DIGITALNA EKONOMIJA

Vježbe 6

mr Altijana Azarević, dipl.ing., prof.

SADRŽAJ

• Digitalizacija
• BIG dana
• Cloud computing
• Internet Of Things
Digitalizacija
• Pojava novih ICT je dalje podstakla digitalizaciju poslovanja
• To su slijedeće nove tehnologije:
• ugrađivanje i povezivanje senzora u sve veći broj uređaja i objekata (internet
stvari);
• pojava novih uređaja koje primjenjuju krajnji korisnici (mobilni telefoni, pametni
telefoni, tablet uređaji, notebook računari, laptop računari, 3D printeri);
• novi digitalni modeli (oblak računarstvo, digitalne platforme, digitalni servisi);
• rastuća industrija korišćenja podataka širenjem tehnologije velikih podataka (Big
Data) i data analitike,
• na algoritmima zasnovano odlučivanje (algoritmic decision making);
• primjenu novih tehnologija automatizacije i robotike.
Big data
• Velike podatke možemo definirati, shematski, kao kombinaciju i ukupni zbir podataka
(ličnih, komercijalnih, geografskih, biheviorističkih) koji su dostupni na digitalnim mrežama
– internetu, mobilnim telefonima, satelitskim navigacijskim sustavima, itd. – i koje je
moguće upotrijebiti kao sirovinu, posebno u sklopu mobilnih aplikacija.
• Digitalna ekonomija i njezini start-upovi koji pokušavaju monetizirati tu sirovinu oslanjaju se na
nekoliko divovskih platformi – uključujući Google, Facebook, Apple, Amazon, IBM, itd. – koje
„proizvode, akumuliraju i upravljaju golemom količinom podataka o svojim klijentima i koriste
algoritme kako bi te podatke pretvorile u iskoristive informacije.
• Takvi podaci rastu eksponencijalno: 90% podataka koji sada kruže internetom stvoreno je prije
manje od dvije godine (...).
• Sektor velikih podataka bilježi rast od 40% godišnje, što je sedam puta više od rasta IT tržišta“
(Europska komisija 2015.).
Big data
• Prema International Data Corporation (IDC), vodećem svjetskom poslužitelju podataka o
tehnologiji, industriji i tržištu, „tehnologija velikih podataka i tržište usluga predstavljaju
brzorastuću globalnu priliku tešku više milijarda dolara.
• Tri karakteristike velikih podataka sažete su u 3V:
• velika količina podataka (Volume),
• velika brzina obrade i stvaranja podataka (Velocity), i
• velika raznolikost (Variety).
• Upravljanje tim podacima može omogućiti otkrivanje ranije skrivenih informacija (na primjer,
utjecaj vremenske prognoze na prodaju).
• Govorimo o dosad nezabilježenim mogućnostima spajanja golemih količina vrlo raznolikih
podataka, i to doslovno brzinom munje. To pak na nizu različitih područja omogućuje predviđanje
ili reakciju na ponašanje potrošača, vozača, prodavača i – zašto ne? – radnika
Big data
• Na taj način veliki podaci postaju inteligentni i mogu biti pretvoreni u „strojeve koji uče“.
• Brynjolfsson i McAfee kažu kako je digitalizacija gotovo svega – dokumenata, karata, fotografija,
osobnih podataka, društvenih mreža, zahtjeva za informacijama i odgovorima na te zahtjeve,
podataka koji se prenose svim mogućim senzorima, itd. – jedan od najvažnijih fenomena
posljednjih godina. „Kako ulazimo u drugo mašinsko doba, digitalizacija se nastavlja širiti i
ubrzavati, pretvarajući se u potpuno zapanjujuću statistiku.“
• Inteligentni podaci uzdrmavaju i preokreću procedure trgovine na malo, oblike korporativne i
industrijske organizacije, razumijevanja uloga ne samo u poduzećima već i na sveobuhvatnim
područjima kao što su zdravstvo, poljoprivreda, okoliš, promet, urbano planiranje, ukratko, u svim
oblicima organizacije.
Vještine za budućnost
Svjetski ekonomski forum (engl. World Economic Forum) navodi 10 vještina koje će biti izrazito
bitne u bližoj budućnosti (WEF Skills 2020):
• Složeno rješavanje problema (engl. complex problem-solving),
• Kritičko razmišljanje (engl. critical thinking),
• Kreativnost (engl. creativity),
• Menadžment ljudskih potencijala (engl. people management),
• Koordinacija s drugima (engl. coordinating with others),
• Emocionalna inteligencija (engl. emotional intelligence),
• Procjena i donošenje odluka (engl. judgment and decision-making),
• Orijentiranost uslugama (engl. service orientation),
• Pregovaranje (engl. negotiation),
• Kognitivna fleksibilnost (engl. cognitive flexibility).
Novi modeli poslovanja

• Komunikacijske usluge danas je moguće sagledati i u okviru informacione tehnologije.

