Alkoholi:

-organski spojevi

-sadrže ugljik, vodik i kisik

-sadrže hidroksilnu funkcijsku skupinu ─OH

Prema broju ─OH skupina u molekuli alkohole djelimo na:

a) jednovalentne (sadrže jednu ─OH skupinu) npr. metanol, etanol, propanol

b) dvovalentne (sadrže dvije ─OH skupine), npr. glikol

c) trovalentne (sadrže tri ─OH skupine ) npr. Glicerol

ALKOHOLNO VRENJE ILI FERMENTACIJA:

kvaščeve gljivice

šećer → etanol + ugljikov dioksi

kv. gljivice

C6H12O6 → 2 C2H5OH + 2 CO2

glukoza etanol

INDUSTRIJSKO DOBIVANJE:

a) etanola

katalizator

CH2CH2 + H2O → CH3CH2OH

eten 300˚C, 200 bara etanol

b) metanola

katalizator

CO + 2H2 → CH3OH

300˚ C, 200 bara metanol

Upotreba etanola:

- u medicini (za dezinfekciju i dr.)

- kao otapalo i polazna sirovina u kemijskoj industriji

- kao pogonsko gorivo (bioetanol)

Upotreba metanola:

- otapalo za boje, lakove, smole

- u proizvodnji plastičnih masa

gorivo( smjesa metanola i etanola u omjru 1: 1 naziva se špirit)

Karboksilne kiseline:

-posebna su skupina organskih spojeva

-sadržavaju karakterističnu karboksilnu funkcijsku skupinu ─COOH

-dobivaju imena tako da se nazivu ugljikovodika doda nastavak –ska i riječ kiselina

- slabije su od anorganskih (mineralnih) kiselina

Karboksilne kiseline:

-u vodi se spontano raspadaju (disociraju) na ione što možemo prikazati općenitom jednadžbom:

R─COOH + H2O ↔ R─COO– + H3O+

H3O+ (oksonij ioni) daju kiselost vodenim otopinama kiselina

R─COO– (karboksilat ioni) s metalnim ionima čine soli.

Soli octene kiseline zovu se etanoati ili acetati.

Soli mravlje kiseline zovu se metanoati ili formijati.

Neutralizacija je reakcija kiselina s lužinama (bazama) pri čemu nastaju sol i voda, npr.

CH3COOH + NaOH → CH3COONa + H2O

Octena kiselina reagira sa:

a) sodom bikarbonom

CH3COOH + NaHCO3 → CH3COONa + H2O + CO2

b) magnezijm

2 CH3COOH + Mg→ (CH3COO)2Mg + H2

c) kalcijevim oksidom

2 CH3COOH + CaO → (CH3COO)2Ca + H2O

Octeno kiselo vrenje:

octene akterije
CH3CH2OH + O2 (zrak) → CH3COOH + H2O

Esteri (mirisni spojevi):

-organski spojevi koje u prirodi nalazimo u voću i biljakama, voskovima, mastima i uljima

-dobivaju se reakcijom esterifikacije:

alkohol + karbokilna kiselina ↔ ester + voda

-opća formula im je R–COO–R′

-najviše se koriste kao aroma u namirnicama i mirisne komponente u parfemima

-u tvorbi njihova imena na prvo mjesto dolazi alkohol kojemu se nastavak –ol mijenja u –il, a na drugo
mjesto dolazi karboksilna kiselina čiji se nastavak –ska mijenja u –oat

Masti i ulja:

-spojevi su bogati energijom

-po kemijskom sastavu su triacilgliceroli (esteri glicerola i masnih kiselina)

-važni su za izgradnju staničnih struktura i raznih tkiva

Sastav masti: glicerol + zasićene masne kiseline

(npr. svinjska mast, loj, maslo)

Sastav ulja: glicerol + nezasićene masne kiseline

(npr. maslinovo, suncokretovo, ricinusovo, bučino ulje)

Emulzija:

–tekućine raspršena u drugoj tekućini u obliku sitnih kapljica

Emulgator:

–tvari koja čini emulziju postojanom

Masti i ulja:

-dobro su topljivi u nepolarnim otapalima (tetraklorugljiku, benzinu, razrjeđivaču, itd.)

-netopljiva su u polarnim otapalima kao što je voda

Svojstva sapuna:

-vodene otopine sapuna su lužnate-s kalcijevim i magnezijevim ionima iz vode stvaraju netopljive
taloge (oni zamute otopinu i čine sloj «prljavštine» na oblozima umivaonika i kada)
-najbolje peru u kišnici, jer ona ne sadrži mineralne soli

Svojstva deterdženata:

-vodene otopine deterdženata su neutralne

-ovisno o dodanim sredstvima koja se stavljaju radi boljeg pranja, mogu pokazivati i lužnatu i kiselu
reakciju

-dobro peru i u tvrdoj i u mekoj vodi (jer ne stvaraju netopljive taloge sa otopljenim kalcijevim i
magnezijevim solima)

- peru bolje od sapuna

-većina ih je biološki nerazgradiva

Bjelančevine tj. proteini:

-prirodni polimeri

-izgrađeni od aminokiselina

-prisutni u svim živim bićima

- važni za rast i razvoj organizma, obnavljanje tkiva i izgradnju enzima, hormona, imunog sustava itd.

-topljivi u vodi (kuglasti)

-netopljivi u vodi (nitasti)

Aminokiseline:

-molekule koje sadrže amino (─NH2) i karboksilnu (─COOH) skupinu

- opća formula im je:

- najjednostavnija aminokiselina je glicin koja na mjestu R ima vodik

Aminokiseline dijelimo na:

-esencijalne tj. one koje organizam ne može sam sintetizirati već ih dobiva hranom

-neesencijalne tj. one koje organizam sam sintetizira

Prisutnost proteina dokazuje se:

biuret reakcijom i

ksantoproteinskom reakcijom

Denaturacija je razaranje tj. narušavanje prostornog oblika i strukture proteina, uslijed čega oni gube
svoju biološku aktivnost.
Denaturaciju proteina može izazvati:

-toplina, UV i X-zrake

-jaka kiselina, baza, soli teških metala, alkohol, aceton, itd.

Enzimi su:

- biokatalizatori koji ubrzavaju kemijske reakcije u organizmu

-visokospecifični, što znači da ubrzavaju samo jednu vrstu reakcija ili nekoliko srodnih

- izgrađeni uglavnom od proteina

-tvari koje se upotrebljavaju u proizvodnji kruha, mliječnih proizvoda, octa, piva, vina, u medicini za
otkrivanje bolesti, itd.

- npr. amilaza u slini (razgrađuje škrob), lipaza u crijevima (razgrađuje masti), pepsin u želucu
(razgrađuje razne bjelančevine)

-topljivi u vodi

-osjetljivi na povišenu temperaturu i jake kemikalije

Plastične mase:

-sintetički polimeri, dakle dobiveni umjetnim putem

-razlikuju se po vrsti i načinu vezanja monomera

-dobivaju se reakcijom polimerizacije (povezivanje manjih molekula u veliku)

-lagane su i dugotrajne, otporne na vlagu, kemikalije

-mogu se preraditi (jednostavno i učinkovito) ili reciklirati

Polimer je velika molekula izgrađena od puno malih molekula, monomera

Vulkanizacija je postupak kojim se u kaučuk dodaje 1 – 2% sumpora da bi se dobila čvršća struktura

koju nazivamo guma.