BJELORUSKI JEZIK

STUDENT : Marin Bonjak

MENTOR : dr. sc. imun Novakovi, doc

UVOD
Bjelorusi, istonoslavenski narod; oko 10,4milijuna pripadnika,
preteito u Bjelorusiji (oko 8milijuna) te u Rusiji (1,2milijuna),
Ukrajini (0,4milijuna), Kazahstanu (0,2milijuna), Poljskoj
(0,2milijuna) i Litvi; bjeloruske iseljenike zajednice nalaze se u
SAD-u i Kanadi.
Bjelorusi su potomci slavenskih plemena koja su se na prostoru
dananje Bjelorusije poela naseljivati ve od 2.st. i osobito od
68.st. te asimilirala zateena baltika plemena. Glavna
plemena od kojih su stapanjem nastali Bjelorusi bila su Dragovii,
Radimii te dio Krivia.
Prema jednome, nedokazanom tumaenju, Bjelorusi su dobili ime
po svojoj bijeloj ili sivoj gornjoj odjei od gruba sukna.

Pismo
Od poetka pisane tradicije u Kijevskom Carstvu pa sve do kocna 17. stoljea
bjeloruski se jezik pisao uglavnom irilicom. Od konca 16. stoljea pa do drugog
svjetskog rata bjeloruski su se jezici pisali ne samo irilicom nego i latinicom.
irilini alfabet savremenoga bjeloruskog standardnog jezika sastoji se od sljedea
32 znaka:

( ) ( )

.

GLASOVNI SUSTAV

Naglasak, kao i u ruskom, odreuje trajanje i kvalitetu bjeloruskih samoglasnika.

U naglaenom poloaju, kao i u ruskom jeziku, razlikuje se est samoglasnika: (a) (u) (o) (e) (i) (y).

Najvanije fonetske posebnosti jesu AKANJE.

Djelovanjem akanja u nenaglaenom se poloaju iza tvrdih suglasnika pojavljuju samo samoglasnici (a)
(y) (u).

Zbog akanja nenaglaeno se (o) i (e) iza tvrdih suglasnika izgovara kao a.

Akanje se protee na sve nenaglaene slogove ispred i iza naglaenog sloga i uvaava se u pismu.

fonologija
Bjeloruski samoglasniki sustav ima u naglaenom poloaju pet fonema a,e,i,o i
u. Y se obino shvaa kao inaica fonema i jer dolazi samo iza tvrdih suglasnika.

Nenaglaeni su (zbog akanja-jakanja) samo a, u i i, odnosno y.

U Bjeloruskom suglasnikom sustavu valja razlikovati opreku

zvunost/bezvunost (suodnos po zvunosti) i tvrdou/mekou (suodnos po
palatalnosti).

Zvuni i bezvuni suglasnici tvore osam tvrdih parova:

b-p d-t z-s dz-c - d- y-x g-k ,

Kao i pet mekih:

b*-p* dz*-c* z*-s* y*-x* g*-k*

Suodnosom po zvunosti nisu obuhvaeni suglasniki fonemi (v) i (f), (v*) i (f*) (za
razliku od ruskog) kao ni l, l*, m, m*, n, n*, r, j.

imenice
Veliki se broj imenica u jednini i mnoini sklanja po padeima.
U jednini su tri sklonidbe i to dvije za .r. (a osnove i i osnove) i jedna zajednika za m.r. i s.r. (o osnove).
Jo se mogu nai ostaci etvrte sklonidbe (suglasnika sklonidba)
Zbog uvaavanja akanja/jakanja u pravopisu za razliite je sklonidbene tipove relevantno i razlikovanje
naglaska na osnovi ili na nastavku.

glagoli

Glagoli imaju infinitivne,predikativne i participne oblike.

1. Infinitivni oblici: Infinitiv se tvori tako da se na glagolsku osnovu doda

sufiks ili i.

2. Predikativni oblici: odnosno osobni glagolski oblici zastupljeni su

oblicima indikativa, imperativa i konjuktiva. U indikativu glagoli imaju
osobne oblike prezenta, futura i preterita u jednini i mnoini.

3.Participi: standardni jezik koji je stvoren na temelju dijalekata ima

slabo razvijen susatv participa, koji je ogranien uglavnom na glagole
svrenog vida.

Povijest knji evnih jezika u

bjelorusiji
Istodobno s pokrtavanjem Kijevskog carstva (988g.) u njegovim je zapadnim
podrujima stvorena crkvenoslavenska knjievnost koja se sastojala od prevedenih
biblijskih tekstova (evanelja) a od 12. stoljea i od vjersko-pounih izvornih
dijela.
U ranijem razdoblju Velike Litavske Kneevine (14 i 15st) u crkvenoslavensku su
knjievnost sve vie su se prodirala obiljeja bjeloruskoga jezika to je dovelo do
bjeloruske redakcije crkvenoslavenskog jezika.
Govorni bjeloruski jezik u 18 i 19 stoljeu sauvalo je seosko stanovnitvo, gradski
obrtnici i nie plemstvo.
Nadahnuta preporodnim pokretima drugih slavenskih zemalja u prvoj su polovici
19. stoljea nastala prva knjievna djela na bjeloruskom standardnom jeziku.

Povijest knji evnih jezika u

bjelorusiji

Jeziari su u sovjetskoj Bjelorusiji do 1933 i u poljskoj zapadnoj Bjelorusiji

do 1939. zastupali shvaanje da bi bjeloruski standardni jezik umjesto
ruskih i poljskih jezinih elemenata trebao preuzimati bjeloruske
dijalektizme i bjeloruskom jezinom graom tvoriti neologizme.

Meutim, od 1933, odnosno 1939. do otprilike 1990 ruski je jezik bio

primarni za stvaranje bjeloruskog standardnog jezika.

Svi pokuaji preporodnih snaga poetkom 1990-ih godina da se iznova

nadoveu na bjeloruski samostalni jezini plani iz 1920-ih godina propali
su zbog slubene rusofilske jezine politike koja opet poinje
prevladavati od 1994.