UNIVERZITET U SARAJEVU

II CIKLUS STUDIJA

ANALIZA NAKNADA ZA OKOLIŠ U SISTEMU JAVNIH PRIHODA

Završni rad

Kandidat: Mentor:

Selma Huseinbegović Doc. dr Lejla Lazović – Pita

1
Sarajevo, maj 2018.
 Pozicioniranje naknada u klasifikaciji javnih prihoda

Vrste javnih prihoda na osnovu klasifikacije javnih prihoda prema Popoviću,

2008
Vrste javnih prihoda

Javnopravni javni prihodi Privatnopravni javni prihodi

(derivativni) (originarni)

• Nalaze se u svojevrsnoj „sivoj zoni“ u

Neposredno Posredno
kojoj se ne mogu povući jasne linije nametnuti nametnuti
Donacije od inostranih
razgraničenja između njihove pripad država i međunarodnih
organizacija
nosti javnopravnim i privatnopravnim Fiskalni Novčane
(Dadžbinski) kazne
javnim prihodima, kao i njihova Donacije od fizičkih i
pripadnost fiskalnim, parafiskalnim i Oduzeta imovinska pravnih lica
Porezi korist
nefiskalnim javnim prihodima. (konfiskacija)
Prihodi od imovine
Takse (kamate, dividende,
• Naknade, zavisno od njihove Obavezni prihodi od zakupa
namjene, pripadaju i skupini zajam neproizvedene imovine)
Doprinosi
javnopravnih (derivatnih) kao i Prihodi od prodaje dobara
privatnopravnih (originarnih) javnih Naknade za i usluga (prihodi od
prihoda. korištenje dobara zakupa proizvedene
od opšteg interesa imovine)

• Naknade su specifična i nedovoljno obrađena kategorija javnih prihoda u teoriji

javnih finansija.

• Ova činjenica u konačnici vodi do složenosti njihovog pozicioniranja u okviru

sistema javnih prihoda.
 Uporedne karakteristike poreza, naknada i parafiskaliteta sa
naknadama za okoliš

Naknade za
korištenje
Naknade
RB Karakteristike pojedinih javnih prihoda Porezi dobara od Parafiskaliteti
za okoliš
opšteg
interesa
• Dvije su zajedničke karakteristike 1 Prinudnost dadžbine    
2 Odsutnost direktne protusluge    
za sva tri prikazana javna prihoda:
3 Derivatnost dadžbine - finansiranje zadataka i    
davanja bez direktne protuusluge mjera iz nadležnosti države
i dadžbine od javnog interesa. 4 Nepovratnost dadžbine    
5 Destiniranost dadžbine    
• Naknade dijele puno više 6 Dadžbine od javnog interesa    
7 Obaveza plaćanja utvrđena propisima    
zajedničkih karakteristika sa
8 državnih organa    
parafiskalitetima nego sa 9 Dadžbine koje ulaze u budžet države    
porezima. 10 Isključivo davanje u novcu ili u novcu po    
osnovu Rješenja
• Naknade za okoliš dijele najviše 11 Izdašnost - činjenica da će zajedno sa ostalim    
javnim prihodima omogućiti podmirenje
karakteristika upravo sa 12 javnih rashoda    
''srodnim'' naknadama za 13 Elastičnost - prilagodljivost promjenama u  Djelimična  Djelimična
korištenje dobara od opšteg visini državnih rashoda veza veza
interesa. Plaćanja samo određenih kategorija korisnika
Postojanje jasne veze između visine dadžbine i
koristi/štete koju obveznik
ostvaruje/nanosi korištenjem dobra od opšteg
interesa
 Ekološki porezi, naknade i takse u EU

• Ekološki porezi su najčešće izučavan, tržišno orijentisan

instrument politike zaštite okoliša.

• Smisao ekoloških poreza jeste u smanjenju štete koja se

svakodnevno nanosi okolišu.

• Prema definiciji Sistema ekološko- • Naknade i takse za okoliš (eng.Environmental

ekonomskog računovodstva UN-a charges, fees and levy) predstavljaju obavezna i
globalni statistički standard, definira povratna plaćanja opštoj državi i tijelima izvan
Ekološki porez (eng. Environmental opšte države kao što su fondovi za zaštitu okoliša.
tax) kao: „porez čija je porezna
osnovica fizička jedinica nečega i kao • Povratne su u smislu da su namijenjene pokriću, d
takva dokazana kao specifičan, jelimično ili u cjelosti, troška određene usluge/
negativan uticaj na okoliš“ (UN i ost., dobra kao što je na primjer zbrinjavanje otpada,
2012 (4.150)). trošak opskrbe pitkom vodom, pristup resursu i sl.

• Razlikovanje poreza i naknada nije najjasnije u političkoj

realnosti, budući da se korištenje tih izraza u jeziku/tekstu
nacionalnog poreznog zakonodavstva uveliko razlikuje.

• Uspostavljene su definicije za poreze, naknade i takse od

strane međunarodnih organizacija.
 Opravdanje za ekološko oporezivanje u EU

Implementirane i predložene mjere poreza u

• Savremena politika zaštite okoliša treba ostvariti EU
Visina zamijenjenog
ciljeve održivog ekonomskog razvoja, zaštite Zemlja Zamjena poreza
prihoda
ekosistema, očuvanje bioraznolikosti i globalne % od ukupnog prihoda
ekološke ravnoteže, obzirom da je čovjekov Smanjeni porez Povećani porez
poreza
okoliš javno dobro. Porez na dohodak
Ekološki porez, porez 1,9 (ukupna vrijednost
(smanjen porez na
Švedska '90 na potrošnju energije zamjene iznosi oko 2 bil
• Ekološki porezi i sa finansijske strane generišu dohodak od približno
uključujući CO2 i SO2 EUR)
4,3%)
značajan iznos državnih prihoda i utiču na
Španija '95 Porez na dohodak Motorna goriva 0,2
povećanje državnog budžeta.
Porez na dohodak, Porez na električnu 2,5 (iznos je izračunat za
Danska '93,
doprinos na platu, 2000.godinu 340 miliona
• Opravdanje za ekološko oporezivanje ogleda se '95, '98
investment incentives
energiju, vodu, otpad,
EUR)
automobile, CO2 i SO2
kroz koncept dvostruke dividende prema
Porez na dohodak,
kojem se ekološki porezi koriste za smanenje Holandija '96 porez na dobit, Porezi na potrošnju 0,8 (1 bil EUR u 1998.)
drugih distorzivnih poreza na kapital i rad. doprinosi na platu energije i CO2
Ujedinjeno
0,2 (640 mil EUR u '96)
• Evazija ekoloških poreza je znatno niža u Kraljevstvo Doprinosi na platu Deponije
odnosu na ostale poreze kao i njihovi povezani Porez na dohodak,
Finska '97 0,5
doprinosi na platu CO2 i deponije
administrativni troškovi.
Smanjenje naknada za
Italija '99 0,2 (oko 600 mil EUR)
rad CO2
Porezi na potrošnju
Njemačka '99 0,6 (4,3 bil EUR u 1999.)
Doprinosi na i za plate energije
Planira smanjenje
Francuska '99 poreza na rad i Porez na zagađivanje
zaposlenost
Porez na potrošnju
Austrija '99 Doprinosi na platu 4,8 (3,6 bil EUR)
energije i prometa 5
 Kategorije ekoloških poreza koji se primjenjuju u EU

