PUENJE smrt koja se udie

Broj puaa u postotku po

zemljama, mukarci.

Puenje je nain konzumiranja duhana uzimanog u obliku cigara (umotanih u

duhanov list), cigareta (malenih cigara umotanih u papir) i pomou lule. Drugi
oblik konzumacije duhana je vakanje i mrkanje.

Broj puaa u postotku po

zemljama, ene.
Duhan je zeljasta biljka iji se osueni
listovi prerauju u cigarete, cigare, za
lule kao i duhan za vakanje.

Polje duhana

Svjetska proizvodnja cigareta se

procjenjuje na godinje preko 7
milijuna tona. Vie od polovine ove
koliine proizvodi se u Kini i Indiji dok
svjetskim tritem duhana vladaju
gigantske amerike korporacije.
Dim cigarete sadri niz tetnih tvari.
Neke od najopasnijih su nikotin, ugljikov monoksid i katran.

O nikotinu:
- bezbojna uljasta tekuina.
- jedan od najjaih biljnih otrova.
- djeluje na sredinji i periferni ivani
sustav.
- smrtonosna doza mu je oko 50
miligrama, a u duhanu za puenje ima
ga izmeu 1 i 3%.
- simptomi trovanja izazvani
dugotrajnim puenjem su lupanje srca,
kronini katar dunika i bronhija, i na
kraju dolazi do poputanja srca, kome i
smrti.
Katran:
- katran je zajedniko ime za velik broj
kemikalija u duhanskom dimu koje se
skupljaju i taloe u pluima.
- nataloeni katran u pluima
neprestano unitava osjetljivo pluno
tkivo.
- organizam se kaljem nastoji plua zdravog ovjeka
osloboditi ovih tetnih sastojaka.

Ugljikov monoksid:
- ostaje nerazgraen u organizmu.
- vrlo brzo ulazi u krv puaa preko
velike povrine plunih mjehuria.
- na taj se nain poremeuje opskrba
stanica kisikom, pa mozak, miii i
ostali organi dobivaju manje kisika. plua puaa
Osim svega navedenog, dokazano je da
puenje:
- postaje opasna navika za zdravlje ljudi.
- tetno djeluje na krvoilni sustav i
plua i smanjuje otrinu vida te ide na
ruku eernoj bolesti i visokom krvnom
tlaku.
- koa puaa u 40. godini ivota slina
je koi ljudi od 60 godina.
- puai se tee prilagouju hladnoi i
ee prehlauju, jer nikotin stee krvne
ile.

Dakle imamo sasvim dovoljno razloga

da nikada ne postanemo puai.
 Smatram da to se tie puenja, situacija u naoj koli je sljedea:
- sve vie djece naih godina poinju puiti, a to od malena vodi do
ovisnosti.
- ovisnost je i rizik za zdravlje, a pogotovo za one puae mlae
populacije.
- Djelovanje puenja na krvne sudove

- Suenje krvnih ila se manifestira u obliku krvoilnih bolesti, koje su

posljedice nedostatnog dotoka krvi u pojedine dijelove srca i mozga,
a u konanici smru zbog modanog ili sranog udara.
- Puenje povisuje razinu fibrina (faktora zgruavanja krvi) koji se
hvata za plakove i na taj nain dodatno suava krvne ile. Puenje
povisuje krvni tlak, koji pospjeuje ubrzanu aterosklerozu.
- Aterosklerotske plakove modanih ila ima 70% puaa, a oko 23%
ima promjene na velikim ilama vrata (karotidama) kroz koje krv
dolazi do mozga.
 Puenja kao jedan od glavnih uzroka nastanka
karcinoma plua

Incidencija raka plua snano je povezana s puenjem cigareta.

Oko 90% sluajeva raka plua nastane kao posljedica upotrebe duhana.
Rizik od raka plua poveava se s brojem popuenih cigareta i duinom
vremena puenja.
Osoba koja je puila dvije kutije cigareta na dan tijekom 10 godina ima
isti rizik kao i osoba koja je puila jednu kutiju cigareta tijekom 20
godina.
Meu onima koji pue dvije ili vie kutija cigareta na dan, jedan od
sedam e umrijeti od raka plua.
 Djelovanje nikotina na kompletan organizam

Nikotin neposredno u malim dozama potie, a u velikim inhibira

ivane impulse.
U sredinjem ivanom sustavu nakon poetne ekscitacije (dini
centar, vazomotorni centar, centar za povraanje) porastom doze
slijede tremor i konvulzije, a zatim paraliza i smrt.
Djelovanjem nikotina na nadbubrenu lijezdu oslobaa se
adrenalin i noradrenalin, to dovodi do poveanja frekvencije srca,
stiskanja malih krvnih ila i povienja krvnog tlaka.
Danas se smatra da je puenje glavni rizini imbenik za razvoj
raka bronha i plua, grkljana, drijela, usne upljine, jednjaka,
bubrega, mokranoga mjehura, guterae, a i rak vrata maternice i
neki oblici leukemije ei su u osoba koje pue.
Puenje poveava rizik od neplodnosti. Naime pojedina su
istraivanja pokazala da ene koje pue vie od 20 cigareta na dan
imaju triput vei rizik od primarne tubarne neplodnosti i vei rizik
od izvanmaternine trudnoe
 Kod bolesnika s astmom pasivno puenje izaziva nelagodu, pa i
izravno astmatini napad.

Udisanje duhanskog dima (pasivno puenje) u dojenadi i male

djece dovodi do uestalijeg bronhitisa, upale plua, astme,
drugih bolesti dinog sustava i smanjene plune funkcije te
akutne i kronine upale srednjeg uha.

Sindrom iznenadne smrti dojenadi takoer je ei u dojenadi

izloene duhanskom dimu.

Puenje, pa i zadimljeni prostor, odnosno pasivno puenje, uz

izloenost azbestu, arsenu, niklu, zraenju, nekim organskim
spojevima i patogenim organizmima te animalnim i vegetabilnim
prainama na radnom mjestu, poveava rizik od pojavnosti raka.
Poruka svima glasi:

NE PUITE
Ovu prezentaciju za vas je pripremila:Amila iak