OPSKRBA POLITRAMATIZIRNOG BOLESNIKA

Sadržaj
1. Uvod: Koliko su česte politraume?
2. Definicija
3. Vrijeme je važno!
4. Kada i gdje počinje zbrinjavanje
5. Procjena težine ozljeda - „skoring” sustavi
6. Zbrinjavanje politraumatiziranog bolesnika –
timski pristup
 1. Koliko su česte politraume?
• Ozljede – vodeći uzrok smrtnosti i invalidnosti
do 44. godine
• Politraumatizirani bolesnici 3%
• Stopa smrtnosti od 16-22% (40% prije 25 god)
• Hrvatska – prometne ozljede 67%
padovi s visine 31%
 2. Definicija politraume
• 1984. Tscherne –”Politrauma je istovremena
teška ozljeda najmanje dviju tjelesnih regija
gdje najmanje jedna ozljeda ili kombinacija
više njih ugrožava život”

• Tjelesne regije: glava, prsni koš,

trbuh, sustav za kretanje
 Definicija politraume
• 2000. O. Trentz - definicija politraume je
proširena pri čemu je politrauma definirana
kao sindrom teških višestrukih ozljeda sa
sistemskim traumatskim odgovorom koji može
prouzročiti zakazivanje organa i organskih
sustava koji nisu bili inicijalno traumatizirani.
3. Vrijeme je važno !!!
„Golden hour”
Zlatni sat
 Patofiziološke osobitosti politraume
• Smrt koja nastupa uslijed politraume ima klasičnu trimodalnu
distribuciju.

• Trenutačni ili rani smrtni ishod koji nastupa unutar prvih nekoliko minuta
od traumatskog događaja najčešće je uvjetovan primarnim ozljedama
mozga i kralježnične moždine koje dovode do razvoja neurogenog šoka.
• Smrtni ishod unutar prvih nekoliko sati javlja se kao posljedica prevelikog
gubitka intravaskularnog volumena koji dovodi do hipovolemijskog šoka.
• Sekundarne komplikacije politraume kao što su sepsa i razvoj sindroma
višestruke organske disfunkcije (MODS) dovode do kasne ili odgođene
smrti.
Smrtnost: akutna 50%, rana 30% , kasna 20%
Prvi peak smrtnosti
…….unutar min
Teške ozljede glave
Moždanog debla
Visoke ozljede leđne
moždine
Aorta
Srce
Masivni gubitak krvi
Drugi peak smrtnosti
 Intrakranijalno
krvarenje
 Ozljede prsnog koša
 Abdominalno krvarenje
 Ozljede zdjelice
 Višestruke ozljede
ekstremiteta

„ZLATNI SAT”
Treći peak smrtnosti
• …nekoliko dana ili tjedana

 SEPSA
 MOF

Pod utjecajem ranog

zbrinjavanja ozljeda!
 Patofiziološke osobitosti politraume
• Rane posljedice politraume kao što su hipotenzija, hipoksija, ozljede
mekih tkiva i organa te prijelomi, kao i one kasne, uključujući
reperfuzijska oštećenja, kompartment sindrom i infekcije, dovode do
aktivacije obrambenog sustava domaćina.
• Dolazi do lokalnog i sustavnog oslobađanja protuupalnih citokina,
proteina kontaktne faze i koagulacijskog sustava, faktora komplementa,
proteina akutne faze, kao i hormonskih medijatora - sindrom
sistemskog upalnog odgovora (SIRS).
• povećana je osjetljivost organizma na infekcije
• Oštećenje endotela, nakupljanje leukocita, diseminirana intravaskularna
koagulacija (DIK) i poremećaji mikrocirkulacije konačno dovode do
apoptoze i nekroze parenhimskih stanica s razvojem sindroma
višeorganske disfunkcije (MODS) ili višeorganskog zatajivanja (MOF).
4. Kada i gdje počinje zbrinjavanje

