Proračun i konstruiranje

mostova prema EN 1998-2

EC8-2 MOSTOVI

Ova norma poziva se i na druge Eurokodove, a osobito na EN

1998-1, kao na primjer, za određivanje seizmičkog djelovanja.
Međutim, zbog posebnosti seizmički otpornih mostova u
odnosu na zgrade i inženjerske konstrukcije, sva ostala
poglavlja ovog dijela Eurokoda 8 nisu direktno povezana s EN
1998-1, iako se mnoge odredbe te bazne norme direktno
primjenjuju.

Ovaj dio EN 1998 sadrži posebne zahtjeve na svojstva, kriterije

kakvoće i pravila primjene koja se rabe pri projektiranju
seizmički otpornih mostova.
EC8-2 MOSTOVI

Kod mostova seizmičko djelovanje najčešće se prihvaća

stupovima, koji se, zbog toga, grade od armiranog betona te
im se pridaje velika pažnja pri proračunu i konstruiranju. Ležaji
su u mnogo primjera značajni dio seizmički otpornih mostova i
stoga ih valja odgovarajuće tretirati. Jednako se tako treba
odnositi prema napravama za seizmičku izolaciju.
EC8-2 MOSTOVI

Mostovi se svrstavaju u razrede prema važnosti, posljedicama

sloma na život ljudi, njihovom udjelu u održavanju prometa,
osobito neposredno nakon potresa i gospodarskim
posljedicama.

N: Razredi mostova prema važnosti daju se DD. Ovom normom

predlažu se tri razreda važnosti:
EC8-2 MOSTOVI

1. Razred važnosti II (srednja važnost) obuhvaća mostove na

cestama i željezničkim prugama, osim onih navedenih u nastavku.
2. Razred važnosti III obuhvaća mostove od velike važnosti za
odvijanje prometa, osobito neposredno nakon potresa, mostove
kojih slom stvara velik broj poteškoća i one kojima je računska
uporaba veća od normalno zahtjevane.
3. Razred važnosti I (niži od srednjeg) obuhvaća mostove:
- koji nisu kritični za promet
- kojima usvojeni premašaj PNCR u 50 godina za računsko
seizmičko djelovanje ili standardni vijek uporabe od 50 godina,
gospodarski nisu opravdani.
Razredi važnosti I, II i III grubo odgovaraju razredima CC1, CC2, i CC3,
definiranih u EN 1990, iz 2002. godine.
EC8-2 MOSTOVI

Razredi važnosti svrstane preko različitih koeficijenata važnosti γI

dani su u EN 1998-1 od 2004. godine [2].

Faktor važnosti γI = 1,0 pridružen seizmičkom djelovanju ima

povratni period dan u EN 1998-1 iz 2004. godine.

N: Faktori važnosti daju se DD. Ovom normom predlaže se za γI

=0,85 za mostove razreda važnosti I i γI = 1,3 za one razreda III.
Zadovoljenje kriterija
- Općenito

Usvajanjem osnovnog zahtjeva: "Do rušenja građevine ne smije

doći", proračunom se pokrivaju i neki drugi kriteriji, kao na
primjer, indirektno minimiziranje oštećenja te osnovni zahtjevi
dani u točki 2.2, a također i kriteriji ovisni o ponašanju mosta
pod seizmičkom situacijom djelovanja. Ponašanje može biti
odabrano u skladu s točkom 2.2.
Zadovoljenje kriterija
- Predviđeno seizmičko ponašanje

Mostove valja proračunati da se ponašaju, pod računskom

seizmičkom situacijom djelovanja, duktilno ili ograničeno
duktilno, u biti elastično, ovisno o seizmičnosti gradilišta,
prilagodljivosti seizmičke izolacije proračunu ili nekim
prisilama koje mogu prevladati. Duktilno ili ograničeno
duktilno ponašanje je karakteristika globalnog odnosa sila-
pomak konstrukcije, shematski prikazan na slici 2.1. (tablica
4.1).
Zadovoljenje kriterija
- Duktilno ponašanje

U područjima umjerene i visoke seizmičnosti, obično se preferira

proračun mostova s duktilnim ponašanjem, zbog
gospodarskog i sigurnosnog gledišta. To se obrazlaže
sposobnošću takvih konstrukcija za disipaciju značajne količine
unesene energije, pod snažnim potresom. Zbog toga potrebno
je predvidjeti konfiguraciju formiranja plastičnih zglobova ili
uporabu izolirajućih naprava u skladu s poglavljem 7.

Mostove s duktilnim ponašanjem valja tako proračunati da

sustav prede u poželjan mehanizam sloma. Kod mostova
plastični zglobovi se obično formiraju u stupovima, edie
dieluiu kao primarni elementi u disipaciii energije.
Zadovoljenje kriterija

Zbog praktičnih razloga, mjesta plastičnih zglobova valja odabrati

tako da budu pristupačni pregledu i popravcima.

Kolnička konstrukcije treba ostati unutar elastičnog ponašanja.

Međutim, oblikovanje plastičnih zglobova dopušta se u
kontinuiranim, fleksijski duktilnim
Zadovoljenje kriterija

Simboli:
q-Faktor ponašanja
lE-Idealno elastično
E-U biti elastično
LD-Ograničeno duktilno
D-Duktilno
Zadovoljenje kriterija

Plastične zglobove nije preporučljivo predviđati u

armiranobetonskim elementima gdje je prisutna uzdužna sila,
bezdimenzijske vrijednosti ηk>0,6.

