Priprema za struni

ispit

Mr.sc. Dunja Modri-Blivajs

Dijelovi strunog ispita

Pisani rad

Izvedba nastavnog sata

Usmeni ispit
Pisani rad u obliku eseja
Ponuene tri teme provjerava se pismenost i
didaktika osposobljenost za odabranu temu
Teme obuhvaaju didaktiko- metodiko i
psiholoko- pedagoko podruje
Esej treba sadravati:
jasan pregled problematike

jasnu struktura rada (uvod, sredinji dio, zakljuak)

i biti gramatiki i pravopisno ispravan

Primjeri eseja
Tema za pismeni dio strunog ispita

Upute za izradu pismenog dijela strunog ispita: Za pismeni dio

strunog ispita ponuene su tri teme od kojih kandidat/ kandidatkinja odabire
jednu. Razrada teme realizira se u obliku eseja. Esej treba sadravati jasan
pregled problematike prema tokama naznaenima uz pitanje, treba imati jasnu
strukturu (uvod, sredinji dio, zakljuak) te biti pravopisno i gramatiki korektan.
***
1.Tema
Uporaba metode itanja i rada na tekstu
Temeljna literatura: V. Poljak, Didaktika: Nastavne metode
U radu treba:
1. Iznijeti o emu ovisi odabir odreene metode rada (koji faktori determiniraju
izbor neke metode rada?)
2. Pojasniti pojmove: vrste itanja (fragmentarno i opirno)
Rad na tekstu - prikazati u nekoliko stupnjeva: itanje + misaona aktivnost;
analiza teksta + izraavanje (usmeno, pismeno, crteom)
3. Prikazati mogunosti kombiniranja metoda i opisati njihove didaktike uinke.
Navesti primjere iz prakse.
Primjer eseja
Izbor nastavnih oblika
Temeljna literatura:
V. Poljak, Didaktika, poglavlja Socioloki oblici nastavnog rada
U radu treba:
Objasniti to su nastavni oblici i to determinira njihov odabir
Objasniti podjelu oblika rada prema nainu pouavanja i veliini
skupina;
Usporediti prednosti i nedostatke pojedinih oblika rada;
Prikazati primjere artikulacije skupnog rada (uvod: sastav
skupine, podjela radnih zadataka i pribor, izvjetaj svih skupina,
sinteza i vrednovanje), ili nekog drugog oblika rada.
Organizacija nastave izvedba
nastavnog sata
Nastava je organizirani proces pouavanja u kojem uitelj pouava, a uenici ue.

Suvremena nastava treba odgovoriti na slijedea pitanja:

to elimo postii obrazovanjem?
Koja znanja, sposobnosti i vjetine uenici trebaju stei?
to i kako treba uiti?
Kako definirati ishode uenja?
Kojim didaktikim koracima u uenju?

Nastavnik treba odrediti:

nastavne sadraje to e ih pouavati
ciljeve i zadatke nastave (ishode uenja)
dostupne izvore koje e koristiti u pouavanju
nastavne metode, oblike i medije pouavanja
optimalnu vremensku artikulaciju nastavnog procesa po etapama
Etape nastavnog procesa
Priprema - odreuje sadraje, ciljeve i zadatke, metode,
medije i oblike pouavanja,naine praenja i vrednovanja
uenika

Izvedba - ostvarivanje pripremljenog pouavanja i uenja

(uvod, obrada, ponavljanje)

Prosudba - sustav prikupljanja, obrade i procjenjivanja

podataka o uinkovitosti nastavnog procesa
Odreivanje nastavnih ciljeva
Ciljevi su izraene namjere i usmjereni su na uenikov uinak i
uspjeh (trebaju biti odreeni precizno i realistino). Izraavaju
eljeni rezultat odgojno- obrazovnog procesa.

Konkretizaciju nastavnih ciljeva ine nastavni zadaci formulirani u

operacijskom obliku (precizno definirana, izvediva i objektivno
mjerljiva postignua).

