Formiranje, razvoj i reforma

sigurnosno-obavještajnog sustava
RH
zadaće, djelovanje i uloga u osiguravanju nacionalne sigurnosti

Fakultet političkih znanosti

Hrvatska u europskom sigurnosnom sustavu
Izradili kolege: Ćuić, Lovrić, Majnarić, Makvić
12. studenoga 2021.
 SADRŽAJ

• Obavještajno djelovanje
• Vrste i funkcije obavještajnog djelovanja
• Obavještajni ciklus
• Obavještajni sustav
 OBAVJEŠTAJNO DJELOVANJE

• Predmet proučavanja obavještajnih studija

• Ne postoji jedna univerzalno prihvaćena definicija obavještajnog djelovanja

• Ono što je zajedničko svim definicijama:

• Znatno je više od pukog prikupljanja podataka

• Cilj je postizanje sigurnosti

• Nastoji pružiti rano upozorenje na prijetnje

• Održavanje tajnosti je ključno

• Obavještajno djelovanje – proces u kojem su specifični tipovi informacija važni za

nacionalnu sigurnost, traženi, prikupljani, analizirani i dani donositeljima političkih
odluka (sredstvo za postizanje sigurnosti i prednosti nad protivnikom)
 VRSTE OBAVJEŠTAJNOG DJELOVANJA

• 2 su vrste obavještajnog djelovanja:

1. Sigurnosno obavještajno djelovanje – relevantno za unutarnju sigurnost; zaštita

države, teritorija i društva od vanjskih aktivnosti (subverzija i špijunaža ili politički
motivirano nasilje)

2. Vanjsko obavještajno djelovanje – relevantno za vanjsku sigurnost; održavanje

vanjske sigurnosti zahtijeva znanje o rizicima, opasnostima i prijetnjama, kao i
znanje o mogućnostima i vjerojatnosti događaja i posljedica
 FUNKCIJE OBAVJEŠTAJNOG
DJELOVANJA

Temeljne funkcije
obavještajnog Protuobavještajno
Prikupljanje Analiza
djelovanja: djelovanje

Uz to se povezuje i funkcija tajnog djelovanja

 PRIKUPLJANJE OBAVIJESTI

• PRIKUPLJANJE – temelj je obavještajnog djelovanja: stjecanje obavijesti o

osobama, mjestima, događajima i aktivnostima, što ih traži vlada, a ne mogu
biti pribavljene kroz javno raspoložive resurse, diplomatske i druge kontakte.

Discipline prikupljanja obavijesti:

OSINT
SIGINT IMINT
HUMINT GEOINT open source;
elektronično; putem slikovno, putem
od strane ljudi geoprostorno inteligencija otvorenog
signala fotografija
koda
 ANALIZA, PROTUOBAVJEŠTAJNO I TAJNO
DJELOVANJE

• Analiza

• proces uspoređivanja, analize i prosuđivanja sirovih obavijesti i obavijesti iz svih izvora te njihovu transformaciju u
obavještajne obavijesti

• Protuobavještajna djelatnost
• Nacionalno nastojanje da se spriječe strane obavještajne službe – zaštita informacija i podataka

• Ruši se unutarnja i vanjska granica

• Ofenzivne i defenzivne mjere zaštite

• Uključuje i tajne akcije

• Ključni izazov: kako smanjiti nesigurnost

• Tajno djelovanje

• aktivnosti upotrijebljene kako bi utjecale na političke, vojne ili ekonomske uvjete i situacije u inozemstvu gdje je namjera da
uloga vlastite vlade ne bude jasna i priznata javno
 OBAVJEŠTAJNI CIKLUS

• Obavještajni ciklus je proces putem

kojeg je dobivena informacija, Planiranje i
upravljanje
konvertirana u obavještajni podatak i
učinjena dostupnom donositeljima
političkih odluka Distribucija
(diseminacija Prikupljanje
)

• Ključan je za povezivanje faza

prikupljanja obavijesti i analize
obavještajnih podataka

Analiza i
Obrada
proizvodnja
• Odvija se u pet faza
 OBAVJEŠTAJNI SUSTAV

• Obavještajni sustav – organiziranost i uređenost obavještajne djelatnosti u državi radi

obavljanja obavještajnih zadaća
 OS su podsustavi nacionalne sigurnosti
 Jedinstvena misija: ostvarenje nac. sigurnosti i nac. interesa

