Izv. prof. dr. sc.

Dražen Koški
Međunarodna ekonomija
OVO SU POMOĆNI NASTAVNI MATERIJALI. ONI NISU DOVOLJNI
ZA PRIPREMANJE ISPITA!

NAJVEĆI DIO OVIH MATERIJALA TEMELJI SE NA KNJIZI: BABIĆ,

M. & BABIĆ, A. (2008). MEĐUNARODNA EKONOMIJA, 7.
DOPUNJENO I IZMIJENJENO IZDANJE. ZAGREB: SIGMA
SAVJETOVANJA.

1
 Izv. prof. dr. sc. Dražen Koški
Međunarodna ekonomija

2
 Literatura

1. Predavanja 2022.

2. Babić, M i Babić, A.: Međunarodna ekonomija,

sedmo dop. i izmij. izdanje, Sigma savjetovanja,
Zagreb, 2008.

3. Krugman, P. i Obstfeld, M.: Međunarodna

ekonomija – teorija i ekonomska politika, sedmo
izdanje, Mate, d. o. o., Zagreb, 2009.

3
 Ispit

15 pitanja.

8-9 = dovoljan (2)

10-11 = dobar (3)
12-13 = vrlo dobar (4)
14-15 = izvrstan (5)

4
Primjer ispita

5
 Kolokvij

Dva kolokvija – svaki 15 pitanja. Aritmetička sredina

dvaju pozitivno ocijenjenih kolokvija može se
priznati kao ocjena iz ispita.

8-9 = dovoljan (2)

10-11 = dobar (3)
12-13 = vrlo dobar (4)
14-15 = izvrstan (5)

6
 Što ulazi u kolokvij/ispit?

http://www.efos.unios.hr/medunarodna-ekonomija/kolokviji/

7
 Seminar

Powerpoint prezentacija. Obvezna za izlazak na

kolokvij.

8
 Pregled kolegija

1. Uvod u međunarodnu ekonomiju

2. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine
3. Ricardova teorija komparativnih prednosti
4. Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine
5. Novije teorije vanjske trgovine
6. Krivulja recipročne potražnje
7. Odnosi cijena i uvjeti razmjene
8. Oruđa vanjskotrgovinske politike
9. Vanjskotrgovinska politika zemalja u razvoju
10. Bilanca plaćanja
11. Utjecaj vanjske trgovine na domaći proizvod
12. Devizni tečaj i devizno tržište
13. Uravnoteženje bilance plaćanja
14. Međunarodni monetarni sustav
15. Europski monetarni sustav
16. Zaduženost zemalja u razvoju

9
 1. Uvod u Međunarodnu ekonomiju

1. 1. Razlozi razmjene

Princip najbolje alternative:

proizvesti željeno dobro izravno ili proizvesti
neko drugo dobro i zamijeniti ga za željeno
dobro. Ovisi što je lakše.

10
 1. Uvod u Međunarodnu ekonomiju

1. 1. Razlozi razmjene

Nužan uvjet razmjene:

barem dva sudionika i barem dva dobra.

Dovoljan uvjet razmjene:

očekivanje koristi od razmjene – različita
korisnost.

11
1. Uvod u Međunarodnu ekonomiju

1. 1. Razlozi razmjene

Dobro X

Sudionik A Sudionik B

Dobro Y

12
 1. Uvod u Međunarodnu ekonomiju

1. 2. Unutarnja i vanjska trgovina

1. međunarodna nemobilnost proizvodnih čimbenika

2. različiti monetarni sustavi
3. političke granice
4. troškovi prijevoza

13
 1. Uvod u Međunarodnu ekonomiju

1. 3. Pojam Međunarodne ekonomije

Znanstvena disciplina čiji su predmet izučavanja

ekonomski zakoni koji određuju kretanje predmeta
razmjene iz jedne države u drugu.

14
 1. 3. Pojam Međunarodne ekonomije

Ekonomika vanjske trgovine, Ekonomika

međunarodne razmjene...

