BILJEKE S PREDAVANJA (Metelko)

PRAVNA ZNANOST I NJEZINA DIOBA (Opa teorija prava i drave) Pojam - u reenicu staviti bitne elemente pojma, definicija. Prvo definirati iri pojam u koji taj pojam spada zatim odrediti po emu se taj pojam razlikuje od ostalih. Pravna znanost je drutvena znanost koja ima za objekt svog istraivanja dravu i pravo tj. postanak, razvitak, prestanak i funkcioniranje. Pravna znanost je pojam koji u sebi sadri itav niz posebnih pravnih znanosti. Sve te posebne znanosti moemo razvrstati u 3 velike skupine: 1. posebne povijesne pravne znanosti (konkretna drava i prava) 2. pozitivno pravne posebne pravne znanosti (konkretna u ovom trenutku) 3. ope teorijske posebne pravne znanosti Znanost koja se za objekt izuavanja imaju 1 ili vie konkretnih drava oo rava koji su u odreenom povijesnom razdoblju postojale i pravno obvezivale a danas vie ne postoje i pravno ne obvezuju na odreenim geografskim prostorima: npr. posebna pravna znanost rimskog prava izuava se rimska drava i rimsko pravo ili npr. egipatska. Pod pozitivnim pravom i ius pozitivom razumijevamo o onom pravu to je trenutno vaee pravo u nekoj dravi npr. upravno, kazneno pravo. Tu spada npr. filozofija prava. One posebne pravne znanosti koje se ne bave konkretnom dravom i pravom nego imaju za objekt one elemente koji su bitni za dravu i pravo, koji su zajedniki svim dravama i pravima bez obzira jesu li bili u prolosti ili vrijede i danas. To je najopenitiji pravni predmet - OPA TEORIJA PRAVA I DRAVE Teorijski predmet koji se bavi izuavanjem bitnih obiljeja prava i drave koji su zajedniki svim pravima dravama. To je uvodni predmet koji olakava pristup i razumijevanje svih drugih pravnih znanosti. Zamiljen je kao temeljni predmet. ELEMENTI DRAVE Drava je polivalentna tj. sastavljena je od vie elemenata, prema klasinoj teoriji 3 elemnta: 1. dravni teritorij 2. puanstvo (stanovnitvo) 3. vlast 4. pravni poredak i pravni sustav (pravo) (prema nekima i ovo spada) Naime drava i pravo nisu statike pojave, nego dinamike, jer one se neprestalno razvijaju i u tom razvoju one se mijenjaju, a u tom mijenjanju mogue je da ispolje danas neka nova obiljeja, koja juer nisu imali

1. Dravni teritorij - trodimenzionalni pojam jer se vee uz 3 dimenzije - duina (povrina) ZEMLJINA UNUTRANJOST - zemljina povrina see do sredita zemlje bez obzira da li se moe doprijeti, dubina ZRANI PROSTOR - u vis (nije precizno odreeno ali see dokle i klasine letjelice)(npr. satelit nije povreda teritorija) Zemljina povrina: teritorijalno more i unutarnje morske vode. to je to dravni teritorij? Postoje razliite teorije: 1. Teorija vlasnitva. (eigentumstheorie) Drava ima na svom teritoriju prava kao da je nekretnina. (To je bilo prihvaeno u vrijeme kada je npr SAD od Francuske kupio Lauisianu, u njoj je i danas na snazi europski pravni sustav). Danas nije to vie vladajua teorija. 2. Teorija svojstva. (eigenschaftstheorie) Dravni teritorij je bitno svojstvo drave. Promjenom teritorija prestaje drava. Nije prihvaeno 3. Teorija prostora (raumstheorie) 4. Teorija kompetencije (mjerodavnosti), (kompetenztheorie)Dravni teritorij je prostor iskljuive nadlenosti, na njemu se odvija suvremenost drave. Ovo je danas vladajua teorija. Kada drava izgubi teritorij onda ona ne postoji jer nema bitni element. Prema meunarodnom pravu ratna okupacija dijela teritorija ne znai da je ta drava nestala. Okupacija se smatra provizorijem - tj. privremenim stanjem, konano stanje se odreuje tek mirovnim sporazumom. Dravni teritorij je podruje koje geografski ne mora biti jedinstven nego samo pravno (pr. Br. Indija, koja je podjeljena: Indija (Hindusi) i Pakistan (Muslimani)

Po meunarodnom pravu kada je u pitanju zrakoplov ako je vojni (ratni) onda smatra teritorijem onu dravu iju zastavu nosi pa (se) ne moe ulaziti bez dozvole u tui zrani prostor. Kada je u pitanju putniki, kada se nalazi u zranom prostoru druge drave onda se smatra da je to njegov teritorij. Ratni brodovi vrijede isto kao i za ratne avione Putniki brod kada ue u tui teritorij, onda se smatra djelom toga teritorija i mora potovati zakon te drave gdje se in zbio. Konzultatska predstavnitva - dugo je vrijedila teorija eksterijaliteta. Diplomsko predstavnitvo iz jedne drave u drugoj - priznaju se privilegije jer se smatra da je predstavnitvo one drave na teritoriju iljateljice npr. veleposlanstvo u SAD-u od Hrv. je na Hrv. teritoriju. Danas ovo ne vrijedi nego se prihvatila odluka Bekog kongresa. Vano je da li se radi o diplomatu i tehnikoj osobi. Svi imaju privilegije ali razliitog opsega. Odreene imaju privilegije i imunitete, ali tijelo (u ovom sluaju sabor) se toga moe odrei. - Granice se moraju odrediti sporazumom. Granica nije crta ve ploha koje ide kroz sredite zemlje i u vis. S obzirom kako je nazneena u ugovoru razlikujemo prirodne i ugovorne granice. Prirodna je ako je ugovorom o razgranienju odreena nekim prirodnim fenomenom (npr. Andama, planina). Kada su u pitanju planinski lanci jedna metoda je 1) povlaenje crte koja spaja najvie dijelove. Druga metoda je 2) metoda razvoa rijeka. Znai da sve ono to pripada jednom slivu ide drugoj dravi (npr. ile i Argentina). Kada bi se primjenile obe metode primjetilo bi se da se moe doi do razliitih metoda tako da u ugovoru nije dovoljno naznaiti da samo planina razdvaja nego treba rei i metodu. Kada je rije o rijekama vano je da li je plovna ili neplovna.

Ako je neplovna vaan je pojam akvidistancije to znai da granica ide zamiljenom crtom na kojoj su toke jednako udaljene od dviju strana.

Kada je rijeka plovna onda granica ide Thaluegom to je crta koja ide najdubljim dijelom toka rijeke.

Ugovorom moe biti odreeno da cijela rijeka pripada jednoj dravi a ako ne postoji onda se koristi ekvidistancija i Thalmeg. Ako nema prirodne granice onda se prem dogovoru cijeli tako od npr. dvije drave mogu dijeliti jedno polje. Ovo se sve tie kopnenog dijela teritorija, ali nee drave imaju i morsko dno. nacionalna jurisdikcija - potpuna jurisdikcija - djelomina jurisdikcija

Prostor pod nacionalnom jurisdikcijom obalne drave

Pod dravni dio spada kopno ali i unturanje vode i tertorijalno more -potpuna jurisdikcijaPo djelominom jurisdikcijom spada: vanjski pojas, pikontinentsko prostranstvo.

Hugo Grotius, postala njegova teorija o prirodnom pravu dominatna, Nizozemac "De jure belli poas" - njegovo djelo gdje je razradio tu teoriju smatra se ocem suvremenog meunarodnog prava. U njegovo vrijeme postoji samo kopno i teritorijalno more dugo 3 morske milje. U toj teoriji dominira kopno nad morem pa se od tada prati tendencija proirivanja vlasti sve vie na more jer je tamo otpor najslabiji. Tada se postavlja piatnje odakle mjerit te tri milje. U prolom st. bile su 2 znaajne konf. o pravu mora. - ENEVSKA (konferencije) o pravu mora, ureena sa nekoliko konvencija - 1982. konvencija o pravu mora U enevskoj uveden je pojam unutarnje vode. To je ovaj dio mora koji se naslanja na, uz kopneni i koji je tako tijesno vezan u kopneni dio da je taj morski reim gotovo izjednaen s kopnenim. Spadaju: luke, pristanita, mali zaljevi, uza rijeka. 1991. Sud u Haagu, spor o ribolovu, s jedne strane UB, a s druge Norveka, Sud je prihvatio stajalite da je mjerodavna metoda povlaenja ravbnih crta koje spajaju najistaknutije toke najudaljenijih otoka, te crte oznauju unutarnje vode. Teritorijalno more od polazne ili osnovne crte za mjerenje irine teeritorijlnog mora, a to je ili obalna crta za vrijeme oseke ili od crte unutarnjih voda ako ima otoka. Jedino nije bilo rijeeno pitanje koja je irina teritorijalnog mora jer se nisu mogli sporazumijeti. Drave su neke inzistirale da bude 3 morske milje, a neke su htjele 12 milja. Nakon kinvencije mnoge su drave poele proglaavati velike teritorijalne pojase, neki ak od 200 milja. Tako je na konvenciji iz 1982. odlueno da e irina biti najvie do 12 morskih milja. Vanjski pojas- je dio otvorenog mora (a ne dravnog teritorija) koji se naslanja na teritorijalni dio. Drava moe proglasiti vanjski pojas tako da se najvie24 milje od obale (npr. teritorijalno 10 milja, a vanjski 14 milja). Drava tu moe nastaviti progon stranog vozila koji je zapoela na svojim vodama, ali ga tu moe poeti. Epikontinetski (epikontinentalni) pojas - nije potpuno pod teritorijem nego samo djelomino. To nije pojas mora nego tu podrazumijevamo morsko dno i njegovu dubinu koji se protee o teritorijalnog mora.

Drava tu nema suvremenost ali ima iskljuiva suverena prava: istraivati i iskoritavati prirodna bogatstva iva i neiva morskog dna i dubine morskog dna. Tu se misli na sedentarne vrste, one koje su u kontaktu sa morskim dnom: spuve, jastozi, koupi - ive nafta, plin, minerali - neive Kako je dolo do epikontinentalnog pojasa? Geografi su zapazili da nakon kopnenog dijela dolazi pliak pa onda kopno nagla pada.