• Do konvergencije komunikacionih i IT usluga dovele su sveprisutne IP mreže.
• Telekomunikacioni operateri nalaze se u idealnoj poziciji da svojim kupcima ponude oba
tipa usluga – informatičke i komunikacione.
• Oni imaju nekoliko prednosti pred tradicionalnim provajderima IT usluga.
• Provajderi komunikacionih usluga imaju po pravilu veliku postojeću bazu korisnika i
mjesečni model naplate svojih usluga.
• To su konkurentske prednosti van opsega klasičnih IT kompanija.
• Oni su u idealnoj poziciji da prvi ostvare koncept uslužne djelatnosti gdje jedan partner
nudi kompletno rešenje za sve informacione i komunikacione potrebe neke kompanije
Novi modeli poslovanja

• Sazrijevanjem telekomunikacionog tržišta, operateri traže nova područja rasta, a

mnogi ih vide upravo u IT uslugama za poslovne i kućne korisnike.
• Operateri žele da pruže niz aplikativnih i infrastrukturnih informacionih usluga.
• Mnogi su već i prije pokušali ući na ovo tržište, ali klasičnim pristupom kao
industrijski eksperti za pojedina područja.
• S druge strane, mnogi operateri pokušavaju upravo suprotnim pristupom osvojiti
dijelove tržišta informatičkih usluga. Nude relativno jednostavne, generičke,
aplikativne i infrastrukturne usluge širokoj bazi korisnika. Na taj način polako
postaju prihvaćeni informatički partneri mnogim malim i srednjim kompanijama
Novi modeli poslovanja-Cloud Computing

• Cloud Computing se smatra da je peta generacija u razvoju računarstva.

1- Prvo su postojali Mainframe računari i terminali sa kojih su se slali podaci za
obradu,
2- zatim personalni računari (PC),
3- pa računarstvo tipa klijent-server,
4- mrežno računarstvo i onda
5- Cloud Computing.
Novi modeli poslovanja-Cloud Computing
• Cloud Computing je model za pružanje korisnicima usluga poput
obezbjeđivanja skladištenja podataka, servera, aplikacija i svega ostalog, što
je potrebno za poslovanje jedne firme, kao korisnika ovih usluga.
• Ono što je vrlo bitno jeste da se potrebe firme dinamički menjaju, a Cloud
Computing je sposoban da se adaptira potrebama firme, zbog čega se smanjuju
troškovi poslovanja.
• Firma se oslobađa potreba o nabavci hardvera i softvera, njihovim podešavanjima
i održavanju, zbog čega se cijela ta usluga predstavlja jednim oblakom, čija
implementacija i način funkcionisanja ne mora biti poznata firmi, kao korisniku
Cloud computing-osnovni model oblaka
Oblak se sastoji od pet neophodnih karakteristika, tri uslužna modela i četri tipa izvedbi.

5 neophodnih karakteristika su okrenute korisnicima:

1. Samoservisiranje je dostupno u svakom trenutku. Na ovakav način, korisnik
ima mogućnost mijenjanja svojih podešavanja servera ili aplikacija i to u bilo
kom trenutku.
2. Dobijanje resursa u svakom trenutku. Korisnik mora dobiti potrebne resurse u
momentu kada su mu potrebne, jer je to krucijalno za poslovanje.
3. Dinamična elastičnost. Korisnik može odlučiti da ima prevelike ili premale
količine resursa i u skladu sa tim, može odreagovati prilagođavanjem resursa
prema svojim trenutnim potrebama na vrlo jednostavan način.
4. Mjerena usluga. Potrošnja resursa se može mjeriti i naplaćivati korisniku, npr.
mjesečno. Ovo drastično može smanjiti troškove firme.
5. Postoji vrlo širok mrežni pristup. Na primjer, radnici mogu raditi i od kuće
Cloud computing-osnovni model oblaka

3 uslužna modela su:

1. SaaS (Software as a Service). Provajder nudi širok izbor aplikacija raznih
proizvođača.
2. PaaS (Platform as a Service). Provajder nudi platformu koja je potrebna firmi.
Na primjer, firmi koja se bavi proizvodnjom softvera je potrebna razvojna
platforma, na kojoj mogu razvijati, testirati i podešavati svoje proizvode.
3. IaaS (Infrastructure as a Service). Provajder nudi čiste resurse, procesorsku
snagu, servere, mrežnu organizaciju, memoriju, sistemski softver, itd. Ostatak
organizovanja je i dalje korisnikova obaveza.
Cloud computing-osnovni model oblaka

4 tipa izvedbi:
1. Javni – osnovna ideja Cloud Computing-a. Svi traže usluge od provajdera, koji im dostavljaju, ali se
ne zna na koji način. Postoji jedan veliki oblak i ono što se dešava unutar njega, nije poznato.
2. Privatni – Ideja je da firme u okviru svog IT sektora naprave privatan „oblak―, odnosno, da
naprave na sopstvenom hardveru virtualne mašine i aplikacije koje će korisiti zaposleni. Ovo je nešto
što čine veliki broj većih kompanija. Ovakav način može uštedeti sredstva, ali i dalje ne može doprineti
drastičnom smanjenju troškova, jer se i dalje firma mora brinuti o održavanju celokupnog sistema.
3. Zajednički – Slično kao privatni, samo što se više firmi udružuju i spajaju svoje resurse, da bi dobili
na uštedi.
4. Hibridni – Spajanje dva „oblaka― ili kombinovanje instanci servera u okviru „oblaka― sa realnim
hardverom. Termin ima široko značenje i praktično za bilo kakvo kombinovanje, može se reći da je
hibridno.
Cloud computing-prednosti i nedostaci

