Vodozahvati

Vrsta vodozahvata ovisi o karakteru izvorita, stoga razlikujemo: - vodozahvate atmosferskih izvorita - vodozahvate povrinskih izvorita - vodozahvate podzemnih izvorita

Vodozahvati atmosferskih izvorita

Najee se primjenjuju u krakim terenima, za manja naselja (dijelovi Dalmacije, Primorje, Like i Istre). Ovakav tip vodoopskrbe naputa se u blizini veih gradova zbog zagaenja zraka i promjene vrste pokrova. Voda se nastoji dovesti do svih potroaa regionalnim vodovodima sa sigurnijih i boljih izvorita (ukoliko je ekonomski prihvatljivo). Voda se sakuplja na zahvatnoj graevini (sabirnoj povrini) i odvodi u cisternu. Cisterna se koristi za izravnanje razlike u potronji vode i koliina oborine koje padnu na sabirnu povrinu.

Vodozahvat atmosferskih izvorita

a) zahvatna graevina, b) cisterna
1 sabirna povrina, 2 odvod sakupljene vode, 3 muljni ispust, 4 ograda, 5 obodni kanal, 6 sabirna komora (vodosprema), 7 dovod sakupljene vode, 8 zahvatna komora, 9 pjeani filtar

Shematski prikaz cisterne (tlocrt i presjek)

Sabirne povrine i cisterne izvode se od nepropusnog betona (ukoliko je sabirna povrina krov nekog objekta mijenja se materijal pokrova). Sabirna povrina se ograuje ogradom (1,5 m). Cisterna se mora zatvoriti (zdravstveni razlozi) i prije zahvatne komore treba ugraditi pjeani filtar (filtriranje vode). Na pokrovnu povrinu cisterne nasipava se sloj zemlje cca 0,5 m zbog termike izolacije.

Vodozahvati povrinskih izvorita

Klasifikacija vodozahvata povrinskih izvora: - vodozahvati na rijekama - vodozahvati na jezerima (prirodnim akumulacijama), umjetnim akumulacijama i kanalima - vodozahvati na morima

Vodozahvati na rijekama
Kod projektiranja rijenih zahvata postoje osnovne smjernice kojih se treba pridravati: poloaj vodozahvata osigurava ravnomjerno optjecanje vode oko samog objekta suenje korita rijeke uvjetovano izgradnjom vodozahvata treba biti minimalno (da se sprijei deformacija rijenog korita) vodozahvat treba biti smjeten uzvodno od mjesta uputanja otpadnih voda u vodotok vodozahvat treba izvesti na mjestu u rijenom koritu na kojem nije izraeno intenzivno taloenje nanosa te nema uruavanja obale vodozahvat ne smije biti smjeten na mjestu gdje se formira i nagomilava led vodozahvat na plovnim rijekama treba smjestiti izvan plovnog puta

Shematski prikaz poloaja vodozahvatne graevine na vodotoku etiri osnovne vrste rijenih (direktnih) zahvata su: - (fiksni) priobalni vodozahvati (najei sluaj) - vodozahvati u rijenom koritu - plovni vodozahvati - pokretni priobalni vodozahvati

PRIOBALNI VODOZAHVATI - primjenjuju se kod strmih obala vodotoka 1 zahvatna komora

2 ulazni otvori s reetkama 3 mrea 4 pregrada 5 usisna cijev 6 crpni spremnik 7 crpka 8 crpna postaja 9 potisni cjevovod Hst,us usisna statika visina dizanja

Shema priobalnog zahvata s crpkama u posebnoj zgradi

1 2 3 4 5 6 7 8 9

zahvatna komora ulazni otvori s reetkama mrea pregrada usisna cijev crpni spremnik crpka prostor za crpku potisni cjevovod

Sheme priobalnih zahvata s crpkama u vodozahvatu Za osiguranje neprekidne opskrbe potrebno je da vodozahvat ima minimalno dvije vodozahvatne komore i dvije crpke.

