MATERIJALI U

ELEKTROTEHNICI
Prof. Dr. Vlado Madžarević
mr. Mensur Kasumović

Provodni materijali, osobine i

primjena

1
Električna svojstva materije

Električna svojstva materije ovise o

njenoj građi.
Karakteristike svakog elementa
definirane su građom atoma.
Prema najnovijim otkrićima u prirodi
ima ukupno 117 različitih elemenata.

2
Hemijski element
John Dalton (1808.) je
prihvatio ideju da se hemijski
elementi sastoje iz
međusobno jednakih atoma.
Na temelju eksperimenata
pokušao je odrediti
karakteristike tih elemenata.

3
Periodni sistem elemenata
Prvi sistematski prikaz
hemijskih elemenata
dao je D.I. Mendeljejev
1869.
U svom sistemu on je
uspio povezati hemijske
i fizikalne karakteristike
elemenata.

4
Elektron
Prvu subatomsku česticu – elektron otkrio
je Joseph John Thompson 1897.
On je proučavao ponašanje katodnih
zraka u magnetnom i električnom polju.

5
Jezgra atoma
1909. E. Rutheford je dokazao da je
pozitivni naboj atoma koncentriran u
jezgri atoma.
Rutheford je takođe pokazao da je
jezgra atoma vrlo malena u odnosu na
atom i da je u njoj koncentrisana velika
većina mase atoma.

6
Subatomske čestice
Elektron – subatomska čestica
jediničnog negativnog naboja.
Proton – subatomska čestica jediničnog
pozitivnog naboja i mase 1836 puta
veće od elektrona.
Neutron – neutralna čestica mase 1838
puta veće od elektrona.

7
Bohrov model atoma
Niels Bohr je na atom primjenio
hipotezu da oscilatori u atomu mogu biti
samo u određenim diskretnim
energetskim stanjima.
Dobio je model u kojem elektroni ne
mogu zauzimati proizvoljne energetske
vrijednosti nego su grupisani u
takozvane elektronske ljuske.
8
Izotopi

Uz jednak broj protona u jezgru pojedini

elementi mogu imati različit broj
neutrona.
Takve atome nazivamo izotopima
nekog elementa.
Izotope je otkrio F.W. Aston 1919.

9
Moderni model atoma
Otkrića Erwina Shroedingera 1926. o
dvojnom (čestica/talas) karakteru
elektrona
Princip neodređenosti koji je dokazao
Werner Heisenberg 1927.
Kvantno definisani energetski nivoi

10
Elektronska ljuska
Zbog
Heisenbergova
principa
neodređenosti,
tačan položaj
elektrona oko
jezgre ne postoji,
nego postoji
samo prostor
vjerojatnoće u
kojem se
elektron nalazi.
11
Električna svojstva atoma
Atomi su u cjelini električno neutralni jer
imaju jednak broj elektrona u elektronskim
ljuskama i protona u jezgri. Ravnotežu je
moguće poremetiti dovođenjem ili
odvođenjem jednog ili više elektrona.
Električno i hemijsko ponašanje nekog atoma
uglavnom ovisi o popunjenosti vanjske
(valentne) ljuske (odnosno vanjskih podljuski)
s elektronima.

12
Joni
Joni su atomi ili grupe atoma koji
imaju višak ili manjak elektrona.
Pozitivni jon ili katjon nastaje tako da
neutralni atom (molekula, grupa atoma)
izgubi elektron(e).
Negativni jon ili anjon nastaje kada
neutralni atom (molekula, grupa atoma)
primi jedan ili više elektrona.

13
OSOBINE I PRIMJENA
PROVODNIH MATERIJALA

14
UVOD
Temeljne osobine materijala u primjeni vođenja električne struje su:
- specifična električna otpornost ();
- temperaturni koeficijent električne otpornosti ();
- toplotna provodnost;
- mehanička čvrstoća;
- relativno produženje pri kidanju (istezljivost).

Od čvrstih materijala za tehniku su u smislu vođenja električne struje

naročito važni metali i njihove legure. Prema iznosu električne otpornosti
služe kao:
-vodiči;
-otporni materijali.

15
 MATERIJALI S VISOKOM
PROVODNOŠĆU: Bakar
Bakar (Cu) je metal karakteristične crvene boje.
U prirodi se nalazi i elementaran, rjeđe, i u spojevima, češće. Ti
spojevi su:
- halkopirit (žute boje) CuFeS2,
- halkozin (metalno sjajan) Cu2S,
- kovelin (plav) CuS,
- kuprit (crvenkast) Cu2O.
Posjeduje malenu električnu otpornost (manju imaju srebro i
zlato), relativno je žilav, ima dovoljnu mehaničku čvrstoću
(vučna čvrstoća je 200 – 450 N/mm2), dobro se može spajati
lemljenjem i zavarivanjem, dobro provodi toplotu, dobro se
legira i stvara značajne legure.
16
 MATERIJALI S VISOKOM
PROVODNOŠĆU: Bakar
Teksturom se naziva veličina primarnog zrna, njegova
usmjerenost i razmještaj nečistoća.