Kategorije ekoloških poreza koji se primjenjuju u

zemljama EU

Porez na zagađenje i
Porez na energente Porez na transport
izvore
Na registraciju i Na pesticide i umjetne
Na mineralna ulja i
korištenje motornih
motorna goriva izvore • Evropska statistika razlikuje tri
vozila
Na pakovanje metala, različite kategorije ekoloških
Benzin, olovni i Na uvoz i prodaju poreza koji se odnose na energiju,
stakla, plastike i
bezolovni motornih vozila transport, zagađenje i resurse.
keramike
Za korištenje cesta i
Dizel Na otpad
autocesta
Na zagađenje zraka (SO2,
Loživo ulje Na buku
CO2, Nox)
Na putnike u avio- Na baterije, gume i
Petrolej
saobraćaju raspoložive kontejnere
Kerozin Na otpadne vode
Na plastične kese
Prirodni plin

Potrošnja električne Na zagađenje vode

energije
Na zagađenje ozona
CO2
6
Na nuklearnu energiju
 Trendovi ekološkog oporezivanja u članicama
EU-28

Ukupni prihodi od ekoloških poreza u EU-28,

• Od 2002. do 2008.godine, prihodi od ekoloških za period 2002-2015.godine (%)
poreza rasli su sporije u odnosu na ukupan 7
ekonomski rast, zbog čega je odnos prihoda od
ekoloških poreza i GDP-a na nivou EU-28 smanjen 6
sa 2,5% na 2,3%.
5
• U 2009.godini, odnos se povećao zbog pada GDP-a.
4
• Nakon 2009.godine, prihodi od ekoloških poreza u
3
odnosu na GDP bili su poprilično stabilni, oko 2,4%
do 2,5%. 2

1
• Prihodi od ekoloških poreza kao udio u ukupnim
prihodima od poreza i socijalnih doprinosa, smanjili 0
su se sa 6,8% na 6,0% u periodu od 2002. do
2008.godine.

• Nakon oporavka u 2009.godini, odnos je ostao % ukupnih prihoda od svih poreza i soc.doprinosa
nepromijenjen posljednjih godina, na nivou od 6,3% - (isključujući soc.doprinose)
6,4%. % GDP-a

7
 Trendovi ekološkog oporezivanja u članicama EU-28

Ekološki porezi prema kategoriji poreza u 2015.godini (% od ukupnih

ekoloških poreza)
100
75
50
25
0
Češka…

Ujedinjen…
EU-28

Portugal
Rumunija

Španija

Latvija
Kipar
Poljska

Mađarska

Austrija

Belgija

Srbija
Slovačka

Slovenija

Island
Norveška
Bugarska

Holandija
Francuska
Estonija

Njemačka

Italija
Grčka

Irska

Danska
Malta
Luksemburg

Švedska

Finska
Litvanija

Hrvatska
Porez na energiju Porez na transport Porez na zagađenje i izvore

• Porezi na energiju (76,5% od ukupnih ekoloških poreza u EU-28) uvijek zauzimaju najveći
udio, a posebno su istaknuti u Češkoj, Litvaniji, Luksemburgu i Rumuniji, gdje čine više od
devet desetina ukupnih prihoda od ekoloških poreza.

• Porezi na transport zauzimaju drugi najvećio udio u ukupnim prihodima od ekoloških poreza
(19,8% od ukupnih ekoloških poreza u EU-28 u 2015.godini). Najveći udio transportnih poreza
u ukupnim ekološkim porezima je u Malti (40,3%) te još veći u Norveškoj (40,6%).

• Porezi na zagađenje i izvore zastupljeni su u veoma malom udjelu, svega 3,6% u ukupnim
prihodima od ekoloških poreza u EU-28. Zemlje sa iznad-prosječnim prihodima od poreza na
zagađenje i izvore (više od 10% ukupnih prihoda od ekoloških poreza) imaju Hrvatska (17,4%) i
Holandija (13,8%).
8
 Pozicioniranje naknada za okoliš u klasifikaciji poreznih
prihoda od ekoloških poreza u EU
Alkohol,
STO ▼
duhan,
(Pod-stavke u
Naziv poreza prema nacionalnoj ekološki
skladu sa DETAI Naziv poreza prema Ekonoms
klasifikaciji i porez
nacionalnom LS ▼ nacionalnoj klasifikaciji ka
• Na primjeru Detaljne liste poreza i klasifikacijom, Detalji (jedan nacionalni jezik)
(na engleskom)
funkcija
na
CUST_BREAKDOWN_LB ▼ imovinu
socijalnih doprinosa prema ESA 2010 kodovi
▼
+ dopisi slova)
nacionalnoj klasifikaciji Hrvatske, TIME►
engleski nazivi kao što su : fees, 1 2 3 4 5 6
POREZI NA PROIZVODNJU I TAXES ON PRODUCTION AND
charges, levy, prevode se i podvode D2 _T
UVOZ IMPORTS
_Z _Z
pod jedinstveno značenje za sve tri D29F _T Porezi na zagađenje Taxes on pollution _Z _Z
pojma, a to su „ Takse i naknade “. Naknada za neopasni Levy for non-hazardous
D29F C01 C P
industrijski otpad industrial waste

• U okviru navedene porezne D29F C02 Naknada za opasni otpad Levy for hazardous waste C P
klasifikacije, naknada za zaštitu Naknada za emisiju u okoliš Levy for CO2 emissions into the
D29F C03 C E
okoliša prevedena je na engleski CO2 environment
pod nazivom Levy on the D29F C04
Naknada za emisiju u okoliš Levy for SO2 emissions into
C P
environment. SO2 the environment
Naknada za emisiju u okoliš Levy for NO2 emissions into the
D29F C05 C P
NO2 environment
Naknada korisnika Levy on the environmental
D29F C06 C P
okoliša user
Naknada za okoliš na motorna Levy on the environment on motor
D29F C07 C T
vozila vehicles

• Naknade za okoliš (Kolona 3.) koje su pozicionirane u okviru Poreza na zagađenje, a

oni opet u okviru kategorije Poreza na proizvodnju i uvoz, predstavljaju zapravo ekolo
ške poreze koje prikuplja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Rep
ublike Hrvatske.

