Professional Documents
Culture Documents
Botanika Morfologija 2016
Botanika Morfologija 2016
BOTANIKA
morfologija
morfologija organa
organ
dio biljnog organizma koji obavlja određenu funkciju (-e)
uglavnom obuhvaća više staničja
BOTANIKA
2
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija pupa
pup (lat. gemma)
zametak organa (npr. lista, cvijeta)
BOTANIKA
3
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija pupa
prema smještaju na izdanku, razlikuju se sljedeći pupovi:
vršni (terminalni)
postrani (lateralni, pazušni)
nasuprotni, npr. divlji kesten (Aesculus hippocastanum)
izmjenični, npr. obična lijeska (Corylus avellana)
u pršljenu, npr. šumski bor (Pinus sp.)
BOTANIKA
4
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija pupa
razlikuju se sljedeće posebne vrste pupova:
adventivni pupovi
na rubu lista, stabljici i korijenu
funkcija - vegetativno razmnožavanje
npr. Bryophyllum sp.
bulbili
rasplodni pupovi (kad dozriju odvajaju se od matične biljke)
funkcija - vegetativno razmnožavanje
npr. lukovičasti ljiljan (Lilium bulbiferum), lukovičasta režuha
(Cardamine bulbifera)
BOTANIKA
5
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija lista
list (lat. phyllum)
vegetativan organ
funkcija - fotosinteza i transpiracija
rast - ograničen
raspored listova
nasuprotan
npr. pjegava mrtva kopriva (Lamium maculatum)
izmjeničan
npr. kruška (Pyrus communis)
u pršljenu
npr. broćika (Galium sp.)
BOTANIKA
6
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija lista
prema obliku i funkciji, razlikuju se:
1. supke
2. pravi listovi
3. pricvjetni listovi
4. pridankovi listovi
BOTANIKA
7
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija lista
supke
1. supka (lat. cotyledon), kotiledon, klicin listić
većinom dio sjemenke
jednostavnijeg oblika i građe od pravih listova
ishranjuje biljku do pojave prvog lista
razlikuju se:
jednosupnice (monokotiledone), biljka s jednom supkom
npr. ječam (Hordeum vulgare)
dvosupnice (dikotiledone), biljka s dvije supke
npr. jabuka (Malus domestica)
višesupnice (polikotiledone), biljka s više supaka (do 25)
npr. smreka (Picea sp.)
BOTANIKA
8
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija lista
supke
klijanje
hipogejsko - supke pri klijanju u tlu
npr. kukuruz (Zea mays)
epigejsko - pri klijanju se supke pojavljuju nad tlom
npr. grah (Phaseolus vulgaris)
BOTANIKA
9
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija lista
pravi listovi
2. pravi listovi
a. lisna plojka
b. lisna peteljka
c. lisno dno ili baza lista
a. lisna plojka
cjelovita
npr. dunja (Cydonia oblonga)
razdijeljena
npr. celer (Apium graveolens)
sastavljena (od lisaka)
npr. rogač (Ceratonia siliqua) - parno perasto sastavljen list
BOTANIKA
10
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija lista
pravi listovi
prema obliku plojke, može se razlikovati, primjerice:
igličast list
npr. ariš (Larix decidua)
lancetast list
npr. maslina (Olea europaea)
jajolik list
npr. šimšir (Buxus sempervirens)
BOTANIKA
11
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija lista
pravi listovi
nervatura lista - skup žila
BOTANIKA
12
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija lista
pravi listovi
b. lisna peteljka
sličnija stabljici
nosi plojku
c. baza lista
pričvršćuje plojku za izdanak
BOTANIKA
13
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija lista
pravi listovi
palistić
izraslina lisne baze, jednostavnije građe od plojke
npr. puzava djetelina (Trifolium repens)
ohreja
kožasti ovoj na čvoru (nodiju) lista
npr. dvornik (Polygonum sp.)
rukavac (zalistak)
npr. zob (Avena sativa)
BOTANIKA
14
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija lista
brakteje, ljuskavi listovi
BOTANIKA
15
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija lista
preobrazbe
razlikuju se sljedeće preobrazbe listova:
A. vitica
nastaje preobrazbom listova ili lisaka
jednostavna ili razgranjena
npr. krastavac (Cucumis sativus)
B. trn
npr. žutika (Berberis vulgaris)
C. listovi sukulenata (sukulenti - biljke suhih staništa)
mesnati, funkcija - nakupljanje vode
npr. opuncija (Opuntia sp.)
