Elastičnost i njezina primjena

Osnove ekonomije
dr.sc. Damir Jerković
šk. godina 2020/21
 Elastičnost se često koristi u suvremenoj
tržišnoj ekonomiji kako bi se opisalo
ponašanje potrošača i proizvođača,
odnosno kupaca i prodavača na tržištu.

 Pojam elastičnosti opisuje koliko su

ponuda i potražnja osjetljive na promjenu
cijena.
CJENOVNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE
- promjena cijena roba izazvat će promjenu tražene
količine

- svojstvo potražnje da se mijenja pod utjecajem

promjene cijene uz ceteris paribus naziva se
cjenovna elastičnost potražnje (Ed)
- mjeri se koeficijentom elastičnosti
 Cjenovna elastičnost potražnje u
jednoj točki
• Pokazuje postotnu promjenu potraživane
količine dobra koja nastaje kao rezultat
postotne promjene cijene

Q
Q Q P
EP   
P P Q
P
Koeficijent elastičnosti može biti veći od jedan, jedan i
manji od jedan. (uvijek pozitivan)

EP  1 Elastična potražnja

EP  1 Jedinično elastična potražnja

EP  1 Neelastična potražnja
Ako promjena cijene od 1% uzrokuje promjenu
tražene količine veću od 1%, onda je
potražnja elastična.
(ED>1)
• Ako promjena cijene od 1% uzrokuje
promjenu tražene količine manju od 1%, onda
je potražnja neelastična.
(ED< 1)
• Ako je promjena tražene količine jednaka 1%
onda je potražnja jedinična. (ED= 1)
a) Kriva potražnje b) kriva ukupnog prihoda
Kategorije elastičnosti potražnje
 Šta utječe na elastičnost potražnje

Elastičnost potražnje se povećava :

a) što je veći broj mogućih supstituta,
b) što je veća cijena proizvoda u odnosu na
prihod,
c) što je veća luksuznost proizvoda,
d) što je duže razdoblje prilagođavanja na
cijenu.
 Elastičnost i prihod

Razumijevanje elastičnosti pomaže pri

pojašnjavanju utjecaja promjena cijena
na ukupne prihode proizvođača.
PRIHOD =P·Q
1. Kada je potražnja neelastična, smanjenje
cijena smanjuje ukupan prihod
2. Kada je potražnja elastična, smanjenje cijene
povećava ukupan prihod
3. Kod jedinične elastičnosti, smanjenje cijena
ne mijenja ukupan prihod
 Savršeno neelastična potražnja – ona gdje
tražena količina ne reaguje na promjenu cijena
bez obzira kolika ona bila
• Savršeno elastična potražnja – ona u kojoj
beskrajno mala promjena cijena uzrokuje
beskonačno veliko povećanje tražene količine.
• Grafički
- savršeno neelastična – okomita na x osu
- Savršeno elastična – paralelna sa x osom
Grafički prikaz savršene i nesavršene potražnje
• Potražnje za dobrima razlikuju se po svojim
elastičnostima.
• Potražnja za dobrima nužnim za život, poput
hrane, obično malo reagira na promjenu cijene,
dok su luksuzna dobra, (odlazak na skijanje,
cijena avionske karte), općenito jako osjetljiva
na promjenu cijene.
• Dobro je “elastično” kada njegova tražena
količina jako reagira na promjene cijene, a
“neelastično” je kada njegova tražena količina
slabo reagira na promjenu cijene.
• Nagib krive ovisi o apsolutnim
promjenama cijena, a elastičnost ovisi o
njihovim postotnim promjenama.
 Potražnja i ponašanje potrošača
• Svaka analiza potražnje polazi od objašnjenja ponašanja
potrošača
• Čime se potrošači rukovode u svom izboru, zašto neka
dobra preferiraju više, neka manje
• Ekonomska teorija objašnjava izbor potrošača
KORISNOŠĆU
• Korisnost – subjektivan užitak, odnosno zadovoljstvo koje
potrošač osjeća koristeći (trošeći) neko dobro
• Svaka jedinica korištenog dobra ne daje istu korisnost
• Svaka dodadtna jedinica daje sve manju korisnost
potrošaču
• Korisnost dodatne jedinice nekog dobra naziva se
granična korisnost i podložna je Zakonu opadajućih
prinosa
 Prema Zakonu opadajućih prinosa svako povećanje količine
nekog dobra, smanjuje njegovu graničnu korisnost i obrnuto.
(primjer-voda)

• Usljed djelovanja zakona opadajuće korisnosti

kriva granične korisnosti ima ......nagib?!
• Zbirom granične korisnosti svakog dobra dobija se
ukupna korisnost.
• Smatra se da se granična korisnost može
kvantitativno izraziti
Promijene li se odrednice tržišne potražnje njena će
se kriva pomaknuti ulijevo ili udesno.