15
 1. 4. Sastavnice Međunarodne ekonomije

Međunarodna ekonomija

Monetarna teorija
Realna teorija vanjske trgovine –
vanjske trgovine Međunarodne
financije

Teorija
Čista teorija vanjske
vanjskotrgovinske
trgovine
politike

16
 1. 4. Sastavnice Međunarodne ekonomije

Čista teorija vanjske trgovine objašnjava razloge razmjene

i koristi koje mogu imati sudionici te razmjene.

Koja zemlja razmjenjuje koju robu s kojom zemljom i uz

koje uvjete – cijene?

17
 1. 4. Sastavnice Međunarodne ekonomije

Teorija vanjskotrgovinske politike objašnjava vrste i

razloge ograničavanja međunarodne razmjene.

Kako i zašto ograničiti međunarodnu razmjenu?

18
 1. 4. Sastavnice Međunarodne ekonomije

Monetarna teorija vanjske politike bavi se problemima

bilance plaćanja i deviznoga tečaja.

Kako bilanca plaćanja utječe na gospodarski rast? Koji

sustav deviznoga tečaja odabrati?

19
 2. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

2. 1. Merkantilizam
2. 1. 1. Predstavnici merkantilizma

William Stafford (1554.-1612.)

Thomas Mun (1571.-1641.)
Jean Baptist Colbert (1619.-1683.)
Sir Josiah Child (1630.-1699.)
Benedikt Kotruljević (oko 1400.- 1468.)
Juraj Križanić (1617.-1683.)
Jean Baptist Colbert
(1619.-1683.)

20
 2. 1. 1. Predstavnici merkantilizma

“Vanjska trgovina stvara bogatstvo,

bogatstvo moć, moć čuva našu
trgovinu i religiju.”

Sir Josiah Child

(1630.-1699.)

21
 2. 1. 2. Razdoblje merkantilizma

Oko 1400.-1800.

22
 2. 1. 3. Temeljna obilježja merkantilizma

1. Novac, odnosno zlato predstavnik je bogatstva,

2. Potrošnju treba ograničavati da bi se moglo više izvoziti,
3. Vanjska trgovina je najvažnija privredna djelatnost,
4. Izvoz treba biti veći od uvoza,
5. Uvoz treba ograničavati, a izvoz pospješivati,
6. Ograničenje izvoza roba niske vrijednosti, sirovina...
7. Poticanje izvoza roba više faze obrade,
8. Zabrana izvoza kapitala i radne snage;

23
 2. 2. Teorija apsolutnih prednosti Adama Smitha

Istraživanje prirode i uzroka bogatstva

naroda (1776.)

Početak ekonomije kao znanosti.

Adam Smith
(1723.-1790.)

24
 2. 2. Teorija apsolutnih prednosti Adama Smitha

Prije specijalizacije:

ZEMLJA
PROIZVOD
A B UKUPNO
X 10 2 12
Y 2 5 7

Zemlja A mijenja 10 proizvoda X za 5 proizvoda Y. Tako za 1

sat dobiva 5 Y, a sama bi mogla proizvesti samo 2 Y. Isto tako,
zemlja B razmjenom dobiva 10 X, a sama bi mogla proizvesti 2 X.

Apsolutna prednost vs. apsolutni nedostatak.

25
 2. 2. Teorija apsolutnih prednosti Adama Smitha

Poslije specijalizacije:

ZEMLJA
PROIZVOD
A B UKUPNO
X 20 0 20
Y 0 10 10

26
 2. 2. Teorija apsolutnih prednosti Adama Smitha

No, ako je:

ZEMLJA
PROIZVOD
A B UKUPNO
X 10 2 12
Y 5 4 9

Tada zemlja A ima apsolutnu prednost i u proizvodu X i u

proizvodu Y. U tom slučaju, prema ovoj teoriji, zemlja A nema
interesa za razmjenu.

27
2. 3. Teorija komparativnih prednosti Davida Ricar

David Ricardo
(1772.-1823.)

28
 2. 3. Teorija komparativnih prednosti Davida Ricar

Ako je:

ZEMLJA
PROIZVOD
A B UKUPNO
X 10 2 12
Y 5 4 9

Ova teorija tvrdi da razmjena i u ovome slučaju može biti

probitačna za obje zemlje.

