Professional Documents
Culture Documents
Uko 2
Uko 2
Predavanje
UPRAVLJANJE
KOMUNALNIM
OTPADOM
Komisija EU je za neke tokove otpada (ambalažni otpad, otpadna vozila, baterije, otpad od
električne i elektronske opreme) utvrdila kao prioritetni cilj visok stepen reciklaže i
eliminisanje negativnih uticaja na životnu sredinu koji se mogu javiti usled njihovog
neadekvatnog tretmana.
Primenom reciklaže drastično se smanjenje količina komunalnog otpada koji se odlaže na sanitarne deponije,
čime se vek korišćenja sanitarne deponija produžava.
Sistem reciklaže obuhvata:
• izdvajanje različitih komponenti iz otpada na izvoru njegovog nastajanja (domaćinstva, javne ustanove,
privatni sektor, sakupljanje na ulici ili u centrima gde se sakuplja reciklabilan otpad ),
• izdvajanje reciklabilnih materijala iz ukupne mase otpada u postrojenjima za separaciju reciklabilnog
otpada,
• pripremu izdvojenih reciklabilnih materijala na linijama za baliranje (papir, plastika), presovanje (metal),
mlevenje (staklo).
Recikliranjem se:
• smanjuje količina otpada za odlaganje,
• štede prirodni resursi, (600 miliona tona sekundarnih sirovina se proda u svetu godišnje, 74% Čelik, 95%
Al, 85% Cu, 65% Pb, 64% papir, 80% plastika),
• zapošljava veliki broj ljudi, (1,5 mil. ljudi u više od 50 zemalja),
• smanjuje zagađenje,
• povećava profit.
Količina komunalnog otpada koji se reciklira u Evropi (Studija EEA)
Sakupljanje materijala koji se reciklira
Ovakav vid recikliranja zahteva dodatna ulaganja u separacionu opremu a odvojeni otpadni
materijal je slabijeg kvaliteta nego kada se radi njegovo primarno razdvajanj.
https://www.youtube.com/watch?v=HRlf2rcVSeQ NIŠ – Postrojenje za sortiranje komunalnog otpada
koje je trebalo da uposli 40 radnika na niškoj
deponiji i da deponiju rastereti otpada, već četiri
godine zarasta u korov. Postrojenje je nabavljeno u
okviru projekta koji je niški Klaster „Reciklaža Jug“
započeo maja 2011. godine, a koji su podržali grad
Niš i Nemačka organizacija za međunarodnu
saradnju GIZ, ali ne radi jer Klasteru za njega nije
data građevinska i upotrebna dozvola.
Upotreba recikliranog materijala u proizvodnji predmeta od plastike, u inostranstvu se primenjuje poslednjih 30 godina, a
kod nas poslednjih 10.
Proizvod od recikliranog materijala ne gubi na kvalitetu, a cena mu je prihvatljivija za tržište, jer je reciklirani materijal za
60% jeftiniji od originalnog granulata plastike.
Aluminijum, gvožđe i čelik često dolaze pomešani zajedno sa drugim reciklabilnim metalima.
Posle njihovog odvajanja, sledi njihova dalja prerada koja se sastoji iz:
• sitnjenja i kompaktiranja,
• topljenja,
• izlivanja,
• valjanja.
Reciklaža stakla
Korišćenje staklenog loma u proizvodnji staklene ambalaže ima određene prednosti jer se smanjuje:
• upotreba primarnih sirovina (pesak i soda kojih u prirodi ima u ograničenim količinama),
• količina utrošene vode potrebne prilikom eksploatacije primarnih sirovina,
• potrošnja energije,
• emisija štetnih gasova u atmosferu,
• rasterećuju se deponije komunalnog otpada (oko 8-10% smeća čini stakleni lom).
Za proizvodnju jedne tone papira iz sekundarnih sirovina (otpadni papir) potrebno je manje energije nego za proizvodnju
papira iz primarnih sirovina.
Utrošena energija za proizvodnju papira iz sekundarnih sirovina najviše zavisi od kvaliteta otpadnog papira.
Paprer Stock Institute u Americi definisao je 49 klasa otpadnog papira.
