SVETAČKE LEGENDE

(SREDNJOVJEKOVLJE)

Ela Liović
Hrvatski jezik i književnost jednopredmetni
• Legende su predaje o životu neke osobe ili o nekom događaju
• Legenda može biti izmišljena ili maštom obogaćena
• Životi svetaca zapisani su u legendama koje se još nazivaju i žitije ili hagiografije
• Iz kršćanske mitologije srednjeg vijeka proizašli su životi svetaca i kult Djevice Marije
• Svetci imaju svoje svetkovine koje su uvedene u kalendar
• Na živote svetaca možemo gledati iz dvije perspektive: Prva je kršćanska koja ono što se nalazi u svetačkim
legendama smatra istinom, a druga je mitska koja pretpostavlja da je riječ o imaginarnom svijetu koji crpi izvore iz
antičke i rimske kulture
• Da postoji suodnos između kršćanske i poganske kulture vidljivo je u folkloru i pričama koje još i danas žive u
narodu
• Velik broj svetaca je izmišljen ili stvoren na temelju neke već ranije postojeće priče
• Vrlo važnu ulogu svetačkim legendama ima imenovanje svetaca
• Imena su imala pozitivno ili negativno značenje
• Ono što je karakteristično za svece je mučenički život i čudo kojim su zaslužili poštovanje naroda, ali i dobili
mogućnost postati svecem
• Legendae sanctorum ili Legenda aurea  prvi puta
susrećemo riječ legenda; biskupa Jakoba od Vrazza
(sredina 13.st) umjetničko oblikovanje legende
• Zapadnokatolička legenda ima zatvoren ustroj; ona
pruža život svetaca, površno rečeno njegovu povijest –
ona je vita
• Vita, uopće legenda, rastavlja „historijsko” u njegove
sastojke, ispunjava te sastojke vrijednošću imitabilnosti
i izgrađuje iznova ih iznova u sobom uvjetovanu
redoslijedu
• Legenda uopće ne poznaje „historijsko” u ovom smislu
- ona poznaje i spoznaje samo vrlinu i čudo
• Kad se životopis ipak odvija na taj način, da historijska
osoba nije više posve zatvorena u sebe, kad je
životopis gradi tako da smo potaknuti unijeti se u nju,
on postaje legendom
• Postoje mnoge priče o mučeništvu svetaca što također
ubrajamo u legende
• Pojavom reformacije legenda je izgubila na svojoj
snazi
 HAGIOGRAFSKE LEGENDE

• - Najbogatiji izvor srednjovjekovnih priča su hagiografski

tekstovi
• - U srednjovjekovne hagiografske tekstove pretočene su
mnoge poganske priče, a u legendama i mučeništvu svetaca
nailazimo na mnoge elemente posuđene iz pučke tradicije
• - Hagiografske legende su književni žanr koji ima svoja
pripovjedačka pravila, tematiku i svoj imaginarni svijet
• - Legende kao žanr rijetko su bile u skladu sa zakonima
povijesne logike jer se oslanjaju na ideologiju
 • Oblik posvećivanja (canonisatio: znači unijeti u
svjedodžbu (canon) svetaca) uzakonio ga je papa
KAKO SE Urban VIII.
POSTAJE • Da bi netko postao svetac iznimno je važno da
SVETCEM I ŠTO posjeduje junačke vrline, te da je činio čuda
JE SVETAC? • Istragu provodi biskup onoga kraja u kojem je
Servus Dei živio
• „Temelji izricanja blaženosti i svetosti, kaže se,
moraju se tretirati jednako strogo kao u krivičnom
postupku, činjenice jednako točno dokazati kao pri
kažnjavanju zločinca. ” (Jolles, 2000: 21)
 SVETAC – ANTISVETAC
LEGENDA – ANTILEGENDA

