Professional Documents
Culture Documents
Opsta Lingvistika
Opsta Lingvistika
I.
.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
3.
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
4.
4.1.
4.2.
4.3.
4.4.
C
5. ,
5.1.
5.2.
5.3.
5.4.
6.
6.1.
6.2.
6.3.
7.
7.1.
7.2.
8.
8.1.
8.2.
8.3.
9.
9.1.
9.2.
9.3.
9.4.
C
10. 13.
10.1. 13.1.
13.2.
10.2.
10.3. 13.3.
11. 14.
14.1.
11.1. 14.2.
11.2. 14.3.
11.3.
11.4. 15.
15.1.,
15.2.
12.c
12.1. 15.3.
12.2. 15.4.
, ,
( ) (
)
-
-
-
2.
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
(., ., 1966, :16)
,
:
()
(
)
(, , , )
( . , ,
)
() ,
,
, ,
,
(, )
,
.
.
Akumulativna funkcija uvanja i
prenoenja
Apelativna - obraanja
Deiktika funkcija ukazivanja
kognitivna saznajni, spoznajni
prezentativna- predstavljanje
Voluntativna funkcija - funkcija
uticanja na primaoca
OSNVA FUKCIJ EZ - MT
,
( )
1.
2.
,
,
- -
(,
, )
(, -)
-
Verbalna komunikativna sredstva predstavljaju jeziku
interakciju izmeu uesnika u komunikaciji. Verbalna
komunikacija se ostvaruje pomou sistema znakova, od kojih
je najvaniji jezik, kao najsloeniji meu postojeim sistemima
znakova. Osnova za obavljanje verbalne komunikacije je
korienje lingvistikih sistema jezika za oblaenje
informacije u simbolsko ruho.
850
332 . - 190 .
ee 330 . - 170 .
300 . - a 125 .
200 . - a 100 .
190 . - 72 .
. :
- , - ,
- ,
( ) : , , .
( IV . . ., (
), ,
, , , ), ,
() .;
- , () : ,
, , , ,
: , , (),
, .; , ,
- , , ,
(, .;
- - ,
), ( ),
(, , , ( ), , ,
) , .;
(, ,
, ,
( ),
);
,
:
- ,
,
( ), , ;
, ,
- ,
; , ,
: , , , .;
; - ,
: (
), /, ;
, , - ;
; , - ;
- ( );
: , , - ( );
.; - ( )
- , - ( ).
- , ,
;
;
()
( , )
( ).
1. :
2. .:
-. ; . .;
3. :
, .
. .:
- (en),-(patnj), -(ruk )
4.
:
[`]-
5.+ =
[] , ,
, , ,
1. :
2. :
-., - ..,
3. :
4. :
- ----
- --- -
- - -
--
-
5. + = :
:
(, , , )
+ : +
: () (, , ,
) , .
. .
Toto-nije posebna re, samo koren
N. Mtoto dete. Watoto deca, kitoto- deji.
D.
( )
, ,
- .
-
: talo kua, taloni moja kua,
talosi tvoja kua, talonsa- njena kua.
()
-
( 4:-,
, , )
5,
6)
:
-
- .
,
,
.
4 :
1.-
2.-
3.-
4.-
(, , )
:
()
(t--mej--levt-pt--rkn)
. ( 1961: 102)
,
.
oeee ie e e
igdlo-ssua-tsia-lior-fi-gssa-liar-qu-gamiuk
--------
..,
, .
, ,
, . .
. ,
.
.
:
,
,
, .
, ,
.
. (
)
: , ,
.
.
- .
.
/ ,
(.), (. -
, - ; violatricolor (lat.)
; evergreen (eng.) zimzelen ( srb.)
(); ,
station; vikindica, letnikovac (srb.) /
.
.
, ,
.
.
, ,
.
:
.
.
. -
,
.
Pod jeziku situaciju mogu se podvesti:
1909-1911.
. , .
.
(. )
.
, ,
. ,
, .
( )
.
.
.
, ,
,
,
.
