relativno trajno mijenjanje ponašanja pod utjecajem stečenog iskustva (Petz i sur., 1992.)
proces kojim vježba ili iskustvo proizvode
promjene u mogućnostima obavljanja određenih aktivnosti (Zarevski, 1997.) ukupnost odlika koje čine određeno ponašanje prepoznatljivim opis urođenih i stečenih (dominantnih) karakteristika, stavova i ponašanja koja određuju naše preferencije/mogućnosti u učenju tri stila učenja: VIZUALNI stil učenja
AUDITIVNI stil učenja
KINESTETIČKI stil učenja
• moraju vidjeti da bi zapamtili ne pamte viceve • preferiraju ilustracije i čitanje orijentirani su na izgled napisanog (odijevanja ili prezentacije nast • odlični su u pismenom bilježenju avnog materijala) predavanja imaju jak osjećaj za boje • često koriste izjave kao što su: mogu imati umjetničke sklonosti “To mi izgleda dobro...”, “Da vole crtati i pisati, imaju uglavnom vidim...”, “Imam potpunu sliku...” lijep rukopis • “vide” riječi ne ometa ih buka • uredni su i organizirani mogu zaboraviti verbalne upute ili • brzo pričaju proslijediti usmenu poruku • dugoročno planiraju više vole čitati nego da im se čita • uočavaju detalje šaraju za vrijeme tel. razgovora, • pamte pomoću vidnih asocijacija predavanja ili sastanka • dobro pamte lica često znaju što bi rekli, ali teže • vole čitati pronalaze riječi mirniji su po prirodi zapiši da bi bolje zapamtio gledaj osobu koja priča da bi se bolje koncentrirao koristi boje za naglašavanje važnoga u tekstu najbolje učiš sam sjedi dalje od prozora i vrata koristi filmove, slide-ove, ilustracije, crteže, dijagrame traži pismene upute ili zapiši upute mora čuti da bi zapamtio vole čitati naglas preferiraju slušanje i vole slušati dok im se ponekad se “izgube” objašnjava i vole sami pokušavajući zapisati objašnjavati često koriste izraze kao: “Čujem što mi govoriš...”, dobri su u imitaciji glasova i “Slušam te...”, “To mi zvuči načina govora drugih ljudi dobro...” rukopis im obično nije lijep uče slušajući i prije pričljivi su i vole raspravu zapamte ono o čemu se raspravlja nego ono što vrlo su detaljni u opisima vide imaju problema s govore u ritmičkim aktivnostima koje uključuju sekvencama vizualizaciju “pričaju” sami sa sobom za više vole glazbu od likovne vrijeme izvođenja aktivnosti umjetnosti buka ih vrlo lako prekine otvorene su i često miču usnama dok komunikativne osobe čitaju pokušaj učiti s prijateljima raspravljajući ili glasno ponavljajući prije čitanja određenog poglavlja,pogledaj slike,naslove te naglas reci svoje mišljenje ošto je glavna tema odlomka čitaj naglas uvijek kada je to moguće snimaj predavanja te ih preslušavajući pokušaj zapamtiti pitanje u testu uvijek pročitaj naglas prije rješavanja kod čitnja karte, na glas govori što vidiš i misliš daju prednost radu s materijalom često koriste gestu,mimiku,mašu i grupnoj dinamici rukama često koriste izjave¸:“Ne pratim vole glumiti te...“,“Ponovi -izgubio sam se...