11.

Porodično
zdravstveno vaspitanje
Emir Fazlibegović
Ermin Hadžić
Primarna zdravstvena zaštita (Dom
zdravlja)
Primary health care is
"essential health care based on practical, scientifically sound and socially
acceptable methods and technology made universally accessible to
individuals and families in the community through their full participation
and at a cost that the community and the country can afford to maintain
at every stage of their development in the spirit of self-determination“

(Alma Ata international conference definition)

PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
Izvanbolnička zdravstvena zaštita u temeljnom opsegu
- unapređenje i očuvanje zdravlja, sprečavanje i
suzbijanje bolesti te liječenje i rehabilitacija oboljelih i
onesposobljenih.

Uključuje i
- izdavanje recepata za lijekove
- izdavanje dokumenata - potvrdnica povezanih s
ostvarivanjem prava na novčane naknade, invaliditet,
nesposobnost za rad itd.

Ključ je za ulaz u ostale dijelove zdravstvenoga sistema

- specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita
- stacionarna zdravstvena zaštita
Zdravstvena zaštita obavlja se na tri nivoa

 Primarna

 Sekundarna

 Tercijarna
 Higijensko-epidemiološka zaštita

Opća medicina

Školska medicina

 PRIMARNA Primarna zaštita žena i djece

Hitna medicinska pomoć

Medicina rada

Zubozdravstvena zaštita

Ljekarska djelatnost
 SEKUNDARNA - specijalističko-konzilijarna
- bolnička zdravstvena
zaštita

- najsloženiji oblici z.zaštite iz

TERCIJARNA specijalističkih djelatnosti
- naučno-istraživački rad
- izvođenje nastave na

fakultetima zdravstvenog
smjera
NAČELA PRIMARNE ZDRAVSTVENE
ZAŠTITE

 SVEOBUHVATNOST

 KONTINUIRANOST

 DOSTUPNOST

 CJELOVIT PRISTUP
 SVEOBUHVATNOST

uključuje odgovarajuće mjere

zdravstvene zaštite svih građana u
skladu sa zakonom
 KONTINUIRANOST

organizacija neprekidne zdravstvene zaštite stanovništva u svim životnim

dobima
 DOSTUPNOST

raspored zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika na području BiH koji

omogućavaju građanima podjednake uvjete zdravstvene zaštite
 NAČELO CJELOVITOG PRISTUPA

slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije s ciljem

- prevencije bolesti i unapređenja zdravlja
- liječenja i rehabilitacije do nivoa radne
osposobljenosti
MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

1. Zaštita od
ekoloških činitelja
štetnih po zdravlje

Uključuje sve
mjere za očuvanje,
unapređenje i
poboljšanje
zdravstvenih
uvjeta čovjekove
okoline i
higijenskih uslova
za život i rad
2. Provođenje zdravstvenog odgoja i
prosvjećivanja s ciljem podizanja duševne i
tjelesne sposobnosti građana
3. Otkrivanje i otklanjanje uzroka oboljenja odnosno
sprečavanje i suzbijanje bolesti i povrede te njihovih
posljedica

4. Mjere i aktivnosti za sprečavanje, rano otkrivanje i

suzbijanje zaraznih, kroničnih, masovnih nezaraznih i
malignih bolesti
5. Liječenje i rehabilitacija oboljelih, tjelesno i duševno
oštećenih i povrijeđenih osoba

6. Mjere posebnog zdravstvenog nadzora nad stanovništvom

starijim od 65 godina i žrtvama rata
7. Osiguravanje cjelovite (preventivne,
kurativne i rehabilitacijske) zdravstvene
zaštite djece i omladine te zaštite žena
u vezi s planiranjem porodice,
trudnoćom, porođajem i majčinstvom
8. Opskrba lijekovima i drugim medicinskim sredstvima za zdravstvenu
zaštitu

9. Pregled umrlih
ORGANIZIRANJE I PROVOĐENJE PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

PZZ OBUHVAĆA:

1. - Podizanje i održavanje psihofizičke i radne

sposobnosti radnika, učenika i studenata,
omladine, sportaša, stanovništva starijeg od
65 godina, invalida i drugih osoba,
- Provođenje mjera zdravstvene zaštite i brigu
o njihovom zdravstvenom stanju,
- Unapređenje zdravlja,
- Ocjenu sposobnosti za školovanje i rad
2. Provođenje preventivnih i
higijenskoepidemioloških mjera zdravstvene
zaštite
3. Mjere zdravstvene zaštite djece predškolskog
uzrasta, brigu o njihovom zdravstvenom stanju i
unapređenju zdravlja učešćem u podizanju
njihove psihofizičke sposobnosti
4. Brigu o zdravstvenoj zaštiti žena za vrijeme
trudnoće, porođaja i nakon porođaja te o
drugim zdravstvenim potrebama žene
5. Mjere zdravstvene zaštite osoba sa
smetnjama u razvoju

6. Ukazivanje na nepovoljan utjecaj okoline na

zdravstveno stanje i radnu sposobnost
djelatnika i drugih građana

7. Hitnu medicinsku pomoć

8. Liječenje u ordinaciji, odnosno u stanu

osiguranika
9. Kurativne i rehabilitacijske mjere

10. Mjere prevencije, liječenja i saniranja

usta i zubi

11. Opskrbu lijekovima i drugim sredstvima

za liječenje
12. Upućivanje pacijenata na
specijalističko-konzilijarne
preglede te na bolničko i
drugo liječenje

13. Koordiniranje i provođenje

nužnih dijagnostičkih i
terapeutskih postupaka
 U RADU PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE SUDJELUJU:

 Doktor medicine, specijalist opće medicine, pedijatar,

specijalist ginekologije, školske medicine, epidemiologije,
ekologije i socijalne medicine

 Medicinska sestra / zdravstveni tehničar

 Doktor stomatologije

 Magistar farmacije

 Drugi stručnjaci: psiholog, logoped, socijalni radnik i dr.

ZDRAVSTVENE USTANOVE NA PRIMARNOJ RAZINI

 DOM ZDRAVLJA

 USTANOVA ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ

 USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU NJEGU U KUĆI

 APOTEKE

 USTANOVA ZA PALIJATIVNU SKRB

DEKLARACIJA IZ ALMA ATE
( WHO, Geneva 1988: From Alma Ata to the year 2000 - Reflections at the
midpoint )

Svjetska konferencija u Alma Ati 1978.

godine

Prihvaćena Deklaracija o ciljevima zdravlja

do kraja stoljeća i primarnoj zdravstvenoj
zaštiti kao glavnom društvenom mehanizmu
za postizanje tih ciljeva
 10 NAČELA DEKLARACIJE
1. Zdravlje je osnovno ljudsko pravo; postizanje najvišeg nivoa
zdravlja najvažniji je svjetski društveni cilj

2. Nejednakost u zdravstvenom stanju ljudi između razvijenih

zemalja i zemalja u razvoju, kao i unutar država,
neprihvatljiva je

3. Ekonomski i drušveni razvoj od bitne je važnosti za potpuno

postizanje zdravlja za sve. Unapređenje i zaštita zdravlja
prijeko su potrebni za trajan ekonomski i društveni razvitak i
pridonose boljoj kvaliteti življenja i miru u svijetu.

4. Pravo i dužnost ljudi jest učestvovati u planiranju i

provođenju vlastite zdravstvene zaštite
 10 NAČELA DEKLARACIJE - nastavak
5. Vlade su odgovorne za zdravlje svojeg naroda.
- Glavni društveni cilj trebao bi biti da do
2000. godine svi narodi svijeta dosegnu takav
nivo zdravlja koji bi im omogućio društveno i
ekonomski plodotvoran život.

- Primarna zdravstvena zaštita ključ je za

postizanje ovog cilja.
6. Definicija primarne zdravstvene zaštite

7. Primarna zdravstvena zaštita:

- proizlazi i razvija se iz gospodarskih uvjeta te

društveno-kulturalnih i političkih uslova zemlje i
njezinih zajednica

- pruža promotivne, preventivne, kurativne i

rehabilitacijske usluge

- minimalno uključuje edukaciju iz rasprostranjenih

zdravstvenih problema i metoda sprječavanja i
nadzora istih
7. Primarna zdravstvena zaštita nastavak

 uključuje zdravstveni i druge povezane sektore

 potiče uključivanje pojedinca na sudjelovanje u

PZZ-u

 održava se sistemom upućivanja i daje prednost

najugroženijima

 oslanja se na zdravstvene radnike obučene za

timski rad i odgovor na zdravstvene potrebe
8. Vlade bi trebale formirati nacionalne
strategije da bi pokrenuli i podržali PZZ