SAD su prve proglasile epikontinetalni pojas i onda su mnoge zemlje slijedile taj primjer. Epikontinentski pojas: morsko dno od granice vanjskog mora Dakle? U en. konf. je reeno da ide do dubine od 200m, a iznimno do vee dubine ako postoji mogunost istraivanja. No vee zemlje nisu bile zadovoljne jer imaju strme obale (npr. ile). Takoer to se pokazalo neprikladno jer je bilo teko odrediti 200m i tu istraivati. Meutim tehnologija je napredovala pa se moe i dolje istraivati. Danas je drugi kriterij za odreivanje epikkontinetskog pojasa, ne po dubini nego irini, tako da on see do 200 morskoh milja u smijeru otovrenog mora raunajui od osnove ili polazne crte za mjerenje irine teritorijalnog mora. Epikontinentalni pojas se protee od teritorijalnog mora alise u tih 200 milja rauna teritorijalno more. Moe ii do 350milja ako se morsko dno moe smatrati produetkom kopnenog dijela. Epik. pojas spada dravi po samom pravu, znai da drava koji ima kopno onda ima i epik. pojas, ne treba ga proglaavati nego joj spada od poetka. Iskljuiva gospodarska zona (IGP) je pojas mora, morsko dno i dubina morskog dna koja se protee od vanjskih granica terit. mora u smijeru otvorenog mora makismalno do 200 morskih milja raunajui od polaznih (osnovnih) crta za mjerenje irine teritorijalnog mora. Ta drava im,a ne suverenost, nego iskljuiva suverena prava istraivati i iskoritavati prirodna bogatstva iva i neiva iva: ribe, jastozi, kampe neiva: nafta,plin, minerali Spada pod odreenu dravu samo ako ga ona proglasi. Pravno ga ima proglasiti bez da ikog pita. Vrijedi ne do ab initia (od poetka) nego od proglaenja. Istovjetno pravilo vrijedi za razgranienje epikontinetalni pojas i isklju. gosp. pojasa. RAZGRANIENJE - epikon. pojas - isto pravilo - gosp. pojas Ako drava ima epikont. p. i proglasi gosp. p. je li se granica tih pojasa moe preklopiti?

Najee se poklapaju, no mogue da se i ne poklapaju. - unutarnje vode - dravni teritorii - teritorijalno more Zakljuivanje od veih zakona na more; orgumentom a maiori od minurs. RAZGRANIENJE PROSTORA NAD NAC. JURISDIKCIJOM Stalni meunarodni sud u Haagu - rijeena sporove meu dravama i daje savjete. - UH - sjedite u H.J. meunarodni sud pravde tvori meunarodnog prava obuhvaaju. Pravo izvora, meunarodni izvori koji ine meunar. konvekcijsko (ugovorno pravo), a postoji meunar. ope ili doajno pravo - trai se da se pravni subjekti u odreenim situacijama kroz due vrijeme (tu je rije o praksi drava) - Praksa drava! 2 opa naela prava poznata od civiliziranih naroda; a) prirodno - pravna (naravno pravna) b) pazitivistika Pored pozitivnog prava postoji i naravno pravo koje ima svoj izvor ili u Bogu ili u prirodi ili prirodi stvari, on je izvan dravne vlasti. Karakter da je ovo vjeno, neprocijenjeno, statino i sadri u sebi moralnost. Svaka pozitivna pravo mora biti usporeeno sa naravnim. Kada je neko djelo pratimo pozit. pravu onda je to zlodjelo. Mala in se - zlodjelo samo po sebi Postoje odreena naela prava koja su zajed. svim pravima, koje imaju odre. vrednost. Njih mora svako poz. pravo imati ako hoe biti pravo. Danas prevladava pozitivistiko miljenje; ona naela pozitivnog prava koja se zajednika svim glavnim pozitivnim pravnim krugovima svijeta - pravni krug europ. kontinenta. Postoji i angloameriki krug - to je precedentno pravo - presuda najviih sudova je konana, ono je pravno - dovezna za sve sluajeve. Opa naela prava nalazimo u svim glavnim pravnim sustavima svijeta, ne u svim +, i to u internom (privatnom) pravu svih ge. pravnih sust. u svijetu. 2 pomona izvora (suspstitijarni) meunar. prava a) sud. presude b) nauavanje znamenitih experta (publicista) me. prava Kod meunar. sud. rijeava spor , rijeava ga po meunarodnom pravu. - Ex aegno et bono - po naelima pravinosti izvan prava (sud jer je za to ovlaten) - U meunarodnoj zajednici (subjektima) primjenjuje se meunarodno pravo - Meunarodnopravni subj. je onaj koji je nositelj prava dunosti u meunar. pravu - to su drave, meunar. organizacije (kojima je poznat meunarodnopravni subjektivitet). Pojedinac nije subj. meunarodno pravo. SUVERENOST - svojstvo vlasti, ona je vrhovna, pravno neograniena i neovisna na svom prostoru. Pravni subjekti koji su suvereni u dravi, najse ne moe suditit bez pristanka drave tj. akko drava ima suverene pravne subj. prema suenju. Crta ekvidistancije - tj. posebne okolnosti - crta na kojoj svaka toka je jednako udaljena od najblie pole na jednoj i drugoj strani II. pravilo pravinosti - sporazum. Prigodom razgranienja morskog prostranstva treba uzeti u obzir itav niz relativnih okolnosti da bi se dolo do pravinog rjeenja. Test pravinog rjeenja je test proporcionalnosti i to tako da se stvai u odnos veliina obalne crte svake dr. mjerena opim smjerom, razmjereno duini obje drave, svaka drava dobiva veliinu srodnu tom prostoru. U jednoj regiji se primjenjuje

konvejansko, a u drugoj obiajno pravo (pravilo). Crta ekvidistancije nije ni metoda, ni pravilo, ni naelo. Vaa je test pravinosti. U Hr. 3 spora razgranienje u Dinarskom zaljevu, razgranienje u Bolu, problem Neuma. PUANSTVO Puanstvo - sve pravne fizike osobe koje spadaju pod vlast neke drave

Vlastiti dravljanin - one osobe koje su u osobitoj vezi s dravom (imaju dravljanstvo). Biti dravljaninom drave znai imati odreena prava i dunosti koja se vea to ih imaju oni koji nisu dravlj. (npr. birati, biti biran, posjedovati nekretnine, dunosti, sluenje vojnom roku, plaanje poreza). Nain stjecanja dravljanstva 1. IUS SOLI - prava tla Pravni subjekt stjee dravljanstvo neke drave roenjem na tlu neke drave. Ovo naelo primjenjuju drave s velikim imigracijama, pa se nastoji da se djeca imigranata stope s ostalima (Australija, Kanada). 2. NAELO SKLAPANJA BRAKA Stjee se sklapanjem braka u toj dravi. Negdje postoji da se udajom za stranca gubi dravljanstvo vlastite drave. 3. IUS SANERI - pravo krvi Dravljanstvo stjee osoba one drave koje su dravljani njegopvi roditelji. 4. NATURALIZACIJOM Na temelju zahtijeva zainteresirane osobe pravnim aktom stjee dravljanstvo te drave pod uvjetom da su ispunjene odreene pretpostavke, a to su da se relativno due vrijeme neprekidno prebira na teitoriju te drave i da se adaptirao tj. asimilirao u toj dravi (na jezik, razvoje politike). 5. SUKCESIJA DRAVA - univerzalna pravo prelaze na nasljednika - singularna - sukcesija nadomjetenje jedne drave (prednjica) drugom dravom (sljedrucom) u meunarodno pravnim odnosima u pogledu odreenog teritorija. - 1978. prihvaena Beka konvencija o sukseciji meunarodnih ugovora - 1983. Beka konvencija o sukc. dravne imovine, arhiva i dugova - ovim konvencijama suksecije razliitih drava svedena su na 5 ugovora o suk. drava. 1. UJEDINJENJE DRAVA slika Ujedinjene drave

2. PRIJENOS DIJELOVA TERITORIJA IZ JEDNE DRAVE U DRUGU slika Prijenos dijelova...

Staovnitvo prestaje biti dravljanima drave A, a postoje dravljanima drave 3, ali im se daje pravo izbora da ostanu dravljani drave A i da preu ako hoe na njezin teritorij. 3. RASPAD DRAVE slika Raspad drave

Graani prestaju biti dravljani drave A, a postaju dravljani ili B ili C ili D. 4. ODVAJANJE JEDNOG DIJELA DRAVE Slika Odvajanje jednog djela drave

Drava A (prednjica) i dalje postoji ali je umanjena. Onaj tko se sukcesijom nalazi ns odcjepljenom dijelu nije vie dravljanin A. 5. Nastanak novonastale drave i postupku kolonizacije. Dijelovi se odvajaju od matice i nastaju nove drave.

Ovdje se primjenjuje Tabula rasa Bipatridi - osobe koje imaju dvojno dravljanstvo - imaju pravo u dvije drave, ali i obveze. Patridi (apoliti) - osoba koja nema dravljanstvo ni jedne drave, zagarantirana su im osnobna ljudska prava. Problem je to nemaju putovnicu pa je dopravljena Hausenova putovnica. Patrid moe postati ako roditelj dolaze iz drave INS SOLI, a roen u dravi po naelu INS SANGRI.. Svi dravljani jedne drave su pravno jednaki. *Pravomonost - nije doputeno ulaganje redovitog pravnog lijeka nego samo izvanrednim Zakonitost- suglasnost materijalnog i formalnog. 3 VLAST Slika

Suverenost - bitno svojstvo dravne vlasti Trebamo razlikovati pojam suverenosti i teoriju suverenosti. Drugo to trebamo razlikovati je injenicu suverenosti. Pojam suv. i teoriju suv. krajem 16.st. prvi je najsustavnije razradio Jean Bodin u dijelu "est knjiga o republici".Svojstvo suverenosti kao injenica postoji otkadd i drava no pojam i teorija su razraene u 16.st. Suverenost (pojam i teorija Bodena) su primjer kako jedna drava nije nastala sama od sebe nego da bi posluila kao pravnoteorijaska osnova za pol. borbu za vlast u okviru odreene drave. Po Bodinu da bi dravna vlast bila doista drava ,ora imati svojstva: 1. vlast na svom teritoriju mora biti vrhovna ( ne smije na njezinom teritoriju postojati ni jedna druga vlast koja bi bila iznad ili bi joj bila ravna - to se zove VRHOVNITVO). 2. drava mora biti pravno neograniena (ne postoji neka druga vlast koja bi joj postavljala ogranienja, to ne znai da moe to hoe jer ona moe sama sebe ograniiti tako da donese ustav, moe sklopiti i meunarodne ugovore. (Postoji imperativna teorija prava po kojoj se cijelo pravo moe svesti na imperative, zapovijedi. Pravne norme mogu biti i ovlaujue no to nije suprotno tome da je ona pravno neograniena). - vlasnitvo - naziva se unutarnja suverenost - pravna neogranienost 3. neovisnost ili nezavisnost Oituje se u odnosima te dravne vlastu u meunarodnim odnosima tj. ako prema ostalim dravama nastupa kao jednak prema jednakima ova nezavisnost se jo zove i vanjska suverenost.

Od Badina do danas smatra se da je drava suverena ako ima i vanjsku i unutarnju suverenost. Znamentina je (pogotov na naim prostorima) Brenjeva teorija o ogranienoj suverenosti. Prema njoj neke drave imaju samo unutarnju suverenost.