Ova norma ne sadrži pravila za osiguranje duktilnosti

prednapetih elemenata, pa se predlaže takove nosače zaštititi
od oblikovanja plastičnih zglobova, pod računskom
seizmičkom situacijom djelovanja.

Oblikovanje plastičnih zglobova nije neophodno predviđati u

svim stupovima mosta. Međutim, optimalno je osigurati
simultano plastificiranje kritičnih područja u što većem broju
stupova mosta.
Zadovoljenje kriterija

N: Deformacije mostova, poduprtih isključivo preko jednostavnih

elastomernih ležaja, niske prigušljivosti, su prevladavajući
elastične, pa nije primjereno forsirati duktilno ponašanje.

Dijagram sila-pomak treba pokazivati značajno popuštanje (dio

dijagrama je pretežito horizontalan), a kod poslijednjih pet
ciklusa, opetovanog deformiranja, osigurati poželjnu
histerezu, odnosno značajnu disipaciju energije.

Podupirujući elementi (stupovi, upornjaci), spojeni s kolnikom

preko pomičnih ili fleksibilnih naprava (klizni ležaji ili
fleksibilni elastomerni ležaji) trebaju, općenito, ostati u
elastičnom području deformiranja.
Zadovoljenje kriterija
- Ograničeno duktilno ponašanje

Konstrukcije s ograničenim duktilnim ponašanjem, ne trebaju

sadržavati područja popuštanja, sa značajnom redukcijom
seizmičke krutosti, pod seizmičkom situacijom djelovanja. Kod
karakterističnog dijagrama sila-pomak ne zahtjeva se
postojanje približno horizontalnog poteza koji opisuje
popuštanje. Međutim, otklon od idealno elastičnog ponašanja
osigurava nešto disipacije energija. To je slučaj koji odgovara
faktoru ponašanja q≤1,5.

N: Vrijednosti za q razine 1≤q<1,5, uglavnom se pripisuje

prirodna razlika između računske i vjerojatne čvrstoće, pod
računskom seizmičkom situacijom djelovanja.
Zadovoljenje kriterija
- Ograničeno duktilno ponašanje

Za mostove gdje seizmički odziv može biti dominantan kod

visokih modova (ovješeni mostovi) ili gdje je nepouzdano
armiranje plastičnog zgloba za duktilno ponašanje (velika
uzdužna sila ili niski posmični omjer), predlaže se faktor
ponašanja q=1,0, skladno elastičnom ponašanju.
Zadovoljenje kriterija
- Provjera otpora (nosivosti)

Područje plastičnih zglobova, duktilnih mostova, valja provjeriti

na nosivost pri savijanju, a na poprečne sile, osim u
plastičnom zglobu, i izvan njega, prema kapacitetu nosivosti
(povećanoj nosivosti na savijanje u kritičnom području).

Sve presjeke mostova, predviđenih za ograničeno duktilno

ponašanje, valja provjeriti na odgovarajuću nosivost pod
seizmičkom situacijom djelovanja.
Zadovoljenje kriterija
- Proračun prema kapacitetu nosivosti

Za mostove s duktilnim ponašanjem, proračun prema fleksijskom

kapacitetu nosivosti u području plastičnog zgloba
(Kapacitativni proračun), valja rabiti za osiguranje usvojenog
redosljeda obstanka nosivosti za različite konstrukcijske
elemente.

To osiguranje znači armiranje plastičnog zgloba tako da se

izbjegne krhki slom preko betona.
Zadovoljenje kriterija
- Proračun prema kapacitetu nosivosti

Ovo se postiže proračunom elementa tako da beton ostane u

području elastičnog deformiranja dok naprezanje u čeliku ne
dostigne granicu popuštanja, što je uvjet za duktilno
ponašanje.

Učinak takvog proračuna se postiže preko povećanog momenta

nosivosti u području svih zglobova sadržanih u mehanizmu
sloma sustava.

Za mostove ograničene duktilnosti, primjena kapacitativnog

proračuna nije potrebna.
Zadovoljenje kriterija
- Pripreme za duktilno ponašanje

Armiranjem plastičnih zglobova za odgovarajuću duktilnost

osigurava se potrebna ukupna duktilnost konstrukcije.

Računska vrijednost faktora duktilnosti konstrukcije, odnosno

faktora duktilnosti preko pomaka, pripisuje se sustavu s
jednim stupnjem slobode koji ima elasto-plastični dijagram
sila-pomak, prikazan na slici 2.2. On predstavlja omjer
graničnog pomaka du i onog kada čelik, u vlačnom području,
popušta dy, s obzirom na središte masa, odnosno μd=du/dy.
Zadovoljenje kriterija
- Pripreme za duktilno ponašanje

Kada se rabi ekvivalentna linearna analiza, za računsku silu

popuštanja FRd, na linearnom elastoplastičnom dijagramu
sila-pomak (crtkani dijagram), uzeta je računska vrijednost sile
otpora (nosivosti) sustava. Pomak koji odgovara popuštanju
čelika predstavlja razdjelnicu između elastične i plastične
grane.
Zadovoljenje kriterija
- Pripreme za duktilno ponašanje

