezla vučna služba iz Đurmanca. U Općoj bolnici Zabok je
pregledan, bila su mu natučena rebra, ali nije ništa puklo, sašivena mu je posjekotina
na čelu i pošto je dao krv i urin, otišao je izvan zgrade kako bi popušio cigaretu. Dok
je bio unutra vidio je da Ivanu Papišta voze u invalidskim kolicima te je govorila da joj
nije dobro, da su joj polomljena rebra, imala je šancov ovratnik oko vrata. Nakon
nekog vremena vani su se zatekli njegov otac, sestra, Ivana, njezin partner, a s
vremenom je došao i čovjek s kojim se prethodno svađala na mjestu prometne
nesreće. Ivanin partner govorio joj je da zar joj je toga trebalo te su se njih dvoje i
dečko koji je bio na mjestu prometne nesreće počeli međusobno svađati. On je tog
dečka pitao zašto je pobjegao s mjesta nesreće, a on je odgovorio da ga ništa ne pita
o tome.
18. 2. Potom je u pratnji djelatnika policije ponovno otišao u krug bolnice na
daljnju obradu, neki mlađi policajac je govorio da bi trebao ići u pritvor, a potom je
 9
Poslovni broj: P-479/2021-26

došao gospodina Habljak noseći neki zapisnik i govorio da nema potrebe da ide u
pritvor. Nakon obrade u bolnici pušten je kući. Prije prije prometne nesreće s
prijateljem Josipom Bajsom bio je u kafiću gdje je popio jednu pelin-colu te tri gemišta
od 2 dl miješana otprilike pola vina, pola mineralne. Napomenuo je da se nakon ove
prometne nesreće s njime više ne razgovaraju susjeda Ljerka Kahlina, čija je kćer
oženjena za vlasnika vučne službe Auto Bruno, koji također s njim ne razgovara.
smatra da bi svatko trebao odgovarati za svoje radnje i da je on spreman podmiriti
svoju kaznu na koju sam osuđen u prekršajnom postupku. On osobno nije podnosio
žalbu protiv te presude, ne znam je li to učinio njegov branitelj u tom predmetu.

19. Tijekom postupka postalo je nesporno da je alkoholiziranost tuženika u

uzročno-posljedičnoj vezi s nastankom prometne nesreće te je postala nesporna
visina štete. Ostala je sporna odgovornost za štetu.

20. 1. Na okolnost dinamike prometne nesreće provedeno je prometno

vještačenja po stalnom sudskom vještaku za promet, vozila, plovila i strojarstvo dipl.
ing. Nevenu Erešu.
20. 2. U pisanom nalazu i mišljenju od 5. rujna 2023. (str. 137-142) spisa
prometni vještak je naveo da je vozilo tuženika svojim desnim djelom naletjelo na
prednji lijevi dio vozila Ivane Papišta. Mjesto sudara, gledano u smjeru kretanja vozila
tuženika, nalazilo se na suprotnoj lijevoj polovini kolnika, udaljeno od sredine kolnika
oko 0.51 – 1 m. Za izračun brzina kretanja oba vozila neposredno prije i u trenutku
sudara nema elemenata. Provedena analiza pokazuje da je vozilo tuženika radnjom
prelaska na sebi suprotnu lijevu polovinu kolnika presjeklo put kretanja vozilu Ivane
Papišta, koje se kretalo svojom desnom polovinom kolnika pa je stoga radnja
prelaska vozila tuženika na sebi suprotnu lijevu polovinu kolnika bila uzrokom
nastanka predmetnog štetnog događaja. Do štetnog događaja ne bi došlo da se
vozilo tuženika kretalo svojom desnom polovinom kolnika. Vještak je također naveo
da je visina potpune ili totalne štete na vozilu Ivane Papišta iznosila 8.847,4 2EUR,
odnosno 66.660,86 kn.
20. 3. Povodom primjedbi tuženika na pisani nalaz i mišljenje prometnog
vještaka, isti je saslušan na glavnoj raspravi te je u svom iskazu naveo da je mjesto
sudara utvrđeno na temelju zatečenih materijalnih tragova koji su opisani i prikazani
u skici policije na listu 8 spisa a radi se o materijalnom tragu zanošenja vozila
tuženika te o tragovima čestica laka, stakla, tekućine, ulja i dijelova oba vozila.
Mjesto sudara je u skladu s konačnim položajem oba vozila nakon sudara. Utvrđeni
položaj i oblik zatečenih materijalnih tragova prema mišljenju vještaka u tehničkom
smislu isključuju mogućnost da se mjesto sudara moglo nalaziti na polovini kolnika
kojim se neposredno prije sudara kretalo vozilo tuženika.
20. 4. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometnog vještaka jer se isti
temelji na materijalnim tragovima utvrđenima na policijskom očevidu, koji su opisani i
prikazani na skici policije. Prometni vještak je nalaz i mišljenje izradio u skladu s
pravilima struke, a usmeno ga je obrazložio na raspravi te ga je sud u cijelosti
prihvatio i temeljem istoga utvrdio da je tuženik prouzročio predmetnu prometnu
nesreću na način kako je to tužitelj opisao u tužbi, odnosno na način kako je to
utvrđeno i u prekršajnom postupku u kojem je tuženik proglašen krivim za izazivanje
predmetne prometne nesreće.
 10
Poslovni broj: P-479/2021-26

