Sveučilište J. J.

Strossmayera Osijek
Filozofski fakultet
Preddiplomski studij Povijest umjetnosti i hrvatski jezik i
književnost
 
 
Andrea Mihaljević
O životinjskome svijetu Benetovićeve „Hvarkinje”
 
Seminarski rad

Kolegij: Književna životinja

Mentorica: prof. dr. sc. Zlata Šundalić
Osijek, 2021.
Martin Benetović,
Hvarkinja
MARTIN BENETOVIĆ

• hrvatski komediograf, orguljaš i slikar

• ne može se pouzdano utvrditi je li osim Hvarkinje ostavio još koje djelo
• pretpostavlja se da je napisao Komediju od Raskota te farsu Prigovaranje pod
Krišišćem u Plamah meju Bogdanom (Batušić, 1978: 81)
• oslanja se na Držića, Lucića i Hektorovića (Maroević, 2012; 454)
HVARKINJA

• Komedija od Bogdana
• renesansna eruditna komedija napisana pod utjecajem Držića (Franičević, 1976:
23)
• U komediji spominje Držića: „In vero 'e pravo i lijepo rekao Marin Držić u
"Tireni"; naš dobri spivalovac pravi…” (Benetović, 1965: 201)
• Radnja se odvija u 2 dana za vrijeme poklada na Hvaru
O MARTINU BENETOVIĆU
BRANKO VODNIK
• Branko Vodnik o Martinu
Benetoviću i Hvarkinji ne piše
ništa
MARIN FRANIČEVIĆ
• pojavio se na Hvaru koncem 16.
stoljeća
• „novi meštar” komedije
(Franičević, 1974: 80)
• uz trgovinu bavio se i umjetnošću
• „Umro je kao i njegov učitelj
Držić, neočekivano u Veneciji…”
(Franičević,1974: 80)
ŠTO JE NAPISAO?
MARIN FRANIČEVIĆ • Pretpostavlja se da je napisao :
• Napisao je: 1. Komediju od Raskota
1.Hvarkinju (Komediju od 2. Prigovaranje pod Krišišćem u
Bogdana) Plamah meju Bogdanon i
Raskotom lovčarom varhu
Brušanih
HVARKINJA
MARIN FRANIČEVIĆ
• komedija u 5 ata
• otkrivena početkom 20. stoljeća
• „…tipična plautovsko-renesansna
igra…” (Franičević, 1974: 81)
• rukopisi pronađeni u Splitu,
Trogiru i Zadru svjedoče o
popularnosti i izvan Hvara
VRIJEDNOST HVARKINJE
MARIN FRANIČEVIĆ
• „Glavna vrijednost
Benetovićeve komedije nije u
zanimljivosti radnje…”
(Franičević, 1974: 81)
• U njoj su prikazani starci,
mahniti, mladići, djevojčice i
žene, a to su zapravo sluge i
sluškinje
SADRŽAJ
PROLOG
Autor se obraća plemenitoj gospodi i uzvišenim gospojama.