• To potvrđuje i zadnja kolona (Kolona 6.) koja predstavlja pripadajuću kategoriju ekološ 9
kih poreza, prikazanu u kodovima : energija (E), transport (T) te zagađenje i izvori (P).
 Aktuelni značaj i budući izazovi ekološkog oporezivanja

Mogući budući scenariji za EFR

S rednji rok
Prošlost Kratak rok Dugi rok
S trateško
Progres & lekcije Planiranje Vizije za budućnost
razmišljanje

MT
UK
EU Predsjedništva

NL
LV
LU

SK
EL
IT
% ukupnih poreskih prihoda
Mogući scenariji
(EU-27 ponderisani prosjek)
A B C

49.7 51.2 Rad Rad

52.4 49.9

20.2
19.0 22.0 Kapital Kapital
22.0

28.7 28.5 28.9

28.3 Potrošnja Potrošnja
<5%, 10, >10%?
ETS poveznice
6.9 6.7 6.5 6.2
Ekološ ki porezi Ekološki porezi
1995 2000 2005 2010
2014 2015 2016 2017 2020 2030 2050

• Budućnost ekološke porezne reforme i njenih mogućih scenarija, Studijom

• Ekološka porezna/fiskalna reforma se preporučuje
kao sredstvo za podsticanje efikasnosti resursa i
ekonomske tranzicije u EU fiskalnim i budžetskim,
kao i politikama okoliša.
• Reforma se preporučuje u Evropskom
Semestarskom procesu Strategije Evropa 2020, i
eksplicitno u preporukama specifičnim za pojedine
zemlje iz Godišnjeg izvještaja o rastu (AGS), kao i u
7.Akcionom programu zaštite okoliša (EAP).
koju je proveo institut za evropsku politiku zaštite okoliša (IEEP) sa
saradnicima za Evropsku Komisiju, prikazana je u procijenjena tri moguća
scenarija za period 2030. do 2050.godina.
1. Udio poreznih prihoda od ekoloških poreza se smanjuje za 5% tokom
vremena.
2. Porast na gotovo 9-10% ukupnih prihoda ili
3. Povećanje čak iznad 10% pod ambicioznijom i širom primjenom
ekološke porezne reforme (treći scenarij).

10
 Institucionalna struktura u oblasti zaštite okoliša u BiH

BOSNA I HERCEGOVINA

Predsjedništvo Parlamentarna BRČKO DISTRIKT Odjel za

skupština prostorno
planiranje i
imovinsko-
Agencija za Vijeće Agencija za Parlament BD pravne poslove
Sigurnost hrane BiH ministara statistiku BiH Vlada BD
• Ustavom BiH, upravljanje
Ministarstvo
okolišem institucionalizirano u vanjske trgovine i
FEDERACIJA BOSNE REPUBLIKA SRPSKA
okviru organizacijske I HERCEGOVINE ekonomskih
strukture Vlada entiteta. odnosa BiH

Fond za zaštitu okoliša Republičke

Parlament FBiH Parlament RS
• Vlade entiteta imaju FBiH
Vlada FBiH Vlada RS upravne
organizacije:
ministarstva koja se bave Ostale federalne uprave i
pitanjem okoliša i to: upravne organizacije: Ministarstva u Federaciji BiH Ministarstva u RS - Republički
-Federalni zavod za zavod za
Federalno ministarstvo statistiku statistiku
Federalno Federalno Federalno Ministarstvo Ministarstvo za Ministarstvo
okoliša i turizma u ministarstvo ministarstvo ministarstvo zdravlja i prostorno poljoprivrede,
- Republički
-Federalni uređenje, zavod za
Federaciji BiH, Ministarstvo hidrometeorološki zavod
poljoprivrede,v okoliša i zdravstva socijalne
građevinarstvo i
šumarstva i geološka
odoprivrede i
za prostorno uređenje, šumarstva
turizma zaštite ekologiju
vodoprivrede istraživanja
-Zavod za javno zdravstvo
građevinarstvo i ekologiju u FBiH
Republici Srpskoj (RS) i Institut za
-Federalni zavod za javno zdravstvo
Odjeljenje za komunalne pojoprivredu RS
poslove Distrikta Brčko. Međuentitetsko Fond za
-Federalni zavod za tijelo za okoliš zaštitu
(BD). životne Republički
geologiju hidrometeorol
sredine i
energetsku oški zavod RS
• Pod nadležnosti kantonalnih - Federalni Kantonalna Kantonalni Parlament
efikasnost RS
agromediteranski zavod ministarstva Kantonalna Vlada
ministarstava pripadaju niži -Agencija za vode
nivo odgovornosti upravljanja -Agencija za vodno oblasnog riječnog
sliva Save
okolišem u FBiH dok je u RS područje Jadranskog mora
Općine Općine -Agencija za vode
-Agencija za vodno
svedena na opštinski nivo. područje rijeke Save oblasnog riječnog
sliva Trebišnjice
 Institucije u oblasti okoliša na državnom i federalnom nivou