D. listovi mesoždernih biljaka
preobraženi u organe za hvatanje životinja, a većinom obavljaju i
fotosintezu
npr. rosika (Drosera rotundifolia)
BOTANIKA
16
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija lista
posebne pojave
anizofilija
pojava dvaju po veličini različitih listova na istoj biljci
npr. velebilje (Atropa belladona)
heterofilija
pojava listova različita oblika na istoj biljci
npr. bršljan (Hedera helix)
gamofilija
pojava sraštavanja dvaju nasuprotnih listova
npr. kozokrvina (Lonicera sp.)
BOTANIKA
17
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija stabljike
stabljika (lat. caulis)
vegetativni organ
većinom iznad tla
može biti u tlu, djelomično ili potpuno u vodi ili iznad vode
rast – neograničen
BOTANIKA
18
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija stabljike
zeljasta stabljika
npr. puzajuća ivica (Ajuga reptans)
drvenasta stabljika
drvo
npr. smokva (Ficus carica)
polugrm
npr. lavanda (Lavandula sp.)
grm
npr. ružmarin (Rosmarinus officinalis)
BOTANIKA
19
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija stabljike
prema načinu rasta stabljike, razlikuju se:
biljke uspravnog rasta
npr. suncokret (Helianthus annuus)
biljke puzajućeg rasta
npr. bundeva (Cucurbita maxima)
biljke penjačice
npr. vinova loza (Vitis vinifera)
BOTANIKA
20
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija stabljike
busanje
pojava grananja stabljike iz nekoliko podzemnih zbliženih
čvorova
većinom kod trava
rozeta
pojava "ruže" listova
kratki članci u donjem dijelu stabljike
npr. maslačak (Taraxacum officinale)
BOTANIKA
21
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija stabljike
prema načinu grananja stabljike, razlikuje se:
monopodijalno grananje
glavna os raste jače nego bočne osi
npr. breza (Betula pendula)
simpodijalno grananje
bočne osi rastu jače nego glavna os
glavna os može nakon stvaranja bočnih osi posve prestati s rastom
npr. platana (Platanus acerifolia)
BOTANIKA
22
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija stabljike
posebne vrste nadzemnih stabljika
posebne vrste nadzemnih stabljika
1. vlat
zeljasta stabljika kod trava
u pravilu šuplja (osim kod kukuruza, sirka, šećerne trske i dr. )
2. batvo
zeljasti stabljika bez listova
na vrhu nosi cvijet ili cvat
npr. tratinčica (Bellis perennis)
3. vriježa, stolon (lat. stolonis)
vodoravna djelom podzemna, a dijelom nadzemna puzajuća
stabljika izduženih članaka i reduciranih listova
funkcija - vegetativno razmnožavanje
npr. jagoda (Fragaria sp.)
BOTANIKA
23
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija stabljike
posebne vrste podzemnih stabljika
posebne vrste podzemnih stabljika
funkcija - spremanje hranjivih tvari i vegetativno razmnožavanje
1. lukovica (lat. bulbus)
rust ograničen na jednu vegetacijsku sezonu
npr. luk (Allium cepa)
2. podanak (lat. rhizoma)
nalik na korijen, uglavnom raste paralelno s površinom tla
vrh podanka završava pupom iz kojeg se svake godine razvija
nadzemna stabljika
npr. perunika (Iris sp.)
