1. A dravljanin Njemake je zakljuio brak sa B dravljankom BiH u Njemakoj 2006.g.

Poslje 2 mjeseca je dolo do uestalih svaa izmeu njih dvoje iz kojega je razloga B dravljanka BiH napustila A i otila u BiH. 2008.g. A podnosi zahtijeva za razvod braka ispred suda u Munchenu. 6 mjeseci nakon toga B pokree brakorazvodnu parnicu ispred opinskog suda u Mostaru. A se ne pojavljuje na poetku samoga postupka i istie prigovor nenadlenosti. Kako e postupiti Opinski sud u Mostaru? Sud u Mostaru e prihvatiti zahtjev dravljanke BiH i odbiti prigovor o nenadlenosti dravljanina Njemake, jer je osoba B dravljanin BiH i ima prebivalite u BiH, pa je nadlenost suda BiH iskljuiva. (provjeriti!!! mozda se radi o dvostrukoj litispendaciji) 2. Pred sudom u BiH je pokrenut ostavinski postupak u kojem se kao jedan od naslijednika pojavljuje strani dravljanin sa prebivalitem u inostranstvu. Cijelokupna imovina ostavioca se nalazi na teritoriju BiH. Hoe li strani dravljanin morati podnijeti zahtijev kojim dokazuje postojanje reciprociteta izmeu dvije drave da bi naslijedio? Stranevo pravo da naslijedi imovinu uslovljeno je postojanjem reciprociteta, a poto se kod nas reciprocitet pretpostavlja, stranac nije duan dostaviti dokaz o postojanju reciprociteta, tako da on moe naslijediti imovinu. 3. Osoba Y drazavljanin Njemake doselio u Sarajevo 2005. gdje je kupio dvosoban stan i automobil. U Berlinu gdje je ranije ivo ima dvosoban stan. Od BiH dravljanina posudio 50000 km i umro. B se pojavljuje kao povjerilac na sudu trai namirenje potraivanja iz zaostavtine. Meutim kerka osporava nadlenost suda, smatrajui da je nadlean sud u Njemakoj. Kako e postupiti domai organ pravosua? Sud e postupiti tako to e prihvatiti zahtjev. U sporovima o imovinsko-pravnim zahtjevima nadlean je sud BiH, jer je obaveza u sporu nastala za vrijeme boravka tuenog u BiH. 4. U zamolnici stranog suda istaknut je zahtjev da se postupak sasluanja svjedoka izvede pred domaim sudom prema propisu koji vrijedi u zemlji iz koje dolazi zamolnica. Kako e postupiti domai sud? Na sud moe traenu procesnu radnju izvesti prema procesnom pravu drave zamoliteljice ako su ispunjeni formalno pravni uvjeti, ako postoji reciprocitet, ako je izvrenje u skladu sa javnim poretkom. 5. On je Njemac koji zivi u Njemakoj, ima njemako dravljanstvo i tamo nekretnine. Njegova ena ivi u BiH sa njihovim 15-godinjim sinom. On i u BiH ima kuu koju je naslijedio od oca. ena podnosi u BiH tubu za razvod braka i za izdravanje. On podnosi prigovor nenadlenosti suda u BiH. Da li je sud BiH nadlean? Objasniti! On ne moe istai prigovor o nenadlenosti suda, jer tuba za razvod spada u posebnu meunarodnu nadlenost. Supruga takoe ima pravo podii tubu u BiH, jer je tuitelj, dravljanin BiH, sa prebivalitem u BiH. A to se tie druge tube za izdravanje i ona spada u posebnu nadlenost, poto su tuitelj i dijete dravljani BiH, a tueni ima imovinu u BiH iz koje se moe namiriti potraivanje, nadlean je sud BiH.

6. ta se treba uraditi da bi isprava jedne zemlje bila priznata u drugoj kao dokazno sredstvo, a ta zemlja nije potpisnica Hake konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava? Da bi strana javna isprava mogla biti dokaz koji u postupku pred sudom imaju domace isprave mojraju se ispuniti 2 uslova: 1. postojanje reciprociteta u pogledu vaenja javnih isprava izmeu domae i strane drave. 2. ovjeravanje autoritativnosti, domaa javna isprava namijenjena za upotrbu u inostranstvu podlijee ocjeni nadlenog organa FbiH kao i od nadlenih institucija BiH, Ministarstvo pravde ovjerava, a nadovjeru daje Ministarstvo vanjskih poslova BiH 7. U postupku pred opinskim sudom u Zenici utvrena je neophodnost pribavljanja dokaza u Austriji. Na koji nain e sud doi do neophodnih dokaza. Obrazloiti osnovni nain komunikacije organja izmeu dvije drave prema odredbama Hake konvencije o graanskosudskom postupku. Haka konvencija o graansko- sudskom postupku regulira nain pribavljanja dokaza u inostranstvu u graanskim i trgovaim stvarima. Postupak se pokree zamolnicom koja mora biti sastavljena na jeziku drave u koju se alje (ako to nije sluaj mora je pratiti prijevod, ovjeren od strane konzularnog ili diplomatskog predstavnika) Za komuniciranje organa 2 drave preferira se tzv Konzularni put: domai sud domae Ministarstvo vanjskih poslova na konzularni ured u dravi od koje su potrebni dokazi organ strane drave nadlean za te stvari 8. Izvod iz matine knjige roenih izdat u matinom uredu Opine Tuzla treba upotrijebiti kao dokazno sredstvo pred stranim sudom i to u dravi koja nije lanica Hake konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava. ta je neophodno preduzeti da bi strani sud uvaio javnu ispravu kao dokazno sredstvo? Obzirom da strana drava nije lanica Hake konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava podlijee ovjeri nadlenoh organa u FbiH i nadovjeri nadlenih institucija u BiH. U nedostatku meunarodnog ugovora organ nadlean za ovjeru u FBiH je Ministarstvo pravosua, a za nadovjeru u BiH je Ministarstvo vanjskih poslova. Bitno je da su ispunjena 2 uslova: RECIPROCITET i LEGALIZACIJA tj ovjera autentinosti. 9. Osoba A dravljanin BiH i osoba B dravljanka Francuske oboje s prebivalitem u Garaanici, BiH, odluili su pred nadlenim organima u BiH usvojiti trogodinjeg djeaka s Kosova koji je bez oba roditelja, a koji posljednju godinu dana ivi u Tuzli kod tetke. Nakon pokretanja postupka, rodbina djeaka ulaze prigovor nenadlenosti, istiui da je nadlezan organ na Kosovu. Kako ce postupiti organ BiH pred kojim je postupak pokrenut? Kada brni partneri usvajaju zajedniki dovoljno je da je samo jedan od njih dravljanin BiH sa prebivalitem u BiH da bi bili nadleni organi u BiH. Obzirom da je osoba A dravljanin BiH sa prebivalitem u BiH nadlean je sud BiH pa e organ u BiH pred kojim je postupak pokrenut i voditi postupak. Radi se o posebnoj nadlenosti, nadlean je sud u kojem usvojenik ima prebivalite, a to je u ovom sluaju sud BiH.

10. Strani dravljanin putem ugovora o naslijeivanju jedan dio nepokretne imovine koji se nalazi u opini Gradaac ostavi osobi X dravljaninu BiH. Moe li to? U naoj zemlji raspolaganje ugovorom o naslijeivanju nije mogue. Mogue je samo testamentom i legatom. Prema tome, stranac koji dolazi iz zemlje u kojoj je doputen ugovor o naslijeivanju, nee se u naoj zemlji moi koristiti takvim nainom raspolaganja.