• Liječenje počinje na mjestu nezgode

• Traje tijekom transporta
• Nastavlja se u bolnici

Princip istovremenosti dijagnostike i liječenja

 Prehospitalno zbrinjavanje
• Dva najvažnija termina koje vežemo uz prehospitalno
zbrinjavanje politraume su „zlatni sat“ i „platinastih 10
minuta“.
• Termin „zlatni sat“ označava prvih sat vremena od
ozljeđivanja kad su šanse za preživljavanje, ukoliko se
ozljeđeniku pruži adekvatna medicinska pomoć, najveće.
• Termin „platinastih 10 minuta“ označava vrijeme unutar
kojeg bi se na terenu trebala pružiti pomoć ozljeđeniku
te unutar kojeg bi se trebalo uputiti prema najbližoj
bolničkoj ustanovi
Veliki broj ozlijeđenih – napraviti brzu procjenu kako bi se znao točan broj
ozlijeđenih te ozbiljnost i težina njihovih ozljeda
provjeriti sigurnost te isključiti postojanje opasnosti za osobe koje pružaju
hitnu medicinsku pomoć
 Vanbolničko zbrinjavanje
• Početak zbrinjavanja se događa na samom mjestu
nesreće, a provodi ga izvanbolnička hitna služba.
• Po dolasku tim procjenjuje mjesto događaja, vodeći
računa o sigurnosti tima.
• Nakon utvrđenog stanja, ukoliko ne postoji opasnost za
tim, pristupa se unesrećenom te obavlja početna
procjena:
– pregled stanja svijesti po AVPU skali za brzu procjenu
– ABCDE – kako bi se odredila hitnost i utvrdila prisutnost
neposredno ugrožavajućih stanja života ozlijeđenog
– Brzi trauma pregled
 Brzi trauma pregled i transport
• Nakon početne ABCDE procjene, provodi se brzi trauma
pregled.
• Brzi trauma pregled podrazumijeva sustavni pregled velikih
dijelova tijela uz prepoznavanje ozljeda koje zahtijevaju hitno
zbrinjavanje.
• Trauma pregled uključuje inspekciju, palpaciju, auskultaciju i
perkusiju svih dijelova tijela.
• Nakon učinjenog primarnog pregleda osigurava se transport u
bolničku ustanovu.
• Tijekom transporta potrebno je kontinuirano provoditi
kontrolne preglede, ovisno o trajanju transporta i pacijentovom
stanju.
 Sekundarni pregled
• Drugi (sekundarni) pregled je sveobuhvatan
pregled kojim se evaluiraju ozljede i stanja
koja su promakla prilikom provođenja
primarnog pregleda, a najčešće se izvodi za
vrijeme transporta
 Liječenje započinje na mjestu nezgode

Trijaža

Kategorizacija ozljeđenih prema prioritetu za liječenjem

Kapacitet osoblja koje pruža pomoć

 Vanbolničko i bolničko liječenje
Krettekov algoritam zbrinjavanja politraume

Razdoblje Vrijeme Stanje Zahvati

Izvanbolničko Prije prijema 30-60 min Reanimacija Dijagnosticiranje i postupci
razdoblje u bolnicu Prijevoz za spašavanje života

Bolničko Akutno 1-3 sata Reanimacija Postupci spašavanja života

razdoblje Primarno 1-72 sata Stabilizacija Hitne operacije
Sekundarno 3-8 dana Oporavak Odgođene operacije, reop
Tercijarno Od 8. dana Rehabilitacija Rekonstrukcijski zahvati

Krettekov algoritam ističe važnost prehospitalnog zbrinjavanja samo životno–

ugrožavajućih ozljeda uz adekvatnu respiratornu i cirkulacijsku potporu. Svi ostali
postupci liječenja provode se u hospitalnim uvjetima.
 Bolničko razdoblje
• Faza hospitalnog zbrinjavanja politraumatiziranog bolesnika dijeli se na
nekoliko razdoblja:
akutno razdoblje Pod pojmom akutno razdoblje podrazumijevamo prva 3 sata od
primitka pacijenta u bolnicu koje obuhvaća stabilizaciju uz provođenja
osnovnih mjera održavanja života, daljnju potrebnu dijagnostiku te
hitne kirurške zahvate neophodne
za spašavanje pacijentova života

primarno započinje paralelno s akutnim, a označava prva 72 sata od zadobivanja

ozljeda.
Najvažnije značajke su stabilizacija ozljeđenika uz neprestanu evaluaciju
njegova stanja.

