FAKULTET SPORTSKIH NAUKA

BANJA LUKA

PRAĆENJE, PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE

Prof. dr. sc. Osmo Bajrić

• Praćenjem, provjeravanjem i ocjenjivanjem treba dobiti
povratnu informaciju o tome kako su učenici ostvarili sve
predviđene zadatke u procesu fizičkog vaspitanja, odnosno
koliko se svaki učenik približio programskim zadaćama
programa kao i kakvi su učinci programa.
• Na osnovu rezultata inicijalnog provjeravanja moguće je od
samog početka školske godine objektivno utvrditi aktuelno
stanje antropološkog statusa svakog učenika i na osnovu
toga individualne razlike među učenicima uzeti kao kriterij
rada već prije početka nastave.
• Postaviti dijagnozu postijećeg stanja koja je temelj za
prognozu,
• Nakon toga slijedi programiranje,
• Kontinuirano praćenje i provjeravanje
 PROVJERAVANJE
• Niz mjerenja, testiranja i druhih oblika provjeravanja na osnovu
kojih se procjenjuju neposredni i kumulativni efekti nastavnog
procesa u određenim vremenskim intervalima.
• Provjeravanje može biti:inicijalno ili početno, tekuće, periodično ili
tranzitivno i finalno ili završno.

• Inicijalno ili početno provjeravanje – redovno se provodi na

početku školske godine.
• Dobijeni rezultati čine polsznu osnovu za planiranje i programiranje
rada.
• Obavezno mora da sadrži podatke o zdravstvenom stanju i
funkcionalnim sposobnostima učenika.
 TEKUĆE PROVJERAVANJE

• Osnovni vid provjeravanja i sprovodi se sistematski tokom

cijele školske godine.
• Na osnovu njega nastavnik dobija neophodne informacije o
promjenama i kvalitetu nastavno - vaspitnog rada.
• Ono podrazumijeva i kontrolu ili praćenje urednosti u
pohađanju nastave, radne discipline, odnosa prema radu,
stepenu higijenskih navika, urednosti i sl.
 TRANZITIVNO ILI PERIODIČNO PROVJERAVANJE

• Uvijek je povezano sa registrovanjem onoga što se

provjerava.
• Pri provjeravanju antropoloških obilježja treba bilježiti
dobiveni rezultat, što vrijedi i za motorička znanja.
• Uz pomoć ovog provjeravanja treba dobiti povratne
informacije:
• o dinamici ostvarenja programskih zadataka za svakog
učenika posebno i razred u cjelini,
• da li je došlo do kakvih promjena kod učenika posebno onih
koje su programom bile predviđene,
• kakav je nivo njihovih motoričkih znanja i motoričkih
dostignuća,
• kakvi su odgojnin rezultati rada i dr.
 FINALNO ILI ZAVRŠNO PROVJERAVANJE

 Provodi se na kraju određenog perioda koje se najčešće

poklapa sa krajem školske godine i predstavlja finalni dio
cjelokupnog procesa provjeravanja.
• Ima za cilj utvrđivanje opsega realizovanog programa i
njegove učinke.
• Obavezno obuhvata provjeravanja antropoloških obilježja
učenika koja mogu poslužiti i kao orijentacijske vrijednosti
za iduću školsku godinu.
• Dobiveni rezultati se koriste za vrednovanje i analizu
sveukupnih dostignuća u određenom vremenskom periodu,
a djelimično i za ocjenjivanje učenika.

• Ovi podaci ukazuju nastavniku u kojoj je mjeri ostvario

postavljenje zadatke, koliko je bio realan u planiranju i šta
treba korigovati u planu za sljedeći period, a u čenicima u
kojoj mjeri su poboljšali svoje motoričke sposobnosti, šta su
naučili, kakav im je bio odnos prema radu.
 METODE PROVJERAVANJA

• Provjeravanje se može provoditi uz pomoć metode

posmatranja, metode mjerenja, metode anketiranja, metode
kontrolnih vježbi i ocjenjivanje sportskih rezultata.
 METODA POSMATRANJA
• Jedna od najvažnijih metoda istraživanja.
• Radi objektivnog i realnog ocjenjivanja posmatranje se
mora odvijati prema tačno utvrđenom kriteriju, odnosno
normama i standardima.
• Nastavnik treba da poznaje dobro svakog učenika kako
njegove dobre strane i kvalitete, isto tako i njegove slabe
strane.
• Posmatranje mora biti svestrano i potpuno te plansko i
sistemsko.
• Za posmatranje se mora unaprijed definisati cilj i predmet
posmatranja, vrijeme posmatranja, način sprovođenja
posmatranja, način registracije podataka dobijenih
posmatranjem i metode analize dobijenih podataka.
 METODA MJERENJA
• Važna za uspješno provođenje provjeravanja i za cjelokupno
odvijanje nastave fizičkog vaspitanja.
• Predmet mjerenja najčešće čine pojedini parametri
antropometrijskog statusa, latentne dimenzije, sportsko –
tehnički rezultati u pojedinim motornim aktivnostima ili
samo pojedini parametri te aktivnosti.
• Zadatak ovih mjerenja je da se dođe do podataka na osnovu
kojih se može stvoriti opšta slika o statusu pojedinca,
odnosno pojedinih uzrasnih grupa.
• Na osnovu pojedinih parametara mogu se dobiti informacije
o tempu – toku tjelesnog razvitka pojedinca ili grupe.
• Ovi podaci nastavniku omogućavaju lakšu i uspješniju
izradu programa, praćenje njegove realizacije, pouzdaniju
kontrolu itd.
 SADRŽAJ PRAĆENJA I PROVJERAVANJA
• Mora omogućavati potpun i objektivan uvid u stanje antropološkog
statusa učenika.
• Bio bi optimalan ako bi obuhvatao sva antropološka obilježja,
motorička znanja i motorička dostignuća, zdravstveno stanje učenika.
• Cjelokupno provjeravanja treba da osigura osnovne pokazatelje na
osnovu kojih se može ustanoviti i pratiti kvalitet vaspitno –
obrazovnog rada, efikasnost nastave u cjelini, napredovanje i kvalitet
rada svakog pojedinca.
• Sadržaj provjeravanja treba da čine elementi na osnovu kojih se može
utvrditi:
• stanje zdravlja,
• antropološka obilježja,
• motorička znanja,
• motorička dostignuća i
• vaspitne karakteristike.
 KONTROLA ZDRAVLJA

