ŠESTOJANUARSKA DIKTATURA

Pojam Šestosiječanjska diktatura (odnosi se na monarhističku diktaturu koju je 6. siječnja 1929.

godine u Kraljevini SHS uveo kralj Aleksandar I. Karađorđević. Ukinut je Vidovdanski ustav,
raspuštena je Narodna skupština, zabranjen rad svih političkih stranaka, sindikata itd,
zabranjeni politički skupovi, uvedena stroga cenzura.
UVOĐENJE POLITIKE
 Iskoristivši ubojstvo Stjepana Radića u atentatu u beogradskoj
Narodnoj skupštini i blokadu rada Narodne skupštine (parlamenta) koja
je uslijedila, kralj u proglasu objavljenom 6. siječnja 1929. godine
proklamira da su "ti žalosni razdori i događaji (...) pokolebali kod
Naroda veru u korisnost te ustanove" te da zato između kralja i naroda
"ne može i ne sme biti više posrednika". Ukida Vidovdanski ustav i
osobno preuzima svu vlast. Za predsjednika vlade imenuje generala
Petra Živkovića. Također su na neke druge civilne dužnosti, osobito u
Hrvatskoj i Makedoniji, dovedene vojne osobe.
PROGON POLITIČKIH PROTIVNIKA
 Osnovan je posebni Sud za zaštitu države, koji prijekim postupkom
sudi političkim protivnicima. Osobito se progone ilegalne radikalne
skupine i organizacije kao što su hrvatski i makedonski nacionalisti,
albanski i crnogorski separatisti, te komunisti (protiv kojih je već 1920.
godine bila donesena Obznana). Pojačan je policijski teror:
premlaćivanja, mučenja, ubojstva. Na ulici je u Zagrebu ubijen hrvatski
povjesničar prof. dr. Milan Šufflay, što je dovelo do međunarodne
peticije koju su potpisali i Albert Einstein i Heinrich Mann.
IDEOLOGIJA INTEGRALNOG JUGOSLOVENSTVA

 Proklamirana je ideologija integralnog jugoslavenstva. Ime

države promijenjeno je 3. listopada 1929. godine u Kraljevina
Jugoslavija. Zemlja je administrativno podijeljena u devet
banovina koje ne slijede povijesne granice, sa izričitim ciljem
razbijanja povijesnih pokrajina. Zabranjeni su svi nacionalni
amblemi (zastave, grbovi, himne i ini) i rad svih "plemenskih"
(nacionalnih) organizacija. (Zabranjena je i ORJUNA, zbog
njezine omraženosti, ali su preuzeti njezina ideologija i
metode.) Djelovale su jedino režimske organizacije, formalno
jugoslavenske.
 SNAGE PODRŠKE DIKTATURI
 Kralj se u uvođenju diktature oslanjao na vojne vrhove i žandarmeriju
(koja je dio vojske), poslušnu državnu upravu, skupinu srpskih
političara vezanih uz dvor i na predstavnike krupnog kapitala kojima je
u interesu "mir i red" u zemlji. Podršku dobiva u Sloveniji od slovenskih
liberala, kao i od Antona Korošca, predsjednika Slovenske ljudske
stranke (SLS), koji ulazi u vladu generala Petra Živkovića. Kasnije
međutim (1933. godine) Korošec i skupina vođa SLS bivaju internirani
na Hvaru.
U vladu generala Petra Živkovića ušla su i petorica Hrvata,
predstavnici
krupnog kapitala, politički protivnici HSS-a, od kojih trojica drže
ključne gospodarske resore: Slavko Švrljuga, predsjednik
Zagrebačke burze i potpredsjednik Udruženja hrvatskih industrijalaca,
postaje ministar financija; dr. Želimir Mažuranić, pravni zastupnih velikih
poduzeća, ministar je trgovine i industrije; prof. dr. Oto Frangeš, prije
Prvoga svjetskog rata član bosanske vlade, ministar je poljoprivrede.
JAČANJE OTPORA
 Godine 1931. kralj odustaje od otvorene osobne diktature, ali stvarno se ništa nije promijenilo.
Donesen je Oktroirani ustav i provedeni formalni parlamentarni izbori na kojima se pojavila samo
jedna stranka, režimska Jugoslavenska radikalna zajednica (JRZ).

 Diktatura je imala vrlo usku socijalnu i političku bazu, a ekonomski je bila neuspješna. Iste godine
kad je diktatura uvedena izbija u svijetu velika ekonomska kriza, koja pogađa i Jugoslaviju.
Diktatura ekonomski pogoduje samo krupnim kapitalistima, osobito financijskoj oligarhiji.
Ideologija uništenja "plemenskih" razlika izazvala je kod svih naroda suprotan učinak. Mnogi koji
su je u početku podržali odstupaju, a oni koji su se pasivizirali počinju pružati aktivni otpor.

 Seljačko-demokratska koalicija početkom studenoga 1932. godine objavljuje tzv. Zagrebačke

punktacije, koje potpisuju i Ante Trumbić i Mile Budak. Zbog te je rezolucije Maček osuđen na 3
godine robije.

 Srbijanska oporba (Demokratska stranka, Savez zemljoradnika) mijenja svoja politička

opredjeljenja i prihvaća suradnju sa Seljačko-demokratskom koalicijom i federalizam kao način
rješavanja nacionalnog pitanja u Jugoslaviji.

 Kraj diktature