Tjelesne izluine

Izluine su produkti koji nastaju radom pojedinih organa i izluuju se iz

organizma kao tetni i nepotrebni.

U posmatranju bolesnika posebnu panju moramo usmjeriti i na izluevine.

To su:

Urin
Feces
Vomitus
Sputum
 Urin

Mokraa (urin) je tekuina kojom se iz organizma izluuju otpadni produkti

metabolizma i strane tetne tvari.
Zdrav ovjek dnevno izluuje oko 1-2 l mokrae, prosjeno oko 1.5 l.
Na njeno luenje utjeu:
Hormoni hipofize
Nadbubrene lijezde
Krvni tlak i sastav krvi
Tjelesna temperatura
Temperatura okoline
Koliina vode u organizmu
znojenje
 Kada se u mjehuru nakupi do 150ml. mokrae pojavljuje se
potreba za mokrenjem (prvi impulsi)

Srednje jak podraaj se javlja oko 200 do 300 ml.

A preko 400 ml. osjeaj neodgodivog mokrenja

 Osnovni pojmovi

Mikcija
Pranjenje mokranog mjehura
Anurija
Prestanak stvaranja mokrae (manje od 50ml/24 sata)
Enuresis
Nekontrolirano mokrenje nou tijekom spavanja
Nikturija
Poveano mokrenje tijekom noi (dijabetes?)
Glikozurija
Prisutnost glukoze u mokrai
Hematurija
Prisutnost poveanog broja eritrocita u mokrai
Inkontinencija mokrenja
Nekontrolirano mokrenje,nesposobnost zadravanja mokrae
Poliuria
Poveano izluivanje mokrae
 Osnovni pojmovi

Kegelove vjebe
Vjebe za jaanje perinealnih miia,tijekom 6 mjeseci mogue je postii punu kontrolu nad
mokrenjem pri inkontinenciji.
Kredov zahvat
Lagani pritisak na donji dio abdomena u podruju uretre radi pospjeenja mokrenja
Oligurija
Smanjeno izluivanje mokrae (100 150 ml./24 sata)
Piurija
Prisutnost gnoja u mokrai
Disurija
Bolno mokrenje
 Osnovni pojmovi

Polakisurija
Uestalo mokrenje u malim koliinama

Retencija
Zastoj mokrae u mokranom mjehuru zbog zastoja u otjecanju
(lana anurija)

Specifina teina
Teina mokrae u odnosu na teinu vode
 Uzimanje mokrae za pregled

Ako pacijentica ima menustrualni ciklus ne uzima se uzorak

mokrae,osim ukoliko je neophodno

Uzima se srednji mlaz mokrae (biokemijska analiza)

Ukoliko pacijent ima kateter,uzorak se ne smije uzimati iz

vreice!
 Patoloki nalaz mokrae

Hematurija moe biti uzrokovana fizikom traumom unutranjih organa

(mjehura, uretera, bubrega,ali i kod urinarni infekcija,tumora, ili moe
postojati benigna obiteljska hematurija).

Proteinurija pri povienoj temperaturi, trudnoi, tjelesnom naporu. Ili kao

posljedica oteenja renalnog parenhima

Poliurija kod dijabetes melitusa, dijabetes insipidusa, intoksikacije vodom,

u ranoj fazi renalne insuficijencije..

Akutna renalna retencija opstrukcija mokranog mjehura, oteenje

miia detruzora
 Kako pomoi pacijentu da mokri?

Osigurati privatnost

Prikladan poloaj

Ugrijati nonu posudu

Primijeniti Kredov zahvat

Zvuk uma vode

Topla kupka ili primjena topli obloga na donji dio abdomena

 Kateterizacija mokranog mjehura

Postupak pri kojem se kateter uvodi u mokrani mjehur kroz uretru radi ispranjavanja
mokrae.
Moe biti jednokratna,povremena ili trajna.