Simboli:
A - Računski
B - Elastoplastični

Ukupni dijagram sila-pomak (monotono opterećenje)

Zadovoljenje kriterija
- Pripreme za duktilno ponašanje

Simboli:
A - Monotono
opterećenje
B - Peti ciklus
Ciklusi sila-pomak (armirani beton)
Zadovoljenje kriterija
- Pripreme za duktilno ponašanje

Granični pomak du je definiran kao maksimalni pomak, pri

kojemu se uvjetuje slijedeće:
- nema početnog sloma armature za ovijanje armiranobetonskog
presjeka ili lokalnog izvijanja uzdužne armature u presjeku;
- nema pada sile otpora čelika duktilnog elementa ili nema
premašaja pada od 20% granične nosive sile za duktilni
element

Konstrukcija treba biti sposobna izdržati najmanje 5 punih

ciklusa deformiranja do graničnog pomaka.
Zadovoljenje kriterija
- Lokalna duktilnost u plastičnom zglobu

Globalna duktilnost konstrukcije ovisi o raspoloživoj mjesnoj

duktilnosti u plastičnim zglobovima.

Ova duktilnost može se izraziti faktorom duktilnosti preko

zakrivljenosti poprečnog presjeka: μФ=Фu/Фy
ili faktorom duktilnosti preko rotacije (okretanja) tetive na kraju
gdje se plastični zglob oblikuje:
μθ = θu / θy = 1 + (θu - θy) /θy = 1 + θpu / θy
Zadovoljenje kriterija
- Lokalna duktilnost u plastičnom zglobu

Simboli:
PH - Plastični zglob

Slika 2.4 Rotacija tetive

Zadovoljenje kriterija
- Djelotvorna krutost-Računski seizmički pomak

Kada se rabi ekvivalentna linearna analiza, krutost svakog

elementa treba biti odabrana u skladu s njegovom sekantnom
krutošću, pod maksimalnim izračunanim naprezanjem,
izazvanim računskim seizmičkim djelovanjem. Za elemente s
plastičnim zglobom to odgovara sekantnoj krutosti kod
teoretske točke popuštanja

Za proračun armiranobetonskih duktilnih mostova, osim kod

uporabe jako točne metode za njihovo rješavanje, djelotvornu
fleksijsku krutost valja rabiti u linearnoj analizi, statičkoj ili
dinamičkoj, za proračun seizmičkog djelovanja, koja se
određuje kako slijedi:
Zadovoljenje kriterija
- Djelotvorna krutost-Računski seizmički pomak

- za armiranobetonske stupove, dobivena vrijednost je na osnovi

sekantne krutosti kod teoretske točke popuštanja;

Dijagrami moment-deformacija u plastičnim zglobovima

Lijevo: Odnos moment-rotacija plastičnog zgloba za konstruktivni čelik;
Desno: Odnos mement-zakrivljenost armiranobetonskog presjeka.
Zadovoljenje kriterija
- Djelotvorna krutost-Računski seizmički pomak

Kod proračuna mostova ograničene duktilnosti, mogu se

primjenjivati bilo koji od prethodna dva pravila ili fleksijska
krutost neraspucalog betonskog presjeka za cijelu
konstrukciju.

Duktilne i ograničeno duktilne mostove, valja proračunavati sa

znatnom redukcijom torzijske krutosti armiranobetonskih
kolnika, dobivenu za neraspucali kolnik. Osim kod točnijeg
proračuna, slijedeći dio torzijske krutosti neraspucalog
presjeka može se rabiti:
Zadovoljenje kriterija
- Djelotvorna krutost-Računski seizmički pomak

- za otvorene presjeke ili ploče, torzijsku krutost valja zanemariti;

- za prednapete sandučaste presjeke, uzima se 50% krutosti
neraspucalog presjeka;
- za armiranobetonske sandučaste presjeke, uzima se 30%
krutosti neraspucalog presjeka.

Za duktilne i ograničeno duktilne mostove, pomak dobiven

primjenom analize u skladu s prethodnim, valja pomnožiti
omjerom a/b, gdje je "a" fleksijska krutost elementa rabljena
u analizi, a "b" vrijednost fleksijske krutosti koja odgovara
naprezanju dobivenom analizom.
Zadovoljenje kriterija
- Djelotvorna krutost-Računski seizmički pomak

Ako se linearna seizmička analiza, osnovana na računskom spektru

odziva, u skladu s EN 1998-1, primjeni, računski seizmički
pomak dE treba izraziti pomoću pomaka dEe, kako slijedi:
dE = ± η – μd · dEe
gdje je:
η - korekcijski faktor prigušenja, dan u EN 1998-1, određen preko
koeficijenta

Kada je pomak dEe dobiven linearnom elastičnom analizom, na

osnovi elastičnog spektra odziva, u skladu s EN 1998-1 (q=1,0),
računski pomak dE treba uzeti da je dEe.
Zadovoljenje kriterija
- Povezivanje

Povezivanje podupirućih (stupovi i upornjaci) i poduprtih

(kolnička konstrukcija) elemenata valja biti proračunano za
osiguranje cjelovitosti mosta i izbjegavanje padanja, pod
ekstremnim seizmičkim pomacima.