STRUKTURA PRAVA

- struktura neega je sastav i graa - kada se govori o strukturi prava misli se na elmentneod kojih je sastavljeno pravo - sve teorije bi mogli svrstati u 3 velike teorije: 1. Normativistika teorija 2. Sociologistike teorije 3. Teorije koje uspostavljaju ravnoteu izmeu ove dvije teorije Prva je sustav normi, pravnika bi trebale ineteresirat te norme. Ovo je najopirnija teorija, naziva se istom teorijom prava.Haus Kelsen - ovdje moemo uvrstiti i pozitivistike teorije. Zaetak normativistike teorije je u 5.st.pr.n.e. - prirodno pravo - ima svoj izvor u Bogu ili u prirodi stvari, a ne u dravnoj vlasti. Obuhvaa ono naelo koje samo po sebi imaju unutarnju vrijednost, koja su moralna. Vii je od pozitivnog prava na hijerarijskoj ljestvici, pa pozitivistiko mora biti u skladu s njim. Ono je apsolutno tj. vrijedi prema svima, vjeno je nepromjenjivo, ono je univerzalno tj. vrijedi na svim prostorima. Postoje 2 vrste zlodjela - mola in se (zlodjelo samo po sebi, protivno pozitivnom prirodnom pravu). Jedno je djelo zlodjelo samo ako je prekrilo prirodno pravo. Kelsen je bio protivnik faizma, nacizma. Hulleum crimen, nulla peno, prime lege Ne moe se nekoga progoniti zato to je poinio neko djelo slino onome koji se nalazi u kaznenom zatvoru, ako nema sve elemente kaznenog djela onda nije kazneno. Iznimka je bila u nacistikoj Njemakoj, u Sovjetskom savezu i onim dravama koje su slijedile njihov primjer, jedno vrijeme i ko nas. 2. Interesiraju ih odnosi koji spajaju pravo, pravnika bi trebali zanimati pravni odnosi. 3. Stvaraju ravnoteu izmeu prva dva stajalita. Prvo jest sustav pravnih normi + pravni odnosi. Pravni poredak nije pravo ako ne utjee na pravne odnose tj. ako se ne realizira i postigne efikasnost. PRAVNA NORMA - POJAM Slika

Pravna norma je drutvena norma koja je bitna sveza s pravnom i dravnom vlau. Za pravnu normu nije bitan sadraj, oblik. To ne znai da uope nije vano nego do samo oblikom i sadrajem ne moemo pravnu normu od ostalih normi. Nije bitno ni koliko e dugo biti na snazi.

Slika

Pravna vlast je iri pojam od dravne vlasti. Za pravnu vlast bitno je: 1) njezina vezanost za dravu; druge pravno stvaralake imbenike 2) njezina uinkovitost, djelotvornost, efikasnost. Pravna vlast stvara pravnu normu na 2 nain: 1) izravno (direktno) 2) neizravno (indirektno) 1. Kada pravna vlast stvori pravnu normu i pri tome joj daje sadraj koji ne daje ni jednoj drugoj normi 2. Ako pravna vlast za sadraj pravne norme uzima ve neke postojee drutvene norme Slika

Postoje neki dijelovi normi koji se preklapaju Npr. (ne ubi - sadraj i politike i moralne i religijske norme) Dravna vlast donosi i provodi sanckije pravnih normi. Pravna vlast je ta koja odreuje i prestanak pravne norme. Ono pravnu normu tti od odreene drutvene vrijednosti koje podie na rang zakonskih vrijednosti.

Pravna vlast odluuje koje e vrijednosti u drutvu zatititi pravnim normama. One koje zatiti podie na rang slubenih druptvenih vrijednosti. Pravna vlast i sankcioniranje pravne norme tj. propisuje sanckiju za krenje prave norme. Pravna norma je ona koja utjee na ponaanje, koja ne ostaje samo mrtvo slovo na papiru, koja se doista primjenjuje. Pravnu normu donosi adresant, a ona je upuena adresatima. Pravne norme s obzirom na sastav. Glavni dijelovi ope pravne norme: hipoteza, dispozicija, sankcija. Hipoteza je onaj dio ope pravne norme u kojoj se na apstraktan nain predvia i na tipian nain opisuje itav niz buduih odnosa, sluajevi koji kada se dogode u budunosti da se na taj sluaj primjeni pravna norma (Neko se djelo smatra krivinim tek ako je ono unaprijed odreeno zakonom i ako je odreena kazna). Ako se djelo na apstraktan nain predvia moraju biti svi elementi ispunjeni inae to nije kazneno djelo. Dispozicija gdje sredinji glavni dio pravne norme u kojoj je sadran zahtjev adresanta (pravotvorca) upuen adresatu kako se imaju ponaati. Taj zahtjev moe biti u razliitim oblicima, kao nardba kao zabrana. Neki smatraju da ovdje moemo ubrojiti i ovlaujue pravne norme kao i definicije. Nema pravne norme bez dispozicije. Pravna norma ima redovito sankciju. Pod sankcijom razumijevamo one represivne mjere koje pravna vlast propisuje i primjenjuje protiv onog tko tu normu kri. - primarna dispozicija i sekundarna dispozicija dispozicija sankcija - Pravna norma moe biti uinkovita u razliitim situacijama npr. ako ako se neto zabrani (ne kradi) onda je ve dispozicijom ona uinkovita, sankciju ovdje nije potrebno primjeniti (ovo je sekundarna efikasnost) Meutim, adresati mogu prekriti pravnu normu (ukrade netko), onda je dispozicija neefikasna (tada govorimo o primarnoj neefikasnosti) dolazi do sankcije koja je sekundarna efikasnost) Moe biti da netko ukrade (primarna neefikasnost) ali da se ne kazni tada je to i primarna i sekundarna neefikasnost - naziva se totalnom neefikasnosti. Bolje je ako se pravni poredak temelji na primarnoj efikasnosti no on se nekad mora temeljiti na sekundarnoj efikasnosti. Da bi pravna norma bila norma ona mora imati u veini efikasnost, samo u iznimnim situacijama neefikasnost (neefikasna) Pravna norma moe biti u pismenom i u usmenom obliku. Moe biti u obliku znakova (npr. prometni znak) Pravne norme norme imaju i vremensku obveznost (npr. 2 min. - prometnik na ulici rukama i kretnjom odreuje norme). VRSTE PRAVNIH NORMI Adresant - onaj tko stvara normu (ustavotvorac, zakonodavac) Adresati - subjekti kojima je upuena norma S obzirom na adresate norme dijelimo na: posebne, pojedinane i ope. Pojedinane su one norme koje su upuene poimence odreenim adresatima (npr. sudske odluke). Posebne - kada se odnose na skupinu, kategoriju adresata (kada se npr. neto odnosi samo na slubenike suda), odreenoj grupi Ope - su pravne norme koje se odnose na sve adresate (npr. kazneni zakon) Pravne norme s obzirom na teritorijalne adresate: portikularne i generalne Partikularne norme su norme koje obvezuju samo na jednom dijelu dravnog teritorija (npr. negdje budu poplave pa se donesu posebne norme) Generalne - su one pravne norme koje vrijede na itavom dravnom teritoriju

- Naelo teritorijalnosti, naelo personalnosti, naelo (princip) eksteritorijalnosti. Ako pravna norma vrije po naelu teritorijalnosti onda se ona primjenjuje na sve pravne subjekte koji su se nali na teritoriju te drave. Ako po naelu personalnosti onda ona odreuje pravne odnose subjekata koji su u svezi s pravnom vlau bez obzira gdje se nalazio subjekt (to je dravljanstvo) (Loans reqit actum - kada se Hrvatica s prebivalitem u Rimu eni sa veanom u Amsterdamu onda se sposobnosti za sklapanje braka odreuju po naelu personaliteta tj. imaju li dovoljno godina za brak, itd. se odreuje da za Hrvaticu se gleda po Hrvatskom) (Eksteritorijalnost) Fikcije i Presumcije u Pravu vai naelo da se pravno relevantne injenice moraju dokazati i dokazuje ih onaj tko se na njih poziva. Ne treba se dokazati notorne (ope poznate) injenice. Fikcije su takva injenina stanja koja sasvim sigurno ne postoje, a pravni poredak uzima da postoje (fikcija nasciturnus, zametak se smatra ve roenim ako se radi o njegovim koristima), ako se npr. zna da se veleposlanstvo nalazi na teritoriju primaoca, ali oni smatraju da je to teritorij iljateljice. Presumcije su injenice koje moda postoje, moda ne postoje. Postoji velika vjerojatnost da postoji pa pravni poredak ono to vjerojatno postoji uzima da sigurno postoji (npr. Otac je onaj na kojega dokazuje pravo, tj. mu ene u trenutku zaea se smatra ocem). Imamo 2 vrste presumcija: 1) preusmptiones iuris (pravne) 2) presumptiones iuris et inre (pravno i o pravu) 1. Jesu injenice koje moda postoje, moda ne. Vjerojatno postoje pa ih pravni poredak smatra da postoje, ali poredak doputa da se dokazuje suprotno od onog to se presumira, u tom smislu one su oborive. Da dijete nije muevo mogu dokazati majka nakon roenj,a mu nakon saznanja da nije otac, dijete nakon punoljetnosti. 2. Presumpcija koja se ne moe oboriti, nije doputeno iznositi protudokaz. Ona ovisi o pravnom poretku, negdje neto moe biti presumpcija iuris, a negdje presumpcija iuris et di inre. Danas je fikcija eksteritorijalnosti naputena i ureena drugaije. Pravne norme s obzirom na vremensku obvezatnost. Javljaju se pitanja od kada do kada pravna norma vrijedi. Norma obvezuje od asa koji je naveden u samoj pravnoj normi, moe biti naveden nadnevak, ili rak odkad obvezuje (npr. stupa na snagu nakon 6 mj.) Ako nije nita navedeno onda stupa na snagu 8 dana objavljivanja slika

Pitanje je koliko lanova je dovoljno za lasovanje i odgovara za odluku. Kvarum - broj osoba koji moraju biti nazoni na glasanju nekog tijela da bi uope mogli govoriti o tome tijelu. Uvijek je propisan kvorum odreenog tijela - Nakon toga se postavlja pitanje koliko je dovoljno glasova da bi se odluka usvojila. Uglavnom je to veina koja moe biti: Apsolutna veina polovica svih lanova tog tijela +1 (pr. Hrv. sabor 77) Obina veina - polovica nazonih lanova nekog tijela +1 Relativna veina - (npr. ako ima 15 kandidata za neto, a bira ih se 10, onda e biti izravno onih 10 koji imaju najvie glasova) Kvalificirana veina - izraava se ili postotkom ili razlomkom vea je od apsolutne veine. Moe biti i takva da odluku moraju donijeti tono odreeni lanovi (tj. moe biti broj kao kod i obine veine, ali dio glasova moraju biti tono odreeni lanovi npr. NH imaju Vijee sigurnosti u kojemu 7 zemalja moe donijeti odluku. Vijee se dijeli stolne SAD, UK,

