Morfologija 2011 2012 PDF

modul
BOTANIKA
morfologija
morfologija organa
 organ
 dio biljnog organizma koji obavlja određenu funkciju (-e)
 uglavnom obuhvaća više staničja
 VEGETATIVAN biljni organ

 korijen, stabljika, list i dr.
 GENERATIVAN biljni organ
 cvijet/cvat, plod/sjemenka
BOTANIKA
2
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
morfologija pupa
 pup (lat. gemma)
 zametak organa (npr. lista, cvijeta)
 vegetativni pupovi (lisni pupovi)

 npr. bukva (Fagus sylvatica)
 generativni pupovi (cvjetni pupovi)
 npr. ruža (Rosa sp.)
 mješoviti pupovi (sadrže zametke listova i cvjetova)
 npr. vinova loza (Vitis vinifera)
BOTANIKA
3
morfologija pupa
 prema smještaju na izdanku, razlikuju se sljedeći pupovi:
 vršni (terminalni)
 postrani (lateralni, pazušni)
 nasuprotni, npr. divlji kesten (Aesculus hippocastanum)
 izmjenični, npr. obična lijeska (Corylus avellana)
 u pršljenu, npr. šumski bor (Pinus sp.)
 pupovi mogu biti:

 pojedinačni
 u skupinama
BOTANIKA
4
morfologija pupa
 razlikuju se sljedeće posebne vrste pupova:
 adventivni pupovi
 na rubu lista, stabljici i korijenu
 funkcija - vegetativno razmnožavanje
 npr. Bryophyllum sp.
 bulbili
 rasplodni pupovi (kad dozriju odvajaju se od matične biljke)
 funkcija - vegetativno razmnožavanje
 npr. lukovičasti ljiljan (Lilium bulbiferum), lukovičasta režuha
(Cardamine bulbifera)
BOTANIKA
5
morfologija lista
 list (lat. phyllum)
 vegetativan organ
 funkcija - fotosinteza i transpiracija
 rast - ograničen
 raspored listova
 nasuprotan
 npr. pjegava mrtva kopriva (Lamium maculatum)
 izmjeničan
 npr. kruška (Pyrus communis)
 u pršljenu
 npr. broćika (Galium sp.)
BOTANIKA
6
morfologija lista
 prema obliku i funkciji,
funkciji razlikuju se:
1. supke
2. pravi listovi
3. pricvjetni listovi
4. pridankovi listovi
BOTANIKA
7
morfologija lista
supke
1. supka (lat. cotyledon), kotiledon, klicin listić
 većinom dio sjemenke
 jednostavnijeg oblika i građe od pravih listova
 ishranjuje biljku do pojave prvog lista
 razlikuju se:
 jednosupnice (monokotiledone), biljka s jednom supkom
 npr. ječam (Hordeum vulgare)
 dvosupnice (dikotiledone), biljka s dvije supke
 npr. jabuka (Malus domestica)
 višesupnice (polikotiledone), biljka s više supaka (do 25)
 npr. smreka (Picea sp.)
BOTANIKA
8
morfologija lista
supke
 klijanje
 hipogejsko - supke pri klijanju u tlu
 npr. kukuruz (Zea mays)
 epigejsko - pri klijanju se supke pojavljuju nad tlom
 npr. grah (Phaseolus vulgaris)
 epikotil - članak između supaka i prvih pravih listova

 hipokotil - donji dio stabljike, između korjenovog vrata i supaka
BOTANIKA
9
morfologija lista
pravi listovi
2. pravi listovi
a. lisna plojka
b. lisna peteljka
c. lisno dno ili baza lista
a. lisna plojka
 cjelovita
 npr. dunja (Cydonia oblonga)
 razdijeljena
 npr. celer (Apium graveolens)
 sastavljena (od lisaka)
 npr. rogač (Ceratonia siliqua) - parno perasto sastavljen list
BOTANIKA
10
morfologija lista
pravi listovi
 prema obliku plojke,
plojke može se razlikovati, primjerice:
 igličast list
 npr. ariš (Larix decidua)
 lancetast list
 npr. maslina (Olea europaea)
 jajolik list
 npr. šimšir (Buxus sempervirens)
 prema rubu plojke, može se razlikovati, primjerice:

 bodljikav list
 npr. božikovina (Ilex aquifolium)
 pilast list
 npr. kopriva (Urtica dioica)
BOTANIKA
11
morfologija lista
pravi listovi
 nervatura lista - skup žila
 paralelna - postrane žile paralelne s glavnom žilom

 npr. tulipan (Tulipa sp.)
 mrežasta - postrane žile se na različite načine granaju
 perasta, npr. grab (Carpinus betulus)
 dlanasta, npr. vinova loza (Vitis vinifera)
 lepezasta (rašljasta), npr. ginko (Ginkgo biloba)
BOTANIKA
12
morfologija lista
pravi listovi
b. lisna peteljka
 sličnija stabljici
 nosi plojku
 sjedeći listovi - listovi bez peteljke
c. baza lista
 pričvršćuje plojku za izdanak
BOTANIKA
13
morfologija lista
pravi listovi
 palistić
 izraslina lisne baze, jednostavnije građe od plojke
 npr. puzava djetelina (Trifolium repens)
 ohreja
 kožasti ovoj na čvoru (nodiju) lista
 npr. dvornik (Polygonum sp.)
 rukavac (zalistak)
 npr. zob (Avena sativa)
BOTANIKA
14
morfologija lista
brakteje, ljuskavi listovi
3. pricvjetni listovi (brakteje)

 često se nalaze pri dnu cvjetne ili cvatne osi
 npr. kukuruz (Zea mays), anturijum (Anthurium sp.)
4. pridankovi listovi
 ljuskavi listovi
 većinom bezbojni ili blijede ili smeđkaste boje
 funkcija - zaštitna
 kod lukovica, podanaka i zimskih pupova
 npr. luk (Allium cepa)
BOTANIKA
15
morfologija lista
preobrazbe
 razlikuju se sljedeće preobrazbe listova:
A. vitica
 nastaje preobrazbom listova ili lisaka
 jednostavna ili razgranjena
 npr. krastavac (Cucumis sativus)
B. trn
 npr. žutika (Berberis vulgaris)
C. listovi sukulenata (sukulenti - biljke suhih staništa)
 mesnati, funkcija - nakupljanje vode
 npr. opuncija (Opuntia sp.)
D. listovi mesoždernih biljaka
 preobraženi u organe za hvatanje životinja, a većinom obavljaju i
fotosintezu
 npr. rosika (Drosera rotundifolia)
BOTANIKA
16
morfologija lista
posebne pojave
 anizofilija
 pojava dvaju po veličini različitih listova na istoj biljci
 npr. velebilje (Atropa belladona)
 heterofilija
 pojava listova različita oblika na istoj biljci
 npr. bršljan (Hedera helix)
 gamofilija
 pojava sraštavanja dvaju nasuprotnih listova
 npr. kozokrvina (Lonicera sp.)
BOTANIKA
17
morfologija stabljike
 stabljika (lat. caulis)
 vegetativni organ
 većinom iznad tla
 može biti u tlu, djelomično ili potpuno u vodi ili iznad vode
 rast – neograničen
a. čvorovi, nodiji (lat. nodus)