Osim ako nije drugačije dano u ovoj normi, ležajevi, veze i

naprave za pridržanje, primjenjene za osiguranje cjeline, valja
proračunati po načelu kapacitativnog dimenzioniranja.
Zadovoljenje kriterija
- Povezivanje

Kod projektiranja novih mostova valja predvidjeti duljinu

preklapanja (naljeganja) poduprtih i podupirućih elemenata
kod pokretnih spojeva, u pravilu, za izbjegavanje padanja
poduprtih elemenata.

Kod postojećih mostova, prilikom ojačanja, kao alternativa

dostatnoj duljini naljeganja, valja primjeniti sigurnosne veze
(zatege) između nosača i stupova.
Zadovoljenje kriterija
- Provjera pomaka-detaljiranje

Slobodno pomicanje nosivim elementima valja osigurati, kako bi

se zaštitili od mogućih oštećenja. Slobodni prostor treba
prilagoditi ukupnom računskom pomaku, pod računskom
seizmičkom situacijom dEe, određenog po izrazu:
dEe = dE + dG + ψ2 · dT
(Pomake valja kombinirati s nepovoljnim predznakom)
gdje je:
dE - računski seizmički pomak
dG - pomak od dugotrajnog stalnog ili nazovistalnog djelovanja
(naknadno prednapinjanje, skupljanje i puzanje
armiranobetonskog kolnika)
dT - pomak zbog temperaturnih promjena
ψ2 - kocficijent kombinacije za nazovistalno djelovanje.
Zadovoljenje kriterija
- Provjera pomaka-detaljiranje

Učinke drugog reda valja uzeti u obzir, kada su značajni, pri

proračunu računskog pomaka pod seizmičkom situacijom
djelovanja.

Relativni računski seizmički pomak dE, između dva neovisna

presjeka mosta može biti određen kao drugi korjen iz sume
kvadrata računskih seizmičkih pomaka, izračunanih za svaki
smjer.
Zadovoljenje kriterija
- Provjera pomaka-detaljiranje

Velike udarne sile, nastale kod nepredviđenog sudaranja dvaju

glavnih konstrukcijskih elemenata, valja spriječiti uporabom
duktilnosti/odbojnosti elemenata ili pomoću posebnih naprava
za apsorpciju energije (odbojnici). Takvi elementi trebaju imati
popustljivost najmanje jednaku ukupnom računskom pomaku,
pod seizmičkom kombinacijom djelovanja dEd.

Detaljiranje nekritičnih konstrukcijskih elemenata (pokrov kliznog

čvora, zaštitni zid upornjaka), za koje se očekuje da će biti
oštećeni pod računskom seizmičkom situacijom, treba biti takvo
da se ostvari prognozirani model oštećenja i mogućnost obnove.
Zadovoljenje kriterija
- Provjera pomaka-detaljiranje

Slobodan prostor treba biti prilagođen prihvaćenim dijelovima

računskog seizmičkog pomaka i onih od temperaturnih
promjena, PE i PT, redosljedom, a također za dugotrajne učinke
skupljanja i puzanja, tako da oštećenja, u slučaju
čestih potresa, budu izbjegnuta.
Koncept proračuna

Način uvođenja seizmičkog djelovanja u koncept proračuna

mostova je vrlo važan, jednako i za slučaj niske i srednje
seizmičnosti.

U slučaju niske seizmičnosti, predviđena vrsta ponašanja, pod

seimičkom situacijom djelovanja, treba biti definirana. Ako je
odabrano ograničeno duktilno ponašanje, u biti elastično,
pojednostavnjeni kriteriji mogu se primjenjivati.

Međutim, u slučaju srednje ili visoke seizmičnosti, normalno je

da se odabire duktilno ponašanje. Duktilnost je uvjet za
stvaranje pouzdanog mehanizma sloma ili kod primjene
seizmičke izolacije, naprava za disipaciju seizmičke energije.
Koncept proračuna

Broj podupirućih elemenata (stupovi, upornjaci) koji će

prihvaćati seizmičke sile u uzdužnom i poprečnom smjeru,
treba biti određen.

Općenito, mostovi s kontinuiranom kolničkom konstrukcijom

bolje se ponašaju u seizmičkim uvjetima u odnosu na one s
mnogo razdjelnica.
Koncept proračuna

Optimalno postelastično ponašanje se očekuje kod mostova kod

kojih je moguće, barem približno, istodobno otvaranje
plastičnih zglobova u, što više stupova. Međutim, broj stupova
koji pružaju otpor seizmičkom djelovanju može biti manji od
ukupnog broja stupova. To je slučaj kada se predviđaju klizni i
fleksibilni ležaji između kolnika i nekih stupova, u uzdužnom
smjeru, zbog redukcije naprezanja izazvanog spriječenošću
slobodnog deformiranja kolnika zbog tempetaturnih
promjena, skupljanja i drugih neseizmičkih aktivnosti.
Koncept proračuna

Izjednačenost (balansiranje) valja održavati između nosivosti i

zahtjevane fleksibilnosti horizontalnog podupiranja. Visoka
fleksibilnost reducira veličinu poprečne sile, nastale od
seizmičkog djelovanja, ali povećava pomicanje u čvorovima i
kliznim ležajima, što može voditi velikim učincima drugog
reda.