: ,
,
, , .
, ,
.
,
Proces verbalne komunikacije se odvija uz pomo
odreenih jedinica jezika: rei, sintagmi i reenica.
Jezik je sistem hijerarhijski uzajamno povezanih
jedinica (rei, sintagme i reenice), koje funkcioniu
po postojeim pravilima gramatike. Realizacija ovih
jezikih jedinica odvija se u govoru, gde one dobiju
zvunu (grafiku) sliku sa konkretnim znaenjem.
Najmanje jedinice jezika su foneme, koje formiraju
morfeme, a ove lekseme, a lekseme, dalje sintagme
i reenice. Reenica je osnovna komunikativna
jedinica jezika, za razliku od sintagme koja je
najmanja jedinica sintakse, ali je nekomunikativna..
Dihotomiju jezik govor (langue - parole), pored niza drugih (kao
to su jezika sinhronija i jezika dijahronija; paradigmatika
sintagmatika) prvi je istakao i teorijski obrazloio vajcarski
lingvista Ferdinand de Sosir (Sosir, 1969. str. 75.), koji je istakao
metodoloki znaaj povezanosti i zavisnosti ove dve kategorije -
jezik i govor. Svaki jezik predstavlja sistem znakova koji ima
drutvenu funkciju sporazumevanja, komunikacije, a govor je
njegova konkretna pojedinana realizacija koja je uvek manje-vie
sluajna i zavisi od govornikove volje. Jezik je dakle drutvena
institucija, zajednika svima i bez nje komunikacija ne bi bila
mogua. Bez jezika, dakle, nema verbalne komunikacije. Jasno je
da su one meusobno zavisne: in govora prethodi jeziku. Jezik
kao apstrakcija postoji kod svakog pojedinca, ali je potpun samo
kod svih zajedno. Jezik je nadpersonalan i izvan njega i postojae i
posle njega. Ovom dihotomijom Sosir je jezika u celine kao
heteroklitne mase uinio objektom pogodnim za strogo nauni
pristup i formalizaciju i uvoenje strogih naunih metoda.
Jezika sposobnost (kompetencija) i performativnost
uesnika u komunikaciji daju veliku prednost verbalnoj
komunikaciji u odnosu na druge, koje prate govor, ali su
supstitutivne, poput pisma, ili dopunske, poput gestova.
(Sapir, 1974. str. 20.) Zahvaljujui jezikoj kompetenciji
uesnici u komunikaciji su sposobni da razumeju namere
sagovornika, ak i kada ih izraavaju na gramatiki ili
fonetski pogrean nain. Uz performativnost, koja
omoguava da pojmimo kontekst u kome se komunikacija
odvija, da popunimo praznine u govoru, da shvatimo
aluzije i ono to nije eksplicitno iskazano, verbalna
komunikacija svakako ima prednost u odnosu na sve ostale.
.
:
.
. () ,
.
.
.
.
,
.
,
.
.
,
.
4 :
(
)
(
)
( )
(
).
:
.
,
,
.
,
.
,
:
1.
.
2. ,
.
3.
.
, , -
4.
.
:
- . .
,
, , ,
.
.
. ,
. ,
.
.
, .
.
,
.
.
,
, ,
.
FONETIKA, FONOLOGIJA
Fonologija
Za razliku od fonetike, koja prouava fizika
svojstva govornih glasova, fonologija se bavi
glasovnim sistemima pojedinih jezika, pa
predstavlja neku vrstu funkcionalne
fonetike.
Svi ljudi poseduju iste govorne organe, i sa
artikulaciono-akustike strane u stanju su da
proizvedu i percipiraju svaki od mnotva
glasova koji se javljaju u bilo kom jeziku sveta.
Svaki pojedini jezik pravi svoju selekciju glasova i
glasovnih obeleja iz tog univerzalnog fonetskog
rezervoara, izgraujui od toga svoj osobeni sistem
glasova kao svojevrsni signalizacioni kod.