 kratki i odebljali dijelovi stabljike
b. članci, internodiji
BOTANIKA
18
 zeljasta stabljika
 npr. puzajuća ivica (Ajuga reptans)
 drvenasta stabljika
 drvo
 npr. smokva (Ficus carica)
 polugrm
 npr. lavanda (Lavandula sp.)
 grm
 npr. ružmarin (Rosmarinus officinalis)
BOTANIKA
19
 prema načinu rasta stabljike, razlikuju se:
 biljke uspravnog rasta
 npr. suncokret (Helianthus annuus)
 biljke puzajućeg rasta
 npr. bundeva (Cucurbita maxima)
 biljke penjačice
 npr. vinova loza (Vitis vinifera)
BOTANIKA
20
 busanje
 pojava grananja stabljike iz nekoliko podzemnih zbliženih
čvorova
 većinom kod trava
 rozeta
 pojava "ruže" listova
 kratki članci u donjem dijelu stabljike
 npr. maslačak (Taraxacum officinale)
BOTANIKA
21
 prema načinu grananja stabljike, razlikuje se:
 monopodijalno grananje
 glavna os raste jače nego bočne osi
 npr. breza (Betula pendula)
 simpodijalno grananje
 bočne osi rastu jače nego glavna os
 glavna os može nakon stvaranja bočnih osi posve prestati s rastom
 npr. platana (Platanus acerifolia)
BOTANIKA
22
posebne vrste nadzemnih stabljika
 posebne vrste nadzemnih stabljika
1. vlat
 zeljasta stabljika kod trava
 u pravilu šuplja (osim kod kukuruza, sirka, šećerne trske i dr. )
2. batvo
 zeljasti stabljika bez listova
 na vrhu nosi cvijet ili cvat
 npr. tratinčica (Bellis perennis)
3. vriježa, stolon (lat. stolonis)
 vodoravna djelom podzemna, a dijelom nadzemna puzajuća
stabljika izduženih članaka i reduciranih listova
 funkcija - vegetativno razmnožavanje
 npr. jagoda (Fragaria sp.)
BOTANIKA
23
posebne vrste podzemnih stabljika
 posebne vrste podzemnih stabljika
 funkcija - spremanje hranjivih tvari i vegetativno razmnožavanje
1. lukovica (lat. bulbus)
 rust ograničen na jednu vegetacijsku sezonu
 npr. luk (Allium cepa)
2. podanak (lat. rhizoma)
 nalik na korijen, uglavnom raste paralelno s površinom tla
 vrh podanka završava pupom iz kojeg se svake godine razvija
nadzemna stabljika
 npr. perunika (Iris sp.)
3. gomolj (lat. tuber)
 nastaje na krajnjem dijelu podzemnih vriježa debljanjem članaka
 npr. krumpir (Solanum tuberosum)
BOTANIKA
24
preobrazbe
 razlikuju se sljedeće preobrazbe stabljike:
A. trn (lat. spina)
 šiljasta, kruta tvorevina
 npr. bagrem (Robinia pseudacacia)
B. vitica
 nitasti i izduženi dio stabljike
 npr. grašak (Pisum sativum)
C. filokladij (lat. phyllocladium)
 nalik na list, na gornjoj strani filokladija se javljaju cvjetovi
 npr. mekolisna veprina (Ruscus hypoglossum)
D. kladodij (lat. cladodium)
 preobrazba stabljike u plosnato raširene izdanke listolikog oblika
 npr. kod opuncije (Opuntia sp.)
BOTANIKA
25
morfologija korijena
 korijen (lat. radix)
 vegetativan, većinom podzemni organ
 može biti i nadzemno ili pak u vodi
 rast - neograničen
 pojavljuje se kod kopnenih biljaka (prvi put kod papratnjača)
 korijenov sustav
a. glavni korijen
b. bočno ili postrano korijenje (iste građe i funkcije kao i glavni korijen)
 korijenov vrat - mjesto gdje korijen prelazi u u stabljiku
BOTANIKA
26
 funkcija korijena
 primanje vode i anorganskih tvari iz tla
 korjenove dlačice - važne za navedenu funkciju korijena
 spremanje pričuvnih (rezervnih) tvari