Za dobijanje:
• papira za štampanje i pisanje koristi 83% recikliranih vlakana,
• novinskog i toaletnog papira koristi 100% recikliranih vlakana
Transfer stanice
• udaljena više od 0.5km od najbližih kuća (van naselja), • vaga za evidenciju količina sakupljenog i
• van sanitarne zaštićene zone izvora snabdevanja pijaćom dopremljenog otpada, na ulazu,
vodom, • plato za prijem sakupljenog otpada,
• udaljena više od 0.5km od reka, jezera i rezervoara; • radna mašina – utovarivač,
• udaljena više od 0.5km od spomenika kulture i zaštićene • plato za prijem sakupljenih reciklabilnih sirovina,
zone životne sredine, • prostor za kontejnere za dalji transport otpada ka
• udaljena najmanje 0.5km od najbliže železničke ili regionalnoj deponiji,
autobuske stanice, skladišta zapaljivih materijala ili • prostor za smeštaj kontejnera za reciklabilne sirovine,
vojnih objekata, • manipulativni prostori,
• udaljena najmanje 2km od medicinske ustanove sa • parking za vozila za transport otpada ka regionalnoj
pacijentima, od banja ili industrija za proizvodnju hrane, deponiji,
• udaljena najmanaje 0.1km od gasovoda, naftovoda i • parking za vozila za transport izdvojenih reciklabila,
dalekovoda, • prostor za pranje i dezinfekciju vozila,
• iznad irigacionog sistema, podzemnih građevina kao što • parking za automobile,
su tuneli i skloništa, • administrtivni objekat za smeštaj uprave,
• kota terene transfer stanice iznad nivoa podzemnih voda • garderobe i prostorija za odmor radnika
Transfer stanica komunalnog otpada
opštine Dimitrovgrad, vrši:
prihvatanje komunalnog otpada,
2. Veličina čestica sirovine – ukoliko je kompostna sirovina sitnija veći je i procenat procesa kompostiranja jer je veća
površina čestica izložena direktnoj mikrobiološkoj aktivnosti.
3. Nivo nutrienata i ravnoteža C/N - da bi proces kompostiranja bio efikasan, mikroorganizmima su potrebni specifični
nutrienti u pogodnoj formi, adekvatnim koncentracijama i odgovarajućim odnosima. Razlikuju se mikronutrijenti, koji su
mikroorganizmima potrebni u velikim količinama i makronutrijenti, koji su mikroorganizmima potrebni u malim
količinama. Veoma je bitani optimalan odnos ugljenika i azota.
4. Sadržaj vlage - voda je glavni sastojak koji prenosi supstance unutar kompostne mase i omogućava da nutrienti fizički i
hemijski budi dostupni mikrobima. Minimalni procenat vode u kompostnoj gomili je 40%, a maksimalni 65%.
5. Temperatura - temperature kompostiranja u velikoj meri zavise od toga kako se toplota, stvorena od strane
mikroorganizama, gubi tokom kontrolisanog provetravanja, površinskog hlađenja i gubitka vlažnosti. Najefektivnije
temperature za kompostni proces su između 45 i 59 C°.
6. pH vrednost - bakterije se najbolje razvijaju pri pH vrednosti od 6 – 7.5, a gljive pri pH od 5.5 - 8.
Pored ovih faktora na brzinu kompostiranja mogu da utiču i posebni preparati kao što su aditivi ili mikrobiološko-enzimski
preparati. Oni se koriste za ubrzavanje kompostnog procesa. Ovi preparati sadrže u sebi u velikom broju mikroorganizme i
enzime koji su identični onima u prirodi.
Faze kompostnog procesa
• pasivne gomile,
• gomile u vrsti,
• statične gomile i
• metodom zatvorenog sistema
Faza kompostiranja
Na ovaj način se kroz kompostni materijal provodi vazduh i obezbeđuje provetravanje kompostne gomile.
Prevrtanje kompostnih gomila se smanjuje, ili čak potpuno eliminiše.
Ovakvim tretmanom kompost se proizvede za 3 - 6 meseci.
Sistem rotirajućeg bubnja predstavlja zatvoreni sistem za kompostiranje koji se zasniva na prevrtanju, čime se
obezbeđuje ravnomerno mešanje kompostnog materijala.
Bubnjevi su dugački cilindri, prečnika oko 2,75 m, koji se sporo okreću (obično 10 obrtaja u minuti).
Postproizvodnja komposta