Institucije u oblasti zaštite okoliša na državnom

• U BiH ne postoji državna agencija koja bi se bavila pitanjem okoliša .
nivou
• Vlade Entiteta po pitanju zajedničkih interesa sarađuju kroz Institucija/sektor/odjel
Međuentitetski odbor za životnu sredinu/okoliš. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
BiH (Sektor za prirodne resurse, energetiku i zaštitu
• Obaveze BiH po pitanjima zaštite okoliša koje proizilaze iz okoline/životne sredine)
međunarodnih ugovora i konvencija spadaju u nadležnosti države Agencija za statistiku BiH (Federalni zavod za statistiku
odnosno pod nadležnost Ministarskog vijeća (Ministarstvo vanjske i Republički zavod za statistiku RS)
trgovine i ekonomskih odnosa i Ministarstvo za evropske integracije). Agencija za sigurnost hrane BiH
Međuentitetski odbor za okoliš
Institucije u oblasti zaštite okoliša na nivou
FBiH
• Između institucija nedostaje vertikalna (entitetska / kantonalna/ općinska) i
Institucija/sektor/odjel horizontalna (međuentitetska / međuministarska /međuopćinska) saradnja.
Ministarstvo okoliša i turizma
Ministarstvo prostornog uređenja • Vlasti se često ne mogu nositi s međunarodnim obavezama i brojnim
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva okolinskim sporazumima.
Ministarstvo zdravstva
Savjetodavni odbor za okoliš
• Kompleksna javna uprava dovodi do slabog identificiranja odgovornosti,
Uprava za inspekcijske službe
udvostručavanja zadataka i neefikasnosti.
Fond za zaštitu okoliša FBiH

12
 Praćenje i izvještavanje o stanju okoliša

IZVJEŠTAJI O STANJU OKOLIŠA

• Prvi Pregled stanja okoliša (Environmental
Performance Review - EPR) u Bosni i Hercegovini je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
(Odjel za okolišno izvještavanje) Agencija za statistiku BiH
proveden 2004.godine i objavljen je od strane
Ekonomske komisije UN za Evropu (United Nations
Economic Commission for Europe - UNECE). Federalni Republički
Relevantna
Relevantna Vlada Brčko ministarstva, zavod za zavod za
• Zadnji izvještaj o stanju okoliša u BiH jeste onaj iz ministarstva, institucije
i agencije u Federaciji
distrikta BiH
(Odjeljenja
institucije i agencije statistiku statistiku
u Republici Srpskoj
2012.godine od strane Ministarstva za vanjsku BiH koja se bave nadležna za koja se bave Ostale relevantne
trgovinu i ekonomski razvoj BiH. pitanjima zaštite pitanja zaštite pitanjima zaštite
okoliša i voda okoliša i voda)
institucije i agencije
okoliša i voda
koje vrše praćenje i
Zahtjevi: prikupljaju podatke o
okolišu
• Hidrometeorološki zavodi Transparentna razmjena podataka na svim nivoima
redovno mjere zagađenost Jaka horizontalna i vertikalna komunikacija
Okolišni informacioni sistem je potrebno
zraka u Sarajevu i Banjoj implementirati i mora funkcionirati na svim
Luci, te pripremaju godišnje nivoima
izvještaje, no u BiH ne
postoji dovoljan broj stanica
da bi se utvrdilo stanje
kvaliteta zraka u čitavoj
državi.

• Agencije za vodu (dvije u FBiH i dvije

u RS-u) redovno prate različite
okolinske parametre površinskih voda
i redovno pripremaju izvještaje o
kvalitetu površinskih voda, međutim
to nije slučaj s podzemnim vodama. 13
 Naknade za zaštitu okoliša u Federaciji BiH

• Posebne naknade za okoliš koje se plaćaju pri registraciji

motornih vozila (vrsta prihoda – 722555 i 722556) u iznosu
KM 6.338.962, zauzimaju najveći udio u ukupnim javnim
R Vrsta prihodima od naknada za zaštitu okoliša FBiH (68,96%).
Naziv prihoda
B prihoda
1. Naknada zagađivača okoliša pravnih lica 722551 • Naknade zagađivača zraka su druge naknade sa najvećim
2. Naknada zagađivača okoliša fizičkih lica 722552 udjelom (26,70% ukupnih prihoda od svih naknada) u
ukupnim prihodima od naknada za zaštitu okoliša FBiH (VP-
3. Naknada korisnika okoliša pravnih lica 722553
722551 i 722552).
4. Naknada korisnika okoliša fizičkih lica 722554
5. Posebne naknade za okoliš koje plaćaju pravna 722555
lica pri svakoj registraciji motornih vozila • Naknade za ambalažu i ambalažni otpad te naknade za
električni i elektronski otpad, učestvuju sa udjelom od
6. Posebne naknade za okoliš koje plaćaju fizička 722556 3,61% u ukupnim naknadama za zaštitu okoliša. (VP-722557
lica pri svakoj registraciji motornih vozila i 722558).
7. Posebne naknade za okoliš 722557
• Svega 0,71% čine naknade za plastične kese tregerice (VP-
8. Opšte naknade za okoliš 722558 722551 i 722552).

Ukupni prihodi od naknada za zaštitu okoliša prema vrsti naknada za

period 2011-2016.godina (u hiljadama KM)
24,000
22,000 Naknade za električni i
20,000 elektronski otpad
18,000
Naknade za ambalažu i
16,000
14,000 ambalažni otpad
12,000 Naknade za plastične kese -
10,000 tregerice
8,000 Naknade zagađivača zraka
6,000
4,000
2,000 Posebne naknade koje se
0 plaćaju pri reg.mot.vozila 14
2011 2012 2013 2014 2015 2016
 Trend naknada za zaštitu okoliša u Federaciji
BiH

Ukupni prihodi od naknada za zaštitu okoliša za period • Od 2011. do 2013.godine, imamo rastući
2011-2016.godine (%) trend učešća prihoda od naknada u ukupnim
prihodima Konsolidovane FBiH oko 0,10% u
1.00% 2011.godini do 0,31% u 2013.godini, a time i
rastući trend u odnosu na GDP, od 0,04% u
0.80% 2011.godini i 0,12% u 2013.godini.
0.60%
• Nakon 2013.godine, trend prihoda od
0.40% naknada za zaštitu okoliša kao udio ukupnih
prihoda Konsolidovane FBiH (oko 0,30%-
0.20% 0,32%) je poprilično stabilan dok u odnosu
na GDP ( 0,12%) ostaje nepromijenjen.
0.00%
2011 2012 2013 2014 2015 2016
% ukupnih prihoda Konsolidovane FBiH
% GDP-a FBiH

15
Registar neporeznih prihoda u Bosni i Hercegovini

• Na nivou BiH, „Registar neporeznih prihoda institucija

BiH“ bi trebao da sadrži 205 neporeznih dadžbina koje
domaći i strani privredni subjekti i građani plaćaju
institucijama Bosne i Hercegovine (96 naknada, 103
takse, 4 vlastita prihoda, 1 prihod po osnovu kontrolnih
labaratorijskih analiza i 1 članarina).