sekundarno 3-8 dana

Prati se oporavak bolesnika i
obavljaju se svi odgođeni operativni zahvati
tercijarno Osmim danom od nastupa politraume započinje tercijarno razdoblje
karakterizirano prvenstveno rekonstrukcijskim operativnim zahvatima
5. Procjena težine ozljede – scoring sustavi

• Kako bi se lakše procijenila težina ozljede, uvedeni su

brojčani sustavi ljestvica i bodovanja
• Cilj je:
– Procjena stanja
– Usporedba stanja bolesnika
– Olakšavanje trijaže
– Olakšana prognoza ozlijeđenika
• Upotreba različitih ocjenskih ljestvica uz istovremenu
kliničku evaluaciju bolesnika pri prijemu olakšavaju
prepoznavanje bolesnika s teškim, životno ugrožavajućim
ozljedama

• Prema kliničkim parametrima možemo ocjenske ljestvice podijeliti u tri
osnovne skupine:
Anatomske ljestvice
definiraju stupanj ozljede
tijela prema anatomskim
područjima
Abbreviated Injury Score
(AIS)
Injury Severity Score (ISS)
Ocjenske ljestvice
Fiziološke ljestvice
• rangiraju stupanj ozljede tijela prema • kombinacija podataka o
osnovnim fiziološkim parametrima kao što su ozljedama anatomskih
vitalni znakovi te kvantitativni i kvalitativni regija s fiziološkim
poremećaj svijest parametrima
• koriste se u postupku trijaže kako bi se • prvenstveno
napravila brza i kvalitetna procjena primjenjujemo za
pacijentova stanja, ali i tijekom sustavnog prognozu daljnjeg tijeka
praćenja tijeka hospitalizacije i liječenja. bolesti
Glasgow Coma Score(GCS), Trauma and Injury Severity
Trauma Score (TS) Score (TRISS)
Revised Trauma Score (RTS)
 Injury severity score 0-75
Major trauma …..ISS >15
Region Injury AIS Square
Description Top Three

Head & Neck Cerebral Contusion 3 9

Face No Injury 0
Ozlijeđen Chest Flail Chest 4 16
dijelovi tijela,
ISS – Injury Abdomen Minor Contusion of Liver 2
Complex Rupture Spleen 5 25
Severitiy
Score Extremity Fractured femur 3

External No Injury 0

Injury Severity Score: 50

Korelira s morbiditetom, mortalitetom, dužinom boravka u bolnici

Abbreviated injury score

AIS 6…..ISS 75
AIS Score Injury

1 Minor

2 Moderate
Ocjena stupnja težine
3 Serious
ozljede (AIS,
4 Severe Abbreviated Injury
5 Critical Sacale)
6 Unsurvivable
 5. Procjena težine ozljeda
• Revidirani trauma skor (Revised Trauma Score,RTS):
 Revidirani Trauma Score
RTS zbroj
0-7,8408
RTS<4…..Th u trauma
centru

RTS 0-12
12- odgodi
11- hitni
3-10- trenutni
<3 proglašen mrtvim jer ima prevelike ozljede
 Glasgowska skala procjene
(Glasgow Comma Scale, GCS)
• Za procjenu težine ozljeda glave
6. Zbrinjavanje politraumatiziranog bolesnika – timski pristup

Trauma tim -
uloge
 Advanced trauma life support
ATLS
PRVO LIJEČI LETALNA STANJA,
ZATIM PONOVNO PREGLEDAJ I LIJEČI.

 Primarni pregled

 Mjere reanimacije paralelno

ATLS je u biti nadogradnja na
 Sekundarni pregled osnovne i napredne mjere
reanimacije bez obzira na uzrok.
 Definitivno zbrinjavanje
Primarni pregled
 ABCDE
 A ……Airway- dišni put
 B…….Breathing- disanje
 C…….Circulation- cirkulacija
 D…….Disability- brza neurološka procjena
 E……..Exposure/environemental exposure-
izloženost

Kako se zovete? Što se dogodilo?