Indikacije:
Sva stanja kada pacijent ne moe spontano mokriti
Retencija urina
Inkontinencija
U dijagnostike svrhe
Prije kirurkog zahvata
Opstrukcija urinarnog trakta
Za mjerenje diureze
 Postupci koji se preporuuju pri uvoenju i odravanju
urinarnog katetera jesu:
1. Kateter primijeniti samo kada postoji stroga klinika indikacija
2. Prije uvoenja odrediti tip i veliinu samog katetera,kao i veliinu fiksacijskog
balona.
3. Pri uvoenju drati se pravila asepse,bez obzira na vjetinu osobe koja
uvodi kateter,ruke oprati detergentnim antiseptikom i zatim navui sterilne
rukavice
4. Ue uretre dobro oistiti,uz predhodnu iru dezinfekciju oko uretre
5. Kateter otvoriti netom prije uvoenja,namazati ga sterilnim glicerinom, ne
gurati silom
6. Kateter privrstiti za natkoljenicu,a vreicu spustiti nie od mjehura
7. Prijeiti stvaranje krusta oko uretre,te kolonizacije bakterija iz analne regije
8. Pri pranjenju vreice,rukavice treba mijenjati od pacijenta do pacijenta
9. Kateter odstraniti to je prije mogue
 Problemi pri plasiranju

Tumori

Neadekvatan broj katetera

Tehniki nepravilno plasiranje

 Komplikacije

Nakupljanje sedimenta

Oligurija

Infekcija (40 - 60% svih intrahospitalnih infekcija)

Ozljeda tijekom uvoenja

Atonija ili spazam mokranog mjehura

 Odravanje katetera

Prati vanjsko ue katetera

Pratiti izgleda samog katetera i mokrae

propricavanje dva puta dnevno

ispiranje se vri sa 5-10 cm kubnih 0,9% NaCl ili 4% bornom kiselinom

promjena katetera

ako postoji kateter koji je uveden kroz prednji trbuni zid (suprapubini kateter), tada se
mijenja svaka 2-3 tjedna
 Vaenje urinarnog katetera

Ponekad je prije vaenja katetera potrebno trenirati mokrani

mjehur, tako to kateter zaklamamo na dva sata a onda ga pet
minuta otklamamo, te to ponovimo.
Na taj nain pospjeuje se tonus mokranog mjehura
Nakon vaenja katetera pacijenta upozoriti da pije 2000 2500
ml. tekuine,te pratimo unos i iznos
Ukoliko je pacijent nasilno izvadio kateter potrebno je
procijeniti koliinu krvarenja,stanje mokranog mjehura,te ako
pacijentovo stanje doputa ponovno uvesti kateter
 Stolica

Izbacivanje fekalija iz tijela

Stolica je normalno smee boje
100 400 grama
1 2 puta dnevno
60 70% vode ostalo krute tvari

U stolici se mogu nai i patoloke primjese:

Krv
Sluz
Gnoj
Paraziti
 Osnovni pojmovi

Aholina stolica
Bijela zbo manjka sterkobilina
Flatulencija
Viak zraka u crijevima
Melena
Crna stolica specifinog mirisa,upuuje na krvarenje u gornjem
dijelu probavnog sustava
Opstipacija
Neredovita stolica
 Prehrana bogata celulozom daje obimniju stolicu i ubrzava peristaltiku

Na stolicu takoe utjee:

Pojedine namirnice

Unos tekuine

Pojedini lijekovi

Tjelesna aktivnost
 Opstipacija

Opstipacija je poremeaj u pranjenju stolice koji traje due od 12 tjedana, a

oituje se s barem dva od sljedeih poremeaja:

a) napinjanjem kod pranjenja stolice u >25% pranjenja

b) pranjenjem komadiastih stolica ili tvrdom stolicom u >25% pranjenja

c) osjeajem nepotpunog pranjenja u >25% pranjenja

d) osjeajem ano-rektalne zapreke u >25% pranjenja

e) <3 defekacije tjedno.

 Oko 30 % stanovnitva ima problem opstipacije.
Faktori koji doprinose opstipaciji:
Smanjena pokretljivost ili nepokretljivost
Smanjen motilitet crijeva
Lijenost
Unos hrane siromane vlaknima
Nedovoljan unos ili pojaan gubitak tekuine
Lijekovi
Zloupotreba laksativa
Zanemarivanje podraaja na defekaciju
Dugotrajan stres
 Intervencije med. sestre

Osigurati privatnost pri defekaciji

Savjetovati da izbjegava napinjaja
Pomoi da uspostavi rutinu pranjenja crijeva
Objasniti faktore koji pogoduju nastanku opstipacije
Savjetovati izbjegavanje laksativa
Pomoi pri sastavljanju jelovnika
Masaa abdomena
Savjetovanje o tjelesnoj aktivnosti
Primjena laksativa, klizme, ili supozitoria
 Klizma

Primjena tekuine u debelo crijevo

Egipani - 3000. g.p.n.e. ricinus-sredstvo za ienje
Hipokrat otac medicine uvodi klizme za ienje
Razlikujemo:
o Mahaniku klizmu
o Ljekovitu klizmu
o Dijagnostiku klizmu
o Hranidbenu klizmu
 Mehanika klizma

750 1000 ml.tekuine.