 učvršćivanje biljke
BOTANIKA
27
 prema obliku,
obliku može se razlikovati, primjerice:
 vretenast korijen
 npr. mrkva (Daucus carota)
 kuglast korijen
 npr. rotkvica (Raphanus sativus var. sativus)
 čupav korijen
 npr. pšenica (Triticum aestivum)
BOTANIKA
28
adventivno korijenje
 adventivno korijenje
 posebna vrsta korijena
 na donjoj strani stabljike
 npr. bršljan (Hedera helix)
 ispod čvorova (nodija) stabljike
 npr. kukuruz
 na listovima, lukovicama i dr.
BOTANIKA
29
preobrazbe
 razlikuju se sljedeće preobrazbe korijena:
1. dišno korijenje
2. haustorije
3. korjenovi gomolji
4. korjenovi izdanci
BOTANIKA
30
preobrazbe
1. dišno korijenje
 kod nekih močvarnih i vodenih biljaka
 npr. močvarni taksodij (Taxodium distichum)
 funkcija - opskrbljivanje korijena zrakom
2. haustorije
 kod poluparazitskih i parazitskih biljaka
 npr. imela (Viscum album)
 funkcija - opskrbljivanje hranjivima iz biljke
domadara
BOTANIKA
31
preobrazbe
3. korjenovi gomolji
 rezervne tvari se gomilaju u bočnom korjenju koje
deblja
 npr. georgina (Dahlia sp.)
 funkcija-vegetativno razmnožavanje i prezimljavanje
4. korjenovi izdanci
 većinom na reznicama
 nastaju nakon ranjavanja (rjeđe spontano) iz
adventivnih pupova
 npr. ruže, voćke i dr.
BOTANIKA
32
morfologija cvijeta
kod kritosjemenjača
 cvijet (lat. flos)
 nerazgranjeni izdanak s preobraženim listovima
 rast - ograničen
 funkcija - oprašivanje i oplodnja
1. cvjetna stapka
2. čaška
3. vjenčić
 čaška i vjenčić čine ocvijeće (lat. perianthium)
4. tučak
5. prašnik
BOTANIKA
33
morfologija cvijeta
1. cvjetna stapka
 nosi cvijet (dio stabljike)
 nalazi se neposredno ispod cvjetišta (cvjetne lože)
↓
 pri vrhu cvjetne stapke
 za cvjetište su pričvršćeni svi dijelovi cvijeta
 sjedeći cvjetovi - bez cvjetne stapke
BOTANIKA
34
morfologija cvijeta
2. čaška (lat. calyx)
 sastoji se od lapova (lap - lat. sepalum)
 većinom zeleni listovi
 mogu biti slobodni ili međusobno srasli
 u pravilu otpadaju nakon cvjetanja
 lapovi ostaju na plodu, npr. jabuka
 štiti unutrašnje dijelove cvijeta
BOTANIKA
35
morfologija cvijeta
3. vjenčić (lat. corolla)
 sastoji se od latica (latica - lat. petalum)
↓
 listići raznih boja
 štiti unutarnje dijelove cvijeta
 oprašivanje - indirektno (boja, oblik, miris i dr.)
 latice
 slobodne → prostolatičan cvijet
 srasle → sulatičan cvijet
BOTANIKA
36
morfologija cvijeta
 perigon
 ocvijeće u kojega su latice i lapovi jednaki po boji i
obliku
 npr. ljiljan (Lilium sp.)
 goli cvijetovi
 cvjetovi bez ocvijeća
 npr. lijeska (Corylus avellana)
BOTANIKA
37
morfologija cvijeta
 pravilan (aktinomorfan) cvijet
 cvijet ima nekoliko (2 i više) ravnina simetrije
 npr. cvijet kupusnjača ima 4 jednake latice
 2 ravnine simetrije
 nepravilan (zigomorfan) cvijet
 cvijet ima jednu ravninu simetrije
 npr. cvijet mahunarki ima 5 latica, od kojih su 2
jednake  1 ravnina simetrije
 samo 2 latice čine 1 ravninu simetrije
BOTANIKA
38
morfologija cvijeta
4. tučak (lat. pistillum)
 ženski spolni organ
 sastoji se od jednog ili više plodnih listova
 slobodni ili međusobno srasli
a. plodnica
b. vrat
 može nedostajati
c. njuška
BOTANIKA
39
morfologija cvijeta
 ginecej (lat. gynoeceum)
 skup svih tučkova jednog cvijeta
a. apokarpni ginecej
 cvijet ima jedan ili više slobodnih plodnih listova od kojih svaki
tvori zaseban tučak → cvijet s nekoliko tučkova
 npr. šumarica, anemona
b. sinkarpni ginecej
 cvijet ima jedan ili više međusobno sraslih plodnih listova koji
tvore jedan tučak
 npr. tulipan (Tulipa sp.)
BOTANIKA
40
morfologija cvijeta
 prema smještaju plodnice u cvijetu, razlikuje se
a. podrasla plodnica
b. obrasla plodnica
c. nadrasla plodnica
BOTANIKA
41
morfologija cvijeta
a. podrasla plodnica
 smještena pri dnu cvjetišta i djelomično ili potpuno s njime srasla
 ostali dijelovi cvijeta (npr. latice) su položeni iznad plodnice
 npr. kruška (Pyrus communis)
b. obrasla plodnica
 smještena pri dnu cvjetišta i nije s njime srasla
 ostali dijelovi cvijeta su iznad ili u istoj ravnini s plodnicom
 npr. trešnja (Cerasus avium)
c. nadrasla plodnica
 smještena na cvjetištu
 ostali dijelovi cvijeta su položeni ispod plodnice
 npr. kupus (Brassica oleracea var. capitata)
BOTANIKA
42
morfologija cvijeta
5. prašnici
 prašnik (lat. stamen)

