Jelena Tadić

 Često neizgovorene ideje ili shvaćanja koja

klijent ima o sebi, drugima, svom osobnom
svijetu
 Omogućuju nastanak automatskih misli
 Moguće ih je otkriti, testirati i mijenjati

 Sastavljena su od pravila, stavova, pretpostavki

 Dijagram koji slikovito prikazuje vezu između
bazičnih vjerovanja, posredujućih vjerovanja i
trenutnih automatskih misli
 Pomaže u organiziranju podataka o klijentu, te
omogućuje terapeutu planiranje terapije i
biranje primjerenih intervencija
 Način izrade dijagrama:
 U početku – popunjava se samo dio dijagrama
 Naredne seanse – provjera postojećih tvrdnji i
nadopunjavanje praznina
 Prezentacija dijagrama – iznošenje šire slike o
problemu klijentu – označene kao hipoteze – provjera
točnosti sadržaja dijagrama s klijentom
 Relevantni podaci iz djetinjstva

Bazično vjerovanje

Kondicionirane pretpostavke/vjerovanja/pravila

Kompenzacijska strategija

Situacija 1 . Situacija 2 . Situacija 3.

Automatska misao Automatska misao Automatska misao

Značenje automatske misli Značenje automatske misli Značenje automatske misli

Emocija Emocija Emocija

Ponašanje Ponašanje Ponašanje

 Situacija 1.
Koja je bila Situacija 2. Situacija 3.
problemna situacija?

Automatske misli Automatska Automatska

Što je klijentu prošlo kroz misao misao
glavu?

Značenje Značenje
Značenje AM-i
automatske misli automatske misli
Što je klijentu značila AM

Emocija
Koje emocije su bile
Emocije Emocije
povezane s AM-i?

Ponašanje Ponašanje Ponašanje

Što je klijent tada napravio
 Relevantni podaci iz djetinjstva
Koja iskustva su doprinijela razvoju i održavanju bazičnih vjerovanja?

Bazično vjerovanje
Koje je središnje vjerovanje o sebi?

Kondicionirane pretpostavke/vjerovanja/pravila
Koja pozitivna pretpostavka joj je pomogla da se suoči s bazičnim vjerovanjima?
Koja je negativna strana te pretpostavke?

Kompenzacijska strategija
Koja ponašanja joj pomažu da se suoči s vjerovanjima?
 Situacija 1. Situacija 3.
Situacija 2.
Razgovor s brucošima Razmišljanje o
Razgovor o
o naprednim matematičkim
zahtjevima kolegija
tečajevima problemima

Automatska misao
Automatske misli Automatska misao
Neću uspjeti to
Oni su pametniji od mene Neću to moći napravit
savladati

Značenje automatske Značenje automatske

Značenje AM-i misli misli
Ja sam neadekvatna Ja sam neadekvatna Ja sam neadekvatna

Emocija Emocije Emocije

Tuga Tuga
Tuga

Ponašanje
Ponašanje
Ponašanje Zatvaranje knjige,
Plač
- Prestanak učenja
 Relevantni podaci iz djetinjstva
Uspoređivala je sebe s bratom i vršnjacima. Majka koja previše kritizira.

Bazično vjerovanje
Ja sam neadekvatna.

Kondicionirane pretpostavke/vjerovanja/pravila
(pozitivna) Ako radim naporno, mogu napraviti dobro.
(negativna) Ako ne napravim najbolje, onda nisam uspjela.

Kompenzacijska strategija
Razvija visoke standarde, radi naporno, pretjerano pripremanje, traži nedostatke
i ispravke, izbjegava traženje pomoći
 Bazično vjerovanje: Ja sam neadekvatna
 Posredujuća vjerovanja:
 1. Stav: Strašno je biti neadekvatan
 2. Pretpostavke:
 Pozitivne – Ako radim vrlo naporno, onda ću to moći
napraviti kako treba

 Negativne – Ako ne radim naporno, neću uspjeti.