“ teško ostaju mirni kroz duži često koriste glagole u razgovoru vremenski period te škljockaju ili opisima olovkom ili trzaju nogama dok dodiruju ljude da bi privukli uče njihovu pozornost vole akcijske filmove i knjige stoje blizu osobe kojoj se mogu imati nečitak rukopis obraćaju dobro se orijentiraju u prostoru orijentirani su na tjelesnu postižu uspjeh u sportu aktivnost i često su u pokretu dobro reagiraju na fizičke oblače se ležerno i sportski nagrade vole izrađivati stvari i isprobavati rado uče pomoću računala da bi nove aktivnosti,izvoditi pokuse,... učenje potakli dodirom najbolje pamte izvodeći pokret (tipkovnica) ne uživaju u čitanju i često tekst vrlo su otvorene osobe prate prstom uči ponavljajući glasno, izvodeći različite pokrete, hodajući u situacijama kada hodanje ili tapkanje prstima (nogom) ometa rad pokušaj stiskati tenisku ili stres lopticu ako učenje za stolom ne daje rezultate pokušaj ležati na trbuhu ili leđima ili sasvim izokrenut “naopako” pokušaj učiti s glazbom u pozadini za vrijeme učenja pravi češće, kraće odmore izrazi se kroz ples, gimnastiku, sport ili glumu • baziran na teoriji Johna Deweya da je za učenje potrebno iskustvo
• postavkama Kurta Lewina koji ističe
važnost da osoba bude aktivna u učenju
• teoriji Jeana Piageta po kojoj je
inteligencija rezultat interakcije između osobe i okoline četiri stila učenja: AKTIVISTI MISLIOCI TEORETIČARI PRAGMATIČARI Uspješno uče kroz: Neuspješni su ako:
- nova iskustva, probleme - su u pasivnoj ulozi
- u kratkim, intezivnim - moraju samostalno aktivnostima s dramom raditi (čitati, pisati) - dinamičnu raznovrsnost - dugotrajno ponavljaju isto/slično - teške izazove - imaju vrlo striktne - u centru pažnje upute - grupni rad - ako ne smiju - isprobavanje, pokušavanje pogriješiti Uspješno uče ako: Neuspješni su ako: • mogu biti po strani, • su u središtu zbivanja promatrati i promišljati (npr. gluma situacija) • imaju dovoljno vremena • moraju naglo djelovati za pripremu (kratki testovi ili blic- • mogu tragati za pitanja) informacijama • imaju premalo (po • imaju detaljne analize i njihovoj procjeni) objašnjenja zašto informacija ili vremena • mogu amostalno za pripremu odlučivati bez zadanih • imaju vrlo stroge upute rokova Uspješno uče ako: Neuspješni su ako: - imaju vremena stvarati - moraju naglo djelovati odnose među (kratki testovi ili blic- informacijama pitanja) bez unaprijed - mogu analizirati i jasno def. ciljeva propitivati - im se ne zada stroga - vide jasnu strukturu i struktura djelovanja namjenu, jasan cilj (pravila) - im informacije privuku - ne vide jansu priliku za znatiželju, makar nisu vlastiti intelektualni bitne za sadržaj razvoj - izvor informacija - rade trik-testove predstavlja autoritet Uspješno uče ako: Neuspješni su ako: • vide jasnu vezu • Ne prepoznaje aktivnosti i rezultata neposrednu praktičnu (ako-onda) svrhu • Nastavnik samo • imaju uzore ili modele teoretizira, a sam ne • imaju priliku vježbati s demonstrira osobom uspješnom u • Nema jasnih uputa tome • Ima dojam da se samo • mogu neposredno teoretizira primjeniti naučeno • Tehnike nisu provjerene i • mogu stvarno konkretno ne ulijevaju mu nešto korisno učiniti povjerenje C. Kyriacou: • Postavlja pitanje opravdanosti prilagođavanja
aktivnosti učenja stilovima učenja učenika...
• Da ne bi došlo do kočenja razvoja onih stilova (sposobnosti) koji nisu razvijeni (dominantni) • Stilovi učenja svakog učenika variraju s obzirom na predmet učenja • Različitim sadržajima (predmetima) odgovaraju različiti stilovi učenja/poučavanja • Obimni sadržaji • Težište na sadržaju, a ne na kompetencijama • Veliki broj različitih učenika • Nefleksibilni nastavni satovi (trajanje, raspored) • Nedostatak psihološke stručne pomoći
... ali: Ako mislite da možete uspjeti – u pravu ste. Ako mislite da ne možete uspjeti – u pravu ste. ''Kad ima volje ima i načina.'' Gorge Bernard Shaw