• Na nivou Republike Srpske, Ministarstvo finansija RS je

sačinilo dokument „Nacrt registra fiskalnih i parafiskalnih
davanja Republike Srpske“ gdje su navedeni porezni i
neporezni nameti koji se plaćaju u RS-u na svim nivoima
vlasti (6 oblika doprinosa i 344 neporeska odnosno
parafiskalna nameta - 286 naknada, 48 taksi, 8 kazni i 2
članarine).

• Na nivou Federacije BiH, Ministarstvo finansija FBiH je

uradilo „Nacrt Registra taksi i naknada u Federaciji BiH“ u
kome su sadržani neporezni odnosno parafiskalni nameti
na svim nivoima vlasti: federalnom, kantonalnom i
opštinskom. U registru se nalazi 214 neporezna prihoda
koja pravna i fizička lica plaćaju prema institucijama
FBiH u vidu administrativnih taksi i drugih naknada.

16
 Naknade za zaštitu okoliša u Federaciji BiH

• Fond za zaštitu okoliša FBiH je

struktuirana neprofitna javna
ustanova u svojstvu pravnog lica s Prikaz vrsta naknada iz kojih se finansira Fond
pravima, obavezama i
odgovornostima utvrđenim Zakonom
o Fondu i Statutom Fonda.
•Naknade zagađivača
• Osnovan je Zakonom o Fondu za okoliša ostvarene samo

Prihodi po osnovu Zakona o upravljanju

Prihodi po osnovu Zakona o vodama
po osnovi: naknada
zaštitu okoliša FBiH („Službene •Prihodi po

Prihodi prema Zakonu o Fondu

zagađivača zraka i
•Opća vodna osnovu donešenih
novine FBiH“, broj: 33/03), radi kesa tregerica
naknada Pravilnika o :
prikupljanja i distribucije •Naknade korisnika
•ambalaži i
•Posebna ambalažnom
finansijskih sredstava za zaštitu okoliša (još uvijek nije

otpadom
vodna otpadu
donesena zakonska
okoliša na teritoriji Federacije Bosne regulativa za ovu naknada. •upravljanju
otpadom od
i Hercegovine . oblast)
električnih i
elektronskih
•Posebne naknade za proizvoda.
• Osnivač Fonda je Federacija Bosne i okoliš koje se plaćaju
pri svakoj registraciji
Hercegovine, a prava i odgovornosti motornih vozila.
osnivača vrši Vlada Federacije Bosne
i Hercegovine.

17
 Naknade za zaštitu okoliša u Federaciji BiH
• Sredstva Fonda dodjeljuju se pravnim i fizičkim
licima, korisnicima sredstava, radi finansiranja
namjena zaštite okoliša, putem zajmova i
pozajmica, subvencija, podrške, garancija,
darovanja (donacija), na osnovu javnog
konkursa kojeg objavljuje Fond ili na drugi
način propisan Statutom Fonda.

• Fond je dužan pri dodjeli sredstava primjenjivati

načelo da se raspoloživim sredstvima postigne
najveća ukupna korist za okoliš.

• Prilikom procjene zahtjeva za finansiranje

projekata u sklopu Javnog poziva, odnosno
prilikom ocjenjivanja kriterija i mjerila ovih
zahtjeva, Fond se vodi Pravilnikom o mjerilima
za ocjenjivanje zahtjeva za dodjelu sredstava
Fonda, odnosno programa, projekata i sličnih
aktivnosti („Službene novine FBiH“, broj:
74/17).
• Korisnik sredstava dužan je dostaviti
Fondu izvještaje o realizaciji programa
projekta koje provjerava nadležna
služba Fonda te nakon njegove ovjere
daje nalog za plaćanje odobrenih
sredstava koristniku istih.

• Prema Pravilniku, ocjenu provodi Komisija za

stručnu ocjenu prijava koja ocjenjuje prijave
bodovanjem.
18
 Naknade za zaštitu okoliša u Federaciji BiH
Djelatnost i namjena sredstava Fonda
•Sredstva Fonda koriste se za finansiranje
zaštite okoliša, a posebno:
•zaštitu, očuvanje i poboljšanje kvaliteta
zraka, tla, voda i mora, te ublažavanje
klimatskih promjena i zaštitu ozonskog
omotača;
•saniranje, poticanje izbjegavanja
smanjivanja nastajanja otpada;
•iskorištavanje vrijednih svojstava, te obrade
otpada;
•zaštitu i očuvanje biološke i pejzažne
raznovrsnosti;
•provođenje energetskih programa;
•programa razminiravanja;
•unapređivanje i izgradnju infrastrukture za
zaštitu okoliša;
•poboljšanje praćenja i ocjenjivanja stanja
okoliša, te uvođenje sistema upravljanja
okolišem;
•poticanje održivog korištenja prirodnih
dobara;
•poticanje održivih privrednih djelatnosti,
odnosno održivog ekonomskog razvoja;
•poticanje istraživačkih, razvojnih studija,
programa, projekata i drugih aktivnosti,
uključujući i demonstracijske aktivnosti.
Namjena sredstava
• evidentira, procjenjuje, obrađuje i primjenjuje podatke o
sastavanicama i stanju okoliša, s ciljem utvrđivanja
prioritetnih programa zaštite prirode i okoliša,
• informiše javnost o aktivnostima i savjetuje potencijalne
korisnike sredstava,
•priprema i raspisuje javni poziv za finansiranje programa,
i projekata i drugih aktivnosti u području zaštite okoliša,
• provodi postupak odabira projekata, te određuje način
korištenja sredstava,
•sklapa ugovor sa odabranim nosiocima projekata, te im
dodjeljuje finansijska sredstva,
•prati realizaciju projekata, programa i drugih aktivnosti koje
se finansiraju iz sredstava Fonda i efekte ulaganja,
•prati namjensko trošenje dodijeljenih finansijskih sredstava,
•vodi registre obveznika plaćanja naknada,
•obavještava obveznike plaćanja naknada i daje im potrebne
upute za izvještavanje,
•vrši obradu izvještaja obveznika plaćanja naknada,
•izdaje rješenja za naplatu naknada,
•sudjeluje u izradi nacrta prijedloga zakona i drugih propisa
koji uređuju pitanje ostvarenja naknada Fonda,
•brine o stručnoj provedbi propisa koji se odnose na uvjete i
način dodjeljivanja sredstava Fonda, kriterije i mjerila za
ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda, te
način praćenja namjenskog korištenja sredstava,
•prati osiguranje prihoda Fonda, i vrši transfere naknada
prema kantonima u skladu sa Zakonom o Fondu.
Djelatnost Fonda 19
 Naknade za zaštitu okoliša u Federaciji BiH

Posebne naknade koje se plaćaju pri registraciji motornih vozila

• 08.04.2011, Uredbom o posebnim naknadama

za okoliš koje se plaćaju pri registraciji
motornih vozila propisana je naknada za
okoliš koja se plaća pri registraciji motornih
vozila.