Poznate su:

- lijevana,
- gnječena i
- žarena tekstura.

Mogu se prevoditi, određenim postupcima, jedna u drugu.

17
MATERIJALI S VISOKOM
PROVODNOŠĆU: Bakar

18
MATERIJALI S VISOKOM
PROVODNOŠĆU: Bakar
Bakar lijevane teksture ima mehaničku čvrstoću oko 200 N/mm2
i istezljivost oko 15%.
Bakar gnječene teksture ima veću čvrstoću i tvrdoću, električna
provodnost je manja, istezljivost je minimalna.
Bakar žarene teksture omogućuje najveću električnu provodnost i
istezljivost, ali su smanjene čvrstoća i tvrdoća.
U odnosu na mehaničku čvrstoću izvršena je klasifikacija na:
- ekstra meki,
- meki,
- polutvrdi,
- tvrdi i
- ekstra tvrdi bakar.

19
 MATERIJALI S VISOKOM
PROVODNOŠĆU: Bakar
Tvrđe vrste bakra koriste se tamo gdje su potrebne osobine
čvrstoća i tvrdoća (prijenosni vodovi, telekomunikacioni
vodovi, kontakti, kolektorske lamele, klizni prstenovi), a
mekše tamo gdje je značajnija osobina električna provodnost
(namoti električnih mašina, namoti transformatora, električne
instalacije).
Za opšte namjene bakar posjeduje zadovoljavajuću otpornost
na koroziju (na zraku oksidira znatno sporije od željeza i uz
znatniju vlažnost; oksidacija je izražena tek kod povišenih
temperatura).
Usljed dužeg stajanja na zraku gdje je izložen djelovanju vode
i ugljičnog dioksida, na njegovoj površini nastaje bazični
bakarni karbonat Cu(OH)2CuCO3 koji ima izgled zelene
presvlake. 20
MATERIJALI S VISOKOM
PROVODNOŠĆU: Bakar
Bakar se može dobro obrađivati.
Kako je gnječiv u hladnom i vrućem stanju može se dobro
valjati, kovati, presovati i izvlačiti u tanke žice.
Značajno je istezljiv: i do 45%.
Loše se obrađuje postupcima kod kojih se skida strugotina, jer se
ona lijepi za pribor.
Električna provodnost bakra naglo se smanjuje s povećanjem
primjesa. Prema međunarodnim normama standardizirani bakar
mora imati minimalnu električnu provodnost  = 58 Sm/mm2.

21
Bakar
Hemijske osobine:
- oksidira na čistom, vlažnom ili slanom zraku. Uz CO2 nastaje
oksidacioni sloj, koji se širi do propadanja,
- nagriza ga morska i obična voda, ali ne destilirana,
- razara ga amonijak i sumpor, pa se ne smije direktno na njega
postavljati gumena izolacija,
- otapa se u sumpornoj kiselini.

22
 MATERIJALI S VISOKOM
PROVODNOŠĆU: Legure bakra

Legure bakra se proizvode da se postigne zadovoljavajuća

čvrstoća, tvrdoća i ostala mehanička svojstva, mada se time
gotovo uvijek smanjuje električna provodnost.

Tako npr. za povećanje temperature žarenja bakra dodaje se

manja količina srebra (0,08 %); da bi vodič bio žilaviji dodaje se
kadmij (0,8 %).

Značajne legure bakra su: mesing (mjed) i bronza.