Francuska, ranije Sovjetski savez tj. Rusija i NR Kina) i nestalne lanice (biraju se na god. tj. svake godine se bira polovica). Vijee kad odluuje razlikuju se proceduralna pitanja i meritum (tj. glavna stvar). Kad odluuje o proceduralnim onda je to obina veina, ali moraju glasovati sve stalne lanice (onda je to kvalificirana). Danas je to malo drugaije, tekst se nije promijenio ali se drugaije interpretira tj. sada se o ,eritumu odluuje obinom veinom, ali niti jedna od stalnih lanica ne smije staviti veto). Jeli neko pitanje proceduralno ili meritorno o tome se odluuje meritorno. Proglaenje - akt visokog dravnog djelatnika (kod nas predsjednika) koji konstatira da je pridovrenju nekog zakona udovoljeno svim pravilima (svemu propisanom). Publikacija (objavljivanje) - akta, zakona. To je stavljanje akta ili zakona na znanje adresata u odreenim tiskanim publikacijama (kod nas je to Narodne novine. Znai kod nas se moe za neto pozivati samo ako je objavljeno u NArodnim novinama.) Stupanje na snagu - stupa na snagu. Rok od publikacije do stupanja na snagu se zove Vacatio legis (vakocijski rok). Ignoratio legis nocet (nepoznavanje zakona kodi) (Iuris) non exauzat (nepoznavanje ne ispriava) U pravnoj normi moe biti navedeno do kada vrijedi. Ako nije nita naznaeno onda norma moe biti ukinuta: Abrogatio (izriito ukidanje) - onda kada se donese novo pravilo i ono izriito navodi da prestaje vrijediti neko pravilo Derogatio (derogacija, preutno ukidanje) - stupanje na snagu nekog novog pravila (pravnog) koje ureuje neko ranije pravno pravilo, mada o tome uti, prestaje vrijediti ranije pravno pravilo jer vrijedi naelo lex posteria derogat legi prior (kasniji zakon ponitava raniji zakon). - Jedan od naina je i da prestanu odnosi meu onim izmeu koji odnosi vrijede (npr. povlastice solunskih boraca, prestaju kada umre posljednji). Navodi se jo jedan primjer prestanka pravila: Izobiavanje - kada se pravilo ne primjenjuje kroz due vrijeme i onda samim neprimjenjivanjem prestaje vrijediti. Reagiranje pravnih tijela na protupravna djela: Sankcija - dio pravnih normi, u kojem pravna vlast predvia represivne za sluaj krenja te pravne norme i onda ih primjenjuje na onoga ko kri norme. U sankcije u irem smislu spadaju kazna u uem smsislu ali i druge represivne mjere. Pod kaznom u uem smislu razumijevamo one represivne mjere koje predviaju kazneni zakoni. 1. Npr. smrtna kazna, konfiskacije imovine (oduzimanje) 2. U represivne mjere spada npr. obeeenje oteenoga. To popravljanje tete moe biti u nekoliko oblika: naturalna restitucija (npr. ako netko ukrade auto mora ga vratiti) Ako nije mogua naturalna restrikcija onda se daje naknada tj. odreuje se novani ekvivalent koji je nuan dati se oteenom. Meutim, dvojbeno je moe li se nematerijalna teta izraziti novano. Tu spada i davanje statifikacije tj. zadovoljenja. Nekada se ovo daje i u novcu ali u simbolikoj svoti. Statifikacija je obino u obliku isprike. Statifikacijom se ne moe popravljati materijalna teta. 3. Ponitenje pravnog posla ili akta. Ovo se nekad kombinira sa ostalim oblicima sankcija. PROTUPRAVNOST I PRAVNA ODGOVORNOST Protupravnost - ponaanje suprotno pravnoj normi. Dva elementa protupravnosti: objektivni i subjektivni. Objektivna - povreda samih normi ponaanja (laesio normac)

Subjektivna - (krivnja) stanje poiniteljeve svijesti se pripisuje njemu. Imamo dvije vrste krivnje: dolus (miljenje) Da bi postojao dolus trai se: 1) svijest o djelu i volja da se dijelo poini; 2) svijest o protupravnosti; 3) zloradost ili okrutan nain izvoenja djela Za pravni subjektivitet je dovoljno imai pravnu sposobnost. Ubojstvo je pretpostavka krivnje (u asu inidbe nije bila svijesna snaga postupka). 2. culpa u uem smislu - proputanje nune pomnje culpa lata
(teka nepomnja)

culpa levis
(laka nepomnja)

Razlika izmeu culpa lata i culpa levis je u teini culpa lata: ako je poinitelj poinio djelo nije primjenio onu pomnju koju bi primjenio prosjean ovjek. culpa levis: postoji onda kada poinitelj djela nije primjenio pomnju (pozornost) koju bi primjenio svaki savjestan ovjek culpa in eligendo - pomna pozornost koja se trai pri izboru namjetenika Pravna odgovornost je odgovornost za svoje ili tue ponaanje pred pravnom vlau. To se zapravo svodi na svoje ponaanje (dijete razbije neto u trgovini ali je odgovoran roditelj zbog neuvanja i neodgoja) 1. Objektvina pravna odgovornost: trai se samo objektivni element protupravnosti, protupravnom djelatnou tetnika uinjena teta oteenom - cagualni nexus causalna ili uzrona odgovornost, trai se samo objektivni element protupravnosti, nije vana krivnja Odgovornost po kriteriju krivnje. 2. Subjektivna ili kulpozna odgovornost Trai se i subjektivna i objektivna krivnja. Nema odgovornosti ako nema krivnje. Razlikujemo dvije odgovornosti: 1. odgovara se po kriteriju presumirane krivnje 2. po kriteriju dokazne krivnje Kada se odgovara po presumiranoj krivnji oteeni treba dokazati objektivnu odgovornost kada se dokae presumira se da je tetnik krivo odgovoran ali ako dokae da nije kriv (moe biti odogovoran ali ako dokae da nije kriv oslobaa se). Dokazna krivnja - oteenik mora dokazati i objektivni ali i subjektivni element tj. da je tetnik kriv. Kod objektivne krivnje tetnik je u najgorem poloaju, dovoljno je dokazati da je on za neto kriv, odgovoran Koja e se teta nadoknaditi: 1. stvarna teta 2. lucrum cesssans, izmakla dobiti (npr. kamionu drugi uniti branik to je stvarna teta jer je morao to popraviti nije mogao dostaviti robu pa je to izmakla dobit) Kad je teta poinjena krajnom pomnjom onda je teta kao da je poinjena namjerno) - Na podruju kaznenog prava nema odgovornosti bez krivnje, ne moe se odgovarati ako se teta prouzroila odgovornou. Mogue da netko poini tetu i odgovara po graanskom pravu, ali ne i po kaznenom jer nema krivnje. Kod graanskog je vana i krivnja i odgovornost. ISKLJUENJE PROTUPRAVNOSTI

- Nuna obrana - protupravnost iskljuena pa nema ni odgovornosti. Kada osoba da bi od sebe ili od drugih dobila protupravni in uini takoer protupravni in. Mora se paziti da se ne preu granice obrane. Krajnja nuda - netko da bi odbio od sebe i drugog neskrivljenu opasnost nanese tetu drugome a pritom naneseno zlo nije vee od onoga koje je prijetilo (npr. brodolom i dvi se osobe uhvate za pojas za spaavanje ali je samo za jednu osobu. Jedna osoba gurne drugu osobu i ona se utopi, za to se ne odgovara krivino) injenje tete po dunost (npr. vatrogasci gase poar na katu, voda uniti stvari u prizemlju, ali nisu odgovorni za to) Vis maior (via sila) netko je povrijedio pravo jer su nastupile nepredviene, neotklonjene okolnosti (npr. zakasnimo negdje jer nam vlak kasni) Pristanak oteenog - dogodila se neka protupravnost ali je oteeni pristao pa tu nema odgovornosti. Pristanak oteeni moe dati samo na ono pravo s kojim moe disponirati. Teko je odrediti dokle see pristanak.

PRAVNI ODNOS Pravni odnos je odnos reguliran pravnim normama. Razlikujemo: 1. Apstraktan pravni odnos 2. Konkretan pravni odnos 1. Odnos izmeu apstraktno odreenih odnosa (npr. bilo koji kupac i bilo koji prodava). Taj odnos je unaprijed ureen pravom. 2. Odnos izmeu konkretno odreenih subjekata koji je odreen pravom (kada tono odreena osoba A prodaje auto tono odreenoj osobi B). Da bi nastao konkretan odnos potrebno je da se dogodi pravno relevantna injenica. Pravne injenice su takve injenice koje izazivaju postanak, promjenu i prestanak konkretnog pravnog odnosa. Te pravne injenice u 2 kategorije: a) prirodni dogaaji b) ljudske radnje a) dogaaji koji nastaju bez utjecaja ljudske volje uz koje pravni poredak povezuje pravne efekte (npr. poar jest prirodni dogaaj ali postaje vaan za pravni odnos tek ako smo se mi osiguraliu protiv poara, to vai i za poplavu, smrt, roenje b) takve pravne injenice koje nastaju ljudskom voljom. Razlikujemo 2 vrste ljudski radnji: 1. Delikti 2. Pravni poslovi 1. Protupravne ljudske radnje, moemo govoriti o kaznenom deliktu, administrativnom, graanskom ili civilnom. Delikt je kanjivo djelo 2. Pravni poslovi To su ljudske radnje, to su oitovanja privatne volje pravnih subjekata uz koje pravni poredak vezuje pravne efekte. I to ba onakve efekte kakve su stranek htjele postii. Pravne poslove moemo podijeliti: 1. Jednostrani pravni poslovi 2. Dvostrani pravni poslovi 1. Postoji samo jedna strana, pravna volja nastaje oitovanje jedne strane (npr. oporuka) 2. Pravi efekt nastaje suglasnim oitovanjem privatne volje obiju strana uz koje se vezuju pravni efekti i to ba onakvi kakve su stranke htjelem (npr. kupac i prodavatelj, moe biti i 10 kupaca ali imaju samo dvije strane)