:
1 ; 2 ; 3
; 4 ; 5
; 6 ; 7
; 8
; 9 ; 10
; 11 ; 12
; 13 ; 14 ; 15
.
Fonoloki sistem
Na taj nain svi jezici imaju razliite fonoloke
sisteme, i distinkcije koje lee u osnovi svakog
od njih moraju se posebno savlaivati tokom
usvajanja maternjeg jezika u detinjstvu ili
uenja drugih jezika kasnije u ivotu.
Glasovi ljudskog govora javljaju se u
beskrajnim varijacijama, a u taj fiziki
kontinuitet jezici uvode sistemski
diskontinuitet:
Svaki jezik namee glasovnoj supstanci svoju
specifinu formu, i po toj formi ili naroitoj
strukturi jezici se i razlikuju u domenu
glasovnih sistem.
Zbog toga se plan funkcionalnih jedinica
te strukture (fonoloki ili ue, fonemski
plan) razlikuje od plana fizike
realizacije takvih jedinica (fonetski
plan). Ovo razlikovanje, koje odgovara
razlici izmeu jezika kao sistema i
govora kao realizacije tog sistema,
provlai te i kroz druge nivoe jezike
strukture. Uproeno govorei, ovo je odnos izmeu
apstraktnog i konkretnog, sistemskog i materijalnog.
Fonema, fon, alofon
Jedinice fonemskog plana, koji je po njima i
dobio ime, nazivaju se foneme.
Fonema je distinktivna (razlikovna) jedinica
glasovne strukture koja sama po sebi nije glas
nego funkcionalan element u sistemu glasova.
Ona se glasovno realizuje, i to esto razliito u
raznim glasovnim kontekstima.
Fonema se realizuje kao fon (glas), a razliite
kontekstualne varijante fona zovu se alofoni.
Jedna fonema moe imati vie alofona, koji su,
kao i foni, pojave na fonetskom planu.
Iz datih odreenja proistie da je fonema u
sutini apstraktna jedinica, jer nije neposredno
ulne prirode.
Fonema Glas
- 3 , :
.
Engleski 3 foneme i 4 glasa: fly
[flai].
2 1 :
[:] - /c/ // - [:]
1 0 :
[j]
Primeri
alofoni
Akomodacija
Asimilacija
isimilacija
Akomodacija prilagodjavanje,
,
[], [], [] []
,
, ,
; . , , ,
.
;
; . ,
, , , .
Akomodacija prilagodjavanje,
[] , ,
.
[] ] ,
,
.
[] , ,
.
Asimilacija
je jednaenje susednih jedinica u izgovoru
['''] 1.
.
2.
.
[]
[']
[']
['] j
Disimilacija je razjednaavanje
mnogo dijal. :
mlogo
[] kontaktna :
koridor kolidor :
Books [bukz]-
[buks]
Suprasegmentalne ili
prozodijske pojave
Pored segmentalnih jedinica kakve su foneme
u fonolokim sistemima vanu ulogu igraju i
suprasegmentalne ili prozodijske pojave,
koje se ne veu za pojedine foneme u sledu
nego se proteu preko veih celina - slogova,
rei i reenica. One su samo delimino
specifine za pojedine jezike kodove, u kojima
mogu imati distinktivnu funkciju, a delom
predstavljaju sveopte fonetske manifestacije
govora. Varijacije prozodijskih elemenata,
kojima se pojedini delovi govornog niza istiu i
moduliraju, utiu na znaenja koja se prenose
u komunikaciji.
U mnogim jezicima postoje distinktivne razlike
u tonu - visini i modulaciji glasa. Tako u
mandarinskom kineskom inae isti slog ma,
zavisno od tona kojim se izgovori, ima etiri
znaenja ('maika', 'konoplja', 'konj', 'grditi'), uz
koja idu i razliiti pisani znaci. U svim jezicima
neki slogovi su jae naglaeni od drugih, pri
emu mesto naglaska u strukturi vieslonih
rei moe da varira (kao u srpskom, ruskom ili
engleskom) ili pak da bude uvek na istom
slogu (prvom u Cekom ili finskom,
pretposlednjem u poljskom ili velkom,
poslednjem u francuskom ili turskom). Ako se
jaina kombinuje sa jo nekim prozodijskim
svojstvima, obino se govori o akcentu.