 muški spolni organ
 funkcija - stvara pelud, odnosno peludna zrnca
 sastoji se od jednog ili više prašničkih listova
a. prašnica
b. prašnička nit
 andrecej (lat. androeceum)

 skup svih prašnika jednog cvijeta
BOTANIKA
43
morfologija cvijeta
 dvospolan cvijet
 cvijet koji sadrži prašnike i tučak
 jednospolan cvijet
 cvijet koji sadrži samo prašnike ili samo tučak (-ove)
BOTANIKA
44
morfologija cvijeta
 jednodomna biljka
 biljka, odnosno biljna vrsta koja na istoj jedinki sadrži
jednospolne cvjetove (muške i ženske)
 npr. orah (Juglans regia)
 dvodomna biljka
 biljka, odnosno biljna vrsta koja ima jednospolne
cvjetove na odvojenim jedinkama
 npr. kivi (Aktinidia sp.)
BOTANIKA
45
cvatovi
 cvat (lat. inflorescentia)
 skup cvjetova poredanih na kraju duže ili kraće
osi, odnosno razgranjenja
 prema poretku cvjetova na cvatnoj osi,

osi razlikuju se
I. grozdasti cvatovi
a) jednostavni grozdasti cvatovi
b) sastavljeni grozdasti cvatovi
II. račvasti cvatovi
BOTANIKA
46
raspodjela cvatova
grozdasti cvatovi
I. grozdasti (racemozni) cvatovi