AT PRVI
Karlo i Fabricij razgovaraju o ljubavi, Karlo je nesretno zaljubljen u Perinu te
joj je poslao cvijeće. Mikleta govori Nikoli i govori kako mu se svidio Hvar.
Razgovaraju o Karlu koji je zbog ljubavi zanemario rad, Mikleta mu priznaje
kako je i on zaljubljen u jednu gospođu. Bogdan traži advokata kako bi mu
odnio kozlete. Susreće Radoja koji mu pomogne naći advokata, zatim ga pita
za Goju te mu govori kako ju je išao isprositi. Mikleta govori sam sebi kako
vjeruje zaljubljenim mladićima što je ljubav. Susreo je Poloniju, bio je sav
drhtav kada ju je ugledao.Perina je dobila cvijeće od Karla.
AT DRUGI
Karlo govori Fabriciju kako ne može Perinu izbaciti iz srca. Mikleta
govori Bogdanu kako treba nekoga tko će ga služiti te ga Bogdan
pristane služiti. Karlo susreće Dobru, a ona mu govori kako ga Perina
pozdravlja i šalje mu dar, ali da to mora ostati u tajnosti. Međutim,
Goja ih vidi te joj Dobra otkrije tajnu. Izabela se žali Goji na Nikolu,
provjerava ju i ljubomoran je. Da to ne radi, bio bi dobar.
AT TRETI
Goja sretne Radoja te ga odbija na što on pobjesni jer nema nitko bolji
od njega. Nailazi Bogdan, a Goja mu priznaje da joj je Radoj dosadan.
Dobra govori Karlu da će ga pustiti u kuću kada svi zaspu. Mikleta
govori Nikoli da ga je ljubav uništila. Nikola priznaje kako je
nezadovoljan svojom ženom jer ništa ne radi. Bogdan je dogovorio s
Barbarom kako će prevariti Mikletu. Govori Mikleti da ga je Barbara
pozvala te da je najbolje da ga stavi u vreću i takvog odnese kod nje.
AT ČETVRTI
Starica daje Goji recept ako želi da Bogdan ludi za njom. Bogdan je
svratio kartati i potrošio je sve što mu je gospodar dao. Radoj žaluje
zbog Goje, potuče se s Bogdanom. Dolazi Mikleta i govori im što se
tuku, neka puste djevojku da sama odluči koga će. Karlo je presretan jer
je dočekao ovu večer kada će ići k Perini. Karlo ugleda Mikletu, boji se da
će ga vidjeti, a Mikleta počinje svirati pjesmu udovici Poloniji. Dobra
pusti Karla unutra. Mikleta govori Barbari kako ga je Bogdan htio ubiti.
Bogdan nosi Mikletu u vreći, nailazi na Kavalera i Placera koji žele znati
što je u vreći. Placar skuži da je čovjek unutra, Bogdan kaže da je to
mrtav čovjek. Mikleta im nudi napojnicu da ga puste.
AT PETI
Fabricio prilazi k Izabelinoj kući, preobučen je. Bogdan ga ugleda i želi
se s njime napiti. Perina se dogovorila s Karlom da će se obući kao
muško i da će otići k njemu. Mikleta spominje nesreću od sinoć koja mu
se dogodila, Barbara mu govori da joj je žao. Barbara je opet nasamarila
koji će se preobući i otići udovici pod prozor. Karlo i Perina odlaze.
Karlo priča kako ga je otac skoro uhvatio s Perinom, ali se ona sakrila.
Nikola uhvatio Fabricija i Izabelu i zatvorio ih. Dovodi Izabelinu braću
da vide kakvu je sramotu njihova sestra napravila. Nikola ide do Polonje
da joj kaže da će se Karlo i Perina vjenčati. Polonija će se udati za
Mikletu. Otkrivaju da je Fabricij Mikletin sin. Djelo završava tako da se
Karlo obraća publici i zahvaljuje se što su ih ljubazno slušali.
 REDNI BROJ NAZIV NAVOD IZ DJELA UKUPN
ŽIVOTINJE

1. Zvir Svaka zvir i ptica u jame i u gnizda svoja pohojaše (142) 1

2. Ptica Svaka zvir i ptica u jame i u gnizda svoja pohojaše (142) 1

3. Ptičice Ptičice žuberom se veseliti (142); a ptičice žuberiti iz /govora medenoga (171) 2

4. Svinjaci zač svinjaci neće mokrine (146) 1

5. Kozleti Ponesu avokatu kozleta,/a ne znam di stoji (146); da neka mi pri haljom pokrit kozleta (148) 2

6. Dvizac A onomade smo dvisca poslali (146) 1

7. Vrag Ki će vrag sve pasti i odrt hoditi (147); nuti vraga, što me se je ovezajo danaske (147); vrag vazmi najmudrijega ovde (149); : Hod' vragom od mene! (164); : Pi, vrag mu pamet vazmi! (172); Kao vraga u 9
jednu vreću! (177); Kao vraga, u malo brjemena su se usmrdile! ( 183); Kao vraga, moju čohu (195); Ča će vrag u vašoj kući? (207)

8. Konj Zač od konjusa ne bojim se (147); Ke uz bandu glavu nose ka konj (159); Konjino od gonjenja (182); trudimo uzdržat jih kako konja na uzdi. (206) 4

9. Jutropašac Poj vadi želadiju od jutropašca (182) 1

Tablica 1. 10.

11.
Vedeleta (ševa)

Oslic
Ima jedne očice kako u vedeleta (150); Čini da je vedeletta (177)

A ne drugim starim oslicam (152)

2

Životinjski 12. Anjel Lipota anjelska Perinina (154) 1

svijet u 13.

14.
Kravica

Stado
Najlipija kravica u našem stadu (155); Sramežljiva kravica, rec', ako ć' udilj (224)

Najlipija kravica u našem stadu (155)

2

Hvarkinji 15. Grlica Kako grlici drug njeje; da joj budu sluga (157); 1

16. Govedo Ubit ću desetero goved i najmanje četrdeset ovan i zaoblice (160); Človik se za rog veže, a govedo za jazik (181) 2