3. gomolj (lat. tuber)
nastaje na krajnjem dijelu podzemnih vriježa debljanjem članaka
npr. krumpir (Solanum tuberosum)
BOTANIKA
24
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija stabljike
preobrazbe
razlikuju se sljedeće preobrazbe stabljike:
A. trn (lat. spina)
šiljasta, kruta tvorevina
npr. bagrem (Robinia pseudacacia)
B. vitica
nitasti i izduženi dio stabljike
npr. grašak (Pisum sativum)
C. filokladij (lat. phyllocladium)
nalik na list, na gornjoj strani filokladija se javljaju cvjetovi
npr. mekolisna veprina (Ruscus hypoglossum)
D. kladodij (lat. cladodium)
preobrazba stabljike u plosnato raširene izdanke listolikog oblika
npr. kod opuncije (Opuntia sp.)
BOTANIKA
25
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija korijena
korijen (lat. radix)
vegetativan, većinom podzemni organ
može biti i nadzemno ili pak u vodi
rast - neograničen
pojavljuje se kod kopnenih biljaka (prvi put kod papratnjača)
korijenov sustav
a. glavni korijen
b. bočno ili postrano korijenje (iste građe i funkcije kao i glavni korijen)
BOTANIKA
26
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija korijena
funkcija korijena
primanje vode i anorganskih tvari iz tla
korjenove dlačice - važne za navedenu funkciju korijena
BOTANIKA
27
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija korijena
prema obliku, može se razlikovati, primjerice:
vretenast korijen
npr. mrkva (Daucus carota)
kuglast korijen
npr. rotkvica (Raphanus sativus var. sativus)
čupav korijen
npr. pšenica (Triticum aestivum)
BOTANIKA
28
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija korijena
adventivno korijenje
adventivno korijenje
posebna vrsta korijena
na donjoj strani stabljike
npr. bršljan (Hedera helix)
ispod čvorova (nodija) stabljike
npr. kukuruz
na listovima, lukovicama i dr.
BOTANIKA
29
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija korijena
preobrazbe
razlikuju se sljedeće preobrazbe korijena:
1. dišno korijenje
2. haustorije
3. korjenovi gomolji
4. korjenovi izdanci
BOTANIKA
30
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija korijena
preobrazbe
1. dišno korijenje
kod nekih močvarnih i vodenih biljaka
npr. močvarni taksodij (Taxodium distichum)
funkcija - opskrbljivanje korijena zrakom
2. haustorije
kod poluparazitskih i parazitskih biljaka
npr. imela (Viscum album)
funkcija - opskrbljivanje hranjivima iz biljke
domadara
BOTANIKA
31
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija korijena
preobrazbe
3. korjenovi gomolji
rezervne tvari se gomilaju u bočnom korjenju koje
deblja
npr. georgina (Dahlia sp.)
funkcija-vegetativno razmnožavanje i prezimljavanje
4. korjenovi izdanci
većinom na reznicama
nastaju nakon ranjavanja (rjeđe spontano) iz
adventivnih pupova
npr. ruže, voćke i dr.
BOTANIKA
32
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija cvijeta
kod kritosjemenjača
cvijet (lat. flos)
nerazgranjeni izdanak s preobraženim listovima
rast - ograničen
funkcija - oprašivanje i oplodnja
1. cvjetna stapka
2. čaška
3. vjenčić
čaška i vjenčić čine ocvijeće (lat. perianthium)
4. tučak
5. prašnik
BOTANIKA
33
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija cvijeta
kod kritosjemenjača
1. cvjetna stapka
nosi cvijet (dio stabljike)
nalazi se neposredno ispod cvjetišta (cvjetne lože)
↓
pri vrhu cvjetne stapke
za cvjetište su pričvršćeni svi dijelovi cvijeta
BOTANIKA
34
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija cvijeta
kod kritosjemenjača
2. čaška (lat. calyx)
sastoji se od lapova (lap - lat. sepalum)
većinom zeleni listovi
mogu biti slobodni ili međusobno srasli
u pravilu otpadaju nakon cvjetanja
lapovi ostaju na plodu, npr. jabuka
štiti unutrašnje dijelove cvijeta
BOTANIKA
35
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija cvijeta
kod kritosjemenjača
3. vjenčić (lat. corolla)
sastoji se od latica (latica - lat. petalum)
↓
listići raznih boja
štiti unutarnje dijelove cvijeta
oprašivanje - indirektno (boja, oblik, miris i dr.)