9. Da bi garantovale PZZ za svakoga, sve bi

zemlje trebale surađivati u duhu zajedništva

10. Umjesto na naoružanje i svjetske ratove,

resurse bi trebalo prenamijeniti u korist
zdravstva
 PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U VELIKOJ BRITANIJI
(European observatory on health systems and policies: Health care outside hospital )
 Financiranje preko općih
nacionalnih poreza (dodatno
osiguranje preko poslodavca)

 Odijeljenijavni i privatni sektor

zdravstvene zaštite

( National health service ):

zdravstvena zaštita dostupna
svima, besplatna.
Naplaćuju se samo usluge
oftalmologa i stomatologa te
propisivanje recepata
Pacijenti biraju liječnika opće prakse prema
mjestu stanovanja

 Za posjet specijalisti potrebna uputnica GP-a

 LISTE ČEKANJA:
- max. 18 sedmica za bolnički tretman s uputnicom
porodičnog liječnika
- 24 h za posjet specijalistu iz područja PZZ i 48 h
za posjet GP-u
- 13 sedmica za pregled specijalista za izvanbolničkog
pacijenta
- max. 6 mjeseci za elektivne zahvate
 “Sestre praktičari” servisiraju:
- pacijente s manjim zdravstvenim tegobama
- propisuju sve lijekove, osim tzv.kontroliranih lijekova

 “Walk-in centri” ( med.sestre ):

- za pacijente s kompliciranim kroničnim bolestima

 NATIONAL INSTITUTE FOR CLINICAL EXCELLENCE – istraživanja i

preporuke, guidelines-i

 Novčane nagrade za pruženu visoko kvalitetnu uslugu

 Izvan radnog vremena pacijentima dostupne: hitna pomoć, walk-in

centri, ‘jedinice za manje ozljede’, hotline telefoni i internet stranice
 ALTERNATIVNA MEDICINA dostupna u većini ordinacija opće prakse, ali
nije pokrivena osiguranjem: homeopatija, akupunktura, osteopatija,
kiropraktika

 SKRINING PROGRAMI :
Ca dojke – žene>50 godina
Ca cervix-a – žene 25-64 godine
Infekcija klamidijom (oportunistički) – žene<24 godine
Ca colona – muškarci 60-69 godine

 Hitna kontracepcija dostupna u licenciranim ljekarnama

 Centralizirana elektronička baza podataka sa svim medicinskim kartonima

PRIVATNI SEKTOR
PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U NORVEŠKOJ
( Health systems in transition )
 1984. god utemeljeni su gradski odbori
koji su odgovorni za financiranje i
provođenje primarne zdravstvene zaštite
uz financijsku potporu države

 PZZ se provodi prema ovim zakonima :

- Act of health service (1982)
- Act on the protection of children (1992)
- Act on social services (1991)

 Lokalna uprava promovira zdravlje i zdravi

život, osigurava zdravlje cjelokupnog
društva i štiti od ekoloških utjecaja štetnih
po zdravlje, promiče zdravstveno
obrazovanje
 Od 1997. proveden je GP-program, gdje svaki građanin ima pravo na
liječnika opće prakse koji mu je dodijeljen prema listi pacijenata;
Pacijenti koji ne žele sudjelovati plaćaju veće naknade pri posjeti
liječniku

 Od 2001. uveden je novi sistem PZZ:

- pacijenti biraju liječnika opće prakse

- pacijenti odlučuju o participaciji

- dva puta godišnje postoji mogućnost promjene GP-a

- pacijent ima pravo na drugo mišljenje od drugog GP-a

Učinkovitost primarne zdravstvene zaštite
 U RH PZZ rješava u prosjeku < 50%
zdravstvenih problema.