- Uvijek trebam dati sve od sebe.
- U svemu što pokušavam moram biti
izvrsna.
 Automatske misli kad je depresivna:
 Ne mogu to napraviti.
 Ovo je preteško.
 Nikad ovo neću naučiti.
 Kompenzacijske strategije - ponašajne strategije koje
je pacijent razvio kako bi se nosio s bolnim bazičnim
vjerovanjem
 Ako ja… (kompenzacijska strategija)…tada moje bazično
vjerovanje možda ne bude točno.
 Ako ja (nije vezano uz kompenzacijsku strategiju)…tada
moje bazično vjerovanje može biti točno.
 Sally:
 Postavljanje visokih standarda za sebe
 Naporan rad
 Previše pripremanja za ispite i izlaganja

 Primjena kompenzacijskih strategija – zaštita od

neuspjeha i pokazivanja nesposobnosti
 Neprovođenje kompenzacijskih strategija – neuspjeh i
pokazivanje nesposobnosti
 Kako nastaje određeni set kompenzacijskih
strategija?
 Okolina u djetinjstvu zajedno s nasljednim
predispozicijama – djeluje na razvijanje
specifičnih vjerovanja i načina suočavanja
 Npr. set kompenzacijskih strategija suprotan od Sally:
 Izbjegavanje teškog rada
 Postavljanje malobrojnih ciljeva
 Premalo pripremanja

 Tijekom terapije – klijent uči prevladati ili

promijeniti vjerovanja i načine suočavanja
ukoliko su disfunkcionalna
 Zaključak:
 Potrebno kontinuirano vrednovanje i dorađivanje
novim podacima
 Terapeut konceptualizaciju pokazuje klijentu –
kako bi lakše razumio vlastite trenutne reakcije
na situacije
 U početku – moguće pokazati samo donji dio
dijagrama
 S klijentom – stalna provjera konceptualizacije –
potvrda, neslaganje ili modifikacija pretpostavki
 Terapeut može identificirati posredujuća i bazična
vjerovanja na nekoliko načina:
1. Prepoznajući vjerovanje izraženo u obliku automatske misli
 T: ’’Što vam je prošlo kroz glavu kada ste dobili rezultate
testa?’’
 K: ‘’Trebala sam to napraviti bolje. Ništa ne mogu napraviti
kako treba.’’
2. Nudeći prvi dio pretpostavke (‘’Što ako’’) i tražeći od klijenta
njeno dovršavanje
 T: ‘’Što ako ne radite najnapornije, onda niste uspjeli?’’
3. Direktno izazivajući pravilo
 T: ‘’Kažete da je za vas važno dobro raditi na volonterskom
poslu...imate li neko pravilo o tome?
 K: ‘’Pretpostavljam da što god radim, moram napraviti jako
dobro.’’
4. Koristeći tehniku silazne strelice
 Terapeut identificira AM, te od klijenta traži značenje te ideje
 (‘’Što ako je to i istina?’’; ‘’Što je u tome loše?’’; ‘’Koji je
najgori dio u …?’’; Što to govori o vama?’’)

 T: ‘’Ako ste loš student, što to govori o vama?’’

 K: ‘’Nisam dovoljno dobra.’’

5. Prepoznajući uobičajene teme u automatskim mislima

 T: ‘’Čini mi se kako u brojnim situacijama pomislite: ‘’Ne mogu
to napraviti.’’ ili ‘’To je preteško.’’ ili ‘’Neću to moći
napraviti.’’ Vjerujete li možda kako ste nekompetentni?
 K: ‘’Da, stvarno vjerujem kako sam neadekvatna.’’
6. Pitajući klijenta koje je njegovo vjerovanje
 T: ‘’Što je vaše vjerovanje glede traženja pomoći?’’
 K: ‘’Traženje pomoći je znak slabosti.’’