latice
slobodne → prostolatičan cvijet
srasle → sulatičan cvijet
BOTANIKA
36
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija cvijeta
kod kritosjemenjača
perigon
ocvijeće u kojega su latice i lapovi jednaki po boji i
obliku
npr. ljiljan (Lilium sp.)
goli cvijetovi
cvjetovi bez ocvijeća
npr. lijeska (Corylus avellana)
BOTANIKA
37
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija cvijeta
kod kritosjemenjača
pravilan (aktinomorfan) cvijet
cvijet ima nekoliko (2 i više) ravnina simetrije
npr. cvijet kupusnjača ima 4 jednake latice
2 ravnine simetrije
nepravilan (zigomorfan) cvijet
cvijet ima jednu ravninu simetrije
npr. cvijet mahunarki ima 5 latica, od kojih su 2
jednake 1 ravnina simetrije
samo 2 latice čine 1 ravninu simetrije
BOTANIKA
38
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija cvijeta
kod kritosjemenjača
4. tučak (lat. pistillum)
ženski spolni organ
sastoji se od jednog ili više plodnih listova
slobodni ili međusobno srasli
a. plodnica
b. vrat
može nedostajati
c. njuška
BOTANIKA
39
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija cvijeta
kod kritosjemenjača
ginecej (lat. gynoeceum)
skup svih tučkova jednog cvijeta
a. apokarpni ginecej
cvijet ima jedan ili više slobodnih plodnih listova od kojih svaki
tvori zaseban tučak → cvijet s nekoliko tučkova
npr. šumarica, anemona
b. sinkarpni ginecej
cvijet ima jedan ili više međusobno sraslih plodnih listova koji
tvore jedan tučak
npr. tulipan (Tulipa sp.)
BOTANIKA
40
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija cvijeta
kod kritosjemenjača
prema smještaju plodnice u cvijetu, razlikuje se
a. podrasla plodnica
b. obrasla plodnica
c. nadrasla plodnica
BOTANIKA
41
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija cvijeta
kod kritosjemenjača
a. podrasla plodnica
smještena pri dnu cvjetišta i djelomično ili potpuno s njime srasla
ostali dijelovi cvijeta (npr. latice) su položeni iznad plodnice
npr. kruška (Pyrus communis)
b. obrasla plodnica
smještena pri dnu cvjetišta i nije s njime srasla
ostali dijelovi cvijeta su iznad ili u istoj ravnini s plodnicom
npr. trešnja (Cerasus avium)
c. nadrasla plodnica
smještena na cvjetištu
ostali dijelovi cvijeta su položeni ispod plodnice
npr. kupus (Brassica oleracea var. capitata)
BOTANIKA
42
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija cvijeta
kod kritosjemenjača
5. prašnici
BOTANIKA
43
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija cvijeta
kod kritosjemenjača
dvospolan cvijet
cvijet koji sadrži prašnike i tučak
jednospolan cvijet
cvijet koji sadrži samo prašnike ili samo tučak (-ove)
BOTANIKA
44
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija cvijeta
kod kritosjemenjača
jednodomna biljka
biljka, odnosno biljna vrsta koja na istoj jedinki sadrži
jednospolne cvjetove (muške i ženske)
npr. orah (Juglans regia)
dvodomna biljka
biljka, odnosno biljna vrsta koja ima jednospolne
cvjetove na odvojenim jedinkama
npr. kivi (Aktinidia sp.)