U slučaju mostova s kontinuiranom kolničkom konstrukcijom i s

poprečno krutim upornjacima i susjenim stupovima (niski stup
do upornjaka) te u slučaju velike razlike susjednih stupova
(premošćenje duboke uvale, strmih obala), preferiraju se
poprečno klizni ležaji ili oni od elastomera na kratkim
stupovima i/ili upornjacima. Time se izbjegava nepovoljna
distribucija poprečnih sila potresa između stupova i
upornjaka.
Koncept proračuna

Simboli:
A - Pogled
B - Tlocrt

Nepovoljna raspodjela poprečnog seizmičkog djelovanja

Koncept proračuna

Odabrana mjesta za disipaciju energije trebaju biti pristupačna,

tako da je moguć pregled i popravak svakog plastičnog zgloba.
Takva mjesta trebaju biti jasno prikazana u odgovarajućoj
dokumentaciji (statički proračun, pregledni nacrti).

Mjesta potencijalnih ili očekivanih oštećenja, tamo gdje

prethodno nisu bila predviđena i ona s poteškoćama pri
obnovi, valja svesti na minimum.

U izvanredno dugim mostovima ili u mostovima koji se protežu

preko nehomogenog tla, broj dilatacijskih mjesta valja
predvidjeti.
Koncept proračuna

Mostovi koji se protežu preko potencijalno aktivnog tektonskog

rasjeda, vjerojatni diskontinuitet zemljivog pomicanja valja
riješiti, odnosno prihvatiti odgovarajućom fleksibilnošću
konstrukcije ili predvidjeti dilatacijske mjesta.

Potencijalnu likvefakciju (razređenje) temeljnog tla valja istražiti

u skladu s EN 1998-5.
Seizmičko djelovanje
- Definicija seizmičkog djelovanja
Općenito

Za opisivanje seizmičkog djelovanja relevantnog potresa, valja

odabrati dostatno složen model, te onaj koji precizno obuhvaća
važnost i svojstva konstrukcije, potrebnih u analizi mosta.

U ovom poglavlju razmatrano je samo širenje podrhtavanja tla

prema konstrukciji, kao i količina seizmičkog djelovanja. Međutim,
zemljotres može prouzročit stalno pomicanje tla nastankom
rasjeda. To pomicanje može rezultirati nametnutim
deformacijama s ozbiljnim posljedicama za konstrukciju. Taj tip
hazarda valja cijeniti preko posebne studije.
Seizmičko djelovanje
- Veličine komponenti
Općenito

Svaku komponentu seizmičkog gibanja valja odrediti pomoću

spektra odziva ili vremenskog zapisa (vidi također EN 1998-1).

Elastični spektar odziva ovisan o tlu

Horizontalna komponenta se određuje kako je dano u EN 1998-1,
ovisno o vrsti tla ispod temelja potpore mosta. Ako više od jedne
vrste tla pripada toj potpori, valja primjeniti točku 3.3 ove norme.
Kada vertikalnu komponentu gibanja tla treba uzeti u obzir prema
točki 4.1, spektralni odziv, ovisan o tlu te komponente, valja uzeti
prema EN 1998-1.
Seizmičko djelovanje
- Veličine komponenti
Učinci bliskog izvora

U slučaju promatranja mjesta, unutar 10 km od poznatog

rasjeda, koji može proizvesti potres snage (magnitude) veće
od 6,5 po Richteru, primjenjuje se specijalni spektar učinka
potresa.

N: Osim ako se DD ne definira drugačije, predlaže se da se rasjed

promatra, kao djelotvoran u seizmičkoj analizi, kada je srednje
godišnje klizanje najmanje 1 mm/godišnje.
Seizmičko djelovanje
- Veličine komponenti
Predstavljanje zapisa kroz vrijeme

Kada se primjenjuje nelinearna analiza preko zapisa kroz vrijeme,

valja rabiti najmanje tri para horizontalnih komponenti
gibanja tla zapisanih kroz vrijeme. Parove valja odabirati
prema upisanom dosegu magnitude, te razmaka izvora i
uređaja za promatranje, koji će definirati računsku seizmičku
djelatnost.

Kada zahtjevani broj parova daje usvojene zapise kretanja tla koji
nisu uporabivi, usvajaju se modificirani zapisi ili se zamjenjuju
manjkavi zapisi gibanja simultanim akcelerogramima.
Seizmičko djelovanje
- Veličine komponenti
Računski spektar za linearnu analizu

Duktilne i ograničeno duktilne konstrukcije proračunavaju se

prema prilagođenoj linearnoj analizi koja primjenjuje
reducirani spektar odziva, nazvan Računski spektar odziva,
kako je to objašnjeno u EN 1998-1.
Analiza
- Modeliranje
Dinamički stupanj slobode

Model mosta i odabrani dinamički stupanj slobode trebaju

predstavljati raspodjelu krutosti i masa, tako da se svi značajni
modovi (oblici) deformiranja i inercijalne sile aktiviraju pod
računskom seizmičkom uzbudom.