- esto se pravi razlika izmeu ugovora i sporazuma - ugovori su pravni poslovi gdje obje strane idu za razliitim ciljevima - sporazumi su pravni poslovi kod kojih stranke idu za istim ciljem - sporazum za razvrgnue suvlasnikog prava - Ugovore moemo podijeliti po razliitim kategorijama: 1. Konsenzualni ugovori 2. Realni ugovori 1. Takvi ugovori koji nastaju kad su se stranke sporazumjele o bitnim elementima pravnog posla kad postoji suglasno oitovanje privatne volje obiju strana o bitnim elementima pravnog posla (npr. kod kupoprodaje bitni elementi odreenje predmeta kupoprodaje i cijena, dovoljno odrediti ova dva elementa za nastanak pravno posla). Kupoprodaja iz ruke u ruku . samo u iznimnim situacijama uz ugovor je potrebno predati stvari - ovo nije konsenzualni ugovor. 2. Za nastanak su pored suglasnog oitovanja volje obiju strana potrebna i predaja stvari (to je kupoprodaja iz ruke u ruku, npr. na trnici. Tu spada i npr. zajam). Druga podjela ugovora: 1. Jednostrano obvezni pravni poslovi 2. Dvostrano obvezni pravni poslovi 1. Na jednoj strani, npr. darovnica 2. Na obadvije strane imamo i prava i obveze (kupoprodaja) - Trea podjela: 1. Konkretni 2. Apstraktni 1. Uzrok, causa je bit pravnog posla 2. Postoji obveza i pravo ali se ne vidi razlog tome, zato je to tako? To su formalnosti (npr. mjenica, ek kod njih su tono odreeni elementi, im nisu svi zadovoljeni odmah nema pravnog posla. Pravni odnos ima odreene elemente tj. ono to je potrebno da bi mogli govoriti o pravnom odnosu. Elementi: 1. subjekt pravnog odnosa 2. objekt pravnog odnosa 3. subjektivna prava pravnog odnosa 4. pravna obveza pravnog odnosa Neki tu ubrajaju i pravnu normu. <-------- obavezno znati Govorimo o pojmu i vrstama pravnog subjekta 1. Pod pravnim subjektom razumijevamo onu osobu koja ima barem pravnu sposobnost, a najee ima i djelatnu sposobnost. Za svojstvo pravnog subjekta bitno je da postoji pravna sposobnost. Pravna sposobnost - je sposobnost pravnog subjekta da bude nositelj pravnih dunosti i prava u pravnom poretku. Ono znai odreeni positivitet tj. biti nositelj. Tko nema pravnu sposobnost taj nije pravni subjekt. Djelatna sposobnost - pravnog subjekta je sposobnost oravnog subjekta da vlastitim djelovanjima (radnjom) proizvodi pravne delikte tj. postanak, prestanak i promjenu. - Biti pravni subjekt znai imati pravnu sposobnost. - Mogue su situacije da netko ima pravnu sposobnost a nema djelatnu ili da ima pravnu i ogranienu djelatnu ili pravnu i postpunu djelatnu. Djelatna sposobnost obuhvaa:

1. Deliktnu sposobnost 2. Poslovnu sposobnost 1. Sposobnost pravnog subjekta da svojim voljnim ponaanjima, radnjama ini protupravna djela i za njih odgovara. 2. Sposobnost vlastitim privatnim oitavanjem volje sklapati pravne poslove, izazivati pravne efekte i to ba onakve kave su stranke htjele. 1. Stranaka sposobnost 2. Procesna sposobnost (da bi se imala, mora se imati i poslovna) 1. Sposobnost biti strankom u nekom pravnom postupku. Imati ius standi in iudicio (pravo stati pred sud). To je pravna sposobnost kakva se manifestira u postupku procesa (imati positivitet, svi koji imaju pravnu sposobnost) 2. Sposobnost vlastitim privatnim oitavanjem volje poduzimati odreene procesne radnje (npr. dignuti tubu, povui, odustati od albe) Vrste pravnih subjekata: 1. Fizike osobe 2. Juristike (pravne) osobe 1. U dananjem pravu svaka osoba je fizika osoba, nije uvijekt tako bilo (npr. kod rimljana Rabovi su bili stvari, a ne pravni subjekt. Pravni subjektivitet fizika osoba stjee roenjem tj. prirodnim dogaajem. Ve od rimskog prava poznata je fikcija nasciturusa (zametak se smatra ve roenim ukoliko se rodi o njegovim probicima, bitno je da je iv roen). - Osoba gubi pravnu sposobnost smru (proglaenje nestale osobe za umrlu, proglaenje neije smrti postupkom dokazivanja) (netko pogine u eksploziji ali nema tijela) - Fizika osoba moe biti nositelj svih onih prava i dunosti koje nisu pravno zabranjene 2. Socijalna (drutvena) tvorevina koja ima pravni subjektivitet, pravni poredak joj priznaje pravnu sposobnost. Pravna osoba (juristika) stjee pravni subjektivitet kada bude upisana na javni registra. Taj javni registar moe biti sudski (firme, trgovaka drutva) ili kod upravnog tijela. U registra se upisuje djelatnost kojm se ta juristika osoba smije baviti. Ona se smije baviti samo onime to pie. Da bi se ona upisala trebaju odreeni uvijeti (npr. akt o osnivanju, statut tj. temeljni akt, lanstvo, tijela i odbor, direktori) sredstva, drutveno doputene ciljeve. Pravna osoba postaje kada bude izbrisana iz registra. Juristika osoba istovremeno sa stjecanjem pravne sposobnosti stjee i djelatnu sposobnost. Upisuje se upis te osobe i prestanak u javne knjige. To se objavljuje i u slubenom tisku, novinama). Razlike izmeu fizike i juristike: razlika je u postanku (juristike nastaju pravnim aktom i moraju biti upisane u registar inae nisu pravne osobe) razlika u prestanku (fizika osoba prestaje biti pravnom kada umre ili kada se nestala osoba proglaava mrtvom. Smrt je pravna injenica, prirodni dogoaj. Juristika osoba prestaje biti pravnom brisanjem iz javnog registra). Kaemo da je pravna osoba transpersonalna (to je npr. u sluaju juristike osobe kada npr. klub pormijeni sve svoje igrae, a oni i dalje postoje, tj. imaju isti identitet, subjektivitet). Kod fizikih osoba imamo razdoblja razliite djelatne sposobnosti, ona tek kad ima 18 god. stjee potpunu djelatnu sposobnost. Za razliku od toga juristika osoba istodobno osnivanjem stjee pravnu i potpunu djelatnu sposobnost. Fizika osoba moe obavljati sv ono to joj zakonom nije zabranjeno dok juristika moe obavljati samo ono to joj je doputeno, kada se juristika osoba upisuje u registar tada se tono navodi ime se ona smije baviti. Pravni objekt To je ona sposobnost zbog koje pravni subjekti ulaze u pravni odnos. Razlikujemo objekte 1. reda i 2. reda

1. reda - objekti nekog pravnog posla (to je injenje, npr. sama prodaja knjiga, znai postupak) 2. reda - objekti objekta 1 reda (to je u prethodnom sluaju knjiga) Pod objektivni pravom razumijevamo one pravne norme koje propisuju tj. ureuju pravne poslove npr. sklapanje braka, to je skup pravnih normi. Subjektivno pravo je ono ovlatenje koje pravni subjekt ima na temelju objektivnog prava. Subjektivno pravo je jedan od elemenata pravnog odnosa. Razlikujemo subjektivno pravo s kojim se redovito vee zahtjev za ostvarenje tog subjektivnog prava i zatim samo prinudno ostvarenje tog subjektivnog prava. Netko moe imati subjektivno pravo, ali ne moe dati zahtjev za ostvarenje tog subjektivnog prava. Npr. netko izgubi okladu, on ne mora platiti, ali ako plati ne moe traiti novac natrag. Tu onaj koji je dobio okladu ne moe dati zahtjev za ostvarenje subjektivnog prava tj. ne moe tuiti onog tko je izgubio okladu ako mu neda novac. Kada se plati neto na to nismo bili duni platiti u isprinoj namjeri tada se ima pravo traiti povrat novca (npr. sluajno poaljemo novac na krivi broj iro rauna onda ga imamo pravo traiti natrag. To su obveze koje se mogu valjano ispuniti, ali se nemogu utuiti) Djelatnost - stjecanje subjektivnog prava orginarnim putem kroz due vrijeme (npr. ako kupimo neto od nekoga a znamo da to nije od te osobe tada to to smo kupili nije nae). - Zahtjev za ostvarenje subjektivnog prava gubi se i zastarom. Zastara je ne samo gubitak subjektivnog prava nego i zahtjeva za ivravanje subjektivnog prava (npr. kada nastupi zastara osoba ne moe traiti novac natrag, ali ako ga dobije ne mora ga vratiti). Odnos zastupstva Zastupnik je osoba koja je ovlatena u ime i za raun zastupljenog poduzimati procesne radnje, pravne poslove. Imamo nekoliko vrsta zastupstva: Zastupstvo ex lege (zakonsko zastupstvo) - odnos izmeu roditelja i malodobne djece. Tu se radi da imamo osobu koja ima pravnu sposobnost ali nema djelatnu sposobnost. Djete od 14 godina ima samo pravnu sposobnost a nema djelatnu, od 14-18 ima pravnu i djelominu djelatnu sposobnost. Ograniena u manjoj mjeri - krnji maloljetnik. roditelji po zakonu imaju roditeljsko pravo gdje razumijevamo ukupnost dunosti i pravo u pogledu djece. Dunosti uvelike su vee nego i pravo. Pravo imaju samo zato da bi ispunili dunosti: odgajanja, uzdravanje, zastupanje djce dok ne navre 18 god. Zastupstvo na temelju rjeenja mjerodavnog dravnog tijela Kad dijete nema roditelja tada mu se postavlja skrbnik koji e u njegov raun sklapati pravne poslove. Imamo situaciju kada netko napuni 18 god. ali iz nekih razloga nema potpunu djelatnu sposobnost tada dobiva skrbnika. Ima situacija kada se protiv nekog vodi sudski postupak ali je on nedostupan pa mu se odreuje zastupnik, ali samo u tome pravnom poslu. Zastupstvo na temelju punomostva Osoba ima potpunu djelatnu sposobnost ali ipak nee da netko umjesto nje obavlja poslove pa se na temelju ugovora o punomostvu sklapa odnos izmeu opunomoenika i oponumoitelja. Opunomoitelj kao i opunomoenik moraju biti potpuno sposobni poslovno. Ovdje se najee javlja izmeu odvjetnika i klijenta. I brak se moe sklopiti pomou opunomoenika. PRAVNI AKT

Pojam koji je dosta dvojan u pravnoj teoriji jer neki tvrde da je istovjetan formom pravne norme. No drugi dokazuje da je pojam pravnog akta iri pojam od pravne norme. Mi tu teoriju prihvaamo. slika

Osnovna podjela na ope i pojedinane Opi pravni akti su oni akti koji unaprijed na apstraktan nain predvia i na tipian nain opisuje itav niz predvidivih dogaaja koji kada se dese onda subsumiraju, podvode pod ope pojmove opeg pravnog akta, pojedinani su oni akti koji se odnose na jedan konkretan sluaj koji je ve nastao pa ga onda taj pojedinani akt ureuje i onda se on odnosi na samo taj pojedinaan sluaj koji je ve nastao. Kod opeg imamo prvi akt pa onda dogaaj dok kod pojedinanog prvo dogaaj pa onda akt. Imamo vie akata koje moemo staviti na rangovnu listu. Koji akt e se gdje nalaziti ovisi o formi pravnog akta. Ovi o tome koje e ga tijelo donijeti. to je vie tijelo to se i akt nalazi na viem hijerarhijskom aktu. Kada donosi isto tijelo onda ovisi po kojem postupku donosi. Vano je i kako se on zove. Opi pravni akti su vieg a pojedinani pravni akti nieg ranga. To je openito ali ne mora biti tako. (pr. ustav, zakon, uredba... sudska presuda) U suvremenom pravnom svijetu temeljno je naelo zakonitosti. Naelo zakonitosti u irem smislu je zahtjev da svaki na hijararhijskoj ljestvici nii pravni akt i po svom sadraju i po svojoj formi mogu biti u skladu ili barem ne smije biti u suprotnosti sa sadrajem i formom vieg pravnog akta. Ako bi to bio onda bi bio nezakonit. - Kada govorimo o nezakonitosti razlikujemo materijalnu i formalnu. Kada je rije o materijalnoj ona postoji ako nii pravni akt nije u skladu (u pogledu forme tj. ne zadovoljava zahtijevima forme koju je odredio) sa sadrajem vieg pravnog akta. Formalna nezakonitost postoji onda kada nii pravni akt nije u skladu u pogledu forme tj. ne zadovoljava zahtijevima forme koju je odredio vii pravni akt. Pod formom mislimo: tijelo (organ), propisan postupak i forma u uem smislu. Svaki pravni akt mora biti u skladu s ustavom. Pojedini pravni akti USTAV U suvremenom modernom pravu ustav je pravni akt najvieg pravnog ranga u kojem su naglaena temeljna naela tog pravnog poretka a posebno su ureena naela oblika vladavine, oblika dravnog ustrojstva, koja su najvia dravna tijela, njihov meusobni odnos, temeljna prava ovjeka, graanina, prava nacionalnih manjina itd. Ustave moemo podijeliti prema razliitim kriterijima: - s obzirom tko ga donosi - oktroirani ustavni akt naordni ustav 1. Oktroirani ustav je jednostrani pravni akt i izraz volje samg monarha 2. Ustavni akt je rezultat suglasne volje monarha i predstavnika tijela