 A- airway
dišni put i kontrola vratne kralježnice
• Cilj:
1. održati dišni put čistim i otvorenim

2. održati adekvatnu oksigenaciju

• 3. Predvidjeti prisutnost ozljede
vratne kralježnice
• kod tupih, nepenetrantnih trauma
• kod promjenjene razine svijesti
• kod tupih trauma iznad razine ključne kosti
MILS –manual in-line
stabilisation:
Održavati glavu i vrat u
neutralnom položaju tijekom
reanimacija;
Potiskivanje donju čeljusti
prema naprijed i podizanje
brade u kombinaciji s ručnom
stabilizacijom glave i vrata u
jednoj liniji uz pomoć asistenta
 Dišni put
• Održavanje prohodnosti dišnog puta
– Zabacivanje glave i podizanje brade
– Potiskivanje donje čeljusti prema naprijed

• Jednostavna pomagala za osnovno održavanje dišnog puta:

– Orofaringealni ili nazofaringealni tubusi
• Podržavaju jezik kod osobe bez svijesti i osiguravaju dišni put (sprječavaju
zapadanje jezika)

– Napredno osiguravanje prohodnosti dišnog puta:

• Laringealna maska/I Gel
• Endotrahealni tubus
 Dišni put
• Orofaringealni tubus • Nazofaringealni tubusi
(airway): – Nazofaringealni tubus
• odabiremo prema odabiremo prema
udaljenosti između udaljenosti između vrha
sredine usta i kuta donje nosa i ušne resice
čeljusti ili između usnog
kuta i odgovarajuće ušne
resice.
 Napredno Osiguranje dišnog puta
• Laringealna maska /I- • Endotrahealni tubus (ETT)
– Najpouzdaniji način osiguranja
gel
prohodnosti dišnog puta;
– Supraglotička pomagala – Treba ju izvoditi samo dobro
– sve učestalija zbog uvježbani zdravstveni djelatnik
jednostavnog i brzog s visokom stopom uspješnosti
(uspješnost intubacije >95% u 2
postavljanja te pokušaja)
osiguranja dišnog puta – Pokušaj intubacije ne smije
trajati dulje od 30 s
– Ne prekidati masažu srca dulje
od 5 s za intubaciju;
 B- breathing
disanje

• Provjeri disanje – frekvenciju (12-20/min), ritam i

dubinu (pomiču li se obje strane prsnog koša
jednako)
• Korištenje pomoćnih mišića i retrakciju
• Položaj dušnika

• Spriječi hipoksiju-
Primjeni kisik u visokom protoku
 C- circulation
cirkulacija s kontrolom krvarenja
• Procjena hemodinamskog statusa:

Puls – kvaliteta, frekvencija, regularnost

RR (cilj je RR > 100 mm Hg)
stanje i izgled vratnih vena
Boja, toplina i vlažnost kože i sluznica (boja ruku i
prstiju: plavi, ljubičasti, blijedi, marmorizirani)
kapilarno punjenje,
znakove vanjskog i unutarnjeg krvarenje
 D- disability
brza neurološka procjena

• Svijest – AVPU, GCS

• Veličina zjenica i reakcija na svjetlo
• Lateralizacija
• Razina ozljede leđne moždine
AVPU - ljestvica za procjenu stanja svijesti pacijenta,
AVPU
uglavnom se koristi u slučaju izvanbolničkog spašavanja
AVPU – metoda za brzu procjenu stanja svijesti Alert
Brza procjena stanja svijesti (AVPU)
A – ALERT: pacijent je pri svijesti, budan, priča
V – VOICE: pacijent reagira na glasno dozivanje
V ocal stimulus
P – PAIN: pacijent reagira na bolni podražaj
U – UNRESPONSIVE: pacijent ne reagira
Painful stimulus
Unresposives
 E- exposure
izloženost
• Razodjeni bolesnika
• Pazi na gubitak topline
– Potrebno je grijati i pacijenta i infuzijske otopine
Dodatak primarnom pregledu