VODOZAHVATI U RIJENOM KORITU - zahvatna graevina je smjetena u koritu vodotoka - primjenjuje se kod blagih obala vodotoka

DETALJ

Shema vodozahvata u rijenom koritu

1 2 3 4 5 6 7 8 9

zahvat gravit. tlani cjevovod sabirna komora usisna cijev crpni spremnik crpna postaja potisni cjevovod reetka ulazni difuzor

DETALJ

1 2 3 4 5 6 7 8

zahvat gravit. tlani cjevovod sabirna komora usisna cijev crpni spremnik ulazni otvori s reetkama reetka ulazni difuzor

Shema vodozahvata u rijenom koritu

PLOVNI VODOZAHVATI - crpke su postavljene na baru ili ponton (mijenja se poloaj crpki, ali usisna visina ostaje uvijek ista) - plovna crpna postaja osigurava se sidrima

Shema plovnog vodozahvata

1 2 3 4

usisna cijev crpna postaja bara ili ponton elastini potisni cjevovod

POKRETNI PRIOBALNI VODOZAHVATI - funkcioniraju na principu uspinjae - plovna crpna postaja osigurava se sidrima

TLOCRT

1 2 3 4 5 6 7

pokretna crpna postaja vitlo usisna cijev fiksni potisni cjevovod vertikalni odvojci elastini potisni cjevovod - kolosijek

Shema pokretnog priobalnog vodozahvata

Vodozahvati na jezerima, umjetnim akumulacijama i kanalima

Kod projektiranja zahvata na jezerima, umjetnim akumulacijama i kanalima treba izbjegavati njihovo lociranje na mjestima: naglih promjena obalnih pokosa nepovoljnih geomehanikih uvjeta intenzivnog taloenja nanosa pojave leda sakupljanja naplavina i akvatinog bilja izraenijih temperaturnih oscilacija vode oneienja vodnog bazena otpadnim vodama

Naselje 2

RIJEKA 2

Naselje 1

RIJEKA 3

Zahvat vode iz jezera (situacija)

JEZERO
RIJEKA 1 Naselje 3 ZAHVAT VODE

00C

200C 10m 40C

Zahvat vode u visinskom smislu

(treba obratiti panju na zimsku i ljetnu stratifikaciju gustoe te vodu zahvaati ispod termoklimatskog skoka)
40C

zima

ljeto

Shema vodozahvata na:

jezeru

jezeru i akumulaciji
(vodozahvatni toranj)

akumulaciji
(zahvat u tijelu brane)

kanalu
(slino vodozahvatima u rijenom koritu)

1 gravit. tlani ili usisni cjevovod 2 ulazna okna s reetkama 3 reetka 4 ulazni difuzor

Zahvat vode na akumulaciji Botonega

Vodozahvati na morima
Kod lociranja zahvata vode iz mora treba sagledati: - utjecaj djelovanja morskih valova, morskih struja i promjena morskih razina - geoloke i geomehanike prilike priobalnog pojasa i donos nanosa - prisutstvo akvatine flore i faune u morskoj vodi (obratanje) - korozivno djelovanje morske vode Zahvat morske vode moe biti na: - otvorenoj obali - prirodno zatienom zaljevu - unutar (lukog) akvatorija (izraeno zagaenje)

Procesom DESALINIZACIJE iz morske vode se izdvajaju soli (ukupno rastvorena tvar) i proizvodi slatka voda. Postoji vie tehnologija kojima se provodi desalinizacija morske vode: - izdvajanje soli (termalnim) procesom destilacije (isparavanja) vode (kondenziranje i sakupljanje destilirane vode)

- izdvajanje soli (rjee koriteni postupci)): ionskom izmjenom, elektrodijalizom, reverzibilnom osmozom, postupcima smrzavanja

Vodozahvati podzemnih izvorita

Vrsta graevine kojom se zahvaa podzemna voda ovisi o dubini na kojoj se nalazi podzemna voda, debljini toka podzemne vode i njegove izdanosti. Vodozahvate podzemnih voda moemo selekcionirati u tri grupe: - horizontalni vodozahvati - vertikalni vodozahvati (kopani, bueni i zabijeni zdenci) - graevine za kaptau izvora

