definisanjem pojma fluktuacije zaposlenih teorijskim konceptom fluktuacije – okvirom za analizu i istraživanja uzrocima fluktuacije merenjem i istraživanjem fluktuacije efektima i strategijama za smanjenje i prevencije fluktuacije zaposlenih Fluktuacija Razlikuju se : Izbeživa ( namerna) fluktuacija je napuštanje organizacije na osnovu odluke pojedinca (ili organizacije); rezultat je, između ostalog, nezadovoljstva poslom. Neizbežna fluktuacija ( stvarna bolovanja, odsustva zbog povreda na radu , odobrena odsustva, penzionisanje) Izbeživa fluktuacija: definiše se kao samoinicijativno napuštanje organizacije, što najčešće nastaje kao rezultat nezadovoljstva i očekivanja da će u drugoj organizaciji zadovoljstva biti veća. ( prilagođeno, prema Guzina, 1980). „Fluktuacija je rezultat frustriranosti i nezadovoljstva radnika – to je prag preko koga nezadovoljstvo nije više podnošljivo“ ( Županov, 1980). Samoinicijativno napuštanje organizacije, ne nastaje, međutim, samo zbog nezadovoljstva pojedinca u postojećoj organizaciji, već i zbog privlačnijih ponuda u nekim drugim organizacijama Dakle: Odluka o odlasku iz organizacije zavisi od 2 faktora:
1. Nivoa zadovoljstva organizacijom tj
organizacijske privrženosti
2. Broja privlačnih alternativa za novo zaposlenje
koje zaposleni ima Šta još utiče na fluktuaciju Osim organizacijske privrženosti na fluktuaciju utiču i 1. Faktori vezani za opštu organizacijsku klimu 2. Faktori vezani za organizacijsku strukturu 3. Faktori vezani za posao 4. Faktori vezani za ličnost pojedinca ( godine starosti, pol, radni staž, intelektualne sposobnosti) Modeli namernog napuštanja organizacije Moblijev model fluktuacije – postepen i logičan put donošenja odluke uzrokovan nezadovoljstvom Šeridanov model - naizgled nema nezadovoljstva , a onda iznenadai beznačajan problem izaziva katastrofu i pojedinac donosi odluku da napusti organizaciju Efekti fluktuacije Funkcionalna fluktuacija – odlaze manje sposobni i manje potrebni , budući viškovi Disfunkcionalna fluktuacija odlaze spsobni , ključni kadrovi (Carell , 1992, prema Franceško 2008) Disfunkcionalna fluktuacija se sprečava merama zadržavanja ključnih kadrova koje se definišu HR politikom organizacije . Negativni i pozitivni efekti fluktuacije Negativni efekti: troškovi fluktuacije: troškovi odlaska zaposlenih i troškovi pribavljanja novih kadrova Što je stepen kvalifikovanosti veći, to su i troškovi veći Negativno delovanje na aktivnosti i poslove organizacije Negativno delovanje na članove organizacije Pozitivni efekti fluktuacije Određena količina fluktuacije doprinosi unošenju novih ideja, znanja,pristupa, vrednosti ... ( Macy, 1983, prema Franceško, 2008) Ako odlaze lošiji radnici može doći do: Povećanja produktivnosti, Smanjenja konflikata Povećanje mobilnosti i morala Povećanje inovativnosti i prilagođenosti ( Šiber, 1999, prema Franceško 2008) Merenje i istraživanje fluktuacije u organizaciji Veličina fluktuacije se izražava stopom fluktuacije – to je kvantitativni odnos između broja otišlih radnika ( po svim osnovama ) i prosečnog broja zaposlenih. ukupni odlasci Stopa ukupne fluktuacije = -------------------------- X 100 prosečan broj zaposlenih ukupni odlasci – neizbeživi odlasci Stopa izbežive fluktuacije = -------------------------------------------X 100 prosečan broj zaposlenih
U velikim organizacijama stope se računaju po
kvalifikacionim kategorijama , po organizacionim jedinicama, po godinama staža, po polu... Fluktuacija se prati periodično : po mesecima i godinama Veličina kvantitativnih pokazatelja je signal da se pristupi istraživanju uzroka fluktuacije i prevenciji destruktivne fluktuacije. Strategije smanjenja izbežive fluktuacije baziraju se na: podacima iz redovnog praćenja stanja zaposlenih, gde stopa fluktuacije predstavlja jedan od ključnih indikatora, podacima iz periodičnih istraživanja uzroka izbežive fluktuacije, ako postoje, a zatim- na dijagnozi aktuelnih uzroka fluktuacije Organizacije treba da imaju jasan scenario postupanja za zadržavanje ključnih kadrova Preventivne mere adekvatna selekcija, orijentacija i uvođenje u posao, dizajniranje posla u skladu sa karakteristikama zaposlenog, obogaćivanje posla, tamo gde dominira rutinski posao kojim zaposleni nije zadovoljan, organizovanje potrebnih treninga i podučavanja , komunikacije prema gore i u svim pravcima , demokratski i participativni stil rukovođenja , sistem motivisanja i nagrađivanja, sistem procene uspešnosti i povratne informacije , sistem planiranja karijere i napredovanja, timski rad, klima podrške, razvijanje organizacijskih vrednosti, redovno praćenje i straživanje (ne)zadovoljstava i preduzimanje korektivnih mera.