• Jedna od najvažnijih odrednica je dohodak

• Ako se dohodak poveća (uz pretpostavku ceteris
paribus) kriva potražnje će se
pomaknutiudesno/ulijevo, i obrnuto?!
• Osjetljivost potražnje na promjene dohotka
nazivamo dohodovnom elastičnošću.
 Lučna cjenovna elastičnost

• Ne računa se u jednoj točki, nego na

intervalu između dviju točaka

Q P2  P1
EP  
P Q2  Q1
Dohodovna elastičnost potražnje
u jednoj točki
• Pokazuje postotnu promjenu potraživane
količine dobra koja nastaje kao rezultat
postotne promjene dohotka
Q
Q Q I
EI   
I I Q
I
Nužna (egzistencijalna) dobra manje su osjetljiva na
promjenu dohotka od luksuznih.

1. Normalna dobra EI  0
a) Nužna dobra 0  EI  1
b) Luksuzna dobra EI  1
2. Inferiorna dobra EI  0
 Za robe supstitute unakrsna elastičnost je pozitivna, za
komplementarna dobra negativna, a za neutralna dobra
jednaka nuli.
• Adam Smith - Paradoks vrijednosti (voda i dijamanti)
• Razlika između ukupne korisnosti i njegove tržišne
vrijednosti naziva se potrošačev suvišak.
• On nastaje zbog toga što potrošač plaća istu cijenu za
svaku jedinicu kupljenog dobra.
E xy  0 Supstituti

E xy  0 Neovisna dobra

E xy  0 Komplementi
 Lučna dohodovna elastičnost

• Ne računa se u jednoj točki, nego na

intervalu između dviju točaka

Q I 2  I1
EI  
I Q2  Q1
 Unakrsna cjenovna elastičnost
potražnje u jednoj točki
• Pokazuje postotnu promjenu potraživane
količine dobra koja nastaje kao rezultat
postotne promjene cijene povezanog dobra

Qx
Qx Qx Py
E xy   
Py Py Qx
Py
E xy  0 Supstituti

E xy  0 Neovisna dobra

E xy  0 Komplementi
 Lučna unakrsna cjenovna
elastičnost potražnje
• Ne računa se u jednoj točki, nego na
intervalu između dviju točaka

Qx Py 2  Py1
E xy  
Py Qx 2  Qx1
 4. CJENOVNA ELASTIČNOST
PONUDE
• Pokazuje postotnu promjenu ponuđene
količine dobra koja nastaje kao rezultat
postotne promjene cijene

Q
Q Q P
ES   
P P Q
P
EP  1 Elastična ponuda

EP  1 Jedinično elastična ponuda

EP  1 Neelastična ponuda
Elastičnost ponude
 Šta utječe na elastičnost ponude?
• Stepen povećanja proizvodnje - jedan od glavnih
elemenata koji utječu na elastičnost ponude.
– Ako se inputi mogu lako naći po tekućim cijenama, (tekstil.
ind.) tada se proizvodnja može povećati i kod malog
povećanja cijena (elastičnost ponude tekstilnih dobara je
jako velika).
– Ako je kapacitet proizvodnje jako ograničen, (vađenje rude iz
rudnika), tada će čak i jako veliko povećanje cijena rude
uzrokovati malu reakciju u proizvodnji (neelastična ponuda).
• Promatrano vrijeme – slijedeći važan element.
– Promjena cijene će imati veći efekt na ponuđenu količinu
ako se poveća vrijeme reakcije ponuđača. U vrlo kratkom
periodu nakon povećanja cijene, poduzeća mogu odmah
povećati svoje inpute rada, materijala i kapitala, pa je u
ponuda neelastična. S vremenom poduzeća nabavljaju sve
više rada, povećavaju kapacitete, elastičnost ponude raste.
Utjecaj poreza na cijenu i količinu prodane robe

Porez poskupljuje robu te tako utječe na

tržište u nacionalnoj privredi
(povećavanje cijena).
• Istovremeno, poreznim prihodom se
finansiraju državne potrebe (školstvo,
zdravstvo, nauka, državne službe itd.)
te tako utječe na tržište (povećavanje
potrošnje).
 Utjecaj države na cijene
Države povremeno određuju cjenovne minimume i
maksimalne plafone.
• Cjenovni plafoni rezultiraju manjkom proizvoda
na tržištu. (cijena plina)
• Cjenovni minimumi rezultiraju viškom proizvoda
na tržištu. (minimalne plaće)
• Državni mehanizmi izazivaju iskrivljenost i
neefikasnost tržišta te je potrebno racioniranje.
– U suprotnom se javljaju problemi crnih tržišta.
 Lučna cjenovna elastičnost

• Ne računa se u jednoj točki, nego na

intervalu između dviju točaka na krivulji

Q P2  P1
ES  
P Q2  Q1