 glavna os neograničeno raste
 glavna os - skraćena ili produžena
 glavna os stvara postrane osi na kojima se razvijaju
cvjetovi
 način pojavljivanja cvjetova
 od osnovice cvata prema vrhu
 ako je glavna os produžena
 s vanjske strane prema središtu
 ako je glavna os skraćena i proširena
BOTANIKA
47
raspodjela cvatova
grozdasti cvatovi
a) jednostavni grozdasti cvatovi
1. grozd
2. klas
3. maca / resa
4. klip
5. štitac
6. gronja
7. glavica
BOTANIKA
48
raspodjela cvatova
grozdasti cvatovi
1. grozd
 cvjetovi s cvjetnom stapkom
 npr. bagrem (Robinia pseudacacia)
2. klas
 sjedeći cvjetovi
 npr. srednji trputac (Plantago media)
3. maca / resa
 cvatna os mekana, savitljiva
 jednospolni cvjetovi
 npr. obična breza (Betula pendula) - resa
 npr. vrba iva (Salix caprea) - maca
BOTANIKA
49
raspodjela cvatova
grozdasti cvatovi
4. klip
 debela cvatna os
 zalistak
 npr. anturijum (Anthurium sp.)
5. štitac
 glavna os skraćena
 pri dnu cvata većinom ovoj
 cvjetne stapke podjednako dugačke i izbijaju iz jednog
mjesta
 npr. bršljan (Hedera helix)
BOTANIKA
50
raspodjela cvatova
grozdasti cvatovi
6. gronja
 cvjetne stapke donjih cvjetova duže, a gornjih kraće
 cvjetovi gotovo u istoj ravnini
7. glavica
 cvatna os skraćena
 sjedeći cvjetovi
 npr. suncokret (Helianthus annuus)
BOTANIKA
51
raspodjela cvatova
grozdasti cvatovi
b) sastavljeni grozdasti cvatovi
 ogranci cvata koji se odvajaju od glavne cvatne osi su
razgranjeni
 na ograncima cvata pojavljuju se cvatovi slični
jednostavnim cvatovima
1. sastavljeni klas
 npr. pšenica (Triticum aestivum)
2. sastavljeni štitac
 npr. mrkva (Daucus carota)
BOTANIKA
52
raspodjela cvatova
račvasti cvatovi
II. račvasti (cimozni) cvatovi
 glavna os cvata rano završava rast
 vršni cvijet - pri vrhu glavne osi
 ispod vrha glavne cvatne osi se pojavljuju dvije ili više
suosi koje nadvisuju glavnu os, a završavaju cvjetom
 način pojavljivanja cvjetova:
 od središta cvata prema rubovima
 od vrha cvata prema osnovici
 npr. oskoruša (Sorbus domestica), perunika (Iris sp.) i
dr.
BOTANIKA
53
morfologija ploda
 plod (lat. fructus)
 nastaje nakon oplodnje iz plodnice cvijeta
 ponekad se razvija iz drugih dijelova cvijeta ili iz
cvata
 štiti sjeme i pomaže njegovom raznošenju
1. sjemenka (-e)
2. usplođe (perikarp)
BOTANIKA
54
morfologija ploda
1. sjemenka
 klica biljke privremeno u stadiju mirovanja
 nastaje nakon oplodnje iz sjemenog zametka (plodnice)
 funkcija - spolno (generativno) razmnožavanje
 različitog oblika
 većinom smeđecrvene i sive boje
 jednobojne i šarene sjemenke
 veličina ne mora biti u skladu s veličinom biljke
 unutarnji dio ploda
 kod golosjemenjača - sjemenke na otvorenim plodničkim
listovima
 npr. bor
BOTANIKA
55
morfologija ploda
2. usplođe (perikarp)
 vanjski dio ploda
 nastaje iz stijenke plodnice
BOTANIKA
56
raspodjela plodova
I. POJEDINAČNI
a. suhi
i. višesjemeni, većinom pucavci
ii. jednosjemeni, većinom nepucavci
b. mesnati
II. SKUPNI
BOTANIKA
57
raspodjela plodova
I. pojedinačni
a. suhi
i. višesjemeni, većinom pucavci
 "pucaju" tijekom dozrijevanja
1. tobolac
2. mjehur
3. mahuna
4. komuška
5. komuščica
BOTANIKA
58
raspodjela plodova
1. tobolac
 npr. perunika (Iris sp.)
2. mjehur
 puca uzduž trbušnog šava