17. Ovan Ubit ću desetero goved i najmanje četrdeset ovan i zaoblice (160); Aj kurvina ovna, što me čini čekat! (175) 2

18. Zaoblice Ubit ću desetero goved i najmanje četrdeset ovan i zaoblice (160) 1

19. Prase Ja ovako oparem kao prase (161); , a pak joj do malo dan šćetine porestu kako prascu (180) 2

20. Magare Prostil se mrtav kako magare (161); 1

21. Svinja I oparen kako svinja (162); Eto si ti mene malo prija oparila kako svinju (164); mnogo bogata ta stara svinja (172); , što nije za njih kak za svinju srebro (172); Lažeš kako svinja, sramotnjače (182); Ovako, 6
svinjo da niente (187)

22. Magarac Ma na meni kako magarcu (163); Namor mi se još to pristoji, kako magarcu (175); Što mi magarče, tu cambuljaš? (183); Kurvin bestinski magarče (190) 4

23. Diaval Sust del diavla (165) 1

24. Jarac ni pera striče jarca; moga gospodara (168); Ne bih ovo činil za jarca oca ča sam za te (175) 2

25. Tovar To nis' nigdar na tovaru jahala? (171); ač ove zube šćete da njim su kako staru tovaru (180); Bogme ne bi tovar gonil ovo oružje (186); a tovaru bit za svoju korist nî zamirno. (189) 4

26. Tovarica Ča tovarica ne izgoni (175) 1

27. Miši miši skaču (74) 1

28. Prasica toviti i žiriti kako prasica jedna. (175) 1

 REDNI BROJ NAZIV NAVOD IZ DJELA UKUPNO
ŽIVOTINJE

29. Debotto Ha debotto te incago i s dvorništvom!” (176) 1

30. Kokoša Kupi kokoša, pulastra, gusaka, pataka, golubica, kosovića, jarebica (177) 1

31. Pulastar Kupi kokoša, pulastra, gusaka, pataka, golubica, kosovića, jarebica (177) 1

32. Guske Kupi kokoša, pulastra, gusaka, pataka, golubica, kosovića, jarebica (177) 1

33. Patke Kupi kokoša, pulastra, gusaka, pataka, golubica, kosovića, jarebica (177) 1

34. Golubice Kupi kokoša, pulastra, gusaka, pataka, golubica, kosovića, jarebica (177), da mi si ti čista ostala kako golubica (220) 2

35. Kosovići Kupi kokoša, pulastra, gusaka, pataka, golubica, kosovića, jarebica (177) 1

Tablica 1. 36. Jarebice Kupi kokoša, pulastra, gusaka, pataka, golubica, kosovića, jarebica (177) 1

Životinjski 37. Ugota gdi su ugote obisne, odreni mlado pulenje (179) 1

svijet u 38. Pulenje gdi su ugote obisne, odreni mlado pulenje (179) 1

Hvarkinji 39. Puži da vazmu puži golac i da jih svarim u svojoj vodi dočim se razvare (180) 1

40. Riba zač ostane lustrana kako riba (180) 1

41. Pas O što van je, da vas psi izjedu! (182); što ću parat pse e-e-e-e?! (202); Udrite toga psa nečistoga (207);Kurvin pas ubi me, da za sve drugo mi (208); sada hoću da pozna psica ko sam ja (212); Otvori ovo, psice, 9
zatvorila si se (214); a pse nevirni, dakle hoćeš mene zaslipiti (215); čekaj ti, psičino, sad ćeš vidit (215); Ti si psičino u kući bila i sve znala (215);

42. Kokote da kokote i ini volatile (183) 1

43. Vilenica Kolici ludi mnidu er sam vilenica (184) 1

44. Grličica Mikletu stravil jes, moja grličice (188) 1

45. Kobile Haj,haj bisne kobile,a, ži mi t`, će udarit (189) 1

46. koze : Î ćerati koze (193) 1

47. Ninfa Da ninfa, iura dio (202) 1

48. Kukavica Idoh, ča ću kukavica (211); da bih bidnija i raspenija hodila neg nijedna kukavica (215) 2

49. Vol Eto volom i kravam (223) 1

50. krava Eto volom i kravam (223) 1

• životinjski svijet u Hvarkinji je raznolik –
pojavljuje se 50 različitih naziva
Tablica 2.
Čestotnost pojavljivanja životinja
REDNI BROJ ČESTOTNOST POJAVLJIVANJA NAZIV ŽIVOTINJE
1. 9 Vrag, pas
2. 6 Svinja
3. 4 Konj, magarac, tovar
4. 2 Ptičice, kozleti, vedeleta, kravica,
govedo, prase, jarac, ovan,
golubica, kukavica
5. 1 Zvir, ptica, svinjaci,dvizac,
jutropašac, oslic, anjel, stado,
grlica, zaoblice, magare, diaval,
tovarica, miši, prasica, debotto,
kokoša, pulastar, guske,patke,
kosovići, jarebice, ugota, pulenje,
puži, riba, kokote, vilenica, grličica,
kobile, koze, ninfa, vol, krava
 • domaće životinje (najbrojnije): pas, svinja, konj, magarac, tovar,
kozleti, kravica, govedo, prase, jarac, ovan, svinjaci, dvizac,
jutropašac, stado, zaoblice, magare, tovarica, miši, prasica, kokoša,
pulastar, guske, patke, ugota, pulenje, kokote, kobile, koze, vol,
Klasifikacija krava
• divlje životinje vlastitoga podneblja: ptičice, vedelta, golubica,
(Buffon) kukavica, zvir, ptica, oslic, grlica, kosovići, jarebice, puži, riba, grličica
• divlje životinje stranih podneblja: ninfa