Bit će dostatno, u pouzdanom slučaju, rabiti dva odvojena

modela u analizi, jedan za modeliranje odziva u uzdužnom
smjeru mosta, a drugi za poprečni smjer. Primjer kada će biti
potrebno primjenjivati i vertikalnu komponentu seizmičkog
djelovanja, bit će objašnjeno u nastavku ove točke.
Analiza
- Modeliranje
Mase

Valja promatrati stalne mase i nazovistalne vrijednosti masa,

primjereno promjeni djelovanja.

Raspodjela masa provodi se po čvorovima u skladu s odabranim

stupnjem slobode.

Za proračunske potrebe, vrijednosti za stalno djelovanje valja

uzeti kao karakteristične vrijednosti.
Analiza
- Modeliranje
Prigušenje konstrukcije i krutosti elemenata

Kada se rabi spektralna analiza, slijedeće vrijednosti, na osnovi

materijala elementa u kojem se veliki dio deformacijske
energije troši za vrijeme seizmičkog odziva, za ekvivalentni
viskozni omjer ξ, mogu se usvojiti:

Čelik spojen zavarivanjem 0,02

Čelik spojen vijcima 0,04
Armirani beton 0,05
Prednapeti beton 0,02
Analiza
- Modeliranje

U armiranobetonskim kolnicima sastavljenih od montažnih

betonskih greda i ploče, izvedene na gradilištu, kontinuitet
ploče valja uključiti u model seizmičkog proračuna, uzimajući
u obzir njihov ekscentricitet u odnosu na os kolnika i
reduciranu njihovu fleksijsku krutost. Osim krutosti, određene
na osnovi rotacije relevantnog plastičnog zgloba, može se
rabiti veličina za fleksijsku krutost koja iznosi 25% one punog
neraspucalog presjeka.

Značajni učinci teorije drugog reda mogu nastati u vitkim

stupovima mosta, jednako kod lučnih i ovješenih mostova.
Analiza
- Modeliranje
Modeliranje tla

Za globalnu seizmičku analizu sustava, podupiruće elemente

(podupirače koji prenose seizmičko djelovanje od tla na kolnik
treba, općenito, smatrati da su nepomični u odnosu na
temeljno tlo. Učinci međudjelovanja tlo-konstrukcija mogu se
razmatrati u skladu s EN 1998-5, uporabom usvojenog
vlastitog otpora ili usvojene definicije za elastično tlo.
Efekti interakcije tlo-konstrukcija trebaju uvijek biti relevantni za
one stupove gdje, pod seizmičkim djelovanjem, jednog
horizontalnog opterećenja, i danom smjeru na vrhu stupa,
fleksibilnost tla doprinosi više od 20% ukupnoj pomaka na
vrhu stupa.
Analiza
- Modeliranje
Faktor ponašanja u linearnoj analizi

Postupak dan ovim standardom je Linearna analiza pomoću

spektra odziva, gdje je računski spektar dan u EN 1998-1.
Faktor ponašanja dan je za cijelu konstrukciju, a odražava
kapacitet duktilnosti, odnosno kapacitet duktilnih elemenata
pri opiranju, koji mogu doživjeti prihvatljiva oštećenja, ali ne i
slom, pod seizmičkom situacijom djelovanja u
postelastičnom području.
Analiza
- Modeliranje
Faktor ponašanja u linearnoj analizi

Maksimalne vrijednosti faktora ponašanja q koje se mogu rabiti

za dvije horizontalne seizmičke komponente, navedene su u
tablici , ovisno o postelastičnom ponašanju duktilnih
elemenata u kojima se uglavnom realizira disipacija energije.
Ako most ima različite tipove duktilnih elemenata, valja rabiti
faktor ponašanja q koji pdgovara tipu skupine s glavnim
doprinosom seizmičkoj otpornosti.
 Analiza
- Modeliranje
Vrsta duktilnog Ograničeno Duktilno
elementa duktilno ponašanje
ponašanje
Armiranobetonski stupovi:
Vertikalni stupovi-savijanje 1,5 3,5λ(αs)
Kosi stupovi-savijanje 1,2 2,1λ(αs)
Čelični stupovi:
Vertikalni stupovi-savijanje 1,5 3,5
Kosi stupovi-savijanje 1,2 2,0
Stupovi-normalno podupiranje 1,5 2,5
Stupovi-ekscentrično podupiranje 3,5
Upornjaci-čvrsto povezani s kolnikom:
Općenito 1,5 1,5
Locked-in structures (period T<0,03s) 1,0 1,0
Lukovi 1,2 2,0
Maksimalne vrijednosti faktora ponašanja q
Provjera nosivosti
- Općenito

Materija ovog poglavlja primjenjuje se na sustave seizmički

otpornih mostova, proračunanih ekvivalentnom linearnom
metodom, uzimanjem u obzir duktilno ili ograničeno duktilno
ponašanje konstrukcije.

Također, ovo poglavlje može se primjenjivati na mostove s

izolirajućim napravama.
Provjera nosivosti
- 5.2 Gradiva i računske čvrstoće

Armiranobetonske elemente mostova, proračunanih za duktilno

ponašanje (q>1,5), u kojima se oblikuju plastični zglobovi, valja
armirati čelikom razreda C u skladu s EN 1992-1-1, Tablica C1.