• Obveznici plaćanja su pravna i fizička lica

koja su vlasnici ili ovlaštenici prava nad
motornim vozilima.

• Naknada se obračunava i plaća jednom

godišnje prilikom registracije.

• Naknada se raspoređuje na način da 30%

ostaje Fondu, a 70% se distribuira kantonalnim
fondovima za zaštitu okoliša (ukoliko su
uspostavljeni), odnosno budžetima kantona.

20
 Naknade za zaštitu okoliša u Federaciji BiH
Posebne naknade koje se plaćaju pri registraciji motornih vozila
Godina 2011 2012 2013 2014 2015 2016 UKUPNO
Iznos ostvarenih prihoda od
Pos.nak.koje se pl.pri 6.338.962 10.980.688 13.456.168 14.463.477 14.822.517 15.380.452 75.442.264
reg.mot.voz.
Raspodjela 70% prikupljene
4.437.272 7.686.481 9.419.340 10.124.466 10.375.780 10.766.348 52.809.688
naknade

Opis Transfera Ugovoreno Realizovano % Realizacije

1 2 3 4(3/2*100)
Transferi koji se finansiraju
iz pos.nak.koje se pl. pri 9.911.660 9.217.947 93,00%
reg.mot.voz.
Projekti po Odlukama Uprave
1.129.370 1.129.366 100%
Fonda
JP 2012-2 2.730.000 2.712.780 99%
JP 2013 255.000 254.748 100%
JP 2014-2 1.940.000 1.660.934 86%
JP 2015 3.489.040 3.183.871 91%
Projekti po Odlukama Vlade
263.250 263.250 100%
FBiH
JP 2016-1 105.000 12.998 12%

• Iz sredstava prikupljenih od naknada za registraciju motornih

vozila, sufinansirane su aktivnosti 165 projekata u okviru
raspisanih Javnih poziva ( JP 2012-2, JP 2013, JP 2014, JP 2015 i
JP 2016-1 ), Odluka Upravnog odbora Fonda i Projekata po
Odlukama Vlade FBiH.
21
 Naknade za zaštitu okoliša u Federaciji BiH

Posebne naknade koje se plaćaju pri registraciji motornih vozila

Grafički prikaz ukupno prikupljenih prihoda i ostvarenih plasmana po kantonima za posebne

naknade koje se plaćaju pri registraciji motornih vozila za period 01.05.2011.-31.12.2016.godine

16,000,000
14,000,000
12,000,000
10,000,000 UKUPNI PRIHODI
8,000,000
6,000,000
4,000,000
2,000,000
0 UKUPNI PLASMANI
(Ug.vrij.projekata + 70%
raspodjele)

• Kanton Sarajevo (21%) i Tuzlanski kanton (20%) • Najviše prikupljenih

imaju najveća učešća u ukupnim plasmanima, naknada odnosi se na kanton
Posavski i kanton 10 po 2% dok Bosansko- Sarajevo i to KM 16.121.272,
podrinjski 1%. potom Tuzlanski kanton
kanton (KM 14.977.605) dok
se najmanje prikupljenih
naknada odnosi na Bosansko-
podrinjski kanton .
22
 Naknade zagađivača zraka
• Uredba o vrstama naknade i kriterijumima za • Prelazne odredbe Uredbe (član 14.)
obračun naknada za zagađivače zraka stupila je na obavezuju da do momenta uspostave i
snagu 20.10.2011.godine, a Pravilnik o načinu operativnog funkcioniranja Registra
obračunavanja i plaćanja te rokovima obračunavanja zagađivača i zagađivanja u FBiH,
i plaćanja naknada za zagađivače zraka 01.12.2011. obveznici svoje izvještaje o godišnjim
godine. količinama emisija zagađujućih
materija, osim u FMOIT dostavljaju i u
• Obveznici plaćanja naknade su sva pravna lica koja Fond do 30. juna tekuće godine za
uzrokuju zagađivanje zraka, i to zagađivači koji imaju prethodnu godinu obračunskog
u vlasništvu ili koriste pojedinačni izvor emisije SO2 perioda.
i/ili NO2 i/ili čvrstih čestica (prašine) iz pogona i
postrojenja, a u nadležnosti su FMOIT-a za izdavanja
okolišne dozvole, kao i drugi zagađivači zraka iz
kantonalne nadležnosti ukoliko imaju godišnje
emisije u količinama kako je definirano članom 8.
Uredbe

23
 Najznačajniji emiteri zagađujućih materija u FBiH
• Svi značajni zagađivači zraka koji
posjeduju kontrolirane,
Najznačajniji emiteri (preko 10t/qod) sumpor dioksida

•JP ELEKTROPRIVREDA BIH- •JP ELEKTROPRIVREDA •ARCELOR MITTAL d.o.o. stacionarne izvore emisija i

Najznačajniji emiteri (preko 1t/god) čvrstih čestica:

Najznačajniji emiteri (preko 10t/god) azotnog-oksida
Termoelektrana ''Kakanj'' BIH- Termoelektrana Zenica
•JP Elektroprivreda BiH: ''Kakanj'' •JP Elektroprivreda BiH: utvrđene značajne količine
Termoelektrana Tuzla Termoelektrana Tuzla
•JP Elektroprivreda BiH:
•JP ELEKTROPRIVREDA BIH-
emisija sumpor dioksida, azotnog
•ARCELOR MITTAL d.o.o. Zenica Termoelektrana Tuzla
•Sisecam soda d.o.o.Lukavac •ARCELOR MITTAL
Termoelektrana ''Kakanj'' oksida i čvrstih čestica, uvedeni su
•Aluminij d.d. Mostar
•Aluminij d.d. Mostar d.o.o. Zenica
•Sisecam soda d.o.o.Lukavac
u sistem plaćanja naknade za
•Natron-Hayat d.o.o. Maglaj •Sisecam soda
•Unis-Energetika d.o.o.: d.o.o.Lukavac
•Natron-Hayat d.o.o. Maglaj zagađivače zraka.
podružnica Travnik •Tvornica opeke d.o.o. - Nexe
•Natron-Hayat d.o.o. grupa
•Tvornica opeke d.o.o. - Nexe Maglaj
grupa •B.S.I. d.o.o.
•Fabrika cementa Lukavac d.d. • Rješenja za značajne zagađivače
•Unis-Energetika d.o.o.:
•BAGS-Energotehnika d.d. •Fabrika cementa podružnica Travnik zraka (do 15 u FBiH, ovisno o
•I-Crni d.o.o. Lukavac d.d.
•JP Elektroprivreda BiH d.d. - •Tvornica cementa
•B.S.I. d.o.o. godini i količini prijavljenih
•AJCE ALLOY WHEELS d.o.o.
Sarajevo ZD. RMU Kakanj Kakanj d.d. •Eragon d.o.o. godišnjih emisija) čine oko 98%
d.o.o. •KJKP TOPLANE-
•B.S.I. d.o.o. SARAJEVO d.o.o.
•I-CRNI d.o.o. ukupnog iznosa prikupljenih
•FIS d.o.o.
•JP Toplana d.o.o. Banovići •Unis-Energetika d.o.o.; •Rudnik mrkog uglja d.o.o. naknada.
•Komar d.d. podružnica Travnik Banovići
•Prevent leather d.o.o. •I-CRNI d.o.o. •Ingram d.d.
Sarajevo •FEKRY d.o.o. •Tvornica cementa d.d. Kakanj
•Bira d.d. •Aluminij d.d. Mostar •Fekry d.o.o
•JP Elektroprivreda BiH; Rudnik •JP Elektroprivreda BiH •JP Elektropriveda BiH; Rudnici
mrkog uglja Đurdevik d.o.o d.d. - Sarajevo ZD. Kreka; Rudnik Šikulje
•JP Elektroprivreda BiH: Rudnici RMU Kakanj d.o.o. •JP Elektropriveda BiH; Rudnici
Kreka; Rudnik Dubrave Kreka; Rudnik Dubrave
•MANN + HUMMEL BA d.d. •JP Elektropriveda BiH; Rudnici
•Fabrika cementa Lukavac d.d. Kreka; Rudnik Mramor
•Eko toplane d.o.o.
•JP TOPLANA d.o.o. 24
 Naknade za zaštitu okoliša u Federaciji BiH
Pregled ostvarenih prihoda i plasmana od naknada za zagađivača
zraka za period 01.01.2012.-31.12.2016.godine
Godina 2012 2013 2014 2015 2016 UKUPNO
Iznos ostvarenih prihoda od naknada
3.841.470 6.746.773 5.898.407 6.428.851 6.289.498 29.205.000
zagađivača zraka
Raspodjela 70% prikupljene naknade 2.689.029 4.722.741 4.128.885 4.500.196 4.402.649 20.443.500

Opis Transfera Ugovoreno Realizovano % Realizacije

1 3 4 5(4/3*100)
Transferi koji se finansiraju iz prihoda od
8.241.071 7.048.849 85,53%
nakanada zagađivača zraka
Projekti po Odlukama Uprave Fonda 6.941.071 5.824.980 83,92%
JP 2013 1.150.000 1.103.611 95,97%
JP 2014-1 150.000 120.258 80,17%

• Ukupno prikupljeno naknada za zagađivače

zraka od 2012. – 2016.godine iznosi KM
29.205.000, a raspoređeno kantonima u 70%
iznosu KM 20.443.500.

• Ugovoreni projekti koji su finansirani iz izvora

ovih naknada iznose KM 8.241.071, a realizirani
KM 7.048.849 što znači da je 85% ugovorenih, a
realiziranih ugovora.

25
 Naknade za zaštitu okoliša u Federaciji BiH
Grafički prikaz ukupno prikupljenih prihoda i ostvarenih
plasmana po kantonima za naknade zagađivača zraka za
period 01.01.2012.-31.12.2016.godine

16,000,000
14,000,000 UKUPNI
12,000,000 PRIHODI
10,000,000
8,000,000
6,000,000 UKUPNI
4,000,000 PLASMANI
2,000,000 (Rasp.+Proje
0 kti)

• Najviše prikupljenih
naknada za zagađivače zraka
odnosi se na Zeničko-dobojski
kanton (KM 16.604.930) potom
• Ugovoreni projekti u vrijednosti KM 7.211.071 od kojih na Tuzlanski-kanton (KM
korist (benefit) ima cijela Federacija, odnose se na 11.968.374), a najmanji iznos
ugovorene vrijednosti projekata po Odlukama uprave, na Bosansko-podrinjski
Javnom pozivu 2013 i 2014. kanton (KM 3.233).

• Najznačajniji projekti u okviru ovog plasmana od kojeg

benefit ima cijela Federacija jesu projekti sa UNDP-om
(KM 6.841.071) s kojim Fond ima već petogodišnju
26
saradnju na ovim projektima.
 Naknade za zaštitu okoliša u Federaciji BiH

Naknade za plastične kese tregerice

• Uredbom o naknadama za plastične kese tregerice

uvedena je naknada za plastične kese tregerice čija
debljina stijenke ne prelazi 20 mikrona, koja kao takva,
odbačena, onečišćuje okoliš.

• Donošenju same Uredbe je prethodilo istraživanje i

rad Centra civilnih inicijativa na analizi postojećih
modela, njihove primjenjivosti u BiH te izrada
prijedloga samog teksta Uredbe o naknadama za kese
tregerice.
• Obveznici plaćanja
• Procijenjena mjesečna potrošnja plastičnih kesa naknade: trgovci
tregerica u BiH iznosi oko 100 milona što bi na registrovani na području
godišnjem nivou iznosilo oko 1,2 milijarde kesa. FBiH, koji troše za vlastite
potrebe ili stavljaju u
• Razlog usvajanja Uredbe nije prikupljanje sredstava i promet plastične kese
ulaganje u sistem upravljanja otpadom već smanjenje tregerice.
korištenja kesa tregerica u svakodnevnoj upotrebi.

27
 Naknade za zaštitu okoliša u Federaciji BiH
Naknade za plastične kese tregerice

Pregled ostvarenih prihoda i plasmana od naknada za

plastične kese - tregerice za period 02.07.2014.-
31.12.2016.godine

• Poslovne jedinice su vođene kao Godina 2014. 2015. 2016. UKUPNO

zasebni „obveznici“ . Naknade za plastične

290.755 304.648 177.379 772.782
kese - tregerice

Raspodjela 70%
203.528 213.253 124.165 540.947
prikupljene naknade

• U slučaju predmetne Uredbe ovo ima smisla, jer

zagađenje zaista nastaje na mjestu gdje se kesa
plasira te u tom smislu povrat sredstava na
teritoriju kantona iz kojeg je došla uplata ima
svoju svrhu.