21. 1. Prema odredbi čl. 24. st. 1. t. 2. i 4. Zakona o obveznim osiguranjima u

prometu („Narodne novine“, br. 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2013, 152/2014,
155/2023), osigurana osoba gubi prava iz osiguranja u slučaju ako vozač nije imao
važeću vozačku dozvolu odgovarajuće vrste ili kategorije i ako je vozač upravljao
vozilom pod utjecajem alkohola iznad ugovorene granice. Kako je tuženik prouzročio
prometnu nesreću upravljajući motornim vozilom bez vozačke dozvole i pod
utjecajem alkohola, gubi prava iz osiguranja. Prema odredbi st. 3. istoga članka,
društvo za osiguranje koje je temeljem st. 1. t. 4. toga članka oštećenoj osobi isplatilo
štetu ima pravo od osobe koja je odgovorna za štetu na naknadu cjelokupno
isplaćenog iznosa štete, na kamatu i troškove, ali najviše do iznosa 12 prosječnih
neto-plaća prema zadnjem službenom izvješću Državnog zavoda za statistiku. Kako
je prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna plaća isplaćena u
kolovozu 2020. iznosila 7.188,00 kn, tužitelj se može regresirati do iznosa od
85.416,00 kn, što je manje od utuženog iznosa, odnosno od iznosa imovinske i
neimovinske štete koju je tužitelj platio Ivani Papišta. Tužbeni zahtjev utemeljen je i
na odredbi čl. 963. Zakona o obveznim odnosima ("Nar. nov.", br. 35/2005, 41/2008,
125/2011, 78/2015, 29/2018).
21. 2. Slijedom navedenog, sud je prihvatio tužbeni zahtjev, s time da je
tužitelju dosudio i zakonske zatezne kamate tekuće na pojedine iznose isplaćene
naknade štete od prvog slijedećeg dana od dana kada je tužitelj štetu platio Ivani
Papišta.

22. 1. Kako je tuženik izgubio parnicu, u smislu odredbe čl. 154. st. 1. Zakona
o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01.,
117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni
tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.) dužan je tužitelju naknaditi
troškove parničnog postupka.
22. 2. Tužitelju su dosuđeni troškovi zastupanja po punomoćniku prema Tarifi
o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, kako slijedi:
- za sastav tužbe po tbr. 7./1. u visini od 100 bodova,
- za sastav podnesaka od 12. rujna 2022. i 18. listopada 2023. po tbr.
8./1. u visini od po 100 bodova za svaki podnesak,
- za zastupanje na ročištima 26. svibnja 2022., 27. rujna 2022., 10.
studenoga 2022., 5. siječnja 2023. i 26. travnja 2025. po tbr. 9./1. u
visini od po 100 bodova za svako ročište,
- što ukupno iznosi 800 bodova, a uz vrijednost jednog boda od 2,00
EUR, troškovi zastupanja tužitelja iznose 1.600,00 EUR, kojem
iznosu je dodan PDV po stopi od 25% ili 400,00 EUR, pa ukupni
troškovi zastupanja tužitelja iznose 2.000,00 EUR.
22. 3. Troškovima zastupanja tužitelja dodani su i troškovi sudske pristojbe na
tužbu u iznosu od 67,82 EUR te troškovi prometnog vještačenja, slijedom čega
sveukupni tužiteljevi troškovi iznose 2.367,82 EUR.

U Zaboku 10. lipnja 2024.

Sudac

Nada Mohač
|
|
Dokument je elektronički potpisan: |
|
|
DN:
|
|
|
| C=HR
|
|
Nada Mohač |
|
|
| O=OPĆINSKI SUD U ZLATARU
|
|
|
|
|
| 2.5.4.97=#0C1156415448522D3236353636383636393235
Vrijeme potpisivanja: |
|
|
|
|
| OU=Signature
|
10-06-2024 |
|
|
|
|
|
|
S=Mohač
12:36:22 |
|
|
| G=Nada
|
|
|
|
|
| CN=Nada Mohač
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 11
Poslovni broj: P-479/2021-26

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana, putem ovoga
suda, nadležnom županijskom sudu. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu
za objavu i uručenje presude, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka
nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, rok za žalbu teče od
dana dostave ovjerenog prijepisa presude.

Dostaviti:
1. Odvjetničko društvo Grgić & Partneri, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, uz
rješenje o pristojbi na presudu
2. Mirko Peček, Zabok, Ivana i Cvjete Huis 15
Broj zapisa: 9-30868-d3671
Kontrolni broj: 06778-17c87-c3186

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=Nada Mohač, O=OPĆINSKI SUD U ZLATARU, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,

Općinski sud u Zlataru potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.