zapaljenje bubrega u kome su zahvaćeni glomeruli, a zatim i drugi dijelovi bubrega. Bolest je izazvana imunim mehanizmima i može da se javi u sklopu drugih bolesti ili samostalno. UZROK NASTANKA GLOMERULONEFRITISA Bolest je izazvana imunim mehanizmima. Najvažniji antigeni za koje se zna da mogu biti odgovorni za nastanak glomerulonefritisa su: • Bakterije (Streptococcus, Staphcoccus...), • Virusi (hepatitis B i C, morbili, Epstein-Bar), • Paraziti (Plasmodium), • Gljivice (Candida albicans) i • Endogeni antigeni (DNK, tireoglobulin, tumorski). AKUTNI GLOMERULONEFRITIS
Akutni glomerulonefritis nastaje obično 1- 2 nedelje
poslije streptokokne infekcije ždrela ili kože. Akutni glomerulonefritis se razvija uglavnom kod djece u dobi od 2 do 12 godina i kod odraslih od 40 godina. Muškarci obolijevaju 15,2 puta češće nego žene. Akutni glomerulonefritis se javlja najčešće za vrijeme mokrog i hladnog dijela sezone. UZROCI AKUTNOG GLOMERULONEFRITISA • Akutna i hronična infekcija, angina, upala pluća, upala grla, gripe, hepatitis, šarlah, tifus • Reumatske bolesti, vaskulitis, nodularni artritis, • Uzimanje droge: droge zlata, neki antibiotici, lijekovi koji se koriste za snižavanje razine šećera u krvi • Alkohol • Parazitske infekcije • Maligni tumori različitih organa • Alergijske bolesti: alergije na hranu, sezonske alergije na polen • Vakcine • Komplikacije trudnoće • Hipotermija • Stres • Nasljedni faktori. SIMPTOMI AKUTNOG GLOMERULONEFRITISA • Prvi - sindrom upale glomerula - bol u bubregu na obe strane, visoka tjelesna temperatura, smanjenje volumena urina, proteini u urinu, smeđa boja mokraće, gubitak transparentnosti. • Drugo - kardiovaskularni sindrom - kratkoća daha, visoki krvni pritisak, usporen rad srca, zatajenje srca, zamagljen vid, sljepoća. • Treće - edematozni sindrom - oticanje lica, trepavica osobito u jutarnjim satima, blijeda koža. • I četvrto - moždani sindrom - glavobolja, mučnina i povraćanje, zamagljen vid, visoka razdražljivost, napetost mišića, gubitak sluha, razvoj encefalopatije. DIJAGNOZA AKUTNOG GLOMERULONEFRITISA Dijagnoza akutnog glomerulonefritisa se temelji na anketi pacijenta. Moraju biti prisutni preliminarni podaci o bolesti i događajima u životu pacijenta, kliničke manifestacije i simptomi, i laboratorijskih rezultati. Za dijagnosticiranje bolesti provodi se: • Analiza mokraće. Pokazuje kvalitativni i kvantitativni sastav najvažnijih pokazatelja - bijelih krvnih stanica, crvenih krvnih stanica, i proteina. • Kompletna krvna slika je obično normalna. Biohemijska analiza krvi odražava smanjenje albumina i globulin, povećanje kreatinina i uree. • Ultrazvuk bubrega • Kontrola tekućine u odabranom razdoblju dnevno • Biopsija bubrega • Elektrokardiogram. PREVENCIJA AKUTNOG GLOMERULONEFRITISA Za prevenciju akutnog glomerulonefritisa uključuju se sljedeće mjere: • Rano otkrivanje i liječenje zaraznih i upalnih bolesti (angina, faringitis, šarlaha, upala pluća, upala sinusa, bronhitis, itd), • Spriječavanje streptokoknih septičkih kožnih bolesti, izbjegavanje hladnoće, • Stres, • Prekomjerna opterećenja, kao što je fizičko i mentalno opterećenje, • Jačanje imunološkog sistema, • Zdrava prehrana, • Odbijanje štetnih navika, • Liječenje alergijskih sindroma, • Autoimune bolesti. LIJEČENJE AKUTNOG GLOMERULONEFRITISA Liječenje akutnog glomerulonefritisa je složeno. Sastoji od patogene i simptomatske terapije. Na početku bolesti pacijent hospitaliziran, strogo se pridržava propisanog mirovanja, zdrave hrane (mlijeka i povrća, jela sa vitaminima), vitamini, antibiotska terapija, diuretik lijekovi, hormonska terapija, lijekovi koji podržavaju i jačaju srce, hemodijalize, cerebralna terapija. PROGNOZA AKUTNOG GLUMERULONEFRITISA Ova bolest je dobro liječljiva, a većina pacijenata preživljava. Trećina pacijenata razvija hronične oblike patologije. Smrtonosni ishod rijetko se događa.