7. Pregledavajući klijentov upitnik vjerovanja

 Skala disfunkcionalnih stavova (Weissman i Beck,
1978.)
 Nakon identifikacije posredujućeg vjerovanja
 Pitanja koja si terapeut postavlja:
 Koje je vjerovanje?
 Koliko snažno pacijent u njega vjeruje? (0-100%)
 Ako je snažno, u kojoj mjeri utječe na njegov
život? (Je li posredujuće vjerovanje centralno ili
više periferno)
 Ako je snažno, trebam li na njemu raditi sada? Je
li pacijent spreman raditi na njemu? Koliko je
vjerojatno da će ga u tom trenutku biti u stanju
objektivno vrednovati?
 Nakonidentifikacije vjerovanja - terapeut
educira klijenta o prirodi vjerovanja koristeći
njegovo vjerovanje kao primjer
 Vjerovanja su naučena, a ne urođena te se stoga
mogu mijenjati
 Klijentu je često lakše uvidjeti distorziju i
provjeriti posredujuće vjerovanje – izraženo
u obliku pretpostavke, a ne pravila ili stava
 Korištenje tehnike silazne strelice – kako bi
se odredilo značenje pravila ili stava

 Stav: ‘’Strašno je tražiti pomoć.’’

 Pravilo: ’’Ne smijem tražiti pomoć.’’

 Pretpostavka: ’’Ako tražim pomoć, znači da sam

neadekvatna.’’
 Terapeut nastoji smanjiti ili oslabiti prednosti
disfunkcionalnog vjerovanja, a pojačati i
naglasiti nedostatke

 T: ‘’Koje su prednosti vjerovanja – ako nešto ne

napravite najbolje, onda niste uspjeli?’’
 K: ‘’Tjera me na veći rad.’’
 T: ‘’Koji su nedostaci tog vjerovanja?’’
 K: ‘’Osjećam se jadno ako ne napišem dobro
ispit, vrlo sam nervozna prije izlaganja, nemam
vremena za druge stvari…’’
 Terapeut se pita: ’’Koje bi vjerovanje za
pacijenta bilo funkcionalnije?’’
 Kroz suradnički odnos, koristeći sokratovski
dijalog – konstrukcija alternativnog vjerovanja
Sallyna stara vjerovanja: Funkcionalna vjerovanja:

Ako ne radim dobro kao ostali, Ako ne radim dobro kao drugi,
nisam uspješna. nisam neuspješna, već samo
čovjek.

Ako tražim pomoć, to je znak Ako tražim pomoć kad je trebam,

slabosti. pokazujem dobru sposobnost
rješavanja problema (što je znak
snage)
 Neka se vjerovanja lako mijenjaju, neka uz ulaganje
napora
 Terapeut od klijenta traži procjenu – koliko trenutno
vjeruje u određeno vjerovanje (0-100%) – i određuje je li
potreban daljnji rad
 Stupanj uvjerenja – nije potrebno smanjiti na 0%
 Vjerovanje je uspješno oslabljeno kada je stupanj
uvjerenja manji za oko 30% i kada je pacijent voljan
nastaviti mijenjati svoje disfunkcionalno ponašanje
usprkos zadržavanju ostatka vjerovanja
 Klijent – vodi bilješke o vjerovanjima
 Obrazac sadrži:
 Disfunkcionalno vjerovanje
 Novo – funkcionalno vjerovanje
 Stupanj uvjerenosti u oba vjerovanja (izraženo u
postocima)

 Staro vjerovanje: Ako ne postignem najviše, onda

sam gubitnik. (55%)
 Novo vjerovanje: Potpuni sam gubitnik samo ako sam
neuspješan u svim područjima. (80%)

 Tipična domaća zadaća: Čitanje i svakodnevno

procjenjivanje koliko snažno pacijent vjeruje u oba
vjerovanja
 1. Sokratovski dijalog
 2. Bihevioralni eksperiment
 3. Kognitivni kontinuum
 4. Racionalno-emocionalno igranje uloga
 5. Korištenje drugih kao refereničnih točaka
 6. Ponašanje ‘’kao da’’
 7. Samootkrivanje
 1. Sokratovski dijalog
 Nakon identifikacije općeg vjerovanja, terapeut pomaže
klijentu vrednovati ga u kontekstu specifične situacije
 Staro vjerovanje: ‘’Ako tražim pomoć, neadekvatna
sam.’’ Prije: 90% vjeruje, sada 40% vjeruje
 Novo vjerovanje: ‘’Ako tražim pomoć kad je razumno, to
je znak adekvatnosti.’’ 70% vjeruje