• U slučaju pogoršanja potrebna je reevaluacija

primarnog pregleda – ABCDE
• Postaviti urinarni kateter i NGS
• Pretrage – RR, EKG, pulsni oksimetar, ABS
Rtg
lateralna snimka vratne kralježnice
AP snimka prsnog koša
AP snimka zdjelice
FAST
kasnije CT…..
 Ultrazvuk - FAST

• Identificirati
reverzibilne uzroke
• Ne prekidati KPR

• FAST – focused
assessment with Slobodna
sonography for trauma tekućina :
• Perihepatično
• Perikardijalno
• Perisplenično
• Pelvis
Mjere reanimacije
 A
Indikacije za trahealnu intubaciju:
– Opstrukcija dišnog puta koju ne možemo riješiti bazičnim
manevrima
– Sumnja na razvoj opstrukcije dišnog puta (strano tijelo,
aspiracija)
– Krvarenje zbog maksilofacijalne ozljede koje ugrožava dišni put
– GCS<10; Svaki besvjesni ozlijeđenik kao posljedica ozljede
glave;
– Nemogućnost adekvatnog spontanog disanja (f < 10 udisaja
/min; više od 29 udisaja/min, nestabilan prsni koš; ozljeda
vratne kralježnice
– Nekooperativan pacijent (potrebne
daljnje pretrage)
 B
Ozljede prsnog koša koje ugrožavaju život

• Tenzijski pneumotoraks
• Otvoreni pneumotoraks
• Nestabilni prsni koš
• Masivni hematotoraks
• Tamponada srca
Ozljede prsnog koša koje ugrožavaju život

HIPOKSIJA
• Tenzijski pneumotoraks
ŠOK
1.UZROK- umjetna ventilacija

Konačna Th- dren u

5 IC prostoru u
prednjoj aksilarnoj
liniji

Dekompresija s
iglom
 Tenszijski pneumotaraks
• Tenzijski pneumotoraks
– Bol u prsnom košu
– Nedostatak zraka
– Tahikardija i hipotenzija
– Devijacija dušnika
– Nečujno disanje na toj strani
– Povišen prsni koš sa te strane bez pomicanja
– Distendirane vratne vene
– Cijanoza
– Perkusija- hipersonaran zvuk (muklina govori za izljev)
• Otvoreni pneumotoraks –
usisavajuća rana prsnog koša
 Nestabilni prsni koš i kontuzija pluća
• Nestabilni prsni koš i kontuzija pluća–
nestabilni segment prsnog koša (multiple frakture
rebara) ima za posljedicu paradoksalno gibanje

samo ne dovodi do hipoksije

kontuzija pluća…….hipoksija

Th- ventilacija, oksigenacija, oprezna nadoknada tek,

analgezija, intubacija pp
 Masivni hematotoraks

• Masivni hematotoraks
>1500 ml

krv +
Rana torakotomija
 Tamponada srca
• Tamponada srca
često uz penetrirajuće ozljede
Beckov trijas – tiši srčani tonovi
hipotenzija
porast venskog tlaka

FAST (focused assessment sonography in trauma)

Th- nadonada tekućine

perikardiotomia (torakotomia)
perikardiocenteza
 C
Šok
Šok je sindrom poremećene perfuzije koji
dovodi do stanične hipoksije i zatajivanja
vitalnih organa.