3. Narodni ustav izraava volju samog birakog tijela kojeg moe donositi npr. narodna skuptina, parlament, birai na referendumu. S obzirom na nain mijenja: - meki, - kruti 1. Meki ustav je onaj ustav za iju je promjenu (reviziju) mjerodavno ono isto ono tijelo koje je mjerodavno za donoenje zakona i po istom postupku koji je predvien za promjenu zakon. 2. Kruti ustav je onaj ustav koji se mijenja po jednom sloenijem kompliciranijem postupku od onog za promjenu zakona. Ta teina je to o promjeni ustav odluuje specijalno tijelo razliito od onog koje je donijelo zakon. Kada isto tijelo odluuje i o donoenju i promjenu ustava govorimo o krutom ustavu koje je tee ostvariti. (Npr. u saboru promjenu zakona predlae jedan zastupnik mada promjenu ustava ih mora 10 predloiti, za usvajanje kod nekog dovoljna obina veina, a kod krutog kvalificirana). S obzirom na formu oblika - pisani, - nepisani - U veini drava ustavi su u pisanoj formi. Prvi suvremeni ustav je onaj od SAD-a od Virginije s kraja 18. st. Mogue je da postoje nepisane ustavne odredbe koje su nastale obino pravnim putem. Posebno pitanje: Parlamentarna vlada je ona vlada koja se raa, ivi i umire u parlamentu. Ona proizlazi iz parlamentarne situacije, kada joj parlamentarna veina izglasa povjerenje, ostaje do kada i predstavnici parlamenti su izglasali povjerenje, mora potovati odluke parlamenta jer joj oni mogu izglasati nepovjerenje i tada ona pada. Parlamentarnu vladu imamo u onim dravama koje su s obzirom na oblik vladavine parlamentarne monarhije ili parlamentarne republike. To su drave koje imaju viestranaki sustav, raspisuju se izbori za parlament, stranke istiu svoje kandidate, nakon izbora vidi se koliko je koja stranka dobila mandata (narodni mjesta u parlamentu). Ovisno o parlamentarnoj situaciji tj. kakav je odnos meu strankama, ako niti jedna nije dobila apsolutnu veinu tada se formira koalicija. Koalicija je sporazum izmeu razliitih stranaka koje zadravaju svoj identite ali dogovaraju minimalno neto zajedniko kao npr. ministarska mjesta. Dravni poglavar (u monarhiji to je monarh, u republici presjednik republike) nakon obavljenih izbora obavlja konzultacije s liderima pol. vodei stranaka da bi dobio spoznaju tko e od njih biti u stanju okupiti parlamentarnu veinu tako da e izglasati vladi povjerenje. Najee e to biti lider stranke koja je dobila veinu, ali moe biti da je vie stranaka izjednaeno po mandatima pa tada predsjednik treba odluiti kome e povjeriti sastavljanje vlade, to se daje obino onome tko moe okupiti apsolutnu veinu. Taj tko je dobio mandat zove se mandatar, daje nalog za sastavljanje vlade. S prijedlogom za rad budue vlade mandatar ili predsjednik vlade tj. premijer prd parlamentom izlae plan za rad vlade. Pojam kabineta i vlade se ne podudara. Nakon iznoenja pred parlamentom, njegovi lanovi glasaju, i ta se vlada prihvaa dok ima apsolutnu veinu. Ako joj se izglasa nepovjerenje ona pada. Interpelacije su pitanja koja zastupnici mogu postavljati predstavnicima vlade i nakon toga dolazi do glasovanja i kada se odluuje hoe li se dati povjerenje. - Ako odreena vlada padne predsjednik odrava ponovo konzultacije i pokuava nai novoga mandatara a ako se ne moe nai onda se propisuju novi izbori. - Ovaj pojam parlamentarne vlade je nastao u Engleskoj kroz stoljea. To nigdje u VB ne stoji u pisanom obliku tj. ustavu, ali ih se dri, nastale su obiajno-pravnim putem uzastopnim ponavljanjem kroz due vrijeme. To je primjer za nepisane ustave nastale obiajno-pravnim putem. Razlikujemo ustave: - kodificirane, - nekodificirane 1. Ako se ustavne odredbe nalaze u jednom dokumentu

2. Ustav se ne nalazi u jednom dokumentu nego je ratrkan (u VB npr. u Hagni Charti, Biee of Rights) ZAKON Rije zakon ima razliita znaenja. Nekad znai prirodne zakone (npr. Arhimeda zakon) a nekad znai cjelokupni pravni sustav. Nekad se misli samo na pisane zakone. Kada govorimo o zakonu u strogo strunom smislu tada razlikujemo u: - materijalnom smislu (sadraj) - formalnom smislu (koje tijela donosi, akt, po kojem posupku, kako se zove itd.) (forma) 1. Opi pravni akt koji ureuje ona pitanja koja su redovito zadrana za zakonodavca. Mi ne prihvaamo pojam zakona u materijalnom nego u formalnom smislu. 2. Onaj pravni akt koji je donijelo zakonodavno tijelo po zakonodavnom postupku (po unaprijed propisanom ustavu) koji nosi zakon bez obzira koji mu je sadraj (ne mora biti opi pravni akt). - Zakon se nalazi u pravilu ispod ustava, koji je donio zakonodavno tijelo unaprijed odreenom postupku i zove se zakon. (Nadopuna: U pravilu opi akti su vieg ranga, a pojedinani nieg. U teoriji je to dvojbeno jer neki tvrde da pravo tvore samo opi akti a pojedinani su samo primjene prava. Mi prihvaamo Kelsen - Herkelovu teoriju stupnjevanja (tufe-teari) po kojoj je svaki pravni akt istodobno stvaranje prava i primjena prava. Pravo je ukupnost opih i pojedinanih pravnih akata. Sentencia ius facit inter parts - presuda stvara pravo izmeu stranizama) Odluke sudova, sudske odluke - Kada govorimo o pravnim aktima koje donose sudovi oni se razliito zovu. Kada sud odluuje meritarno (o glavnoj stvari) onda on odluuje presudom. Tu se pravni akt zove presuda. Meutim postoje rjeenja, nalozi, itd... - Kad se odluuje o smetanju posjeda jedino se tada odluuje rjeenjem. - to se tie karaktera presude postoje dva osnova sustava: 1. Europski pravni kontinentalni krug 2. Angloameriki pravni krug (SAD, VB, Australija,...) 1. Sudske presude pa i onih najviih sudova jesu pojedinani pravni akti za koje vrijedi naelo "Sentencia ius facit inter partis" koje vae samo za subjekte koji su ukljueni u taj sluaj. Pravomone sudske odluke nisu pravno obvezatne za druge, budue za istovjetne sluajeve jer sudovi ne sude na temelju prethodno donesenih odluka nego na temelju zakona. Te presude uvijek imaju karakter pojedinanog pravnog akta. 2. Presude (pravomone) najviih sudova (ima vie najviih sudova) postaju precedenti tj. postaju presude koje dobivaju obiljeja opeg pravnog akta jer su one pravno obvezne za konkretan sluaj koji rjeavaju ali i za one budue u bitnosti sline sluajeve. Sustav tih precedenata nazivamo Precedentnim pravom. To je ono to tvori sommon law. To znai kada se u budunosti desi slian sluaj onda je sud obvezan postupiti prema ve donesenoj odluci u bitnom sluaju. Objektivno - dinamiki sustav - kada se kroz godine sustav ne mijenja nego drugaije shvaa. - Kada je presuda gotova ide kod evidentiara. On moe uoiti da je u slinom sluaju donesena drugaija odluka. I u kontinentalnom pravu se vodi rauna da postoji ujednaenost pravnih odluka na to nije pravno obvezatno. Pitanje pravnih praznina - jesu li mogue a ako jesu kako ih popuniti.

(Nadopuna: Vremenska obvezanost pravnih pravila. Pravno pravilo je obvezatno u pravilu pro futura (za budue sluajeve). Iznimno dolazi do retroaktivnosti, retrogradnosti, paratno pravilo. Tu mislimo na onu situaciju kada pravno pravilo nije obvezatno samo za pro futuro nego i za pro pretento tj. za one dogaaje koji su se dogodili prije njegovog stupanja na snagu. Retroaktivnost nije u pravilu doputena nego samo iznimno. Doputena je samo onda kada je zakonom poslije ustava najvieg ranga odreeno da pojedine njegove odredbe i drugi propisi doneseni na temelju njih imaju retroaktivno djelovanje. Na podruju kaznenog zakona retroaktivnost je u jo veoj mjeri ograniena. Dodatni uvjet je da je novi zakon povoljniji za poinitelja od prijanjeg zakona. Svrha kanjavanja - Kada se dogodi protupravno djelo - pravni poredak reagira sankcijom. Postavlja se pitanje zato se netko kanjava. Prema starijim teorijama drava kanjava zato je je poinitelj u prolosti poinio protupravno djelo. Kazna je mehanika odmazda drave poinitelju. Svrha kanjavanja je odmazda, u skladu s talijanskim postupkom. S vremenom se shvatilo da se svrha kanjavanja ne moe svesti samo na odmazdu. Tako se dolo do teorije da je svrha kanjavanja prevencija. Kanjava se zato ne to je u prolosti poinio protupravno djelo nego zato da ga ne bi poinio u budunosti. Tu se pravi razlika specijalne prevencije (da ne bi poinitelj poinio protupravno djelo) i generalne prevencije (kanjava se poinitelj da ne bi u budunosti drugi inili takva i druga protupravna djela). S vremenom se pokazalo da te svrhe nisu i najuspjenije. Dolo se do teorije da je svrha kanjavanja preodgoj, resocijalizacija poinitelja protupravnog djela. - To je u vezi s pravnofilozofskim pitanjem slobode ljudske volje, determinizma i indeterminizma. Po teoriji indeterminizma ljudska volja je slobodna, ovjek, pojedinac je faber sui, kova svoje sree. Postoje razliite teorije koje stoje na toj teoriji. Nasuprot je teorija determinizma koji dokazuju da je ovjekova volja determinizana itavim nizom initelja koji su izvan njegove volje a determiniraju njegovu volju. Ti initelji mogu biti endogeni i egzogeni (tj. unutarnji i vanjski) Endogeni - geni ve odreuju pojedinca Egzogeni - sredina gdje je netko odgajan, sastav, obrazovao se, utjee na osobu. - U ranije doba je primjer indeterminizma Sartreova teorija egzistencijalizam. Istodobno imamo funkcionalizam. Nastao je tako da se jedan lingvist je rekao da jedan glas za sebe ne znai nita nego znai samo u svezi s drugim rijeima u reenici. To je prelo na druga podruja. ovjek pojedinac ne znai nita nego znai samo kao djeli strukture strukturalizam, ovjek je kao glas u jednoj rijei. Danas se openito uzima da je relativni determinizam pravilo ali je indeterminizam potreban jer inae ne bi bilo svrhe kanjavanja. Upravno tijelo donose ope pravne akte koji su na hijerarhijskoj ljestvici ispod ustava i ispod zakona, zato se i zovu podzakonski akti. Upravna tijela nakon provedenog upravnog postupka donose pojedinane pravne akte tj. rjeenja (npr. moe li se graditi kua na nekoj parceli)