 U razvijenim zemljama Europe PZZ rješava

najmanje 75% zdravstvenih problema,

 Velika Britanija 84 %
Zdravstveno vaspitanje svih
populacionih grupa
ZV novorođenčadi i beba
ZV predškolskog uzrasta
ZV djece u osnovnim školama
ZV djece u srednjim školama
ZV studenata
ZV odraslih
 Humani odnosi među polovima
 Polno vaspitanje počinje još u najranijem djetinjstvu kada
dijete osjeća ljubav majke i oca te bližih članova domačinstva.
Sva pažnja, briga, nježnost, toplina kojom se dijete okružuje
se ugrađuje u ličnost djeteta što je od velikog značaja za
buduće polno vaspitanje.
 Kad dijete počinje da hoda, govori i saznaje dolazi do učenja
oponašanjem roditelja i starije djece ukoliko ih ima u
okruženju.
 Od 2-7g djecu treba obavijestiti o razlikama između polova,
kako se rodilo i kako začelo.
 Detaljnijeo polnim razlikama djeca treba da uče u I,II i III
razredu osnovne škole. Ove informacije djeca rado primaju i
pokazuju radoznalost o svijetu koji ih okružuje bez stida.
Humani odnosi među polovima 1
 Početak predpuberteta o polnom vaspitanju treba uključiti
roditelje, patronažne sestre, učitelje i babice.
 Od IV razreda počinje period polnog sazrijevanja ili pubertet (od
10.-14. kod djevojčica,a od 12.-16. kod dječaka)uz značajan
tjelesni razvoj u mladiće i djevojke.
 ZVu ovom dobu je od neprocijenjivog značaja i ima zadatak da
obavijesti mlade o svim promjenama koje u njima nastaju.
 Pored razvoja genitalija razvija se razum, mobiliše inteligencija,
stavlja u pokret mašta, javlja se potreba za pažnjom.
Humani odnosi među polovima 2
 Dotadašnji nagonski automatizam treba da se preobražava u
svijest sa osjećajem dužnosti i odgovornosti.
 Emotivni život i osjećajnost ulaze u fazu osobite aktivnosti, ali
teško nalaze riješenje.
 Jedinka u pubertetu se osjeća kao posebna ličnost.
 Dominira nestabilnost pažnje, a počinje interesovanje za
suprotni pol.
 Polni nagon, erogeni nadražaji i nagonski podsticaji dovode do
više duševne aktivnosti koja dovodi do zasnivanja ljubavi kao
najvišeg izražaja ljudske seksualnosti.
Humani odnosi među polovima 3
O svim ovim problemima sazrijevanja mlade treba
upoznati i usmjeriti ih da sve ove napetosti i frustracije
riješavaju aktivnostima u sportu, fizičkom i psihičkom
radu, aktivnim životom.
 Javljase prva ejakulacija-polucija u snu i problem
samozadovoljavanja onanijom / masturbacijom koju
treba izbjegavati zbog mogučih psihičkih posljedica.
 Prerani polni odnosi, trudnoća maloljetnika, venerične
bolesti, uživanje opojnih droga, pušenje, narkomanija
se javljaju u ovom periodu.
Planiranje porodice i kontracepcija
 Proces polnog vaspitanja ne završava sa stupanjem u bra
 Ljubav je veliki trud, znanje i vještina. (Erih From)
 Bračni partneri moraju da jedno drugom pomognu u
prilagođavanju i složenom usaglašavanju.
 Neznanje dovodi do preranog prekida braka, što ima teške
posljedice pogotovo ukoliko imaju djecu.
 Stupanje u brak je velika odgovornost i zato se savjetuje brak
iz ljubavi uz maksimalno postojanje prijateljstva i odgovornosti
pogotovo u planiranju porodice.
 Kontraceptivna sredstva omogućuju kontrolu trudnoće po želji
partnera.
 Kontraceptivna sredstva
 Hormonske tablete spriječavaju sazrijevanje i izbacivanje jajne ćelije iz
jajnika čime se onemogučava začeće.
 Dijafragma je poluloptasta kapica od tanke gume ili plastike koja se stavlja
u vaginu prije snošaja. Uz dijafragmu se obično stavlja i odgovarajuća pasta
koja smanjuje pokretljivost spermatozoida.