23
MATERIJALI S VISOKOM PROVODNOŠĆU:
Legure bakra - mesing
Mesing ili mjed je legura bakra i cinka (do 44 %).
Mesing ima izrazitu otpornost prema koroziji. Ta otpornost
opada s porastom postotka cinka.
Mesing je osjetljiv na kiseline i baze, ali je otporan na uticaje
organskih spojeva. Otapanje cinka početak je korozije mesinga.
Nakon toga slijedi izlučivanje bakra u vidu opne. Ako je
prisutna voda dolazi do takozvane elektrokorozije).
Mesing je u elektrotehnici konstrukcioni materijal, posebno za
izradu onih dijelova koji ujedno trebaju voditi električnu struju.
Izrađuje se u obliku šipki, cijevi, žica i limova.
Najčešće je u upotrebi mesing sa oznakom: Cu63Zn (63%
bakra), a služi za instalacijske dijelove grla, utikača, montažnih
pločica, i sl.
24
MATERIJALI S VISOKOM PROVODNOŠĆU:
Legure bakra -bronza
Bronza je dvostruka ili trostruka legura s najmanje 60 % bakra, a bez cinka
kao glavnog dodatnog elementa. Bronze ime dobivaju prema glavnom
dodatnom elementu. Poznate su:
- niklena,
- aluminijska,
- olovna,
- manganska, te
- silicijska bronza.
Za elektrotehniku su bitne one bronze koje sadrže više od 97% bakra, a to
su:
- kadmijeva (do 1% Cd, 85% provodnosti Cu, 50% veća čvrstoća od Cu; tel.
kablovi, elektrode za točkasto zavarivanje, el. željeznica, vodovi velike
udaljenosti),
- berilijeva (do 2,5% Be, prekidna čvrstoća 5x veća od Cu, vrlo elastična, ne
oksidira, otporna na el. luk; mjerni instrumenti, membrane, elektrode za
varenje) i
- telefonska (4% Si, 2% Zn, 0,8% P, 70% provodnosti Cu). 25
MATERIJALI S VISOKOM PROVODNOŠĆU:
Bakarni poluproizvodi

Bakarni poluproizvodi su:

• žice,
• limovi,
• profili,
• cijevi i
• folije (tanki bakarni limovi debljine 0,01 – 0,15 mm i površine
300 mm x 700 mm).

26
MATERIJALI S VISOKOM
PROVODNOŠĆU: Aluminij
Aluminij je pri sobnoj temperaturi srebrnastobijeli metal, malene
specifične mase od 2,7 kg/dm3 (kod bakra 8,9 kg/dm3) i
električne provodnosti  = 34,8 – 38 Sm/mm2.
Topljenje aluminija nastaje pri temperaturi 660 C, a ključanje
pri 2270 C. Malene je mehaničke čvrstoće.
S obzirom na čvrstoću aluminij se dijeli u pet skupina:
- rafinal,
- meki,
- polutvrdi,
- tvrdi,
- ekstra tvrdi.
Rafinal je aluminij najveće čistoće, čak 99,99 % aluminija.
Koristi se za omatanje prehrambenih proizvoda, jer je neotrovan,
i za izradu obloga kondenzatora. 27
MATERIJALI S VISOKOM
PROVODNOŠĆU: Aluminij
Aluminij se može dobro gnječiti i rastezati. Aluminij se na
zraku vrlo brzo zaštićuje od korozije stvaranjem tankog sloja
oksida Al2O3 (glinica) na površini, koji aluminij izolira od
daljeg utjecaja zraka. Taj oksid koji se stvara na površini
aluminija je izolator, te može uzrokovati probleme pri spajanju
vodova. Aluminij se može dobiti elektrolizom glinice te
grijanjem boksita ili aluminijeva hidroksida (Al(OH)3)
Aluminij je izrazito otporan na djelovanja kiselina, ali se brzo
razara u morskoj vodi (so).
Aluminijev oksid (temperatura topljenja je 2050 C) otežava
lemljenje i zavarivanje aluminija, jer je potrebno isti rastopiti
posebnim metodama.
28
MATERIJALI S VISOKOM
PROVODNOŠĆU: Aluminij
Mogućnost zavarivanja aluminija i njegovih legura je
ograničena jer aluminij lako oksidira. Izvodi se u zaštićenoj
atmosferi – u argonu.
Ni lemljivost nije odgovarajuća. Lijepljenje umjetnim smolama
je najpodesniji način spajanja aluminija. Obrada aluminija
rezanjem je problematična, jer se, kao i kod bakra, strugotina
lijepi za alatke.
Zbog svih tih problema pri obradi, automobil od aluminija nije
bilo dugo moguće izraditi, jer roboti nisu mogli obrađivati
aluminij. Prednost automobila od aluminija je manja masa i
dobra otpornost na koroziju, što snižava cijenu goriva i
održavanja. Prvi automobil od aluminija je Audi A2. Kasnije su
uslijedili novi modeli.
29
MATERIJALI S VISOKOM
PROVODNOŠĆU: Aluminij
Aluminij je materijal koji se u elektrotehnici veoma često
koristi. Samo je bakar više korišteni materijal od njega.
Aluminij se koristi za izradu vodova, kablova, elektrolitičkih
kondenzatora, velikog broja legura, elektroda u integrisanim
sklopovima. Koristi se i u elektro-vakuumskoj tehnici.
Aluminijski poluproizvodi su: žice, limovi, šipke, folije, te
profili.