 2. Bihevioralni eksperiment za provjeru vjerovanja

 Terapeut provjerava koliko je klijent voljan provesti
eksperiment
 Razmisliti o praktičnim problemima i mislima koji bi se mogli
javiti
 Napraviti probu ponašanja - povećava vjerojatnost izvedbe
eksperimenta
 Npr. Testiranje vjerovanja: ‘’Ako od drugih tražim pomoć,
podcijenit će me.’’
 3. Kognitivni kontinuum za modifikaciju vjerovanja
 Za mijenjanje automatskih misli i vjerovanja koja reflektiraju
polarizirano mišljenje (sve ili ništa)
 Pomaže klijentu prepoznati sredinu kontinuuma
 K: ‘’Ako nisam superioran student, neuspješan sam.’’

Početni graf
0% Uspjeha 90% 100% Uspjeha

Sally Superioran student

Revidirani graf

0% 10% 50% 75% 90% 100%

Studenti koji ništa Jack Sally Superioran

ne rade student
 4. Racionalno-emocionalno igranje uloga (Stav-kontrastav
tehnika)
 Korisna kad klijent izjavljuje kako intelektualno može vidjeti
da je vjerovanje disfunkcionalno, ali ga emocionalno još
‘’osjeća’’ istinitim
 Terapeut traži od klijenta igranje ‘’emocionalnog’’ dijela svoje
svijesti – koje naglašava disfunkcionalno vjerovanje
 Terapeut – igra ‘’racionalni’’ dio
 Zamjena uloga – omogućuje klijentu verbalizaciju racionalnih
argumenata koje je modelirao terapeut
 Na kraju intervencije – klijent procjenjuje koliko vjeruje u
vjerovanje
 5. Korištenje drugih kao refereničnih točaka u modifikaciji
vjerovanja
 Kada klijenti uvažavaju vjerovanja drugih ljudi, često se
psihološki distanciraju od vlastitih disfunkcionalnih vjerovanja
 Klijenti uviđaju nedosljednost između onoga što vjeruju da je
za njih točno i objektivnijeg vjerovanja što je točno za druge
ljude
 Sally: ‘’Ako ne radim najbolje, neadekvatna sam.’’

 Emmily: ‘’Ako ne radim najbolje, još uvijek sam adekvatna

osoba.’’
 Sally: ‘’Ako ne radim najbolje, ipak sam adekvatna.’’
 Identificiranje nekog drugog tko također ima isto
disfunkcionalno vjerovanje – klijent može vidjeti distorziju u
tuđem vjerovanju i primijeniti to na sebe
 T:’’Da je________(ime prijatelja) bio u takvoj situaciji i

pomislio, što bi mu tada rekao?’’

 Kako bi klijent pokušao uvjeriti drugu osobu kako je vjerovanje

koje oboje dijele loše za tu osobu
 Igranje uloga

 Klijent se distancira od vjerovanja koristeći svoju vlastitu

djecu kao refereničnu točku, ili mogu zamišljati da imaju
djecu
 T: ‘’Zamislite da imate kćer koja ide u 5.razred, dolazi kući
uznemirena jer je dobila 3, a ne 5. Biste li htjeli da misli
kako je neuspješna?’’
 6. Ponašanje ‘’kao da’’
 Promjene u ponašanju često vode do promjena u vjerovanju
 Jednom kad klijent počne mijenjati svoje ponašanje –
vjerovanje će postati oslabljeno (što olakšava primjenu novog
ponašanja, što slabi staro vjerovanje …)
 K: ’’Tražiti pomoć je znak slabosti.’’

 T: ‘’Što bi se dogodilo kada biste vjerovali da je dobro tražiti

pomoć?’’… ‘’Jeste li spremni ovaj tjedan se ponašati kao da

vjerujete da je dobro tražiti pomoć?’’

 7. Korištenje samootkrivanja za mijenjanje vjerovanja

 Primjereno i razumno samootkrivanje od strane terapeuta –
može pomoći klijentima da svoje probleme ili vjerovanja
promatraju na drugačiji način
 Mora biti relevantno i istinito