BOTANIKA
45
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
cvatovi
cvat (lat. inflorescentia)
skup cvjetova poredanih na kraju duže ili kraće
osi, odnosno razgranjenja
BOTANIKA
46
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
raspodjela cvatova
grozdasti cvatovi
BOTANIKA
47
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
raspodjela cvatova
grozdasti cvatovi
I. grozdasti cvatovi
a) jednostavni grozdasti cvatovi
1. grozd
2. klas
3. maca / resa
4. klip
5. štitac
6. gronja
7. glavica
BOTANIKA
48
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
raspodjela cvatova
grozdasti cvatovi
1. grozd
cvjetovi s cvjetnom stapkom
npr. bagrem (Robinia pseudacacia)
2. klas
sjedeći cvjetovi
npr. srednji trputac (Plantago media)
3. maca / resa
cvatna os mekana, savitljiva
jednospolni cvjetovi
npr. obična breza (Betula pendula) - resa
npr. vrba iva (Salix caprea) - maca
BOTANIKA
49
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
raspodjela cvatova
grozdasti cvatovi
4. klip
debela cvatna os
zalistak
npr. anturijum (Anthurium sp.)
5. štitac
glavna os skraćena
pri dnu cvata većinom ovoj
cvjetne stapke podjednako dugačke i izbijaju iz jednog
mjesta
npr. bršljan (Hedera helix)
BOTANIKA
50
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
raspodjela cvatova
grozdasti cvatovi
6. gronja
cvjetne stapke donjih cvjetova duže, a gornjih kraće
cvjetovi gotovo u istoj ravnini
npr. kruška (Pyrus communis)
7. glavica
cvatna os skraćena
sjedeći cvjetovi
npr. suncokret (Helianthus annuus)
BOTANIKA
51
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
raspodjela cvatova
grozdasti cvatovi
I. grozdasti cvatovi
b) sastavljeni grozdasti cvatovi
ogranci cvata koji se odvajaju od glavne cvatne osi su
razgranjeni
na ograncima cvata pojavljuju se cvatovi slični
jednostavnim cvatovima
1. sastavljeni klas
npr. pšenica (Triticum aestivum)
2. sastavljeni štitac
npr. mrkva (Daucus carota)
BOTANIKA
52
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
raspodjela cvatova
račvasti cvatovi
II. račvasti (cimozni) cvatovi
glavna os cvata rano završava rast
vršni cvijet - pri vrhu glavne osi
ispod vrha glavne cvatne osi se pojavljuju dvije ili više
suosi koje nadvisuju glavnu os, a završavaju cvjetom
način pojavljivanja cvjetova:
od središta cvata prema rubovima
od vrha cvata prema osnovici
npr. oskoruša (Sorbus domestica), perunika (Iris sp.) i
dr.
BOTANIKA
53
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija ploda
kod kritosjemenjača
plod (lat. fructus)
nastaje nakon oplodnje iz plodnice cvijeta
ponekad se razvija iz drugih dijelova cvijeta ili iz
cvata
štiti sjeme i pomaže njegovom raznošenju
1. sjemenka (-e)
2. usplođe (perikarp)
BOTANIKA
54
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija ploda
kod kritosjemenjača
1. sjemenka
klica biljke privremeno u stadiju mirovanja
nastaje nakon oplodnje iz sjemenog zametka (plodnice)
funkcija - spolno (generativno) razmnožavanje
različitog oblika
većinom smeđecrvene i sive boje
jednobojne i šarene sjemenke
veličina ne mora biti u skladu s veličinom biljke
unutarnji dio ploda
kod golosjemenjača - sjemenke na otvorenim plodničkim
listovima
npr. bor
BOTANIKA
55
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija ploda
kod kritosjemenjača
2. usplođe (perikarp)
vanjski dio ploda
nastaje iz stijenke plodnice
BOTANIKA
56
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
raspodjela plodova
kod kritosjemenjača
I. POJEDINAČNI
a. suhi
i. višesjemeni, većinom pucavci
ii. jednosjemeni, većinom nepucavci
b. mesnati
II. SKUPNI
BOTANIKA
57
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
raspodjela plodova
kod kritosjemenjača
I. pojedinačni
a. suhi
i. višesjemeni, većinom pucavci
"pucaju" tijekom dozrijevanja
1. tobolac
2. mjehur
3. mahuna
4. komuška
5. komuščica
BOTANIKA
58
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
raspodjela plodova
kod kritosjemenjača
1. tobolac
npr. perunika (Iris sp.)