, :
.
,
- .
, , , , . ,
,
.
. , ,
. , .
,
.
,
.
,
, .
. ,
:
.
.
-
,
.
,
(
, .),
(
, .).
.
.
.
.
,
.
,
.
, .
,
,
, ,
- .
, ....
.
.
.
.
,
h/she/it.
,
, ,
. :
: . l livre ''
l porte '',
;
, , ,
(der Lffel, die Gabel, das Messer),
,
, , - .
- o .
, ()
(). (),
(), '' ''.
,
(. /, ,
/ o,
).
( /
),
(e/ , / ).
,
(, , ),
(,
, ).
( ) Kao je,
, .
(jea / /
). ,
( '
' ).
, , , , .,
, , , ,
. , ,
(, ,
.). / /
(. l ,
l u ). ,
, , .
ll . furniture . (ein) Mbel -
, .
3 , ,
, .
, , , , , , ,
.
( ,
), -
, ,
(. /, . t/vs, . d/Si) .
(, .)
, ,
,
.
, , ,
.; .
( )
( ).
.
. , ;
, (u 3,
3.).
, .
, , .
, : ;
, ; ;
; , .
.
( : ),
( : )
( : , uu).
, , ,
, , , , .
,
( , , u),
.
,
, ,
, , , .
,
,
.
,
( ,
. t . zu ).
-
.
( .,
, ) (. ,
, ),
py, .
.
,
,
.
,
,
.
,
,
,
,
.
,
,
,
.
,
,
.
- ,
.
,
,
.
,
.
,
,
, .
,
:
, . :
, , , .
, ,
. .
,
.
, , ,
, ,
.
-
-
, 1957.
,
,
.
,
,
.
,
.
.
,
,
.
,
.
,
.
,
,
,
.
,
,
,
,
.
,
,
(, ) ,
.
-
. , ,
,
, ,
(. ).
(, , o, , )
(--, -, --, ---).
,
.
,
.
,
, .
- . -
.
. - (. ---/ ---
u/ -u--u/ -u--). . -ed ( /t/
walked '', /d/ y lived '', /id/ shouted ''
(
- -).
.
- -
()
//, // // -
,
/ .
.
(, , ,
, ).
,
( - pau, - --, -/. -/ -
, -- - u---u.
, ).
(.) : ,
pa, . .
,
,
,
,
.
: , , , .
.
,
: .
.
.
, .
, .
, .
,
"" ,
.
, .
,
( '').
- ,
.
agyaghllagyugtuq '
' : agya- '', -ghll-
, ng'', -yug-
, -tuq - .
4 -
5 , ,
, , .
,
.
,
(+ -, + -,
+u -).
,
(+- - , +- -
, pa+ - pa).
(pa+-u - pau, pa+-o-+ , - paou, +-
- ).
,
(
),
,
.
.
()
.
:
(, , .
),
(, , . -
u)
(, , . --
u),
( 2 : , ,
Alter-s-heim- ),
( 2 :
: loben hvaliti ge-lob-t
,
( :
: ktb pismo, kataba napisao je, uktub -pii)
,
.
,
,
(---u, -
---).
,
.
-
-, -
, -
-.
,
.
.
:
( -, -
(najcrveniji,)
(nem.- kopfschmerz, eng.-killjoy, .- )
:
: aa, , ,
, ,.
: , , .
,
, ,
.
: .- . - ,
- ,
- ,
- ,
- .
ng. E. . books - [buks] ,
foot feet [fut] - [fit] -
., .., 1 ,
..
..,
.,..
-
!
Ja go to the school go
to the school
O
A
-
-
.
,
,
.
,
,
.
,
.
.
-
(
),
.
,
(. , )
(. ,
), (. ,
), (.
, ), (.