• Obavještajni sustavi tri zemlje – SAD, Sovjetski Savez/Rusija, Velika Britanija – danas
predstavljaju osnovne modele organizacije obavještajnih službi
 VELIKA
SAD RUSIJA
BRITANIJA
• Načelo • Centralizacija • Kabinetski model
razdvajanja moći svih funkcija
• Konsenzus
• Kompetitivni • Unutarnja
sigurnost • Nema središnje
model
organizacije koja
• VNS kordinira kordinira rad
• CIA kordinira rad rad svih službi ostalih službi
svih službi
 SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNI SUSTAV RH

• u današnjem obliku definiran je 2006. godine donošenjem Zakona o sigurnosno-

obavještajnom sustavu RH

• U RH postoje dvije sigurnosno-obavještajne službe:

 Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) i

 Vojna sigurnosno-obavještajna agencija (VSOA)

• ZADAĆA prikupljanje, analiza, obrada i ocjena podataka koji su od značaja za

nacionalnu sigurnost (nužni za donošenje odluka u zaštiti nacionalnih interesa)
SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNI SUSTAV
JUGOSLAVIJE

• Organizacija sustava

• Uloga sigurnosnih službi i najvažniji ciljevi

• Metode djelovanja službi

• Utjecaj totalitarnog režima na službe

• Tranzicijski trenutak
 ORGANIZACIJA SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNOG SUSTAVA SFRJ

Federalno-
Republička
Federalna nadležnost republička
nadležnost
nadležnost

●
vojna obavještajna služba
●
poslovi civilnih Sigurnosno-obavještajne
službe SFRJ
●
vojna sigurnosna služba sigurnosnih službi ●
javna sigurnost
●
civilni obavještajni organi ●
poslovi državne
SSIP-a sigurnosti
 VOJNE SLUŽBE SFRJ

Vojna obavještajna služba

●
u okviru II. uprave Generalštaba JNA
●
prikupljanje i obrada podataka o oružanim snagama stranih zemalja, vojno-političkoj situaciji, oružanim sukobima u svijetu, međunarodnim odnosima

Vojna sigurnosna služba (KOS)

●
pod Upravom sigurnosti
●
protuobavještajna zaštita postrojbi i oružanih snaga, provjera kandidata, prevencija i gonjenje počinitelja, politički nadzor nad pripadnicima oružanih snaga
●
organi sigurnosti (OB)
 CIVILNE SLUŽBE SFRJ

Civilna obavještajna služba

●
organizirana u Službi za istraživanja i dokumentaciju (SID)
●
služenje diplomatskim predstavništvima za prikupljanje podataka
●
loša suradnja civilne i vojne obavještajne službe

Civilna sigurnosna služba (SDS)

●
u okviru SSUP-a i RSUP-a
●
poslovi državne sigurnosti definirani saveznim zakonima (velika nadležnost federalnih organa)
 GLAVNI CILJEVI SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH
SLUŽBI SFRJ

• ostvarivanje državne sigurnosti

• komunističko uređenje države - kakvo je postupanje s neistomišljenicima?
• službe kao sredstvo obračuna s političkim protivnicima

• 2 kategorije neprijatelja:
UNUTARNJI NEPRIJATELJ
POLITIČKA EMIGRACIJA
 METODE DJELOVANJA SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH
SLUŽBI SFRJ

• klasične metode prikupljanja podataka, obrade i analize

• metode u skladu s tadašnjim tehnološkim razvojem

• operativna sredstva (tajna suradnja) i metode (informiranje i dezinformacije)

• operativno-tehnička sredstva i metode (prisluškivanje, tajne kontrole, tajna
snimanja, tajni pretresi...)

• zakoni ne spominju tajne operacije niti likvidacije protivnika

TOTALITARNI SUSTAV SFRJ
• monopol Komunističke partije na sve političke odluke
• visoka politizacija sigurnosno-obavještajnih službi
• definirani neprijatelji  brutalnost i represija
• službe su održavale sigurnost režima - PREPREKA za nadolazeće procese

TRANZICIJSKI TRENUTAK (kraj 80-ih, početak 90-ih)

• novonastale političke prilike traže izgradnju novog sigurnosnog sustava
• manjak resursa, ljudi, znanja i vještina
• sudjelovanje “starih” aktera u “novom” sigurnosno-obavještajnom sustavu
LITERATURA:

• Akrap, Gordan i Tuđman, Miroslav (2014) From totalitarian to democratic

intelligence community - case of Croatia (1990-2014). National Security and the
Future 14(2): 74-132.
• Žunec, Ozren i Domišljanović, Darko (2000) Obavještajno-sigurnosne službe
Republike Hrvatske. Stanje i načela preustroja za razdoblje konsolidacije
demokracije. Zagreb: Jesenski i Turk.