e-mail: zspalevic@sinergija.edu.ba III nedelja predavanja Koautorsko delo Spojeno delo Sadržina subjektivnog autorskog prava Ličnopravna ovlašćenja Imovinskopravna ovlašćenja (iskorišćavanje autorskog dela u telesnoj formi, i iskorišćavanje autorskog dela u bestelesnoj formi) Ograničenja subjektivnog autorskog prava Ograničenja u vidu suspenzije isključivih imovinskopravnih ovlašćenja, i Zakonske licence Trajanje subjektivnog autorskog prava Prava stranih lica
Prof. dr Žaklina Spalević
Autorsko delo Koautorsko delo: autorsko delo koje nastaje stvaralačkom saradnjom dva ili više lica – duhovna tvorevina koautora u smislu autorskog prava.
Stvaralačka saradnja: podrazumeva postojanje volje dva
ili više lica da zajednički stvore jedinstveno delo na osnovu jedinstvene ideje tog dela.
Koautori: lica koja su zajedničkim intelektualnim radom
stvorila koautorsko delo, njegovi duhovni stvaraoci. Koautorsko delo mora da predstavlja celinu.
Koautorski odnos: pravni odnosi između koautora uređuju
se ugovorom.
Prof. dr Žaklina Spalević
Autorsko delo Koautorstvo na filmskom delu – na stvaranju filmskog dela učestvuje više lica koja imaju različite uloge i interese: Investitori (čije interese zastupa producent) koji ulažu novac i nisu stvaraoci nego poslovni ljudi Intelektualni stvaraoci (npr. pisac scenarija, režiser, glavni snimatelj). Koautori filmskog dela (intelektualni stvaraoci): pisac scenarija, režiser, glavni snimatelj, kompozitor i glavni animator. Koautorstvo na filmskom delu: za razliku od tzv. "voljnog" koautorstva, filmsko delo je klasično koautorsko delo koje nastaje mimo volje lica koja u stvaranju filmskog dela učestvuju – reč je o "zakonskom" koautorstvu.
Prof. dr Žaklina Spalević
Autorsko delo Spojeno delo: autorsko delo koje je nastalo spajanjem dva ili više samostalna autorska dela, u cilju njihovog boljeg ekonomskog iskorišćavanja – privid jedinstvenog koautorskog dela. Karakteristike spojenih autorskih dela: Svako od njih ima svog autora i svako od njih zadržava svoju individualnost Ugovor ima karakter ugovora o ortakluku a ne autorskog ugovora Spajaju se autorska dela različite vrste Ne primenjuju se pravila o trajanju imovinskih prava na koautorskim delima Spojena dela se razlikuju i od kolektivnih dela – kolektivno delo je delo koje nastaje spajanjem naručenih autorskih dela većeg broja autora u jednu celinu.
Prof. dr Žaklina Spalević
Nastanak subjektivnog autorskog prava Nastanak subjektivnog autorskog prava: subjektivno autorsko pravo nastaje samim činom stvaranja autorskog dela.
Za sticanje subjektivnog autorskog prava nije potrebno
ispunjenje bilo kakvih formalnosti, u smislu vođenja određenog postupka u kome bi nadležni organ utvrđivao ispunjenost formalnih i materijalnih uslova za priznavanje subjektivnog prava autoru dela. Sadržina subjektivnog autorskog prava – sva ovlašćenja koja su sadržana u subjektivnom autorskom pravu mogu se podeliti po dva osnova, i to na: Isklјučiva (apsolutna) i neisklјučiva (relativna) – primarna podela
Ličnopravna i imovinskopravna – sekundarna podela
Prof. dr Žaklina Spalević
Sadržina subjektivnog autorskog prava Ličnopravna (moralna) ovlašćenja: štite lične, neimovinske interese autora dela. Traju i posle smrti autora. Karakteristike ličnopravnih ovlašćenja autora: Većina njih je apsolutnog dejstva Po pravilu su nenaslediva i neprenosiva Neograničenog su trajanja, a o njima se posle smrti autora, odnosno posle isteka roka trajanja imovinskopravnih ovlašćenja staraju naslednici i institucije kulture Zaštitu može ostvariti svako lice podnošenjem tužbe actio popularis Ne mogu biti predmet prinudnog izvršenja Neprocenjiva su u novcu. Prof. dr Žaklina Spalević Sadržina subjektivnog autorskog prava Ličnopravna ovlašćenja autora: 1. Ovlašćenje na priznavanje autorstva 2. Ovlašćenje na naznačenje imena autora dela 3. Ovlašćenje na objavljivanje dela 4. Ovlašćenje na zaštitu integriteta dela 5. Ovlašćenje na suprostavljanje nedostojnim iskorišćavanju dela 6. Ovlašćenje na pristup primerku dela 7. Ovlašćenje na zabranu izlaganja originalnog primerka dela likovne umetnosti 8. Preče pravo autora na preradu primerka dela arhitekture.
Prof. dr Žaklina Spalević
Sadržina subjektivnog autorskog prava Imovinskopravna ovlašćenja: štite ekonomske interese autora; dva najzastupljenija kriterijuma podele su: Ako je za iskorišćavanje dela neophodan primerak dela reč je o iskoriščavanju dela u telesnoj formi. Ako za iskorišćavanje autorskog dela nije nužno neophodno postojanje primerka autorskog dela reč je o iskorišćavanju dela u bestelesnoj formi. U zavisnosti od toga da li imovinskopravna ovlašćenja deluju erga omnes ili inter partes pravi se razlika između imovinskopravnih ovlašćenja isključivog i neisključivog (relativnog) dejstva.
Osobine imovinskopravnih ovlašćenja: najveći broj je
apsolutnog dejstva; prenosiva su i naslediva; vremenski su ograničenog trajanja; podležu ograničenjima. Prof. dr Žaklina Spalević Sadržina subjektivnog autorskog prava Iskorišćavanje autorskog dela u telesnoj formi:
1. Ovlašćenje na umnožavanje (reprodukciju) autorskog dela
2. Ovlašćenje na stavljanje primeraka dela u promet
3. Ovlašćenje na davanje primeraka dela u zakup
4. Ovlašćenje na davanje primeraka računarskog programa na
poslugu
Prof. dr Žaklina Spalević
Sadržina subjektivnog autorskog Iskorišćavanje autorskog dela u bestelesnoj formi: 1. Ovlašćenje na izvođenje dela prava 2. Ovlašćenje na predstavljanje dela 3. Ovlašćenje na prenošenje izvođenja ili predstavljanja dela 4. Ovlašćenje na emitovanje autorskog dela 5. Ovlašćenje na javno saopštavanje dela putem Interneta 6. Ovlašćenje na prilagođavanje, aranžiranje i druge izmene dela 7. Ovlašćenje na javno saopštavanje dela koje se emituje 8. Ovlašćenje na javno saopštavanje dela sa nosača zvuka ili slike 9. Ovlašćenje autora da bude obavešten o prodaji primerka dela i da dobije deo naknade od prodajne cene (pravo sleđenja) 10.Ovlašćenje autora na potraživanje dela naknade od prodaje uređaja i sredstava podobnih za umnožavanje autorskih dela 11.Ovlašćenje autora na potraživanje dela naknade od davanja primeraka autorskih dela na poslugu. Prof. dr Žaklina Spalević Ograničenja subjektivnog autorskog prava Ograničenja subjektivnog autorskog prava – pravo trećih lica da u zakonom određenim slučajevima i pod propisanim uslovima iskorišćavaju tuđe objavljeno autorsko delo bez saglasnosti autora i bez plaćanja naknade (suspenzija isključivih imovinsko pravnih ovlašćenja) ili bez saglasnosti autora ali uz obavezu plaćanja naknade (zakonske licence), pod uslovom: Da se poštuju njegova ličnopravna ovlašćenja Da se iskorišćavanje dela vrši u skladu sa normalnim korišćenjem dela, i Da se iskorišćavanjem dela njemu ne nanosi neopravdana šteta. Ovlašćenja autora podložna ograničenjima: ograničenju podležu samo isključiva imovinskopravna ovlašćenja, dok moralna komponenta ostaje neokrnjena.
Prof. dr Žaklina Spalević
Ograničenja subjektivnog autorskog prava Postoje dve grupe ograničenja:
1. Suspenzija isključivih prava i prava na naknadu: ukidaju
se potpuno imovinskopravna ovlašćenja, dozvoljava se trećem licu da delo koristi bez ovlašćenja autora i bez plaćanja naknade
2. Zakonska licenca: dozvola koju zakonodavac daje za
korišćenje autorskog dela bez saglasnosti autora ali uz obavezu plaćanja naknade.
Prof. dr Žaklina Spalević
Ograničenja subjektivnog autorskog prava Ograničenja imovinskopravnih ovlašćenja u vidu suspenzije isključivih ovlašćenja autora: 1. Suspenzija isključivih imovinskopravnih ovlašćenja autora u cilju korišćenja autorskog dela radi sprovođenja sudskog ili upravnog postupka 2. Suspenzija isključivih imovinskopravnih ovlašćenja autora u cilju korišćenja autorskog dela radi javnog informisanja 3. Suspenzija isključivih imovinskopravnih ovlašćenja autora radi korišćenja autorskog dela u svrhu nastave i pripremanja ispita 4. Suspenzija isključivih imovinskopravnih ovlašćenja autora radi korišćenja autorskog dela od strane javnih biblioteka 5. Suspenzija isključivih imovinskopravnih ovlašćenja autora radi korišćenja autorskog dela za lične nekomercijalne potrebe 6. Suspenzija isključivih imovinskopravnih ovlašćenja autora radi privremenog umnožavanja autorskog dela 7. Suspenzija isključivih imovinskopravnih ovlašćenja autora radi korišćenja autorskog dela u svrhe citiranja Prof. dr Žaklina Spalević Ograničenja subjektivnog autorskog prava 8. Suspenzija isključivih imovinskopravnih ovlašćenja autora radi korišćenja snimaka od strane emisionih preduzeća 9. Suspenzija isključivih imovinskopravnih ovlašćenja autora radi dvodimenzionalnog umnožavanja autorskih dela izloženih na javnim mestima 10. Suspenzija isključivih imovinskopravnih ovlašćenja autora radi korišćenja autorskog dela za izradu kataloga javnih prodaja i izložbi 11. Suspenzija isključivih imovinskopravnih ovlašćenja autora radi korišćenja autorskog dela u cilju demonstriranja rada uređaja za snimanje i reprodukovanje zvuka i slike 12. Suspenzija isključivih imovinskopravnih ovlašćenja autora u cilju korišćenja računarskih programa – bez saglasnosti autora i bez plaćanja naknade dozvoljeno je licu koje je nabavilo primerak računarskog programa da: načini jedan rezervni primerak programa; izvrši neophodne izmene u programu; izvrši dekompilaciju programa.
Prof. dr Žaklina Spalević
Ograničenja subjektivnog autorskog prava Ograničenja isključivih imovinskopravnih ovlašćenja autora u vidu zakonske licence: 1. Zakonska licenca radi korišćenja autorskih dela za potrebe nastave ili naučnih istraživanja
2. Zakonska licenca radi korišćenja autorskih dela u cilju javnog
informisanja
3. Zakonska licenca radi trodimenzionalnog umnožavanja autorskih dela
izloženih na javnim mestima.
Prof. dr Žaklina Spalević
Trajanje subjektivnog autorskog prava Trajanje autorskog prava: Imovinskopravna ovlašćenja autora su ograničenog trajanja Ličnopravna ovlašćenja autora nisu vremenski ograničenog trajanja Po isteku roka trajanja imovinskih ovlašćenja autora, briga o zaštiti ličnopravnih ovlašćenja preminulog autora prelazi sa naslednika na udruženja autora i institucije iz oblasti kulture, nauke i umetnosti. Imovinskopravna ovlašćenja autora: Traju za života autora i 70 godina posle njegove smrti. Ako je u pitanju koautorsko delo, imovinska prava prestaju po isteku 70 godina od smrti koautora koji je poslednji umro. Imovinska prava na autorskom delu čiji se autor ne zna (anonimno delo ili delo pod pseudonimom) prestaju po isteku 70 godina, od dana objavljivanja dela. Međutim, ako autor otkrije svoj identitet pre isteka roka trajanja, imovinska prava traju kao da je identitet autora poznat od dana objavljivanja dela. Prof. dr Žaklina Spalević Trajanje subjektivnog autorskog prava Ako se početak roka trajanja autorskog prava računa od objavljivanja dela, a delo je objavljeno u nastavcima, za svaki nastavak teče zaseban rok zaštite. Za dela za koja se rok zaštite ne računa od smrti autora ili koautora (anonimna ili dela pod pseudonimom), a koja nisu zakonito objavljena tokom 70 godina od njihovog nastanka, zaštita prestaje istekom roka od 70 godina od dana nastanka. Ako je u pitanju filmsko delo, rok trajanja imovinskopravnih ovlašćenja ističe 70 godina od smrti režisera, scenariste, autora dijaloga ili kompozitora muzike posebno komponovane za film, zavisno od toga ko od njih poslednji umre. Rok od 70 godina računa se (počinje da teče) od 1. januara godine koja neposredno sledi za godinom u kojoj se desio neki od navedenih događaja.
Prof. dr Žaklina Spalević
Prava stranih lica Po isteku roka zaštite autorsko delo postaje slobodno – smatra se opštim dobrom kojim može svako da se koristi slobodno bez obaveze traženja bilo čije saglasnosti i bez plaćanja naknade. Prava stranih lica kao autora odn. nosilaca autorskog prava u našoj zemlјi – strani autor i njegovo autorsko delo u našoj zemlјi užvaće pravnu zaštitu pod uslovom: Da je autor dela lice koje ima autorska prava na osnovu međunarodnog ugovora (konvencije) koji je ratifikovala naša zemlјa, ili Da postoji uzajamnost između naše zemlјe i zemlјe kojoj autor pripada – postojanje uzajamnosti dokazuje lice koje se na nju poziva. Od ovog pravila postoje dva izuzetka. Prof. dr Žaklina Spalević Prava stranih lica Dva izuzetka: 1. Pravo sleđenja stranom državlјaninu u našoj zemlјi priznaje se isklјučivo na osnovu uzajamnosti, odn. faktičkog reciprociteta
2. Moralna prava (ovlašćenja), stranom državlјaninu se priznaju
bez ispunjenja bilo kakvih uslova.
Prof. dr Žaklina Spalević
Literatura • Zoran Miladinović, Pravo intelektualne svojine, ISBN: 978- 86-7623-006-08, Pravni fakultet Univerziteta u Kragujevcu - Institut za pravne i društvene nauke, Kragujevac, 2009. • Slobodan M. Marković, Dušan V. Popović, Pravo intelektualne svojine, II izdanje, ISBN: 978-86-7630-518-6, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu - Centar za izdavaštvo i informisanje, Beograd, 2014. • Zoran Miladinović, Praktikum ѕa autorsko pravo, ISBN: 978-86-7623-025-9, Pravni fakultet Univerziteta u Kragujevcu - Institut za pravne i društvene nauke, Kragujevac, 2011.