Prednost zemlje A u proizvodnji X je veća (10:2) nego u

proizvodnji Y (5:4)

29
 2. 3. Teorija komparativnih prednosti Davida Ricar

ZEMLJA
PROIZVOD
A B UKUPNO
X 10 2 12
Y 5 4 9

Zato kažemo da zemlja A ima komparativnu prednost u

proizvodnji X. Obrnuto, zemlja B ima komparativnu prednost
u proizvodnji Y.
Zemlja A 1X = 0,5Y
Zemlja B 1X = 2Y
Omjer razmjene? 1X = 1Y; 1X = 2Y; 1Y = 2X
30
 2. 3. Teorija komparativnih prednosti Davida Ricar

ZEMLJA
PROIZVOD
A B UKUPNO
X 10 2 12
Y 5 4 9

Gottfried Haberler (1900.- 1995.)

Neispravnost teorije radne vrijednosti

uvođenje oportunitetnog troška u definiciju
komparativne prednosti.

31
 2. 3. Teorija komparativnih prednosti Davida Ricar

No, ako je:

ZEMLJA
PROIZVOD
A B UKUPNO
X 4 1 5
Y 8 2 10

U ovom slučaju postoji jednaka prednost i nema razloga za

razmjenu.

32
 2. 3. Teorija komparativnih prednosti Davida Ricar

Ili, ako je:

ZEMLJA
PROIZVOD
A B UKUPNO
X 6 3 9
Y 4 2 6

U ovom slučaju također postoji jednaka prednost i nema razloga

za razmjenu.

33
 2. 3. Teorija komparativnih prednosti Davida Ricar

Moguća proizvodnja uz LA = 10 i LB = 20:

ZEMLJA
PROIZVOD
A B
X 100 40
Y 50 80

34
 2. 3. Teorija komparativnih prednosti Davida Ricar

Krivulja proizvodnih mogućnosti (krivulja transformacije) A i B

35
 2. 3. Teorija komparativnih prednosti Davida Ricar

Utjecaj međunarodne razmjene na mogućnost potrošnje

36
2. 3. Teorija komparativnih prednosti Davida Ricar

37
 2. 3. Teorija komparativnih prednosti Davida Ricar

Proizvodnja nakon pravilne i nepravilne specijalizacije

38
 2. 3. Teorija komparativnih prednosti Davida Ricar

Izražen u cijenama, početni primjer možemo pisati:

ZEMLJA
PROIZVOD
A B
X 1/10 = 0,10 = PXA 1/2 = 0,50 = PXB
Y 1/5 = 0,20 = PYA 1/4 = 0,25 = PYB

Zaključak je, dakako, isti. Za obostrano probitačnu razmjenu

mora biti:

1/2 ‹ PX/PY ‹ 2

39
2. 3. Teorija komparativnih prednosti Davida Ricar

Granična stopa transformacije u zemlji A:

Y A 50 1 p XA
  
X A
100 2
p yA

40
2. 3. Teorija komparativnih prednosti Davida Ricar

Granična stopa transformacije u zemlji B:

Y B 80 p XB
 2
X B
40
p yB

41
2. 3. Teorija komparativnih prednosti Davida Ricar

Određivanje područja autarkije i razmjene

42
 2. 3. Teorija komparativnih prednosti Davida Ricar

Krivulja transformacije kod opadajućih prinosa – rastućih

oportunitetnih troškova
43
 2. 3. Teorija komparativnih prednosti Davida Ricar

Trokuti razmjene – veličina i struktura razmjene

44
2. 3. Teorija komparativnih prednosti Davida Ricar

45
4. Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

Eli Heckscher Bertil Ohlin

(1879.-1952.) (1899.-1979.)

46
 4. Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

Što god neka zemlja raspolaže s većom količinom nekog

proizvodnog faktora, to je cijena tog faktora relativno niža, pa je i
Proizvodnja onog dobra koji se temelji na intenzivnoj uporabi
Relativno jeftinijeg proizvodnog faktora, relativno jeftinija.

Zbog toga zemlja ima komparativnu prednost u proizvodnji onoga

dobra.koja se temelji na intenzivnijoj uporabi njezinog obilnijeg
(jeftinijeg) proizvodnog faktora.