30
MATERIJALI S VISOKOM
PROVODNOŠĆU: Aluminij
Električni provodnici koji se izrađuju od aluminija, u poređenju
sa bakarnim provodnicima istog električnog otpora, trebaju
imati 1,6 puta veći presjek, ali su zato četiri puta jeftiniji. Ako je
potrebna izolacija provodnika, onda treba voditi računa o
povećanim troškovima izolacije zbog većeg presjeka
provodnika. Kad bi se otklonio nedostatak zbog nedovoljne
čvrstoće aluminij bi bio nezamjenljiv materijal za izradu
nadzemnih vodova. Nadzemni vodovi iz aluminija izrađuju se u
obliku užadi. Problem predstavlja spajanje bakra i aluminija.

31
MATERIJALI S VISOKOM
PROVODNOŠĆU: Aluminij
To se ne smije raditi direktno, jer se u prisustvu vlage stvara
galvanski element, dolazi do elektrokorozije te nestaje
aluminija. Stoga se aluminij i bakar spajaju pomoću posebnih
Al – Cu stezaljki, koje se izrađuju od kupala – bimetalnog lima
gdje su bakar i aluminij spojeni pod pritiskom te je dodirna
površina zaštićena od vlage.
Alu – če vodiči su provodnici koji se izrađuju u obliku užadi:
pocinčane čelične žice, koje tvore jezgru, daju im čvrstoću, dok
su aluminijske žice obloga koja povećava provodnost. Služe za
izradu vodiča dalekovoda.

32
 MATERIJALI S VISOKOM
PROVODNOŠĆU: Legura aluminija
U elektrotehnici je danas najznačajnija legura aluminija
a l d r e y (AlMgSi). Koristi se za izradu električnih vodova.
Pored aluminija sadrži 0,3 – 0,5 % magnezija i 0,4 – 0,7 %
silicija. Aldrey ima značajnu mehaničku čvrstoću (350 N/mm2)
i istezljivost (6,5 %). Električna provodnost aldreya je 30 – 31
Sm/mm2.
U elektrotehnici se koriste i s i l u m i n i, legure aluminija s 9
do 13,5 % silicija. Služe za lijevanje složenih odljevaka.
Manje se, u elektrotehnici, koriste legure aluminija s
manganom (do 2 % Mn), koje su otporne na koroziju, ali
nedovoljne mehaničke čvrstoće.
33
 MATERIJALI S VISOKOM
PROVODNOŠĆU: Željezo i čelik

Željezo i čelik su slabi vodiči električne struje. Čisto željezo, Fe, ima
električnu provodnost 10 Sm/mm2, a čelik 8 – 9 Sm/mm2.
Kako ugljik smanjuje električnu provodnost u čeliku ne smije ga biti
više od 0,1 – 0,15 %.

Kod željeza nepovoljna je i pojava “skin” efekta, kojim se povećava

električni otpor pri proticanju izmjeničnih struja. I željezo i čelik brzo
hrđaju, te je potrebno štititi njihovu vanjsku površinu. Ipak, željezo i
čelik se, zbog niske cijene i velike mehaničke čvrstoće, koriste za
izradu vodova za manje snage i manje udaljenosti, kod kojih imaju
prednost pred drugim materijalima.

Čelik se koristi i za izradu tračnica električnih vozova i tramvaja, za

njihove kotače, te kao jezgra alu – če vodova.
34
MATERIJALI ZA OTPORNIKE
I ŽARNE ELEMENTE
Metal se naziva otpornim materijalom ako je njena električna
otpornost u granicama 0,2 - 1,6 mm2/m.

Metali imaju električnu otpornost uvijek manju od tih

vrijednosti. Zato se otporni žičani materijali izrađuju
legiranjem (> , < ).

35
MATERIJALI ZA OTPORNIKE
I ŽARNE ELEMENTE
Prema dozvoljenoj radnoj temperaturi i električnoj otpornosti
legure za izradu žičanih otpornika dijele se u dvije osnovne
grupe:
a) materijali kojima je osnova bakar (  0,5 mm2/m) sa
dozvoljenim radnim temperaturama od približno 400 C;
b) legure kod kojih su osnova nikl ili željezo.
Prema području upotrebe otporni materijali se dijele na:
a) otporne legure za izradu regulacijskih i uopšteno tehničkih
otpornika;
b) otporne legure za izradu preciznih otpornika (predotpornici,
shuntovi, etaloni otpora);
c) otporne legure za žarne elemente za upotrebu u
elektrotermiji.
Opšti zahtjev za sve otpornike: velika el. otpornost. 36
MATERIJALI ZA OTPORNIKE
I ŽARNE ELEMENTE
Posebni zahtjevi:
Za prvu grupu:
-postojanost u pogledu starenja tj. nepromjenljivost otpora s
vremenom;
- trebaju ponekad podnositi i trajna termička opterećenja ( 200 C);
Za drugu grupu:
- malen temperaturni koeficijent otpora;
- malen termoelektromotorni napon prema bakru;
- velika stalnost električnog otpora.
Za treću grupu:
- moraju izdržati trajan pogon na temperaturama oko 1000 C;
- moraju biti jeftini;
- moraju biti postojani prema kisiku i materijalu podloge na koju su
namotani.
37
 Materijali za regulacijske otpornike