DRUGI SEMESTAR
Pravni lijekovi Pravni lijekovi jesu sredstva kojima se pokree postupak za ispitivanje zakonitosti s ciljem dokazivanjem nezakonitosti pojedinanog pravnog akta da bi se ishodilo njegovo ponitenje, ukidanje ili preinaenje (izmjena). U svakom pravno aktu mora biti naznaena uputa o pravnom lijeku gdje je navedeno u kojem se vremenskom roku moe uloiti pravni lijek o kojemu odluuje odreeno tijelo i koje je to tijelo (u kojem roku, kome uloiti, i tko odluuje). - Sudski postupak koji moe biti kazneni i graanski (parnini i izvanparnini), ovrni. Imamo upravni postupak gdje se rjeenjem odluuje o jednom konkretnom sluaju. - U svim ovim postupcima ima niz postupaka gdje se govori o pravnim lijekovima.

Najprije se postavlja pitanje zbog kojih razloga je mogue ulagati pravni lijek. Postoje tri razloga koji su razvrstani u dvije kategorije (grupe). Pravni lijek se moe uloiti zbog: 1. krive primjene materijalnog prava, 2. zbog pogrenog (krivog) nepotpunog utvrenog injeninog stanja prava, 3. zbog bitne povrede odredaba unaprijed propisanog postupka. - Ove prve dvije greke, kriva primjena materijalnog prava i pogreno i nepotpuno utvreno (stanje) injenino pravo se zove Error in indicando Erros in procedendo (3. pogreka) (npr. netko posudi novac a ovaj drugi tvrdi da mu je poklonjeno, indicando, npr. ako se na odluci stavi krivi datum tu nee presuda pasti, nego samo zbog bitnog pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog prava) Imamo apsolutno i relativno bitne povrede Apsolutne povrede su apsolutno bitne u tim odredbama taksativno (tono) navedene povrede. Te povrede su isto navedene i same po sebi su navedene da se taj razlog usvoji. Relativno bitno povrede su svake povrede ako je utjecala ili mogla utjecati na zakonitost donoenja odluke. Vano pitanje je tko moe ulagati pravni lijek. U pravnome postupku ne moe svatko ulagati pravni lijek. Vrste pravnih lijekova: S obzirom na pravomonost: 1. Redoviti pravni lijekovi 2. Izvanredni pravni lijekovi 1. Redoviti jesu oni pravni lijekovi koji se ulu protiv pojedinanog pravnog akta dok on jo nije pravomoan. 2. Izvanredni su oni pravni lijekovi koji se ulau protiv pojedinanog pravnog akta nakon pravomonosti. - S obzirom tko odluuje o pravnom lijeku: 1. Devolutivne, 2. Remonstrativne S obzirom na uinak pravnog lijeka: 1. Suspenzivne, 2. Nesuspenzivne S obzirom kako se s pravnim lijekom postupa, kome se dostavlja: 1. Dvostrani, 2. Jednostrani - Redoviti, npr. alba protiv prvostupanjske presude upanijskog suda, protiv prvostupanjskog rjeenja nekog upravnog suda. Znai onaj akt jo nije pravomoan dok se ne doe do najvieg stupnja. - Devolutivni su oni pravni lijekovi o kojima odluuje neposredno vie dravno tijelo od onoga koje je taj akt donijelo (npr. alba protiv opinskog suda je devolutivna jer o tome odluuje upanijski, tj. vii sud). - Remonstrativni je takav pravni lijek o kojemu odluuje ono isto tijelo protiv kojeg je uloen lijek i donio (npr. tijelo odluuje o nacionaliziranoj imovini). Uvijek se lijek ulae onom tijelu koje je akt donijelo, a razlika je hoe li odluivati to tijelo ili vie tijelo. - Dvostrani su pravni lijekovi koje ono tijelo kojemu je pravni lijek dostavljen najprije alje protivnoj strani i daje toj protivnoj strani da se u relativno kratkom roku oituje na pravni lijek prve strane i tek kada je stigao odgovor druge strane ili je pretekao rok odluuje se o uloenom pravnom lijeku. Mora biti svakoj strani dostavljen primjerak. - Jednostrani su oni o kojima nadelno tijelo odluuje da ne daje drugoj strani mogunost da se izjasni. - Meunarodno pravo je ona kardinalna skupina koja odreuje odnose izmeu drava, ali i drugih subjekata koji su priznati kao meunarodni subjekti. Pojedinac nije subjekt meunarodnog prava iako u zadnje vrijeme se spominju neki elementi meunarodnog prava koje ima pojedinac. - Interno pravo ureuje odnose izmeu subjekata unutar zajednice. Kae se da je meunarodno pravo u stanju raanja. Postoji i meunarodno privatno pravo koje zapravo nije

meunarodno pravo, svaka drava ima svoje meunarodno privatno pravo, ono je zapravo samo jedna grana internoga. Odreuje koje e se meunarodno pravo upotrijebiti u odnosu sa meunaordnopravnim elementom (npr. vjenanje Hrvatice i Talijana, koje pravo upotrijebiti? U meunarodnom pravu se smatra da se treba upotrijebiti lex patria (zakon domovine), no. npr. u Engleskoj se uzima pravo one zemlje u kojoj osoba ima prebivalite. Locus regit actum - oblik pravnog akta ureuje mjesto gdje se odreeni akt sklapa. Opa naela prava - donosio ga prvo stalni sud u Haagu u okviru Lige naroda, a poslije Meunarodni sud u Haagu UN prema lanku 38., raunaju se kao suzpsidijarni izvori prava citiraju se kao izvori priznati od "civiliziranih naroda" to mnogi kritiziraju. to su to zapravo opa naela prava, imamo 2 shvaanja: 1. naravnopravno (prirodnopravno) 2. pozitivistiko 1. Prema njima, postoje naela koja su zajednika svim narodima, imaju svoju unutarnju vrijednost i svojstvene su samome pravnome sustavu koji bez njih niti ne moe postojati. 2. Postoje opa naela koja su zajednika svim pozitivnim pravnim sustavima. Ovo je danas prihvaeno, i to verzija koja kae da postoje opa naela prava koja su zajednika pozitivnom pravu svim glavnim krugovima svijeta (npr. pravni krug Europe, Angloameriki, Islamski (erijatsko)). Prema njima da bi neto bilo ope naelo ne mora biti ba u svakom pravnom sustavu na svijetu, ali u glavnim mora biti. To nisu opa naela meunarodnog, nego internog prava. I to samo u onom internom pravu koje nazivamo privatno, a ne javno pravo. - Prihvaa se pozitivistiki nain miljenja, ali vie formalno dok se u praksi vie dri naravnopravne teorije. - Postoje osnovna naela pojedine grane u konkretnome pravu (npr. kazneno pravo RH). INTERPRETACIJA PRAVNIH PRAVILA Pod tim razumijevamo pronalaenje, utvrivanje pravog smisla pravnih pravila. Tu se postavlja pitanja zato ta pravila nisu jasna. Svaki ustavotvorac eli napraviti jasna pravila, meutim ona su esto kancizna, nisu preopirna. Neka pravila su posve jasna, no to je rijedak sluaj. Razlozi za potrebu intepretaciju: postoje 2 skupine nesavrenosti: 1. Prve se odnose na nesavrenosti pravotvoraca. esto se ustanovi da je pravotvorac htio rei jedno a rekao je drugo, krivo se izrazio. To je nesklad izmeu volje i oitovanja te volje. Drugo, esto se dogodi da pravotvorac ne obuhvati onaj odnos koji eli regulirati, javljaju se praznine. 2. Nesavrenost pravne norme je druga situacija. Pravna norma je apstrakcija, a treba se primjeniti na pravne sluajeve i tu se susreemo s problemom SUPSUMIRANJA (podvoenja) (npr. kada se spominje neastan ivot suprunika, to je apstraktno, to je to zapravo neastan ivot ovisi o vremenu, okolnostima,...) - Svaki pravotvorac nastoji stvoriti pravni sustav kao jedan sveobuhvatan, dosljedan, bez ikakvih proturjenosti, skladan sustav. Koliko god to svaki zakonodavac elio ostvariti to se ipak ne moe ostvariti. To se pogotovo odnosi na porblem pravnih praznina i porblem antinomija. Pravne praznine jesu oni drutveni odnosi, sluajevi, dogaaji koji nisu pravom ureeni (regulirani), a trebali su biti. Nisu ureeni zato to: 1. oni su postojali kad se donosila odreena pravna norma, ali ih je ustavotvorac predvidio. 2. Imamo odreeni odnos kakv nije postojao onda kada je stvarana pravna norma, a ustavotvorac ga je predvidio iako ga je morao viditi (npr. jo za vrijeme Rimljana u Rimskome pravu je postojalo pravilo "mater semper certa est" tj. majka je uvijek sigurna. Meutim u meuvremenu se javio medicinski popomognut problem, npr. umjetno oploivanje zato vie ne stoji "mater semper certa est")