Zadatke osmiljavaju nastavnici u obliku jasno odreenih iskaza,

saeti su i opisuju uenikovo ponaanje u odreenim
situacijama. Ishodi su oekivana uenika postignua (znanje,
vjetine i vrijednosti)
 Podruja ljudskih sposobnosti
Senzorne ili perciptivne sposobnosti
Sposobnosti osjetilnog doivljavanja (vid, sluh, okus, njuh, dodir,
toplina, hladnoa, kretanje, itd.)
Praktine ili manualne sposobnosti
Temelje se na praktinoj aktivnosti ovjeka i pokazuju se u onim
zvanjima gdje dominira praktini rad.
Sposobnosti izraavanja
Odnose se na govor, itanje, pisanje, crtanje, slikanje,
matematiko izraavanje, pjevanje, sviranje i izraavanje
pokretima tijela.
Intelektualne ili mentalne sposobnosti
Formiraju se na bazi ljudskog intelektualnog rada, napose
misaonog. Temelj su za razvijanje svih ostalih sposobnosti.
Poljakova klasifikacija
Obrazovni zadaci

Materijalni: znanje i razumijevanje

- Znanje prisjeanja, znanje prepoznavanja - identificiraju pripadnost

sadraja; znanje reprodukcije, operativno znanje - objanjavaju i
primjenjuju znanje, kreativno znanje - primjenjuju i nadograuju steena
znanja.

Funkcionalni: vjetine i sposobnosti

- Senzorne ili perceptivne
- Praktine ili manualne, Sposobnosti izraavanja, Intelektualne ili
mentalne

Odgojni zadaci
- Stavovi i vrijednosti
Bloomova taksonomija misaonih
procesa
Kognitivno
Miljenje, znanje, rjeavanje problema, intelektualne
sposobnosti (saimanje, povezivanje informacija,
usporeivanje, klasificiranje).
Psihomotoriko
Manipulativne i motorike sposobnosti uenika (refleksni
pokreti, gruba i precizna motorika, sposobnosti zapaanja,
neverbalno komunikacijsko ponaanje, socijalni kontakti)
Afektivno
Razvoj trajnih vrijednosnih sustava, razvoj obrazaca
ponaanja, timskog rada, stavova, emocija i meuljudskih
odnosa.
Revidirana Bloomova
taksonomija

1954. 2001.
Evaluacija Kreacija
Sinteza Evaluacija
Analiza Analiza
Primjena Primjena
Razumijevanje Razumijevanje
Znanje Pamenje
 Definiranje poeljnih
rezultata uenja

Openito
poznavanje
Vrijedno znati
Marzano:
Znanje i Dimenzije
efikasno uenja
djelovanje
Vano znati

Duboko i
trajno
razumijevanje
Nuno znati

Stavovi i predodbe o uenju

Definiranjem ciljeva uenja,
definiraju se obrazovni ishodi
U obrazovnom procesu fokus treba biti na obrazovnim
postignuima, a ne na sadrajima koji se trebaju
obraditi.

Opi ciljevi: opa oekivanja o tome to uenik mora

ostvariti u podruju predmeta.

Specifini ciljevi: su kratke i jasne tvrdnje o konkretnim

znanjima, vjetinama i kompetencijama koje oekujemo
od uenika ( uenik moe...zna...).Njih je potrebno
definirati na razini kognitivnih procesa i vrsta znanja.
 Revidirana Bloomova
taksonomija znanja i

kognitivnih procesa
Revizija (2001.) Anderson & Krathwohl
Hijerarhijska klasifikacija kompetencija koje su rezultat obrazovnog
procesa. Dvodimenzionalna tablica koja povezuje vrste znanja koje
treba razviti (dimenzije znanja - injenino, konceptualno,
proceduralno i metakognitivno) s procesima koji se koriste da bi se
nauilo - dimenzije kognitivnih procesa.
Kognitivne dimenzije - pamenje, razumijevanje, primjena, analiza,
evaluacija, kreacija
Taksonomija klasifikacijski sustav (svladavanje viih razina
podrazumijeva svladavanje svih niih ispod nje).
Vana za odreivanje ciljeva i ishoda nastave.
Vana za oblikovanje razliitih zadataka pri ocjenjivanju.
etiri dimenzije znanja

injenino znanje
Konceptualno znanje
Proceduralno znanje
Metakognitivno znanje
 injenino znanje
Temeljni elementi koje uenici moraju
poznavati kako bi se upoznali s odreenom
disciplinom ili rijeili problem

ELEMENTI PRIMJERI
Poznavanje terminologije Tehniki vokabular, datumi,
Poznavanje specifinih osobe, dogaaji itd.
detalja i elemenata
Konceptualno znanje
je znanje kategorija i klasifikacija unutar
predmeta, te njihovih meusobnih odnosa.