U vodu se stavlja glicerol,parafinsko ulje,kuhinjska sol,ili sapo-
kalinus.
Kod djece i osjetljivih pacijenata daje se fizioloka otopina ili aj od
kamilice.
Pacijent lei u genokubitalnom poloaju,a sonda se uvodi do 10cm.

Visoka klizma se koristi kada tekuina treba doprijeti do viih

dijelova crijeva,daje se 1000 1500ml. otopine,uvodi se do 20cm.
Mikroklizma daje se djeci ili osobama koje ne podnose vee
koliine tekuine
 Ljekovita klizma daje se bolesnicima koji ne mogu dobiti lijek
na usta, ili u hitnim stanjima
Dijagnostika klizma pri irigografiji (barijeva kaa)
Hranjiva klizma slabije se primjenjuje
 Iskaljaj (sputum)

Sadraj donjih dinih putova izbaen kaljem

Izgled iskaljaja:
Pjenuav u kardiogenom edemu plua
Sluzav virusne upale, alergije, podraaji
Sluzavognojan bakterijske upale
Gnojan destruktivne bakterijske upale i bronhiektazije
Sukrvav destruktivne bakterijske upale, virusne upale, edem plua, embolija,
tumori
Krvav destruktivne bakt. upale, TBC plua, tumori bronha
Pregledi iskaljaja su mikrobioloki (obojeni razmaz na stakalcu, kultivacija),
citoloki (trae stanice malignih tumora i upala), kemijski (sastav), fizikalni
(viskoznost).
 Zadatci sestre pri uzimanju iskaljaja

Iskaljaj mora biti iz dubljih dijelova

Za mikrobioloku analizu sprijeiti kontaminaciju uzorka,te
najbolje uzorak uzeti ujutro,a posudica mora biti sterilna
Kod mikrobioloke i citoloke analize uzorak to prije dostaviti
do laboratorija
 Patoloki iskaljaj

Hemoptiza primjesa tragova krvi u

iskaljaju(tuberkuloze,tumora, bronhiektazija, pneumonija,
dekompenzacije srca)
Hemoptoa iskaljavanje veih koliina krvi
 Povraanje (vomitus)

Refleksna pojava koja nastaje zbog podraaja centra za povraanje smjetenog u

produenoj modini.
Uzroci povraanja:
Probavni sustav
Sredinji ivani sustav
Endokrini sustav
Dini sustav
Cirkulacijski sustav
Metaboliki sustav
Trovanja
Psiha
 Intervencije sestre

Procjena munine i povraanja

Provedba mjera zatite pacijenta

Ukloniti ili smanjiti tetne utjecaje koji mogu potaknuti povraanje

Smanjiti stimulaciju centra za povraanje

Osigurati primjerenu prehranu

 Hematemeza povraanje svjee krvi ili sadraja nalik talogu
crne kave (kod krvarenja u jednjak, eludac, dvanaesnik,)

Mizere povraanje fekalnih masa

 Slina

Slinu izluuju lijezde slinovnice smjetene u usnoj upljini.

1000 1500ml.
Stvaranje sline se poveava pri gledanju i konzumiranju
hrane,mirisu hrane.
Zadatak je sline da vlai unesenu hranu te tako titi sluznicu
usne upljine i jednjaka spreavajui mehanike ozljede
 Znoj

Izluuju je lijezde znojnice, ekrinih najvie ima na stopalima i

dlanovima, a apokrinih pod pazuhom,vanjskom zvukovodu,oko
spolovila..
Normalno se tijekom dana izlui oko 600ml.znoja.
Hiperhidroza pojaano znojenje (hipertireoze,pneumonije, te
drugih bolesti praenih povienom temperaturom,prigodom
emocionalnih i psihikih stresova,te kod nekih lijekova)
Hipohidroza smanjeno izluivanje znoja (hipotireoze,adisonova
bolest, psorijaze,kod odreenih lijekova)
Anhidroza stanje kada se znoj ne izluuje (ektodermodisplazija)