Ovi otpornici mogu imati i veće odstupanje od nazivne

vrijednosti. Izrađuju se s dozvoljenim odstupanjem 5% , 10% i
više. Zahtjevima koji se postavljaju pred ove materijale udovoljavaju
legure bakra i nikla, te legure bakra, nikla i cinka, te za posebne namjene
poneke legure srebra. Zajednička karakteristika im je mogućnost laganog
mekog lemljenja.
Od legura bakra i nikla najpovoljnije (, ) su one u kojima je
40 - 55% nikla. Niz srodnih legura bakra s 40 - 55% nikla
konstantan Pogonska temperatura je oko 350 C.
naziva se konstantan.
Na višim temperaturama konstantan oksidira. Njegov oksid je
izolator. Konstantan je gnječiv. Može se izvlačiti u tanke žice
(0,02 mm) i tanke vrpce. Konstantan nije materijal pogodan za
izradu preciznih otpornika jer ima velik kontaktni potencijal
prema bakru (43 V/C). 38
 Materijali za regulacijske otpornike

Skupina srodnih legura bakra, nikla i cinka (ili mangana)

pojavljuje se pod imenima: novo srebro (62Cu 22Zn 15Ni Fe
Mn), nikelin (67Cu 30Ni 3Mn), argentan,
argentan pakfong i kina
srebro.
srebro Nikl u kombinaciji sa cinkom leguri daje srebrnastu
boju. Nikl pridonosi žilavosti i otpornosti legure prema
koroziji, bakar pridonosi gnječivosti, a cink lijevljivosti.

39
Materijali za izradu preciznih otpornika

Ovim materijalima električni otpor treba što manje ovisiti o

temperaturi, te im temperaturni koeficijent otpora treba biti što
je moguće manji.
Tokom vremena njihov električni otpor se ne smije mijenjati.
To se unaprijed uklanja umjetnim starenjem i žarenjem kojima
se uklanjaju unutarnja naprezanja koja bi mogla izazvati
promjenu električnog otpora.
Kontaktni potencijal prema bakru treba biti što manji.
Najznačajniji materijal za izradu preciznih otpornika je
manganin.
manganin To je trostruka manganova bronza (86Cu 12Mn
2Ni). Osnovna karakteristika mu je da se njegov električni otpor
s vremenom ne mijenja, te da kontaktni potencijal prema bakru
iznosi 1 V/C.
40
Materijali za izradu žarnih elemenata

Takvi materijali trebaju biti otporni na visoke temperature, otporni na

atmosferske i uticaje okoline, treba da imaju značajnu mehaničku
čvrstoću, te moraju biti jeftini zbog raširene upotrebe. Osnovu za
izradu ovih legura (zbog zahtjeva za rad pri visokim temperaturama)
predstavljaju nikl, hroma i željezo, te eventualno još neki dodaci..Te
legure se mogu razvrstati u pet skupina:
a) legure hroma i nikla - otporne prema oksidaciji, visoke su cijene, dobrih
mehaničkih karakteristika;
b) legure hroma i nikla s relativno malo željeza (oko 20 %) - imaju veću
električnu otpornost, manju radnu temperaturu, dobra mehanička svojstva,
postojane su pri djelovanju kiselina;
c) legure hroma i nikla s relativno mnogo željeza (50 – 62 %) - dobrih su
mehaničkih svojstava, niže električne otpornosti i radne temperature;

41
Materijali za izradu žarnih elemenata

d) legure hroma i željeza sa silicijem - veće su radne temperature zbog

uticaja hroma i veće električne otpornosti zbog uticaja silicija;
e) legure hroma i željeza s aluminijem - znatno su veće električne
otpornosti, jako dobre toplotne karakteristike, mnogo se koriste, vijek
trajanja im je do 2,5 puta duži od legura hroma i nikla zbog uticaja zaštitnog
oksidnog sloja čemu doprinosi aluminij.

42