Horizontalni vodozahvati
Ovakvi vodozahvati koriste se za zahvaanje podzemne vode sa slobodnim vodnim licem koja se nalazi relativno plitko (5-7 m ispod povrine terena).
1 povrina terena 2 vodonosni sloj 3 vodonepropusni sloj 4 statika razina pod. vode 5 - horizontalni vodozahvat 6 sabirni zdenac 7 razina vode u zdencu 8 usisna cijev 9 crpka 10 potisni cjevovod 11 smjer strujanja vode

Shema horizontalnog vodozahvata

Rovovski vodozahvat

Cijevni vodozahvat
1 povrina terena 2 vodonosni sloj 3 vodonepropusni sloj 4 kamena ispuna (tucanik) 5 - prorupana cijev 6 galerija 7 boni otvori 8 ljunani zasip 9 pjeani zasip 10 nepropusni glineni sloj 11 materijal od iskopa

Vodozahvatna galerija

Vertikalni vodozahvati
Vertikalni vodozahvati mogu se izvoditi kao: - kopani zdenci (najrairenija primjena) - bueni zdenci - zabijeni zdenci (koriste se za pojedinanu vodoopskrbu) KOPANI ZDENCI - koriste se za zahvat podzemne vode sa slobodnim vodnim licem na dubinama do 20 (max. 40) m i najee su nepotpuni - promjer zdenca ne prelazi 3 - 4 m, a dubina vode u zdencu (h0) iznosi minimalno 1 2 m - ukoliko jedan zdenac ne zadovoljava potrebe za vodom (umjesto poveavanja promjera) izvodi se grupa zdenaca (okomito na strujanje podzemne vode) koji se meusobno povezuju (razne sheme)

1 povrina terena 2 vodonosni sloj 3 vodonepropusni sloj 4 statika razina pod. vode 5 - dinamika razina pod.vode 6 no 7 pjeano-ljunani filtar 8 poploanje 9 glinena brtva 10 otvori

Shema nepotpunog kopanog zdenca

Situacijska shema spojenih kopanih zdenaca

1 kopani zdenac 2 sabirni zdenac

Kopani zdenci mogu se izvoditi: - na licu mjesta (ako podzemna voda nije duboko, ako nema
obruavanja materijala i za vee promjere zdenaca) betonskih prstenova ( duljine 1 m) postupkom potkopavanja)

- montano (sputanjem gotovih (montanih) betonskih ili armirano-

na licu mjesta

montano

Izvedba kopanih zdenaca

1 povrina terena 2 vodonosni sloj 3 vodonepropusni sloj 4 zidanje u suho 5 - zidanje u mortu 6 betonski prsten 7 no (lijevano eljezni, elini ili armirano-bet.)

BUENI ZDENCI - primjenjuju se za zahvat toka podzemne vode na dubinama od 10 do nekoliko stotina metara i za vee debljine toka, za podzemne vode sa slobodnim vodnim licem i pod tlakom, kao potpuni i nepotpuni zdenci - promjer zdenca iznosi od 0,3-1,0 m - prednosti buenih zdenaca: (praktiki) neograniena dubina zahvaanja vode neovisnost o geolokom sastavu tla dobivanje relativno veih koliina vode uz maksimalnu pogonsku sigurnost besprijekornost u sanitarnom pogledu zbog male mogunosti vanjskog zagaivanja vode ekonominost Bueni zdenci se izvode buenjem u tlu vertikalnih cilindrinih buotina zatienih elinim cijevima koje automatski formiraju zdenac.

1 glava 2 tijelo 3 filtar

Shema osnovnih dijelova buenog zdenca

Osnovni dijelovi buenog zdenca: GLAVA - slui kao zatita od vanjskih oneienja - u njoj se nalaze mjerni instrumenti i crpka TIJELO - sastoji se od jednog ili vie koncentrinih nizova cijevi - vodi vodu na povrinu - slui kao zatita od obruavanja stijenki buotine - titi usisnu cijev - sprjeava gubitak vode u suhe slojeve na njezinom putu do povrine FILTAR - prihvaa vodu iz vodonosnog sloja i onemoguuje unoenje vrstih estica u zdenac - mreasti, prorupani i ljunani filtri

Kaptaa izvora
Zbog visoke zdravstvene kvalitete izvorske vode i relativno jednostavnog zahvaanja izvorske vode, nastoji se uvijek za vodoopskrbu, ako je to mogue koristiti izvorsku vode (slojni, uzlazni, preljevni, pukotinski, rasjedni, kraki...). Najei su uzlazni i silazni izvori.