To je bit Heckscher-Ohlinove teorije.

47
4. Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

48
4. Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine

49
 4. 5. 1. Leontijevljev paradoks

Wassily Leontief
(1906.-1999.)

SAD izvoze radno intenzivne proizvode, a uvoze kapitalno

intenzivna dobra To je suprotno Heckscher-Ohlinovoj teoriji, jer
se smatra da je kapital obilni proizvodni faktor u SAD-u.

50
 6. Krivulja recipročne potražnje
6. 1. Krivulja indiferencije i koristi od razmjene

Društvene krivulje indiferencije temelje se na pretpostavkama da

svi pojedinci imaju iste ukuse i iste realne dohotke.
One pokazuju preferencije društva, tj. ono što društvo želi.

51
 6. 1. Krivulja indiferencije i koristi od razmjene

Granična stopa supstitucije pokazuje koliko je jedinica dobra Y

društvo spremno žrtvovati, za potrošnju dodatne jedinice dobra X,
a da mu razina zadovoljstva ostane ista.

52
 6. 1. Krivulja indiferencije i koristi od razmjene

Za dodatnu jedinicu X, zemlja A spremna je žrtvovati manje Y

nego zemlja B.

53
 6. 1. Krivulja indiferencije i koristi od razmjene

Ako su granične stope supstitucije u zemljama A i B različite,

razmjena dobara X i Y među tim zemljama bit će obostrano
probitačna dok se granične stope supstitucije ne izjednače.

54
 6. 2. Određivanje odnosa u zemlji

Autarkija

Granična stopa transformacije = granična stopa supstitucije

Oportunitetni trošak proizvođača = Oportunitetni trošak potrošača
Nagib pravca Px/Py

55
 6. 3. Osnova razmjene i koristi od razmjene
6. 3. 1. Različite krivulje transformacije i
različite krivulje indiferencije

Obje zemlje razmjenom dostižu više krivulje indiferencije.

56
 6. 3. Osnova razmjene i koristi od razmjene
6. 3. 2. Različite krivulje transformacije i
iste krivulje indiferencije

Obje zemlje razmjenom dostižu više krivulje indiferencije.

57
 6. 3. Osnova razmjene i koristi od razmjene
6. 3. 3. Iste krivulje transformacije i
različite krivulje indiferencije

Obje zemlje razmjenom dostižu više krivulje indiferencije.

58
 6. 3. Osnova razmjene i koristi od razmjene
6. 3. 4. Mobilnost proizvodnih faktora i međunarodna razm

Imobilnost proizv
faktora

Pomak od EA do C’A = koristi od međunarodne razmjene

Pomak od C’A do CA = koristi od specijalizacije
59
 6. 5. Izvođenje krivulje ponude zemlje u vanjskoj t

Pretpostavka različitih odnosa cijena

60
6. 5. Izvođenje krivulje ponude zemlje u vanjskoj t

61
 6. 5. Izvođenje krivulje ponude zemlje u vanjskoj t

Krivulja ponude zemlje A predstavlja krivulju ponude izvoza dobra X

i njezinu količinu potražnje uvoza dobra Y.

Zato se ova krivulja zove još i krivulja recipročne potražnje.

62
 6. 5. Izvođenje krivulje ponude zemlje u vanjskoj t

Ponuda izvoza zemlje A je veća što je PX/PY veći, tj povoljniji za

zemlju A.

Primjerice porast PX/PY s 1/3 na 1/2 znači da zemlja A ne mora

više dati tri dobra X za 1Y nego dva.

Da bi povećala izvoz, mora više proizvoditi, a povećanjem proizvodnje

rastu oportunitetni troškovi. Zbog toga PX/PY mora rasti da bi zemlja A
bila voljna povećati izvoz dobra X.

63
 6. 5. Izvođenje krivulje ponude zemlje u vanjskoj t

Pretpostavka različitih odnosa cijena

64
 7. Odnosi cijena i uvjeti razmjene
7. 1. Formiranje odnosa cijena u međunarodnoj ra

Pretpostavka različitih odnosa cijena

65