, ) .
,
.
,
,
, .
:
, ,
;
;
;
,
.
. -
(clause). ,
.
,
,
( )
() - ( ).
,
, :
,
, .
,
.
:
-,
-,
- .,
( )
-,
-,
-,
-,
-,
-,
- .
,
.
,
(
) ,
,
,
.
.
, (
,
, ,
, ); .
u.
, .
,
,
; . u,
.
,
,
()
() ,
,
-
( ),
,
,
.
,
,
- ,
, .
( , ,
) (, , ,
.). ,
,
.
, ,
. ( )
,
,
,
.
yapuo yapuo
,
,
. ,
, ,
(. )
( ).
- .
, ,
,
(. .
Erhat mirdasBuchgegebe '
'),
(. ,
, . u
,
, '
'); .
()
()
(),
()
. u
(.
), u
(.
), -
,
( u/o
/ .).
( )
,
.
,
(
u/ u),
.
, ,
.
r,
. je
,
.
.
,
.
je ,
u .
, , ,
;
,
,
, , ,
.
, , , .
, . ,
,
, .
, . ,
, .
: (1)
, (2) (3) .
1. , .. .
.
,
u ( ). -
.
,
'', (
). -
,
.
,
. ( u)
( )
2.
,
.
,
,
,
.
, (.
,
, , , ,
, , .
,
,
,
(.
u uu uy u
e eee
; u
.
, .
,
.
,
1, 7, 5, 11,9, 15, 13, 19, 17, 23, 21 ...
" 1 6
2".
,
, (,
,
.
) -
-
-
.
-
.
,
u ,
:
, , , ,
,. .
.
:
1. .
2. .
3. .
: .
- ,
,
- ,
,
.
:
(( ) ( )
,
: ( (
) ( .)
(
) : ( ).
np ,
,
.
,
.
.
,
.
, .
. . , , ,
-
.
: je . .
.
(. .
), (.
. s /s/ /z/, .
), ,
(. . , , , =// ).
//,
: . sc sci, . ch, . sch, . sz,
. s . ,
, (
, , -
. . tsch //, .).
lj, n d,
. (
, ,, , , ).
-
.
""
,
.
,
, ,
,
.
.
,
()
.
,
:
,
.
,
.
,
,
.
,
-
- .
-
- .
-
,
.
, ,
hrushchev,
Gorbachev
[Gorbachoff].
Tchaikovsky, Tsjaikowskij
Csajkovszkij.
, , .
.
,
( , ,
),
(
),
(
),
( ),
( ),
( ).
( )
(
)
.
.
,
, .
,
,
-
,
.
,
,
,
, . ,
. ,
,
.
Jec u ? O
a ,
(', ')
,
.
..
, a ! ,
.
?
a a ao,
.
,
,
, .
. , ,
, ,
,
,
.
1. -,
. .,
:
.
2. - ,
, : .
3. - ,
: a
u u,
4. - ,
,
:
, O
,
e 5. -
.
:
. .
,
,
,
, ,
,
.
.
() , .
(, , , ,
.).
,
,
.
-
- ,
.
-
(.
),
.
.
( ,
, )
- -
, ,
.
,
,
,
.
""
""
,
- " ".
. ,
, ,
.
,
,
.
,
,
,
.
, ,
,
, ,
,
,
, ,
.
,
.
.
,
,
,
.
, ,
:
(
,
,
- .
,
,
.
,
,
.
:
(.
, ,
, ).
(.
,
).
,
, ,
. ,
? ,
: ,
; ,
,
...
()
(.
,
" "). ?
.
,
.
.
, ?
! . ,
, -
,
".
(. ,
, ).
,
, ,
.
,
,
,
, .
.
, -
-
,
, .
, ,
, ,
.
,
,
,
.
.
,
( )
,
.
, eope :
,
,
.
,
, ,
,
.
,
:
1.-,
;
2.,
( : .-
- ? !
( , .
. ,
( ,
, ),
3.-,
.
,
,
,
.
-
.