 npr. kukurijek (Helleborus sp.)
3. mahuna
 puca pomoću dva zaklopca
 npr. grah (Phaseolus vulgaris)
BOTANIKA
59
raspodjela plodova
4. komuška
 dva (ili više) puta duža nego šira
 po sredini pregrađena nepravom pregradom na dva
pretinca
 npr. uljana repica (Brassica napus subsp. oleifera)
5. komuščica
 duga je koliko i široka
 npr. rusomača (Capsella bursa-pastoris)
BOTANIKA
60
raspodjela plodova
I. POJEDINAČNI
a. suhi
ii. višesjemeni, većinom pucavci
6. roška
7. pšeno
8. orah
9. oraščić
10. žir
11. perutka
BOTANIKA
61
raspodjela plodova
6. roška
 pri vrhu ima tvorbu (lat. pappus) u obliku ljuščica ili
dlačica koja služi širenju sjemena
 npr. maslačak (Taraxacum officinale)
7. pšeno
 usplođe je sraslo sa sjemenkom
 npr. raž (Secale cereale)
8. orah
 kožastog ili drvenastog usplođa
 npr. lijeska (Corylus avellana) - plod je poznat pod imenom lješnjak
9. oraščić
 drvenastog usplođa
 npr. lipa (Tilia sp.)
BOTANIKA
62
raspodjela plodova
10. žir
 pri osnovi obavijen čaškastom izraslinom -
kupulom
 npr. hrast (Quercus sp.)
11. perutka
 usplođe ima kožastu opnu ili krilo koje služi
raznošenju sjemena
 npr. javor (Acer sp.)
BOTANIKA
63
raspodjela plodova
I. POJEDINAČNI
b. mesnati
1. boba
2. koštunica
3. hesperidij
4. tikva
5. jabuka
6. jagoda
7. šipurak
8. mnogokoštunica
BOTANIKA
64
raspodjela plodova
1. boba
 sadrži jednu ili više sjemenka
 npr. paprika (Capsicum annuum)
2. koštunica
 usplođe može biti mesnato, ali i suho
 npr. orah (Juglans regia)
3. hesperidij
 suvrst bobe
 npr. limun (Citrus limonium)
BOTANIKA
65
raspodjela plodova
4. tikva
 nastaje iz (podrasle)
podrasle plodnice i cvjetišta
 npr. krastavac (Cucumis sativus)
5. jabuka
 središnji dio (sastavljen od nekoliko pretinaca sa sjemenkama) je
nastao iz (podrasle)
podrasle plodnice
 mesnati dio je nastao iz cvjetišta
6. jagoda
 u tvorbi tog ploda sudjeluje (ispupčeno) cvjetište na
kojem je smješteno mnogo tučaka (plodnica)
 iz svake plodnice razvije se po jedan sitni oraščić
 npr. jagoda (Fragaria sp.)
BOTANIKA
66
raspodjela plodova
7. šipurak
 u tvorbi tog ploda sudjeluje (udubljeno) cvjetište
 npr. ruže
8. mnogokoštunica
 sadrži mnogo koštunica
 npr. malina (Rubus idaeus)
BOTANIKA
67
raspodjela plodova
II. skupni
 većinom se razvijaju iz cvatova
1. sikonij (smokva)
 iz plodnica cvjetova nastaju oraščići
 npr. smokva (Ficus carica)
2. dudinja
 iz plodnica cvjetova nastaju koštunice
 npr. dud (Morus sp.)
BOTANIKA
68

Morfologija 2011 2012 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Morfologija 2011 2012 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

modul

 VEGETATIVAN biljni organ

 vegetativni pupovi (lisni pupovi)

 pupovi mogu biti:

 epikotil - članak između supaka i prvih pravih listova

 prema rubu plojke, može se razlikovati, primjerice:

 paralelna - postrane žile paralelne s glavnom žilom

 sjedeći listovi - listovi bez peteljke

3. pricvjetni listovi (brakteje)

a. čvorovi, nodiji (lat. nodus)

 korijenov vrat - mjesto gdje korijen prelazi u u stabljiku

 spremanje pričuvnih (rezervnih) tvari

 sjedeći cvjetovi - bez cvjetne stapke

 prašnik (lat. stamen)

 andrecej (lat. androeceum)

 prema poretku cvjetova na cvatnoj osi,

I. grozdasti (racemozni) cvatovi

You might also like