Armiranobetonski elementi mostova, proračunani za duktilno

ponašanje, u kojima ne dolazi do formiranja plastičnih zglobova,
zbog posljedica kapacitativnog dimenzioniranja, kao i
armiranobetonski elementi mostova proračunani za ograničeno
duktilno ponašanje (q<1,5), te svi armiranobetonski elementi
mostova s izolirajućim napravama, u skladu s Poglavljem 7, mogu
biti armirani uporabom čelika klase B u skladu s EN 1992-1-1,
Tablica C4.
Provjera nosivosti
- 5.2 Gradiva i računske čvrstoće

Računska nosivost elementa treba biti provjerena prikladnom

metodom u skladu s EN 1998-1.
Provjera nosivosti
- Kapacitativni proračun

Računski učinci kapacitativnog proračuna Fc (Vc, Mc, Nc),

konstrukcije predviđene da se duktilno ponaša, trebaju biti
izračunani analizom zamišljenog plastičnog mehanizma pod:

a) računskom seizmičkom situacijom opterećenja, bez seizmičkog

djelovanja,

b) seizmičkim djelovanjem, relevantne razine, kod kojeg svi

zamišljeni fleksijski zglobovi dostižu moment savijanja, jednak
onom do gornje fraktile fleksijske nosivosti, nazvanog
povećani moment savijanja M0.
Provjera nosivosti
- Kapacitativni proračun

Učinci kapacitativnog proračuna ne smiju biti veći od onih koji

proizlaze iz računske seizmičke situacije (točka 5.5) u smjeru
razmatranja, gdje je seizmičko djelovanje pomnoženo
faktorom ponašanja q, rabljenog u analizi računskog spektra
djelovanja.

Povećani moment savijanja u presjeku proračunava se po izrazu:

M0 = γ0 ·MRd
Provjera nosivosti
- Kapacitativni proračun

gdje je:
γ0 - faktor povećanja
MRd - računski moment nosivosti presjeka, za odabrani smjer i
predznak, koji se dobije na osnovi stvarnih dimenzija i oblika
presjeka, uključujući relevantnu armaturu i svojstva materijala, s
koeficijentom γM za osnovnu situaciju djelovanja. Kod
određivanja momenta MRd, dvoosnog savijanja, treba uzeti u
obzir pod:
a) učinke seizmičke situacije djelovanja, bez seizmičke aktivnosti i
b) samo učinke seizmičkog djelovanja u skladu s računskim
seizmičkim djelovanjem, za odabrani smjer i predznak.
Provjera nosivosti
- Kapacitativni proračun

U slučaju armiranobetonskog presjeka, s armaturom za ovijanje u

skladu s točkom 6.2 i veličinom za bezdimenzijsku silu:
ηk = NEd /(Ac · fck)
koja prekoračuje 0,1, faktor povećanja valja pomnožiti sa
1+2(ηk - 0,1)2,
Provjera nosivosti
- Kapacitativni proračun

gdje je:
NEd - vrijednost uzdužne sile u plastičnom zglobu pod seizmičkom
situacijom djelovanja, pozitivna ako je tlačna
Ac-ukupna površina presjeka
fck-karakteristična čvrstoća betona.
Unutar duljine elementa u kojem se otvara plastični zglob,
povećani moment savijanja u presjeku blizu zgloba ne valja
uzeti veći od relevantnog momenta nosivosti MRd blizu zgloba.
Provjera nosivosti
- Kapacitativni proračun

Simboli:
A-Kolnik
B-Stup
PH-Plastični zglob

Povećani računski moment Mc

unutar duljine elementa s plastičnim zglobom
Provjera nosivosti
- Učinci teorije drugog reda

U linearnoj analizi, može se primjenjivati približna metoda za

određivanje utjecaja učinaka drugog reda na kritične presjeke
(plastični zglobovi), također za uzimanje u obzir cikličko
djelovanje sila potresa za bilo koji smjer, a da ima značajne
nepovoljne učinke.
N: Približne metode za određivanje učinaka drugog reda daju se
DD. Predloženi postupak, za povećanje momenta u plastičnom
zglobu, bit će:
gdje je:
NEd - računska uzdužna sila pod seizmičkom situacijom djelovanja
dEd - relativni poprečni pomak krajeva promatranog duktilnog
elementa, pod seizmičkom situacijom
Provjera nosivosti
- Kombinacija seizmičkog djelovanja s drugim opterećenjima.

Računsku vrijednost Ed, koja predstavlja učinke računske

seizmičke situacije djelovanja, valja odrediti u skladu s EN 1990
i EN 1998-1: Ed=Gk"+"Pk"+"AEd"+"ψ21 · Q1k"+"Q2
Gk - karakteristična vrijednost stalnog djelovanja
Pk - karakteristična vrijednost prednapinjanja, poslije svih gubitaka
AEd - računsko seizmičko djelovanje
Qlk- karakteristična vrijednost pokretnog opterećenja
ψ21 - faktor kombinacije za pokretno opterećenje
Q2 - nazovistalno opterećenje dugog trajanja (np. tlak zemlje,
uzgon, strujanje)
"+"- znači "kombinira se".
Provjera nosivosti
- Provjera nosivosti armiranobetonskog presjeka
Računska nosivost (otpornost)