ELEMENTI PRIMJERI
Poznavanje klasifikacija i objanjavanje pojmova i
kategorija primjena znanja u novim
Poznavanje principa i situacijama
generalizacija kronologija, kauzalnost,
Poznavanje teorija, modela
promjena i kontinuitet
i struktura drutvo, gospodarstvo,

kultura, politika
interpretativni modeli
Proceduralno znanje
Kako uraditi neto specifino unutar predmeta,
metode istraivanja (ine kognitivne, motorike i
integralne vjetine).
ELEMENTI PRIMJERI
Poznavanje vjetina, Vjetine koje se koriste u
tehnika i metoda analizi izvora, tehnike
intervjuiranja, kriteriji kojima
specifinih za predmet se prosuuje primjenjivost
Poznavanje kriterija za odreene metode(odvajanje
odabir odgovarajuih bitnog od nebitnog,
procedura, vjetina, saimanje, usporeivanje,
klasificiranje.
tehnika i metoda.
 Metakognitivno znanje
Znanje o spoznaji openito te vlastitoj
spoznaji
ELEMENTI PRIMJERI
Strategijsko znanje o tome Izrada pregleda/nacrta kako
kako postupati da bi se bi se prikazala struktura
rijeili problemi i kognitivni
zadaci lekcije u udbeniku
Kontekstualno znanje Poznavanje tipova testova
Znanje o sebi koji se primjenjuju, te
kognitivnih zahtjeva
razliitih zadataka
Svijest o razini vlastitog
znanja
 Dimenzije kognitivnih procesa
PAMENJE/ZNANJE Sposobnost da se prisjeti prethodno nauenog gradiva, zna specifine injenice, metode, procedure, zna osnovne
koncepte i principe, pozna terminologiju, datume, osobe, mjesta, kljune ideje, tko, to, kada, (imenuj
nabroji, definiraj, odaberi)

RAZUMIJEVANJE Sposobnost da se razumije znaenje materijal, da se prui primjer, da se predvide budue posljedice implicirane
podacima, da razumiju povijesne procese i objanjavaju ih, izraavaju se vlastitim rijeima, interpretiraju
grafikone, tabele i povijesne zemljovide, znaju tijek povijesnih dogaaja, uzroke i posljedice (poredaj,
protumai, razlikuj, grupiraj)znaju temeljem stat. Pokazatelja protumaiti posljedice, V.
gospodarska kriza,reorganiziraju podatke prema kategorijama

PRIMJENJIVANJE Sposobnost da se koristi nauenim informacijama u novonastalim situacijama, rjeavanju problema, rjeenjima
koja ukazuju na pravilnu upotrebu procedura, primjenjuju zakone, osnovne koncepte i teorije,
upotrebljavaju pojmove u novim situacijama (revolucija, kolonizacija), rjeavaju probleme i objanjavaju ih
na primjerima - revolucija 1848. godine, totalitarni reimi (primjena, klasifikacija, modifikacija,
demonstriranje)

ANALIZIRANJE Sposobnost da se identificiraju komponente znanja, da se razumije struktura i kompozicija, razumiju logike
postavke u zakljuivanju, razlikuje izmeu injenica i zakljuaka, otkriva glavne ideje, autorovo stajalite i
pristranost (urediti, zakljuiti, analizirati, klasificirati, rastaviti na dijelove),razlikuju bitno od
nebitnog, saimaju odlomke, uoavaju slinosti i razlike izmeu totalitarizma, usporeuju metode
europskih drava u kolonizaciji Afrike.