• fantastična bića: vrag, andjel, diavol, debotto, vilenica

VRAG

• prema čestotnosti pojavljivanja na prvom je mjestu, pojavljuje se devet puta

• fantastično biće
• negativne konotacije:
• „Pi, vrag mu pamet vazmi!”(Benetović,1965; 172)
• pojavljajuje se još pod drugim nazivima: dival, debotto

• „Sust del diavla, neka latinski reku. (Benetović, 1965: 165)

• „Ha debotto te incago i s dvorništvom!” (Benetović, 1965; 176)
VRAG ~ ČOVJEK

• Bogdan i Mikleta
• „Kao vraga u jednu vreću!” (Benetović, 1965; 177)

• Karlo i Dobra
• „ča će vrag u vašoj kući?” (Benetović, 1965; 207)
PAS
• prema čestotnosti pojavljivanja također se nalazi na prvom mjestu, pojavljuje se
devet puta
• negativne konotacije
• vrijeđanje:
• „Udrite toga psa nečistoga!” (Benetović, 1965; 207)
• „Kurvin pas, ubi me, da za sve drugo mi 'e, er me nije pozno, radi
časti moje.” (Benetovi, 1965; 208)
• Ti si psičino u kući bila i sve znala (Benetović, 1965; 215)
PRENESENO ZNAČENJE

• većina životinja pojavljuje se u prenesenom značenju

• životinjske osobine se pripisuju ljudima – zoomorfizam
• „koliko najlipija kravica u našem stadu.” (Benetović, 1965; 155)
• „Lažeš kako svinja, sramotnjače!” (Benetović, 1965: 182)
• „Mikletu stravil jes, moja grličice,” (Benetović, 1965; 188)
NEPRENESENO ZNAČENJE

• ostvaruje se ekonomski pristup čovjeka prema životinji

• veliko su značenje imale životinje poput kokoške, guske, patke itd. jer su bile izvor hrane i kao
takve pojavljuju se u neprenesenom značenju
• Čini da je sve gospodski: kupi kokoša, pulastra, gusaka, pataka, golubica,
kosovića, jarebica.” (Benetović, 1965; 177)
• Ubit ću desetero goved i najmanje četrdeset ovan i zaoblice (Benetović, 1965; 160)
ZAKLJUČAK
• Hvarkinja je jedino djelo za koje se sa sigurnošću može reći da je napisao
Benetović
• fauna u djelu je raznolika (50 naziva životinja)
• prevladavaju prenesena značenja životinja – uglavnom negativne konotacije
• ponekad se koriste talijanski nazivi životinja:
„Čini da je vedeletta,” (Benetović, 1965; 177)
LITERATURA
• Benetović, Martin, 1965. Hvarkinja, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 9, priredio Rafo Bogišić, Zagreb

***

• Batušić, Nikola, 1978. Povijest hrvatskog kazališta [Online] Raspoloživo na:

https://www.scribd.com/document/496674564/Nikola-Batu%C5%A1i%C4%87-Povijest-hrvatskoga-kazali
%C5%A1ta [pristupljeno: 2.12.2021]
• Benetović, Martin. 2021, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
raspoloživo na : http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6898. [pristupljeno: 2.12.2021]
• Franičević, Marin – Švelec, Franjo – Bogišić, Rafo, 1974. Povijest hrvatske književnosti, knjiga 3, Zagreb.
• Franičević, Marin, 1976. 'Pučka varijanta Martina Benetovića', [Online] Dani Hvarskoga kazališta, vol. 3 br.
1, str. 23-38.Raspoloživo na: https://hrcak.srce.hr/100886 [pristupljeno: 2.12.2021]
• Maroević, Tonko 2012 "Dvije izvedbe Benetovićeve Hvarkinje (Juvančićeva i Carićeva)." Dani Hvarskoga
kazališta, vol. 38., br. 1, str 453-461 raspoloživo na: https://hrcak.srce.hr/82226 [pristupljeno: 2.12.2021]