Kada nosivost presjeka ovisi o učincima više komponenti

djelovanja (np. momenta savijanja, uzdužne sile, jednoosne ili
dvoosne), uvjet za granično stanje nosivosti, dan u ovoj točki,
može biti zadovoljen posebnim razmatranjem učinka,
ekstremne maksimalne ili minimalne vrijednosti, svake
komponente djevanja s istodobnim vrijednostima učinaka
drugih komponenti djelovanja.
Provjera nosivosti
- Provjera nosivosti armiranobetonskog presjeka
Konstrukcije ograničeno duktilne

Uvjet nosivosti presjeka, naprezanog savijanjem, glasi:

Ed<Rd

gdje je:
Ed-računski učinak od seizmičke situacije djelovanja (moment
savijanja),uključujući učinke teorije drugog reda
Rd- računska nosivost presjeka na savijanje u skladu s EN 1992-1-1.
Provjera nosivosti
- Provjera nosivosti armiranobetonskog presjeka
Duktilne konstrukcije
Nosivost na savijenje presjeka u plastičnom zglobu
Slijedeći uvjet valja zadovoljiti:
MEd ≤MRd
gdje je:
MEd - računska vrijednost momenta savijanja, dobivena
proračunom pod seizmičkom kombinacijom djelovanja
MRd - računski moment nosivosti presjeka pri savijanju, dobivenog
u skladu s pravilima Metode graničnih stanja (MGS).
Uzdužna armatura elementa u području plastičnog zgloba, treba
biti konstantna i potpuno učinkovita preko cijele duljine Lh i
nešto preko nje (za Lh)
Provjera nosivosti
- Provjera nosivosti armiranobetonskog presjeka
Duktilne konstrukcije
Otpornost presjeka na savijanje izvan područja plastičnog zgloba

Slijedeći uvjet valja zadovoljiti:

Mc ≤ MRd
gdje je:
Mc - računski moment savijanja, dobiven preko kapaciteta nosivosti u
plastičnom zglobu
MRd - računski moment nosivosti presjeka, dobiven u skladu s EN
1992-1-1,
Provjera nosivosti
- Provjera nosivosti armiranobetonskog presjeka
Duktilne konstrukcije
Posmična nosivost elementa izvan plastičnog zgloba

Provjera nosivosti na poprečne sile provodi se u skladu s EN

1992-1-1, uz dodatna pravila:

a) Računski učinci djelovanja trebaju odgovarati kapacitativnim

vrijednostima u skladu s točkom 5.3.
b) Vrijednosti nosivosti VRd,c, VRd,s i VRd,max, dobivene u skladu s
EN 1992-1-1, valja podijeliti dodatnim faktorom γBd, kao
preventiva od krhkog sloma.
Provjera nosivosti
- Provjera nosivosti armiranobetonskog presjeka
Duktilne konstrukcije
Posmična nosivost elementa izvan plastičnog zgloba

Predlažu se dvije alternative za određivanje γBd :

Alternativa 1: 1≤ γBd = γBd1

Alternativa 2: 1≤ γBd = γBd1
gdje je:
YBd1 - faktor dobiven u skladu s točkom 5.6
VEd - maksimalna poprečna sila u seizmičkoj situaciji djelovanja
Vc,o - računska poprečna sila, dobivena preko kapaciteta nosivosti
u plastičnom zglobu.
Provjera nosivosti
- Armiranobetonski stupovi
Ovijenost betonske jezgre

Duktilno ponašanje tlačnog područja, unutar plastičnog zgloba,

valja osigurati, kada bezdimenzijska uzdužna sila, u plastičnom
zglobu, prekoračuje graničnu vrijednost:
ηk=NEd/(Ac·fck)>0,08,
• što se postiže ovijanjem tlačnog područja.
Provjera nosivosti
- Armiranobetonski stupovi
Ovijenost betonske jezgre

Ovijanje stupova nije potrebno ako je, u graničnim uvjetima,

koeficijent duktilnosti preko zakrivljenosti:
μФ = 13- za duktilne mostove
μФ = 7 - za ograničeno duktilne mostove
dostignut, odnosno ako maksimalna tlačna deformacija betona:
εcu,2 = 0,35% nije prekoračena.

N: Gornji uvjet može se postići u stupovima s pojasima, kada je

dostatna tlačna površina pojasa za iskorištenje tlačnog
područja.
Provjera nosivosti
- Armiranobetonski stupovi
Ovijenost betonske jezgre

U slučaju visokog tlačnog područja, ovijanje se treba protezati

najmanje do visine u kojoj tlačne deformacije prekoračuju
0,5 εcu2

Količina armature za ovijanje definira se preko mehaničkog

koeficijenta armiranja:
ωwd = ρw · fyd/fcd
Provjera nosivosti
- Armiranobetonski stupovi
Ovijenost betonske jezgre

gdje je:
a) U pravokutnim presjecima
Asw - ukupna površina spona u jednom smjeru ovijanja
sL - razmak spona u podužnom smjeru stupa
b - izmjera betonske jezgre okomite na smjer razmatranja, vanjska
mjera
b) U kružnim presjecima
Volumenski koeficijent armiranja ρw spiralne armature, u odnosu na
betonsku jezgru, biti će:
Asp-površina spirale ili kružne spone