• Tantal  neprijatelj bogova

• Pelop  bogovi mu pomažu
• Primjer svetca i antisvetca te legende i antilegende
• „Nisu li i oni osobe koje nas pri nekomu životnom
događaju privode k svijesti o onom što nam je činiti a
što propustiti, što bismo a što ne bismo voljeli iskusiti
…”  svijet imitacije (Jolles, 2000: 56)
 LEGENDA U NAŠEMU VLASTITOM
DOBU
• Ako gdje vidimo legendu, ona je većinom preostatak tradicije iz drugih doba
• Npr. u sportu, sportaši
imaju snagu koja postaje mjerljivom u potvrdi koju zovemo – rekordom  čudotvorna riječ, razvila
se 80.-ih godina 19.st
• Sportski rekord nije čudo u srednjovjekovnu smislu, ali on znači čudo u smislu ostvarenja kojega
dotad nije bilo, koje se činilo nedostižnim i nemogućim, a koje tu potvrđuje djelatnu snagu
• „Moguće je, naravno, da netko tko bježi pred divljim bikom sruši sve rekorde na 100 m, ali on to
neće, sve da je za prigode pogledao u sat, smatrati rekordom, a novine to neće spomenuti. O rekordu
govorimo tek onda kad je u pobjedniku djeltna snaga postala činjenicom. Samo pobjednik „drži”
rekord.” (Jolles, 2000: 58)
• Sportski pobjednik ne posjeduje pravu vitu, ali jednostavni oblik legende zatječemo u onome dijelu
novina koji je posvećen isključivo sportskim izvještajima i koji je redovito oštro odvojen od ostalih
dijelova novina
 LEGENDA O BLAŽENOM KRALJU
VLADIMIRU

• Jedan od središnjih tekstova Dukljaninova Ljetopisa

• Riječ je o romantičnoj ljubavi mladoga utamničenoga kralja Vladimira s Kosarom,
kćerkom bugarskog kralja, koji je Vladimira bacio u tamnicu
• Vladimir je za svoga života činio čudesa i čudesima je bio praćen i nakon njegove
mučeničke smrti
• Različita su mišljenja o ovoj legendi: da je uzeta iz žive tradicije, da je prepričana prema
svetačkoj hagiografiji, da je viteška priča, povijesna podloga itd.
• Legenda je postavljena prema usmenoj knjiženosti te spoznajemo kako je ona prožeta
elementima uraslima i u folklornu književnost
(207) Legenda o Vladimiru i Kosari (Ljetopis sveštenika Dukljanskog) - YouTube
• Za historičare koji proučavaju svetce kao zaštitnike
određenih gradova vrlo je važno pitanje o povijesnoj
pozadini starih ljetopisa i legendi, ali vrlo su im važni i
elementi iz usmene predaje kada nisu poznate povijesne
potvrde opisanih događaja
• Apokrifna legenda  predaja o vještici koja uzme oblik
muhe opće su mjesto folklornih vjerovanja pa su odatle
unesene i u našu legendu, također podjednako su
prošireni folklorni etiološki motivi o svecu ili drugoj
ličnosti koja proklinje ili blagosilja biljke i životinje
prema tome jesu li joj uskratile ili ukazale pomoć
• Po pojedinim motivima i kao cjelovita priča ima sve do
danas paralele u folklornoj književnosti
• „Komunikativni pučki karakter srednjovjekovne hrvatske
književnosti rezultirao je obilnim odzvucima u usmenom
kazivanju” (Bošković Stulli, Zečević, 1978: 80)
• Legende u stihu i prozi o sv. Jurju, Evstatiju, Ivanu
Zlatoustom, Nikoli, Julijanu, Eufrosini, Katarini, Margariti, o
Bogorodičinim čudesima posredno su ugrađeni u usmenu
književnost
• Pjesma o sv. Nikoli je srednjovjekovna europska legenda,
njezini ikonografski prikazi spominju se u Švicarskoj i
Austriji
• Prozna legenda o sv. Katarini kao srednjovjekovni književni
tekst zaista „odzvanja” tj. ima važnu ulogu u usmenom
pjesništvu
„Teče voda, teče, / voda jezerina, / vu njoj mi se pere
prelepa zverina, / prelepa zverina, / Kata Katalena.”
(Bošković Stulli, Zečević, 1978: 97)
 LITERATURA

• Jolles Andre. 2000. Jednostavni oblici, Zagreb

• Bošković – Stulli Maja, Zečević Divna. 1978. Povijest hrvatske književnosti, 1. knjiga:
Usmena i pučka književnost

• Slike:
• UTKAN U MNOGA PODRUČJA CRKVENOGA I DRUŠTVENOGA ŽIVOTA Sv. Juraj
- viteški pobjednik nad svim zlima - Glas Koncila (glas-koncila.hr)
• Tko je bila sveta Katarina? – VJERONAUČNI PORTAL (vjeronaucni-portal.com)
• Pelop | Proleksis enciklopedija (lzmk.hr)
• Mit o Tantalu; simboličko – psihološki prikaz | BiPolar (wordpress.com)
KVIZ ZA PONAVLJANJE

Choose mode - Kahoot!