• Velika prednost cloud computing-a je „elastičnost―, tj. sposobnost da se poveća

kapacitet ili dodaju nove mogućnosti, skoro momentalno.
• Kompanije kupuju kapacitet za skladištenje podataka, procesorsku moć, zaštitu i
druge IT mogućnosti u tačno određenoj mjeri.
• Dobijaju sofisticirane usluge data centara, na zahtjev, u količinama koje su im zaista
potrebne i koje mogu da plate. Te količine im se mogu vrlo lako smanjiti ili dodati.
• Mjerena usluga, odnosno pay-as-you-go pristup, privlači male i srednje companije
(mala ili gotovo nikakva ulaganja su potrebna za održavanje). IT je upravljan sa
daljine, tipično za mjesečne nadoknade, i kompanija se oslobađa takvih briga. Pošto
provajder ima veliki broj korisnika, može smanjiti cijene svakom korisniku
Cloud computing-prednosti i nedostaci
Nedostatci su:
•U „oblaku― je moguće da ne postoji kontrola nad podacima i perfomansama aplikacija koje su
potrebne nekim firmama, ili mogućnost promjene polisa za pristup procesima i podacima.
•Različiti dijelovi aplikacija mogu biti na više mjesta u okviru „oblaka.
• Sredstva za nadzor i održavanje su loša.
•Generalno, teško je upravljati poslom. Postoje alati za sistemsko upravljanje „oblak― okruženja, ali
možda nisu integrabilna sa postojećim alatima.
•Bilo kako bilo, Cloud Computing može pružiti dovoljno beneficija za kompenzovanje alata za
upravljanje. Cloud Computing nije rizičan za svaki sistem. Potencijalni korisnici treba da procjene
sigurnosne mjere kao što su firewall i tehnike enkripcije i da se uvjere da će i dalje imati pristup
svojim podacima i softveru, ako se provajder ugasi.
•Moguće je i postojati downtime, tj. da aplikacija ne radi iz nekog razloga, što obično neće biti
nadoknađeno firmi, bez obzira na gubitak koji je pretrpjela
Cloud computing-prednosti i nedostaci

• Nedostatak koncepta Cloud computing:

1. Neke kompanije nisu spremne da svoje podatke povjere na upravljanje drugoj
kompaniji.
2. Zavisnost od veze sa Internetom.
3. Ograničene mogućnosti nekih SaaS aplikacija u poređenju sa klasičnim desktop
aplikacijama
IoT (Internet Of Things) – Internet stvari

• Pametno ogledalo, pametan frižider, pametan automobil ..... šta ih čini pametnim? Ovi
uređaji su dio IT sektora nazvan Internet of Things.
• Uređaji, koji su do skora bili obični, sada se mogu povezati na mrežu i komunicirati sa
korisnikom.
• Internet of Things (IoT) predstavlja mrežu fizičkih objekata u koje su ugrađeni
razni senzori, softver i konekcija na mrežu, kako bi ti objekti mogli da sakupljaju i
razmjenjuju podatke.
• IoT omogućava da uređaji budu daljinski kontrolisani preko postojeće
mrežne infrastructure, što dalje omogućava veću direktnu integraciju fizičkog svijeta sa
računarskim sistemima, a to rezultira kroz povećanu efikasnost, tačnost i ekonomski
benefit
IoT (Internet Of Things) – Internet stvari

• Za razliku od personalnih kompjutera i mobilnih telefona koji predstavljaju nervne

završetke današnjeg interneta, nervni završeci Interneta stvari biće mali, u većini
slučajeva nevidljivi, jeftini kompjuteri izuzetno niske potrošnje koji će biti ugrađivani
u stvari jednostavne kao konzerva piva ili komplikovane kao motor mlaznog aviona.
• Imajući ovo u vidu, možemo konstatovati da Internet stvari objedinjuje nekoliko
trendova razvoja informaciono-komunikacionih tehnologija.
• Prvi je minijaturizacija, odnosno smanjivanje dimenzija povezanih uređaja nekad i
ispod granice vidljivosti golim okom. Mogućnost upotrebe bežičnih tehnologija
garantuju mobilnost odnosno prenosivost – drugu značajnu karakteristiku.
• Treći trend je heterogenost uređaja na kojima će se Internet stvari zasnivati.
 ?
ids=&hash_id=29fee87074123ebff58293ac
https://unvi.uisbax.com/qrcode/mark-attendance?

Sve vježbe digitalne ekonomije od 1-6 pripremljen su na osnovu

prezentacije prof.dr. Saše Ivanov