EVALUIRANJE Sposobnost da se procijeni vrijednost materijala, da se donese odluka na temelju kriterija i standarda, donosi
svoje miljenje i stajalite o materijalima, usporeuje tekst udbenika s izvorima (npr. vrednuju Atlantsku
povelju ili New Deal), poredaj pozitivne i negativne utjecaje znanstvenog I tehnolokog razvija? (ocijeni,
obrazloi, argumentiraj, zakljui)
KREIRANJE Sposobnost da se nepovezani elementi poveu u koherentne i funkcionalne cjeline, da se reorganiziraju u nove
oblike i strukture (strukturiraj, generaliziraj, kombiniraj ) uenici piu esej (npr. Ocijenite razliita
historiografska stajalita o sporazumu Cvetkovi- Maek)
Dimenzije Dimenzije kognitivnih procesa
znanja 1. 2. 3. 4. 5. 6.
Pamenje Razumijev Primjena Analiza Evaluacija Kreacija
anje
A. nabrojati saeti razvrstati analizirati poredati povezati
injenino navesti razlikovati odrediti ralaniti evaluirati
znanje prepoznati
temeljni
elementi
B. Konceptu- opisati objasniti upotrijebiti pojasniti ocijeniti planirati
alno znanje oznaiti tumaiti pokazati povezati procijeniti postaviti
C. Procedu- sastaviti provjeriti rijeiti sastaviti povezati slagati
ralno znanje tabelirati zakljuiti prosuditi razlikovati prosuditi razviti
iznijeti stvoriti
D. primjerena rijeiti konstruirati provesti djelovati ostvariti
Metakogni- upotreba provesti reorganizir ostvariti primijeniti
tivno znanje termina ati aktualizirati
to su ishodi uenja?

promjene kod uenika koje se mogu precizno

izraziti kao ono to e uenik znati, razumjeti,
odnosno moi pokazati nakon uenja
Postizanjem odgovarajuih ishoda uenja,
uenik dokazuje da je stekao neku
kompetenciju
Kako napisati ishode uenja?

Iz ishoda uenja se treba vidjeti uenikovo

ponaanje koje se moe opaati i mjeriti
Nakon uenja:
Uenik e moi neto pokazati
Nastavnik e moi izmjeriti i ocijeniti
Primjer: nakon uenja uenik e znati o Velikoj
gospodarskoj krizi.
uenik e znati razlikovati uzroke i posljedice
Velike gospodarske krize.
Literatura
Knjige
R. Stradling, Nastava europske povijesti 20. stoljea, Srednja Europa, Zagreb, 2003.
(odabrana poglavlja)

D. Trkan, Provjera znanja i ocjenjivanje u nastavi povijesti, Srednja Europa, Zagreb, 2005.
K. Jenkins, Promiljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008.
Holokaust u nastavi. Prirunik za nastavnike. Memorijalni muzej Holokausta u Sjedinjenim
Amerikim Dravama i Durieux, Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja)
M. Vrbeti, Nastava povijesti u teoriji i praksi, Zagreb, 1968. Odabrana poglavlja: Rad s
povijesnim kartama; Kako treba pamtiti godine
V. Poljak, Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 1990. ili neko drugo izdanje (odabrana
poglavlja)
C. Kyriacou, Temeljna nastavna umijea, Educa, Zagreb, 2001. (odabrana poglavlja)
V. Vizek Vidovi i dr., Psihologija obrazovanja, IEP-VERN, Zagreb, 2003. (odabrana
poglavlja)
Vlatko Previi (ur.), Kurikulum. Teorije metodologija sadraj struktura, Zavod za
pedagogiju i kolska knjiga, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja)
H. Klippert, Kako uspjeno uiti u timu. Zbirka praktinih primjera, Educa, Zagreb, 2001.
(odabrana poglavlja)
R. Marzano i dr., Nastavne strategije. Kako primijeniti devet najuspjenijih nastavnih
strategija, Educa, Zagreb, 2006.
E. Terhart, Metode pouavanja i uenja, Educa, Zagreb, 2001.
Literatura
Ostalo
Nastavni planovi i programi za osnovnu kolu (www.mzos.hr),
gimnazije, srednje strukovne kole
Ispitni katalog iz povijesti za dravnu maturu (www.ncvvo.hr)

PISA. Program meunarodne procjene znanja i vjetina uenika

(http://dokumenti.ncvvo.hr/PISA/PISA-brosura.pdf )
PISA 2006 saeti pregled hrvatskih rezultata (s osobitim
osvrtom na italaku pismenost) (http://dokumenti.ncvvo
.hr/PISA/PISA-kompetencije.pdf )
Obrasci za izradu orijentacijskih i izvedbenih planova i obrasci za
izradu pripreme koje propisuje nadlena Agencija za odgoj i
obrazovanje
Zahvala

HVALA NA PANJI I PUNO USPJEHA NA

ISPITU