 Spirala je mehaničko sredstvo koje se plasira u matericu i štiti od začeća.
 Perzervativ-kondom od tanke gume kojeg koriste muškarci prije polnog
snošaja.
 Hemijska sredstva u vidu pjenušavih tableta, čepića i kugli se unose duboko
u vaginu 10-15 minuta prije spolnog akta i dovode do blokade
spermatozoida.
 Vremensko regulisanje začeća podrazumijeva izbjegavanje polnih odnosa u
vrijeme plodnih dana.
 Prekinuti polni snošaj podrazumijeva prekid polnog odnosa prije
Zdravstveno vaspitanje za bolesti zavisnosti
 Bolesti zavisnosti obuhvataju: alkoholizam, pušenje, narkomaniju te
kockanje.
 Alkoholizam
-alkoholna pića dovode do oštećenja želuca, jetre, srca, krvnih sudova,
bubrega, reproduktivnog i nervnog sistema dovodeći do psihoze ili alkoholnog
ludila (delirijuma); ukoliko je organizam mlađi oštećenja su teža.
-smanjuje osjećaj odgovornosti prema radu, porodici i čitavom društvu
dovodeći do ubistava, delikvencije, saobračajnih udesa, i dr.
-spriječavati štetne navike davanja alkohola djeci, trudnici, porodilji i drugih
društvenih običaja u vezi sa upotrebom alkohola.
-organizacija društava za borbu protiv alkoholizma, Crvenog krsta te
zdravstvene patronažne službe DZ
Narkomanija
 Preparati opijuma i morfijuma su poznati od starih civilizacija kao
sredstva za suzbijanje bolova.
 Pojava rezistencije i potreba kontinuiranog povećanja doze što
dovodi do štetnih posljedica na fizičko i duševno zdravlje ili
morfinizam.
 Danas se koriste i hašiš i marihuana kao biljni preparati iz kojih se
ekstrahuju koncentrovane narkotične supstance.
 LSD je halucinogen koji dovodi brzo do ovisnosti.
 Gvavni uzroci su bjekstvo od realnosti života,nemogučnost
racionalizacije problema u školi i na fakultetu, sukobi sa
roditeljima, nesređene prilike u porodici i sl.
 Prevencija narkomanije je najbolji način borbe protiv ove pošasti
mladih.
Zdravstveno vaspitanje u prevenciji hroničnih bolesti
 Hronične bolesti su sve brojnije i obuhvataju: oboljenja štitnjače
(strumu, gušavost-endemska), astma, hronični bronhitis,
nefropatije, reumatizam, dijabetes, neoplazme, migrena, neuritis,
kardiovaskularne bolesti, neurastenija, maligne bolesti i dr.
 Zdravstvenivaspitač mora da prije svega pruži moralnu pomoć
hroničnom bolesniku i da mu pomogne u održavanju kontrole svoje
bolesti.
 Mora voditi računa posebno o uslovima u kojima hronični bolesnici
žive (nemogučnost redovnog uzimanja lijekova, nepridržavanje
propisane dijete, odnosi u porodici itd.)
 Vaspitanje za zdrav stil života hroničnih bolesnika još od mladosti.
 Zdravstveno vaspitanje za stare
Gerijatrija i gerontologija
Biološka i dobna starost i karakteristike
Ejđizam i borba protiv takvih stavova.
Vaspitanje za pravilnu ishranu, liječenje i
rehabilitaciju.
Prevencija povrijeđivanja,psihološka podrška i
ohrabrivanje.
Smještaj u odgovarajuću ustanovu u slučaju
potrebe.
 Maligne bolesti
 Malignebolesti su u porastu kako u svijetu tako i kod nas i
zauzimaju drugo mjesto u morbiditetu i mortalitetu naše
populacije, odmah iza kardiovaskularnih bolesti.
 Danas se maligne bolesti uspješno liječe, naročito ukoliko se
otkriju na vrijeme pa su akcije skrininga najčešćih malignih
bolesti u starijoj populaciji preporučljive.
 To
su akcije prevencije Ca grliča materice i dojke kod žena te
malignomi pluća i bronha te debelog crijeva i prostate kod
muškaraca.
 Blagovremena operacije i onkološki tretman sa hemoterapijom
dovode bolest u stanje remisije i mogučnosti kontrole kao i svih
ostalih hroničnih bolesti.