28
 Naknade za zaštitu okoliša u Federaciji BiH

Grafički prikaz ukupno prikupljenih prihoda i ostvarenih

plasmana po Kantonima za naknade za plastične kese – tregerice za
period 02.07.2014.-31.12.2016.godine
• Najveći iznos prikupljenih prihoda
180,000 odnosi se na Tuzlanski kanton (KM
160,000 182.182) potom Zeničko-dobojski
140,000 UKUPNI PRIHODI (KM 173.664) i Kanton Sarajevo (KM
120,000
165.403) dok najmanje prikupljenih
100,000
80,000 naknada odnosi se na Kanton 10 u
60,000 UKUPNI iznosu KM 2.549.
40,000 PLASMANI
20,000 (Rasp.+Proj.) • Obzirom da je od prethodno
0
nabrojanih kantona najviše
prikupljenih naknada, identična
situacija je i kod raspodjele 70%
kantonima.

29
 Naknade za zaštitu okoliša u Federaciji BiH
• Problem prijave velikog broja kesa
tregerica prijavljenih kao "kese za
pakovanje refuznih materijala" koje ne
podliježu plaćanju naknada.
• Prema saznanjima Fonda i dostavljenim
izvještajima, postoje trgovine koje su
prijavile stotine hiljada pa čak i miliona
kesa kao ''kese za refuzne materijale'',
dok je poznato da se iste plasiraju na
tržište kao kese koje podliježu plaćanju
naknada.
• Fond je vezano za utvrđene
nepravilnosti redovno izvještava
inspekcijske organe ali se postavlja
pitanje koliko oni zaista mogu učiniti?
• Fond je u toku 2016.godine proslijedio
FMOiT-u prijedlog izmjena i dopuna
predmetne :
1. Uspostava informacionog sistema i
baze podataka upravljanja otpadom.
2. Izmjene i dopune Uredbe u smislu
obuhvatanja svih vrećica debljine do
50 mikrona i prelaska na obračunsku
jedinicu u tonama.
3. Poboljšanje rada inspekcijskih organa
na kontroli provođenja zakonske i
podzakonske regulative upravljanja
otpadom i posebnim kategorijama
otpada.
30
 Analize i zaključci

• Uvođenje i prikupljanje naknada za okoliš • Razlika između poreza i naknada u

zbog svog tradicionalno vrlo malog učešća
u ukupnim javnim prihodima se uglavnom
smatra distorzivnim i nedovoljno finansijski
izdašnim.
• No međutim, praksa Fonda nam pokazuje
da uvođenje ovih destiniranih dadžbina za
okoliš pored svoje teorijske opravdanosti
(internaliziranja eksternih troškova )
oma i ekološku i finansijsku
opravdanost (povećanje javnih prihoda)
a onda se iz tih izvora finansiraju projekti,
programi i aktivnosti zaštite okoliša.
evropskoj praksi nije uvijek dobro
uspostavljena obzirom da se korištenje
tih izraza u jeziku/tekstu nacionalnog
poreznog zakonodavstva uveliko
razlikuje.
• Takvu situaciju imamo i kod Nacionalne
liste poreza (NTLs) za zemlje članice
EU u okviru statističkih podataka koje
objavljuje Eurostat, gdje su u okviru
ekoloških poreza uvrštene i ekološke
naknade i takse.

• Sredstva prikupljena po osnovu Zakona o Fondu se najprije

• Izrada Nacrta Registra je dovela do jasnog
raspodjeljuju 70% (kantonima odnosno budžetima kantona i
identificiranja ogromnog broja naknada i
kantonalnim fondovima za zaštitu okoliša) a ostatak od 30%
taksi na svim nivoima vlasti.
ostaje u Fondu za implementaciju projekata u skladu sa
Strategijom zaštite okoliša.

• Doznačeno KM 73.794.135 (70% sredstava kantonima).

• Međutim, izostaje nadzor nad namjenskim trošenjem ovih 70%

doznačenih sredstava u daljem vertikalnom mehanizmu
nadzora i nadležnosti u segmentu ove problematike na
federalnom, kantonalnom i opštinskom nivou kao i dalji
procenat raspodjele doznačenih sredstava na nivou kantoni-
opštine.
 Preporuke

• Naprednije softversko rješenje u u zadnjoj

fazi izrade Registra .

• Interaktivni Registar automatski povezan sa

Registrom naknada .

• Realizirati Registar taksi naknada FBiH po

uzoru na Registar RH u završnoj fazi izrade
Registra i to u dijelu u kojem će biti izneseni
finansijski podaci o naknadama i taksama
uplaćenim od strane građana i pravnih lica, a
koji će biti prateći dio već uređenog Registra.

• Kako na državnom, tim slijedom i na

entitetskom nivou, osnovati Međuresorne
komisije kao što je to uradila Hrvatska sa
zadatkom analiziranja neporeznih prihoda
evidentiranih u Registru u saradnji sa realnim
sektorom.
 Preporuke
1. Novim Zakonom o zaštiti okoliša precizirati nadležnosti
federalnog i kantonalnog ministarstva okoliša i
turizma u području strategija i finansijskih planova zaštite
okoliša gdje će izrada kantonalnih strategija
konsultovati federalne institucije.

2. Kroz Zakon o Fondu ugraditi članove koji će decidno

regulisati korištenje doznačenih 70% sredstava
kantonima od strane Fonda.

3. Kroz iste članove Zakona o Fondu, ugraditi procentualnu

obavezu daljeg doznačavanja sredstava kantona
pripadajućim općinama.

4. Poseban namjenski transakcijski račun za doznačena

sredstva kantonima i koristiti iste namjenski za
finansiranje programa i projekata zaštite okoliša koji
su u skladu sa strateškim programima zaštite okoliša i
energetske efikasnosti kantona.

5. Obavezno transparentno izvještavanje javnosti o

namjenskom trošenju doznačenih sredstava kao i
planove finansiranja projekata zaštite okoliša.

6. Nadzor nad namjenskim trošenjem doznačenih

sredstava kantonima i općinama staviti pod okrilje
nadležnih organa.
HVALA NA PAŽNJI !!!