U samim pravnim prazninama postoje razliita stajalita 1. Teorija po logikoj savrenosti - pravna praznina ne postoji, ono to u pravu nije zabranjeno onda je odputeno 2. itav pravni sustav ima puno praznina - Pitanje je to treba napraviti kada se pojavi pravna praznina. To je non liquet - tj. nije jasno. Ipak te pravne praznine treba rijepiti. Imamo otvaranje zakonodavnog pitanja - kada se ustanovi da nemamo normu koju bi mogli primjeniti na konkretan odnos onda se treba obratiti zakonodavcu koji je trebao donijeti pravnu normu i zatraiti od njega da donese norme. Kada se norma donese onda se nastavlja odnos zbog kojeg je i dola do saznanja da nema norme (taj je odnos trebalo prije obustaviti do donoenja norme). 1. Imamo situaciju kada zakonodavac donosi normu pod snanim dojmom sluaja koji je pokazao pravnu prazninu 2. Druga metoda je da zakonodavac ovlasti suca, da kad pravilo za taj sluaj, postupajui pri tome onako kako bi postupao da je zakonodavac (da vodi rauna ne samo na taj sluaj nego openito na to pitanje). 3. Per analogiam - govorimo o analogiji kada se sluaj rjeava po slinosti. Imamo sluaj koji rjeava pravna norma i sluaj koji enma pravnu normu, ali su ta dva sluaja u bitnome slina, tada analogijom normu. Ovdje ubrajamo: - autentinu - opeobveznu - kazuistiku Autentina int. je takva zakonska interpretacija kod koje interpretaciju njesanog pravnog pravila obavlja ono isto tijelo koje je to pravilo i donijelo. Opeobvezna - kada se pojavi potreba za interpretacijom pravnog pravila obraa se jednom uem tijelu onog tijela koje je to pravnopravilo donijelo i od njega se trai da naknadno utvrdi pravi smisao i sadraj tog pravnog pravila. I ova interpretacija je pravnoobvezna. Ona je ne samo pravno obvezna nego ovakve interpretacije imaju retrogradno (povratno= djelovanje. Ovo djelovanje ima i autentina interpretacija. Znai ta interpretacija se primjenjuje od asa stupanja na snagu pravnog pravila, a ne od onda od kad je ono interpretirano. Kazuistika je takva interpretacija od strane dravnog tijela (a to je sud, ili neko upravno tijelo koje rjeava tijelo) koje rjeavajui jedan konkretan sluaj utvrdi smisao tog opeg pravila. To je legalna interpretacija ali ona vai samo za taj konkretni sluaj. Doktrinarna interpretacija je takva koju ne obavljaju dravna tijela, ona nije pravno obvezna. Njeno obiljeje je da mada nije pravno obvezna ona moe biti utjecajna, ona utjee snagom svoje uvjerljivosti. to su vei argumenti to je njihova uvjerljivost vea. (Moemo govoriti o raspravljanju de lege lata i de lege ferenda De lege lata - kakvo pravo, tj. interpretacija je danas. De lege ferenda - kada govorimo o tome kakav bi zakon tj. interpretaciju trebali donijeti) 3. Interpretacija s obzirom na tehniku (metodu) Govorimo o dvije osnovne tehnike: subjektivno-statika i objektivno dinamika. Postoje i stalne metode interpretacije i jezina, logika, povijesna (historijska), sustavna (sistematska), teleoloka i ciljna int. => Tu je irenje pitanje o vezanosti pravotvorca i pravne norme, o volji i oitovanju te volje. Subjektivno - statika je takva osnovna tehnika kod koje pronalazimo pravi smisao i sadraj pravotvorca, tj. njegove volje u asu stvaranja pravnoga pravila. Nas zanima izvana, autentina volja zakonodavca u asu stvaranja pravnoga pravila. Danas se ovakva interpretacija primjenjuje pri testamentu (oporuci) Objektivno-dinamika - pronalazimo pravi smisao i sadraj oitovanja volje teksta pravnoga pravila u asu kad se p.p. interpretira. Ne onoga to se htjelo rei nego to je reeno. Ona je dinamina jer od stvaranja tog pravnog pravila moe rpi dosta vremena i puno toga se moe

promijeniti pa i mi drugaije interpretiramo pravilo u skladu s vermenom i okolnostima, pojmovima p.p. dajemo onaj smisao koji imaju u asu interpretacije. Tekst p.p. ostaje isti ali se njegov sadraj mijenja (pr. Ustava SA pojam neasnog ivota) 4. S obzirom na opseg: doslovna, restriktivna i ekstezivna (proirena) Jezina interpretacija - pronalaenje pravog smisla p.p. vodei rauna ponajprije o zakonitosti jezika, gramatiki. Posebno pri tom vodimo raunao znaenju pojedinih rijei, i to ne svake rijei posebno nego i njihove povezanosti. Posebno mjesto i znaenje imaju interpuknkcijski znakovi i o njima esto ovisi cijela interpretacija. Kada govorimo o rijei imamo neodreenu rije pa joj je potreba odrditi sadraj (npr. neastan ivot). To su pravni standardi kojima odreujemo sadraj. Imamo i arhaizme, stare rijei koje se danas vrlo rijetko upotrebljavaju ali su jo ostale u zakonima. Imamo i neologizme, novonastale rijei. Imamo i sinonime, tj. rijei koje imaju isto znaenje. - Pravni hononimi, jedna rije koja ima razliita znaenja (npr. rije dijete ima vie znaenj, dijete koje uzdravaju roditelji i dijete koje je duno uzdravati siromane roditelje) Ne moe se cijela interpretacija svesti samo na jezinu. Logika interpretacija - pronalaenje znaenja i pravoga smisla p.p. primjenom logiki zakona (zakona logike). Pravno pravilo mora imati i svoj logiki smisao. Postoji nekoliko zakona logike: 1. Argumentum a cotrario ili zakljuivanje iz suprotnosti - zakon pravne logike se primjenjuje kada zakon neto precizno navodi a mi iz toga zakljuujemo neto drugo (zakon navodi npr. da je zabranjeno voziti lijevom stranom cste pa mi zakljuujemo da moemo voziti desnom) 2. Argumentum a minori ad maius - zakljuivanje od manjeg prema veem - ako je zabranjeno neto manje onda je zabranjeno i neto vee (npr. pie zabranjeno puenje u rafineriji, onda je zabranjeno paliti vatru, zabranjeno hodanje po travi onda tuda ne smijemo niti auto voziti). 3. Argumentum a maiori ad minus - zakljuivanje od veeg prema manjem - zakon koji se primjenjuje onda kada pravni zakon doputa neto. Tu kljunu ulogu igra ratio legis. Neki su u naglaavanju logike interpretacije otili predaleko pa iskljuivo jedino njoj daju vanost. To posebno istie teorija o logikoj savrenosti pravnog sustava - oni smatraju da se svako pravno pravilo moe objasniti logikom. Neki u toj logici idu do krajnosti pa ukonstruiraju posve nova pravila ili pokuavaju u pravu rijeiti sve situacije u pravu iako za njih nema normi. Sistematska interpretacija - takva posebna tehnika interpretacije kod koje pronalazimo pravi smisao i sadraj pravnoga pravila tako to ga posmatramo kao dio odreenog sustava prava koji je u odreenoj relaciji, odnosu s drugim dijelovima toga pravnoga sustava i u odnosu prema sustavu kao cjelini. Kada traimo smisao tog pravila onda to inimo da prouavamo te druge dijela (npr. ako za neku kaznu nije odreena duina u specijalnom dijelu kaznenog prava onda traimo odrednicu u opemu djelu kaznenoga prava). Povijesna ili historijska interpretacija - tehnika interpretacije kod koje pronalazimo smisao pravnog pravila tako da uzimamo u obzir ocasio legis - povod donoenja zakona Da bi saznali smisao nekada je potrebno istraiti pripremni materijal i sve ono to je pripomoglo pri donoenju odreene norme. Interpretacija pravnih pravila pojam (to je to) - razlika - problem autinomija, pravna praznina - vrste interpretacije pravnog pravila - s obzirom na osnovu - s obzirom na tehniku (sub slat i obje dinam) (pojam tehnike)

- jezina interpretacija, logina interpretacija, sustavna, historijska interpretacija (pojam) Povijesna (historijska) interpretacija je takva metoda kod koje utvrujemo pravni smisao pravnog pravila vodei rauna o svim onim povijesnim injenicama s kojima je u svezi ocasio legis - neposredni povod dananjeg zakona. Pripremni materijali - svi koji su u svezi sa izrodom pravnog pravila (zapisnici, itd.) - Povijesna interpretacija razvila se kroz povijesnu ili historijsku kolu. - Sovinji - pravna teorija se razvija (pravo), tiho, mirno i sporo, bez nekakvih velikih revolucionarnih promjena, nije statino, razvija se iz narodnog puka, svaki narod ima svoje osobine (Naravno pravna kola) iz toga proizlazi: koliko naroda, toliko prava i pravo je univerzalno. Taj razvoj prolazi kroz nekoliko faza: 1. kada spontano nastaje u narodu 2. znanstveno oblikovanje - znanstvenici oblikuju to pravo 3. kodifikacija Teoloka interpretacija - dolazi od rijei cilj - ciljna interpretacija to je takva tehnika, metoda interpretacije pravnog pravila kod koje pronalazimo pravi smisao pravnog pravila vodei rauna cilj tog pravnog pravila. Taj cilj je ponekad u pravnom pravilu ve izreen, ee mi moramo utvrditi taj cilj. To nam interpretacija slui da kada imamo nedoumice (nesuglasice) da odaberemo pravno pravilo ili onu teniku iji cilj nam najbolje odgovara. Rudolf Shering utemeljitelj interesne teorije prava ili realistike kole pravo. Napisao je 2 djela: 1. Borba za pravo 2. Cilj u pravu Borba za pravo - kritizira povijesno pravnu teoriju prihvaa teoriju da se pravo razvija, ali se protivi tome da se na pravo gleda da se razvilo evolucijski (tiho, mirno), on smatra da je pravo borba, tj. da je nastalo i razvilo se borbom. Kod nas: Baltazar Babii pod snanim je dojmom povijesno pravne norme. Utilitarizam glavna je korisnost, najvea korist, za najvei broj ljudi. Teorija o polugama socijalne mehanike - 4 poluge: - egoistine poluge; interesne poluge - moralne poluge Interense poluge jesu prisile i nagrada. Egoistine poluge nisu dovoljne, one su kljune, ali ne i dovoljne trebaju jo i moralne poluge Moralne poluge jesu osjeaj ljubavi i dunosti Doslovno, proirena ili ekstenzivna, sluena ili restriktivna interpretacija Uoavaju se nedostaci u pravnom pravilu: 1. moe biti da se koristi pogrean izraz u pravnom pravilu u tom sluaju potrebno je izvriti kvalitativnu korekturu izraza; 2. da se pogreka u izrazu nalazi da fali izraz, da je izraz nedostatan, mora se primjeniti kvantitativna, koliinsku korekturu. Tu se moe desiti da postoji pozitivna nedostatnost proirena ili ekstenzivna interpretacija izrazu u pravnom pravilu treba dati ire znaenje u loginom smislu. Nedovoljnost izraza u negativnom smislu. Izraz ima ire znaenje, pa je potrebno suziti znaenje tog pojma tada govorimo o suenoj ili restriktivnoj interpretaciji. Analogija: primjena prava preanalogija postoje teorije u pravu razliitih drava: dva temeljnna razliita pristupa analogiji - jedan se govori o analogiji kao interpretaciji prava p. sui generis - drugi puta se analogji istie kao jednu od metoda popunjavanja praznih praznina

Ta praznina se popunjava preanalogijom. Analogija nije doputena na podruju kaznenog prava (nulum crimen, nulla poena sine lege).