• Ostvaruje se redovnom i obaveznom zdravstvenom

kontrolom.
• Procjena držanja tijela,
• Funkcionalno stanje organizma,
• Kvalitet higijenskih navika,
• Pravilna ishrana itd.
 ANTROPOLOŠKA OBILJEŽJA

• Antropometrijske ili morfološke karakteristike,

• Motoričke sposobnosti,
• Funkcionalne sposobnosti,
• Kognitivne sposobnosti,
• Konativne osobine,
• Socijalni status.
• MOTORIČKA ZNANJA
• Stepen usvojenosti pojedinih motoričkih struktura koje
mogu biti na različitim nivoima.
• Nisu pod uticajem genetskih faktora, šta više stiču se
isključivo vježbanjem.
• Motorička dostignuća
• Sprega motoričkih znanja i motoričkih sposobnosti, a
izražavaju se putem sposobnosti učenika da ih u konkretnoj
motoričkoj aktivnosti poveže i maksimalno iskoristi radi
postizanja što boljeg rezultata.
• Vaspitni rezultati rada
• Vaspitne učinke rada treba procijeniti praćenjem i
provjeravanjem ovih varijabli:
• aktivnost učenika u nastavi i odnos prema svim faktorima
koji obilježavaju nastavu,
• učešće učenika u vannastavnim aktivnostima i stečene
zdravstveno higijenske navike.
• Evidentiranje
• Rezultati mjerenja, testiranja i svih drugih oblika
provjeravanja i kontrole nastavnog rada moraju biti
evidentirani.
• Uredna i ažurna evidencija omogućava nastavniku da
pravovremeno uoči napredak ili zaostajanje pojedinih
pokazatelja i stekne osnovnu orijentaciju o kvalitetu i
efikasnosti nastave.
• Osnovni oblici evidencije koji mora voditi svaki nastavnik
su:
• dnevnik rada i lični karton učenika.
• Organizacija provjeravanja
• Mora se odvijati na sljedeći način:
• Opisati i demonstrirati zadatak na svakom radnom mjestu,
• Nakon toga prelazi se na provjeravanje učenika,
• Nastavnik ili učenici nakon svakog završenog zadatka upišu
postignuti rezultat u evidencijski list.
 OCJENJIVANJE
• Način praćenja i utvrđivanja stepena realizacije cilja
programskih zadataka i efekti programa.
• Mora biti zasnovano na svestranom i permanentnom praćenju i
provjeravanju učenika, na objektivnim mjerilima i
respektovanju njihovih individualnih obilježja.

• Važnost i uloga ocjenjivanja – ocjenjivanje je završni dio

provjeravanja odnosno ocjenom se izražava završni učinak
provjeravanja.
• Vrste ocjenjivanja:
• prethodno ocjenjivanje,
• tekuće ocjenjivanje,
• periodično ocjenjivanje i
• završno ocjenjivanje.
 NAČELA OCJENJIVANJA

• Ocjenjivanje mora biti individualno,

• Ocjenjivanje mora biti svestrano,
• Ocjenjivanje mora biti sistematsko,
• Ocjenjivanje mora biti realno,
• Ocjenjivanje mora biti pravedno,
• Ocjenjivanje mora biti javno.
• Sadržaj ocjenjivanja
• Ocjenjivanjem treba obuhvatiti sve objektivno mjerljive
sposobnosti, osobine, znanja i dostignuća, vaspitne učinke.
• Pri donošenju završne ocjene treba uzeti u obzir i
zdravstveno stanje učenika, jer je ono temelj za provođenje
cilja i zadataka u vaspitno obrazovnom području.
• Antropološka obilježja, motoričke sposobnosti.
 NAČIN OCJENJIVANJA
• Opisno ocjenjivanje.
• Brojčano ocjenjivanje.
• Kombinovano ocjenjivanje.

TEHNIKA OCJENJIVANJA
• Treba odgovoriti na dva ključna pitanja:
• Kako izvesti zaključnu - završnu ocjenu, šta uzeti u obzir i
čime se treba rukovoditi pri donošenju završne ocjene,
• Kako definisati ocjenu,
• Završna ocjena učenika na prvom ili drugom polugodištu
mora se temeljiti na objektivnim pokazateljima praćenja,
provjeravanja i ocjenjivanja učenika.
 OCJENJIVANJE UČENIKA OŠTEĆENA ZDRAVLJA
• Pravilan pristup takvim učenicima treba da stvori pozitivan
odnos i aktivan stav prema fizičkom vježbanju.

ULOGA NASTAVNIKA U OCJENJIVANJU

• Stručnost nastavnika – osnovni uslov za pravilno
ocjenjivanje učenika.
• Subjektivnost u ocjenjivanju smanjiti profesionalnim
odnosom.
• Materijalni uslovi rada utiču na ocjenjivanje.
HVALA NA PAŽNJI !!!