Kaptiranje uzlaznih izvora

4

5 7

1 2 3 4 5 6 7 8

vodna komora zasunska komora ljunani filtar ventilacijska cijev normalna (radna) razina vode najvia dozvoljena razina vode odvodni cjevovod preljevna cijev

Shema kaptiranja uzlaznog izvora

Kaptiranje silaznih izvora

1 vodna komora 2 zasunska komora 3 ljunani filtar 4 kosa krila 5 - ventilacijska cijev 6 normalna (radna) razina vode 7 najvia dozvoljena razina vode 8 odvodni cjevovod 9 preljevna cijev 10 ispusno-preljevna cijev 11 otvori 12 povrina terena 13 nepropusni glineni sloj

Shema kaptiranja silaznog izvora

Kaptaa izvora Sv. Ivan (Buzet)

voda izvire iz krkih kaverni

Kaptaa izvora Bula (pokraj Istarskih toplica)

Crpne postaje
Koriste se kada izvorina voda nema energijskog potencijala u odnosu na vodoopskrbno podruje, ili raspoloivi nije dovoljan, ve ga treba osigurati na umjetan nain. Smjetaj crpnih postaja i njihova izvedba ovise o:
poloaju i kapacitetu vodozahvata poloaju vodoopskrbnog podruja i vodospreme mogunostima proirenja vodoopskrbnog sustava imovinsko-pravnim odnosima crpke (crpni agregati) crpni spremnik strojarnica komandna prostorija oprema za eliminiranje i ublaavanje vodnog udara

Osnovni dijelovi crpne postaje su:

Crpke
CRPKA + POGONSKI STROJ = CRPNI AGREGAT U vodoopskrbi se najee koriste centrifugalne crpke (rade na principu transmisije centrifugalne sile na masu vode u energiju njenog strujanja (dizanja) kroz cjevovod. Kapacitet centrifugalnih crpki iznosi od nekoliko do vie stotina litara u sekundi, a visina dizanja do nekoliko stotina metara. Crpke se dijele prema: - broju okretnih kola: jednostupne i viestupne - prikljuku usisne cijevi: radijalne, aksijalne i mjeovite - poloaju elektromotora: u suhom i u mokrom (potopljene, uronjene ili podvodne) - poloaju osi crpke: horizontalne i vertikalne - visini dizanja vode H(m): niskotlane (H<80m), srednjetlane (80<H<200m) i visokotlane (H>200m)

Vertikalna crpka suhe izvedbe

Vertikalna crpka mokre izvedbe

Dijelovi crpne postaje s vrstama centrifugalnih crpki i nainima ugradnje

1 crpka, 2 crpni spremnik, 3 strojarnica, 4 komandna prostorija

Horizontalna radijalna crpka suhe izvedbe Horizontalna aksijalna crpka suhe izvedbe Dijelovi crpne postaje s vrstama centrifugalnih crpki i nainima ugradnje
1 crpka, 2 crpni spremnik, 3 strojarnica, 4 komandna prostorija

Proraun crpke podrazumijeva definiranje snage elektromotora P (kW) kojom se masa vode crpi (potiskuje) s jedne kote na drugu (viu):

P=

9,81QH man

teoretska snaga crpke

gdje su: Q protok (m3/s) Hman- manometarska visina dizanja (m) - koeficijent korisnog djelovanja crpke Za savladavanje tromosti sustava (polazni otpori) potrebno je jo 15% rezerve snage: teoretska snaga crpke (P) + 15% = instalirana snaga crpke (Pi)

Svaki agregat ima unutarnje gubitke zbog trenja tako da se unijeta energija ne koristi 100% nego je ona reducirana za koeficijent korisnog djelovanja . Najsvrsishodnije je koristiti crpne agregate kod max.

Karakteristike crpke, odnosi Q H, Q P i Q -