HEMORAGIČNI NEHEMORAGIČNI
 KARDIOGENI ŠOK
 TENZIJSKI PNEUMOTORAX
 TAMPONADA SRCA
 NEUROGENI ŠOK
 SEPTIČKI ŠOK
 Traumatsko-hemoragični šok
• U politraumatiziranih ozlijeđenika neposredno nakon nastanka ozljede razlozi
šoka su.
– Krvarenje, odnosno gubitak volumena i
– Preraspodjela cirkulirajućeg volumena (lokalni i sustavni medijatori)
• Krajnji rezultat je zakazivanje mikrocirkulacije i metabolizma stanice
• Prosječni gubitak krvi politraumatiziranog bolesnika kod ozljede:
– Trbuha:
• Prsnuće slezene- 2000 ml
• Prsnuće jetre – 2000 ml
• Prsnuće velikih krvnih žila – 5000 ml
– Prsnog koša:
• Serijski prijelom rebara i hematotoraks – do 2000 ml po svakoj strani
• Nadlaktica, potkoljenica – 800-1000 ml
• Prijelomi zdjelice – 2000 – 5000 ml
• Neposredno nakon ozlijeđivanja bolesnik je u stanju šoka, vodeći simptomi su
tahikardija i hipotenzija, dispnoičan, blijede kože, hladnih udova
 Da li je pacijent u šoku?
• Hemodinamski kolaps sa neadekvatnom
perfuzijom kože, bubrega i CNS (lako vidljivo)
Rani fiziološki odgovor na gubitak volumena su
tahikardija, hipotenzija, pacijent hladnih udova
(vazokonstrikcija)

• Vrijednosti Hg i Htc su nepouzdane u akutnoj

fazi šoka.
 Krvarenje
VANJSKO UNUTARNJE
Primarni pregled • Prsni koš
- direktni pritisak na ranu • Abdomen
• Retroperitoneum
• Zdjelica
• Duge kosti
dg:
Rtg pluća
Rtg zdjelice
FAST
 Hemoragija

• V krvi u odrasle osobe je 70 ml/kg

• 70 kg………………………….5l krvi
 Klasifikacija krvarenja prema veličini
krvarenja
Stupnjevi % gubitak krvi HR BP Urin pH Stanje svijesti Terapija

< 15%
Davatelj I normalna normalan > 30 mL/hr normalan anksiozan fluid
(<750ml)

Nekomplicirano
krvarenje 15% to 30% konfuzija
II > 100 bpm normalan 20-30 mL/hr normalan Fluid
(750-1500ml)

30% to 40% letargičan

Komplicirano III > 120 bpm smanjen 5-15 mL/hr smanjena Fluid & KE
(1500-2000ml) irritable
krvarenje

> 40% (ugrožen

Preterminalno letargičan
IV život) > 140 bpm smanjen < 5 mL/h smanjena Fluid & KE
koma
događanje (>2000ml)
Agresivna th
 30% - 1500ml

• Gubitak krvi od 30 % može proći nezamjećen

 Frakture i krvarenje

Mjesto prijeloma Gubitak krvi (procjena) - ml

zdjelica 2500-4000
femur 1500-2000
Tibia i fibula 1000-1500
humerus 500-800
Radius i ulna 250-400
 Hemoragični šok - terapija
Gubitak cirkulirajućeg volumena
Smanjen kapacitet za prenošenje O2

Zaustaviti krvarenje

Nadoknada Kapaciteta za
volumena Sa O2 prenošenje O2

Kristaloidi i Koncentrat
O2
koloidi eritrocita
16 G…
1.7 mm
Pristup krvnim žilama

• Periferni venski put

(ili vanjska jugularna vena,
femoralna vena, centralna vena)

Postaviti 2 kratke iv
kanile 14 G ili deblje
 Uzorci krvi
• Nakon postavljanja kanile uzimaju se uzorci
krvi za:

– Krvnu grupu i križnu reakciju

– Laboratorijski nalazi
– Toksikološki nalazi
– Test na trudnoću
– Acidobazni nalaz
 Nadoknada volumena
• Za početak – tople, izotonične elektrolitske otopine
– Ringer laktat ili FO-
Odrasli – 2000 ml Ringerov laktat
Djeca- 20 ml/kg
• Permisivna hipotenzija (sist tlak 80-90 mmHg) -
perfuzija organa, ali bez rizika od krvarenja
• Permisivna hipotenzija podrazumijeva ograničenje primjene
volumena uz dopuštenu suboptimalnu perfuziju organa tijekom
određenog vremena, za vrijeme inicijalnog zbrinjavanja pacijenta.
• U inače normotenzivnih bolesnika prihvatljiv je prag sistoličkog
krvnog tlaka od 80-100 mmHg.
 Nadoknada volumena
• gubitak cirkulirajućeg volumena 10-20%:
– Ringer laktat 2000 ml (tijekom 30min);
– Kod djece 20 ml/kg
• gubitak cirkulirajućeg volumena 20-40%:
– Ringer laktat +koloidi i/ili K eritrocita
• gubitak veći od 40%:
– Ringer+koloidi +KE (omjer kristaloida : koloida i
krvi je 1:1)
 Infuzijske otopine
• KRISTALOIDNE OTOPINE • KOLOIDNE OTOPINE
– 0,9% NaCl izoton. – Albumini, HES
– Ringer laktat – Želatina, dekstani
otop.
– 3-7,5% NaCl – hiperton. otop.

1 L 0,9% NaCl
• KRISTALOIDNE OTOPINE • KOLOIDNE OTOPINE

– T 30 min u cirkulaciji
1/2 – T 3-6 h u cirkulaciji
1/2

– osmotski tlak
Evaluacija nadoknade volumena i perfuzije
organa
• RR
• f
• Cirkulacija - koža
• Diureza >0,5ml/kg/h
• Korekcija metaboličke acidoze
BE i laktati (<4 mmol/l)
 Nadoknada krvi – koncentrat eritrocita
•
Hg- 70/100 g/l ….. dostatna isporuka 02
1 doza KE…. Hg za 10g/l
Ciljne vrijednosti reanimacije + analgezija

• hemodinamska stabilnost,
sistolički tlak>80, MAP 50-60 mmHg
bez vazoaktivne ili inotropne potpore
• SaO2>95% , bez hiperkapnjie
• serumski laktati ≤ 2 mmol/l
BE>-5
• normalna koagulacija
• normotermija
• diureza > 0,5 ml/kg/h
 Sekundarni pregled

- od glave do pete –
nakon stabilizacije vitalnih funkcija

Anamneza, vrsta traume,

fizikalni pregled:
Glava Abdomen
Maxilofacijalna regija Perineum, rectum, vagina
Vratna kralježnica i vrat Mišićno-koštani sistem
Prsni koš Neurološki sistem

reevaluizacija
 Poruke za kraj…
• Vrijeme je važno – zbrinjavanje počinje na
mjestu ozljede i traje tijekom transporta –
zlatni sat
• Timski pristup
• Temeljiti primarni i sekundarni pregled ključni
su za prepoznavanje životno ugrožavajućih
ozljeda
Hvala na pažnji!
 Hemoragični šok
Patofiziologija- pad minutnog volumena srca

MV

• Gubitak krvi vazokonstrikcija kože, mišića i

visceralnih organa
tahikardia održava CO

Kateholamini …. SVR i diastoličkog tlaka (ali ne povećava perfuziju tkiva)

histamin, bradikinin … kapilarna propusnost

• Stanica- aerobni metabolizam anaerobni metab acidoza,

laktati
Odgovor na početnu nadoknadu volumena
Brzi odgovor Prolazni odgovor Minimalni odgovor
Vitalni znakovi normalni Prolazno Abnormalni
poboljšanje RR i f
Procjenjen gubitak Minimalni Srednji, u tijeku Teški
krvi 10-20% 20-40% >40%
Kristaloidi- daljnja min Min-srednje Premostiti do TS
nadoknada
KE- daljnja min Srednje-visoka Hitna
nadoknada
Krvni pripravak Križna Specifična KG O neg
Operacija? možda vjerojatno Vrlo vjerojatno
 • Koagulopatija inducirana traumom

Damage control resuscitation

KE:SSP:TRC=1:1:1 tromboelastogram

Mehanizam
ozljede
Hipotenzija
Trend Hg
BE
 Kirurško zbrinjavanje politraume

ETC – early total control –

Potpuno rano zbrinjavanje bolesnika
unutar 24 h
ilno
stab

Kliničko stanje
pacijenta

nesta DCS – damage controlled surgery –

bilno
kirurgija „kontrole štete”
trajanje op < 6 h