2. mjehur
puca uzduž trbušnog šava
npr. kukurijek (Helleborus sp.)
3. mahuna
puca pomoću dva zaklopca
npr. grah (Phaseolus vulgaris)
BOTANIKA
59
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
raspodjela plodova
kod kritosjemenjača
4. komuška
dva (ili više) puta duža nego šira
po sredini pregrađena nepravom pregradom na dva
pretinca
npr. uljana repica (Brassica napus subsp. oleifera)
5. komuščica
duga je koliko i široka
npr. rusomača (Capsella bursa-pastoris)
BOTANIKA
60
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
raspodjela plodova
kod kritosjemenjača
I. POJEDINAČNI
a. suhi
ii. jednosjemeni, većinom pucavci
6. roška
7. pšeno
8. orah
9. oraščić
10. žir
11. perutka
BOTANIKA
61
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
raspodjela plodova
kod kritosjemenjača
6. roška
pri vrhu ima tvorbu (lat. pappus) u obliku ljuščica ili
dlačica koja služi širenju sjemena
npr. maslačak (Taraxacum officinale)
7. pšeno
usplođe je sraslo sa sjemenkom
npr. raž (Secale cereale)
8. orah
kožastog ili drvenastog usplođa
npr. lijeska (Corylus avellana) - plod je poznat pod imenom lješnjak
9. oraščić
drvenastog usplođa
npr. lipa (Tilia sp.)
BOTANIKA
62
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
raspodjela plodova
kod kritosjemenjača
10. žir
pri osnovi obavijen čaškastom izraslinom -
kupulom
npr. hrast (Quercus sp.)
11. perutka
usplođe ima kožastu opnu ili krilo koje služi
raznošenju sjemena
npr. javor (Acer sp.)
BOTANIKA
63
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
raspodjela plodova
kod kritosjemenjača
I. POJEDINAČNI
b. mesnati
1. boba
2. koštunica
3. hesperidij
4. tikva
5. jabuka
6. jagoda
7. šipurak
8. mnogokoštunica
BOTANIKA
64
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
raspodjela plodova
kod kritosjemenjača
1. boba
sadrži jednu ili više sjemenka
npr. paprika (Capsicum annuum)
2. koštunica
usplođe može biti mesnato, ali i suho
npr. orah (Juglans regia)
3. hesperidij
suvrst bobe
npr. limun (Citrus limonium)
BOTANIKA
65
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
raspodjela plodova
kod kritosjemenjača
4. tikva
nastaje iz (podrasle) plodnice i cvjetišta
npr. krastavac (Cucumis sativus)
5. jabuka
središnji dio (sastavljen od nekoliko pretinaca sa sjemenkama) je
nastao iz (podrasle) plodnice
mesnati dio je nastao iz cvjetišta
npr. kruška (Pyrus communis)
6. jagoda
u tvorbi tog ploda sudjeluje (ispupčeno) cvjetište na
kojem je smješteno mnogo tučaka (plodnica)
iz svake plodnice razvije se po jedan sitni oraščić
npr. jagoda (Fragaria sp.)
BOTANIKA
66
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
raspodjela plodova
kod kritosjemenjača
7. šipurak
u tvorbi tog ploda sudjeluje (udubljeno) cvjetište
npr. ruže
8. mnogokoštunica
sadrži mnogo koštunica
npr. malina (Rubus idaeus)
BOTANIKA
67
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
raspodjela plodova
kod kritosjemenjača
II. skupni
većinom se razvijaju iz cvatova
1. sikonij (smokva)
iz plodnica cvjetova nastaju oraščići
npr. smokva (Ficus carica)
2. dudinja
iz plodnica cvjetova nastaju koštunice
npr. dud (Morus sp.)
BOTANIKA
68
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet