Ognjen aldarovi

Sociologija rizika- uvodna

razmatranja

1. Pregled osnovnih pojmova

suvremena civilizacija i rizici

drutvo rizika
kultura rizika
rizik: akcidentalan strukturno proizveden
ureeno drutvo i kontrola rizika
oekivani i neoekivani rizici
samostalno izabrani nametnuti izvana
umnoavanje vrsta i tipova rizika
2

 nesigurnosti, neodreenosti i procjene

preuzimanje rizika u drutvu: raspodjela
odgovornosti
opasnosti, rizici i vjerojatnosti
percepcija rizika
rizik i vrijednosti
komunikacija rizika
identifikacija, evaluacija, valorizacija i
upravljanje rizicima
etiki aspekti tehnolokih rizika
3

rizici i javnost
tehnologija i rizici
energetska postrojenja i rizici
politika rizika i drava
rizici i budunost
socijalna teorija i rizici
"sigurnosna kultura"

tehnika, ekonomska i psihologijska perspektiva

sociologijski i srodni pristupi i primjeri
kulturalistiki pristup analizi rizika
"socijalna arena rizika"
"socijalna drama rizika"
socijalna amplifikacija rizika
kontekstualni pristup riziku

2. Hazardi i rizici

hazardi i rizici = plod interakcije tehnologije,

drutva, okolia
hazard = vjerojatnost pojavljivanja (neeljenog)
dogaaja
rizik = mjera pojavljivanja hazarda, stupanj
opasnosti (mjerenje, usporedba, jedinice,
vankontekstualnost, apstraktnost)
rizik = stupanj tete uzrokovan dogaajem i
vjerojatnou njegovog pojavljivanja
rizik: objektivna pojava i/ili socijalna
konstrukcija?
6

 tehnoloka stvarnost rizika i karakteristike

socijalne konstrukcije postoji neovisno o tome
da li ga je drutvo registriralo
temporalna dimenzija rizika: evolucija nastanka
pojave utvrivanje slubena registracija
(politika procjena, ernobil) mjere prevencije
(AIDS)

3. Prirodni i tehniki rizici

a. prirodni
usud
pojavljuju se nestaju, ponovno se pojavljuju ...
Prepoznatljivi su
Nekontekstualni su
Akcidentalni a ne strukturni, predvidljvi ...
bez prepoznatljivog uzroka i krivca
ne treba im tumaenje izvana-samorazumljivi su

b. tehniki
proizvedeni u svakodnevici tehnikog drutva
Nepoznati (uglavnom)
trae tumaenje izvana eksperti objanjavaju
izazivaju nerazumijevanje javnosti
netransparentni su posredovani ekspertima
povjerenje u eksperte i u socijalni sistem se
pokazuje u prosudbi tehnikog rizika

4. Onovne dimenzije rizika

Ekspertna-znalaka javnost
Laika opa javnost
Politika-podobni trenutci
institucionalna dio vlade ili ...
Osnovne karakteristike
uzorci (glavni, lanac dogaaja, interakcija
ovjek-stroj-kontekst, sistemski, sluajan, ..)
niski probabilitet visoke posljedice (NE
katastrofa)

10

 visoki p. male posljedice (auto nesree-este, ne

uvijek fatalne i masovne posljedice)
subjektivizacija objektivizacija rizika (kako
doivljavamo rizik?)
mogunost izbjegavanja nemogunost (postojine postoji)
rizici dolaze iz budunosti kriterij, ugao
promatranja ivimo loi ve s nekim rizikom a to
jo ne znamo?

11

 tip identifikacije rizika automatizam ili

protumaen?
socijalna cijena rizika- ukupna cijena neke
rizine situacije
nesigurnost i neodreenost procjena- o emu sve
ovisi?
risk (social) assessment
relativizacija procjene veliine i posljedica rizika
uloga socijalnog konteksta
12

5. Osnovni tipovi rizika

stari-novi
poznati-nepoznati
jednostavni-sloeni
voljni-prisilni
smrtonosni-nefatalni
Relativno predvidljivi-relativno nepredvidljivi
katastrofini-nekatastrofini

13

6. Percepcija rizika
razliiti, ali i isti (slini) rizici percipirani razliitozato?
rizik se ne doivljava izolirano od konteksta,
iskustva, osobne situacije ...
percepciija i kognicija i rizik: stvaranje smislenih
slika o stvarnosti (pa i o riziku)

14

a. najvanije varijable koje utjeu na

percepciju rizika:

proivljena iskustva konkretno znanje

predrasude (osobne, ali i strukturalne avioni,
13. red petak 13...)
stupanj familijarizacije s rizikom
karakter inicijalnih iskustava i stigmatizacija
relativizacija i socijalizacija iskustava
odlike socijalnog konteksta u kojem se rizik
dogaa

15

karakter konkretne situacije rizika: mogunost

izbora?
poznatost - nepoznatost rizika
trenutna ili prolongirana teta od rizika
iznenadnost pojavljivanja rizika-dugorono
najavljivanje rizine situacije
mogunost imaginacije slika o riziku,
zamiljaji o riziku

16

 nain izraavanja o riziku verbalizacija, slikefotografije, TV

pretpostavke o smrtnim ili nefatalnim ishodima
rtve statistiki podaci ili osobni podaci?
jednostruke ili viestruke tete
karakter socioekonomskog statusa pojedinca
stupanj udaljenosti mjesta stanovanja od
potencijalnog centra rizika

17

b. strukturalne karakteristike percepcije rizika

(S.Cutter)
tendencija simplifikaciji
teina inicijalnih iskustava uobliuje
doivljaj
percepcija je ovisna o vidljivim
(proivljenim) a ne proitanim iskustvima i
odlikama

18

 manipulacija u izvjeivanju o riziku: distorzija u

prijenosu poruka-zato do toga dolazi?
slaganje o tome to je rizik, a ne o njegovim
posljedicama
nekonzistentnost u izvjetavanju o riziku poveava
strah i oprez
nemogunost evaluacija strunih rasprava jezik,
mjerne jedinice

19

c. pozitivna strukturacija rizika

poznati rizici
iskustveno viekratno proivljeni u pozitivnom
socijalnom kontekstu
samostalno izabrani
s lakim posljedicama u budunosti
prostorno udaljeniji od pojedinca
slubeno prezentirani uvjerljivo i kao manje
opasni

20

d. negativna strukturacija rizika:

nepoznati rizici
loa inicijalna iskustva
negativan socijalni kontekst
Nametnutost rizika (stvarni ili osjeaj)
Strah
neznanje

21

nepoznat rizik
s trenutnim (smrtnim) posljedicama
u naoj blizini
slubeno loe i sumnjivo prezentiran
nekontekstualan

22

e. osnovni atributi rizika (Wynne)

nedostatak osobne kontrole nad razvojem

dogaaja (avion-automobil)
osjeaj nametnutosti, nemogunosti izbora
osjeaj nesigurnosti
neslaganje sa situacijom (openito i s razvojem
situacije)
izostanak osobne upoznatosti sa situacijom i
njenim razvojem
23

 viedimenzionalne imaginacije o dimenzijama

rizika-to bi se sve moglo dogoditi?
odloeni uinci anksioznosti
pretpostavke o nesumnjivoj socijetalnoj teti
nevidljivost (neoiglednost) potencijalnih koristi
nejednolikost raspodjele teta i koristi
(koncentrirana teta, disperzirane koristi)-NIMBY
poznati (ljudski), a ne prirodni uzroci rizika

24

f. strukturirane kognitivne cjeline o riziku

(Hollander)

katastrofini potencijal rizika

familijarizacija s rizikom
shvaanje (razumijevanje) rizika
nesigurnost procjena o uincima
stupanj percipirane kontrole nad rizikom
Impostiranost-nametnutost rizika

25

 uinci rizika na djecu

uinci na budue generacije
potencijalne rtve: statistiki podatak ili
prepoznatljvi pojedinci?
potencijalni smrtni ishod- da ili ne?
stupanj povjerenja u instituciju povezanu s
tumaenjem rizika-kakav je?
medijska izloenost rizici su amplificirani

26

 evidentirani i neevidentirani rizici (poznmati i

nepoznati, slubeno priznati ili ne)
podjednakost raspodjele uinaka-svi e imati istu
tetu?
jasne i nejasne koristi
popravljivi i nepopravljivi uinci rizika
poloaj pojedinca i sindrom osobne izloenosti-ja
kao i ostali ili ne?
porijeklo rizika: ljudska pogreka-nepoznati
uzrok? Tko je zapravo kriv?
27

7. Rizici i javnost
a. Odlike javnosti i rizici:
difuzna kategorija
od ire ka uoj javnosti
od pasivne ka aktivnoj
Od nezainteresirane ka zainteresiranoj
od anonimne do personalizirane
Od globalne ka konkretnoj (lociranoj)

28

b. vrste (tipovi) javnosti:

1. opa (ira, globalna)
pasivna
nekontekstualna
nezainteresirana
ateritorijalna
atemporalna
laika

29

2. lokalna (ua, aktivna-aktivirana)

kontekstualna
zainteresirana
teritorijalizirana
dinamina
vremenski odreena (krae-due trajanje
aktivizma)
znalaka
30

3. ekspertna javnost
Struna, neupitna, legitimna
akontekstualna
de-teritorijalizirana
Aktivna-vri prosudbu
Institucionalna-legitimna, predstavnika,
autoritetna
Neovisna (?)
segment institucionalnog autoriteta- neka struka
kae...
31

8. Komunikacija rizika
prijenos opisa situacija rizika od jedne ka drugoj
javnosti
vei ili manji stupanj institucionaliziranosti
kako osigurati povjerenje u izvore, prijenosnike i
sadraj informiranja?
prijenos informacija o riziku od ekspertne
javnosti ka opoj i kontekstualnoj javnosti
eksperti i drugi

32

a. osnovni aspekti
tko komunicira (pojedinac, agencija, drava)
tko generira (pojedinani, kolektivni akter;
nezavisni-institucionalni pojedinac)
tko su primaoci (opa ili specijalizirana javnost)
nain prezentacije (izjava, saopenje, koja
medijska sredstva)
oekivani feed-back?

33

b. najvaniji elementi prijenosa informacija

forma, oblik, estina

akteri predstavnici zainteresiranih
obrazloenje sadraj prijedloga
jezik (argon), pokazatelji
Amplifikacija-diminuacija posljedica
oekivane koristi ire, ue, kratkorone,
dugorone, (take it or leave it, dobra prilika)
kompenzacije (tipovi, vrste, iznosi, dugoronost,
osobne, socijetalne, itsl.)
NIMBY sindrom povod za opi oblik reaktivnog
ponaanja?
34

9. Rizik i vrijednosti
a. Rizik kao vrijednost?
rizik: neutralna injenica?
vrijednosna neutralnost u prosuivanju
rizika?
rizik: izlaganje potencijalnom gubitku
neega to vrednujemo, cijenimo to
vrednujemo?

35

c. Operacionalizacija - rizici kao vrijednosti:

emocijama nabijene konstrukcije
individualizirane
socijalno se uokviruju
pridaju im se razliita znaenja
poivaju na razliitim vrijednosnim
pretpostavkama (sustavima vrijednosti)

36

d. Vrijednosti (vrijednosni sustavi): kompleksne

prosudbe o koristima ili nedostacima situacija koje
drimo vrijednima esto neovisno o objektivnim
procjenama
pojedinac ih stjee socijalizacijom
nosi ih cijeli ivot
u pravilu ih ne mijenja
stavovi koji se oslanjaju na neke vrijednosti vrlo
se teko i rijetko mijenjaju
implicitne (internalizirane) i eksplicitne vrijednosti
37

 utemeljene na moralnim normama (npr.

pravednost, korisnost, sloboda)
Primjer: okoli (i njegovo ugroavanje) kao
vrijednost:
doivljava se kao vrijedno dobro (posvajanje,
identifikacija)
eli ga se kontrolirati
okoli sam za sebe ima specifinu vrijednost
ugroavanje mog okolia ugroavanje mojih
vrijednosti vezanih uz okoli kao takav
gubitak kontrole nad okoliem nad
vrijednostima, nad ivotom openito
38

10. Istraivanje rizika

spora evolucija spoznaja o riziku

akcidentalnost sistematinost pojava
temporalna i institucionalna dimenzija rizika
faze u prouavanju rizika:
identifikacija rizika (risk identification)
procjena rizika (risk assessment: risk estimation,
risk evaluation)
upravljanje rizikom (risk management)

39

11. Etiki aspekti rizika

subjekti procjene osoba ili netko drugi?

posredovanje procjene
podjednakost raspodjele posljedica rizika
osobna valorizacija pojma kvalitet ljudskog
ivljenja
razliiti aspekti procjene pojmova normalnost,
pravednost, jednakost
princip jednakosti svi moraju podjednako biti
zatieni od socijetalnih rizika
kvantitativni i kvalitativni aspekti rizika
40

jednakost nejednakosti izloenosti riziku?

nuna nejednakost teritorija (uvjeta ivota)
etika ispravnost dodavanja vika nejednakosti?
aspekti distributivne nejednakosti kroz distibuciju
rizika
nuno se poveava stupanj nejednakosti unosom
dodatnog rizika

41

12. Tehnologija i rizici

faktor ovjek i stroj u nastanku rizika
suboptimalno funkcioniranje
neadekvatna uloga data strojevima
(preoptereenje, eksperimentiranje)
funkcioniranje standarda sigurnosti se postupno
socijalizira zamor u sloenim tehnolokim
sistemima

42

Tehnologija?
autonomna sila
neovisna o drutvu
strukturno generira nove (rizine) sisteme
ima determinirajuu ulogu regulira politike i
drutvene odnose
drutvo se prilagoava tehnologiji (vrednovanjima
njene uloge)
drava i tehnologija: determinirajua uloga velikih
kompanija
43

13. Zakljuak: energetska postrojenja i rizici

u lokalnoj se okolici doivljavaju uglavnom kao
viak (nepotrebnog) rizika
koncentrirane tete i disperzirane koristi
NIMBY sindrom prisutan
postupan rast osvijetenosti lokalnog stanovnitva o:
ekolokom riziku
o mogunosti ostvarenja prava na kompenzacije

44

 o mogunosti alternativnih scenarija

o mogunosti odbacivanja inicijativa
postupno uvianje kolektivnih autoriteta da:
se ne moe svaka inicijativa (nasilno) progurati
se mora respektirati lokalna zajednica
postoje i alternativni programi razvoja
postoji legitimno pravo lokalne zajednice na
kompenzaciju zbog unosa vika rizika
Rizik: sve vie pregovarajui fenomen
45